GRAEVINSKI FAKULTET

SVEUILITA U RIJECI

NOVE METODE U IZGRADNJI I REKONSTRUKCIJI

KANALIZACIJSKIH SUSTAVA

Predmet: Odvodnja i proiavanje otpadnih voda

Nastavnik: prof. dr.sc. Barbara Karleua

Ime i prezime studenta: ___Damir Turkovi_______

Ak. god.: 2011/2012

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................................. 1

2. OTEENJA KANALIZACIJSKIH CJEVOVODA .......................................................................................... 2

3. NOVE METODE REKONSTRUKCIJE KANALIZACIJSKIH SUSTAVA ............................................................ 3

3.1. Tijesna ugradnja cijevi (close-fit-lining).......................................................................................... 3

3.2. Metoda klizajue obloge (slip lining) ............................................................................................. 6

3.3. Metoda sanacije u mjestu (cured in place pipe - CIPP) ................................................................... 7

3.4. Metoda proboja (pipe bursting) .................................................................................................... 9

3.5. Nanoenje obloge (spray lining) .................................................................................................. 10

4. NOVE METODE IZGRADNJE KANALIZACIJSKIH SUSTAVA ..................................................................... 11

4.1. Mikrotuneliranje (microtunneling) ............................................................................................. 12

5. TROKOVI .......................................................................................................................................... 15

6. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................ 18

LITERATURA .......................................................................................................................................... 19

1

1. UVOD

Tehnologija vezana uz izgradnju te sanaciju komunalne infrastrukture znaajno se

mijenja i napreduje, tako da se koriste razliite tehnike i materijali. U Hrvatskoj se gotovo u svim

sluajevima obnavljanja i popravka kanalizacijskih cjevovoda primjenjuje potpuna zamjena

starog kanalizacijskog cjevovoda novim, ili polaganjem novog paralelno postavljenog kanala.

Takav nain rada u urbanim sredinama esto je predmet brojnih prosvjeda i negodovanja.

Primjena navedenog naina obnavljanja kanalizacijskog cjevovoda uzrokuje poremeaj u

lokalnom prostoru i njegovo iskoritavanje.

Osim klasinog naina u svijetu se sve vie javlja zanimanje za nove metode rekonstrukcije i

izgradnje kanalizacijskih cjevovoda. Moderne tehnologije sanacije ne zahtijevaju iskop ve je

stara cijev domain novoj cijevi ili oblozi. Ove se tehnologije nazivaju jedinstvenim pojmom

tehnologije sanacije cijevi bez rova ili bezrovovske metode odnosno izvorno Trenchless

Sewer Rehabilitation. Metodama koje ine ovu tehnologiju ispravlja se defektnost cijevi s manje

radova i manje ometanja i degradacije okolia nego s tradicionalnim metodama kopanja i

zamjene. [3]

Veina tehnolokih postupaka patentirana je u SAD i sukladno tome je dobila originalne

patentne nazive koje je vrlo teko uspjeno prevesti na hrvatski jezik. Osim toga ovi postupci,

iako su u uporabi ve vie od dvadeset godina, u naoj praksi nisu esto primjenjivani, te stoga

nisu imali priliku dobiti hrvatske nazive.

Kod nas je uobiajeno da je glavni razlog odabira neke metode iskljuivo cijena same

investicije. Zbog toga je potrebno istraiti i sagledati sve mogue tehnoloke postupke

rekonstrukcije i sanacije cjevovoda koji se nude na svjetskom tritu i nakon toga odabrati

adekvatno rjeenje za neki problem, bilo to izgradnja ili rekonstrukcija postojeeg

kanalizacijskog cjevovoda.

2

2. OTEENJA KANALIZACIJSKIH CJEVOVODA

Veina velikih gradova ima staru i dotrajalu kanalizacijsku mreu. Na kanalima se

stvaraju pukotine od nejednolikog slijeganja, dinamikih optereenja, djelovanja agresivnih

kemijskih spojeva, prodiranja korijena biljaka. Ova oteenja mogu biti uzrokom poveanja

protoka uslijed poveane infiltracije, naroito u kinim razdobljima. Poveani protok uslijed

infiltracije podzemnih voda utjee na ee aktiviranje rastereenja i stvara probleme na ureaju

za ienje otpadnih voda kroz poveano hidrauliko optereenje (vie energije za crpljenje). S

druge strane, u uvjetima niskih razina podzemne vode poveana je eksfiltracija u podzemlje,

ime su ugroene podzemne vode. [3]

Kanalizacija gradova obino se izgraivala u raznim oblicima poprenog presjeka cijevi, uz

primjenu razliitih materijala i tehnologija izvedbe.

Zbog slabe kontrole (samokontrola ili loa izvedba, starenje, korozija, utjecaj prometa itd.) pri

polaganju kanalizacijskih cjevovoda, i u prolosti i danas, ima mnogo cijevi, kanala i slivnika koji

su pred uruavanjem ili se ve uruili.

Najei kvarovi odnosno oteenja na kanalizacijskoj mrei jesu:

mehanika istroenost (pohabanost dna kanala)

korozija

pukotine

napuknua cijevi (ugroena statika stabilnost kanala)

prodor raslinja odnosno korijenja u kanal

infiltracija vode (u kanal i iz kanala)

Slika 1. Prodor raslinja u kanal [9] Slika 2. Infiltracija vode u kanal [9]

3

3. NOVE METODE REKONSTRUKCIJE KANALIZACIJSKIH SUSTAVA

Nekonvencionalne (bezrovovske) metode temelje se na principu sanacije bez iskapanja,

odnosno sanacija cjevovoda vri se bez iskapanja putem postojeih revizijskih okana ili sa

minimalnim iskopima na poetku sanacije. [9]

Kod klasinog naina obnove kanalizacijskog sustava vri se iskop cijele dionice te kompletna

zamjena cjevovoda novim. Takav nain rekonstrukcije nailazi na sve vee neodobravanje

javnosti zbog naruavanja svakodnevnice te zakrivanja prometnica.

Bezrovovske metode izgradnje i rekonstrukcije kanalizacijskog sustava poinju se javljati 70-tih

godina prolog stoljea. Razlog nastanka je potreba da se eliminira iskopavanje u gusto

naseljenim urbanim sredinama koje uzrokuje i poveanje ukupnih trokova za vrijeme izvoenja

radova.

Metode obnavljanja kanalizacije bez iskopavanja nisu ograniene samo na urbane sredine.

Potreba za takvim metoda javlja se i u industrijskim kompleksima gdje bi obnavljanje

kanalizacije klasinim metoda iziskivalo ogromne trokove iskopa, zbog izrazito sloene

infrastrukture, te dodatne trokove zbog stajanja cijelog postrojenje za vrijeme sanacije.

3.1. Tijesna ugradnja cijevi (close-fit-lining)

Postupak ugradnje cijevi sastoji se od uvlaenja nove, tvorniki pripremljene cijevi u obliku slova

C (Slika 3.) u postojeu cijev kroz postojea revizijska okna, zagrijavanja cijevi vruom parom kako

bi se ona vratila u prvobitni okrugli presjek te njezina hlaenja pomou stlaenog zraka radi

stvrdnjavanja obloge.

Slika 3. Cijev prije ugradnje [4]

4

Rekonstrukcija cjevovoda vri se po dionicama izmeu revizijskih okana. (Slika 4.) Ugradnja

cijevi moe se izvriti kroz vie revizijskih okana u jednom povlaenju cijevi i zatim ukloniti ili

izrezati dio cijevi koji nam ne treba.

Slika 4. Tijesna ugradnja cjevovoda [12]

Postupak ugradnje nove cijevi je sljedei (Slika 5):

1. novu cijev postavljamo u preklopljenom obliku

2. u cjevovod uputamo vodenu paru koja pritiskom nastoji ispraviti cijev

3. nakon to cijev dobije svoj eljeni oblik tlaimo ju komprimiranim zrakom

4. kao rezultat nova cijev je vrsto priljubljena uza stjenku starog cjevovoda

Slika 5. Ugradnja nove cijevi [7]

Metoda je prvotno namijenjena za obnovu gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda. Unutarnji

promjer postojeeg cjevovoda smanjuje se za 7-10% ovisno o promjeru ugraene cijevi.

(Tablica 1.) Ugradnjom nove cijevi znatno se poveava protok cjevovoda jer se zaepe sve

postojee pukotine i rupe. [7]

5

Tablica 1. Debljina stijenki ovisno o promjeru cijevi [7]

Ova metoda sanacije postojeeg cjevovoda znaajno smanjuje vrijeme izgradnje i ukupne

trokove nudei niz prednosti u odnosu na klasinu rekonstrukciju:

cijevi dizajnirane posebno za kanalizacijske sustave

irok raspon veliina cijevi

nema gubitaka vode

brza i ekonomina ugradnja

nema potrebe za prekopavanjem ulica

koriste se otporne i dugotrajne cijevi

nema tetnih utjecaja na okoli prilikom rekonstrukcije (smrad)

cijevi se mogu reciklirati

6

3.2. Metoda klizajue obloge (slip lining)

Ovo je dobro pozicionirana metoda u suvremenoj praksi. Za vrijeme izvoenja u staru se cijev

uvlai klizajua obloga manjeg promjera. Slobodni prstenasti otvor izmeu stare i nove cijevi

ispunjava se mortom koji sprjeava istjecanje i osigurava konstruktivnu cjelovitost cijevi. Ako

prostor izmeu cijevi nije zapunjen mortom obloga se ne smatra konstruktivnom.

U najveem broju metoda klizajue obloge, okna se ne mogu koristiti za pristup opremi. U tim

situacijama potrebno je iskopati jedan kratki prokop za uvoenje, za svaku dionicu koja se

sanira. Zbog navedenog metoda klizajue obloge nije potpuna tehnologija sanacije bez rova.

Ipak, koliine iskopa su bitno manje od klasinih metoda zamjene cijevi. Primijenjena metoda i

lokalne prilike uvjetuju koliinu iskopa. [3]

Slika 6. Uvlaenje nove cijevi [6]

Metode klizajue obloge ukljuuju kontinuiranu, segmentnu i spiralnu oblogu. Za sve tri metode

lateralni prikljuci se izvode iskopom ili upravljanim robotom opremljenim alatom za rezanje.

Kod kontinuiranog uklizavanja, nova cijev, spajana u kontinuirani odsjeak, ulae se u postojeu

cijev na pogodnim lokacijama. Okno ili prokop koji se koristi za uvoenje nove cijevi mora

omoguiti slobodno savijanje cijevi.

Segmentna obloga se formira na mjestu pristupa. Postupak je mogue izvesti bez

preusmjeravanja postojeeg protoka. U mnogim primjenama postojei tok vode pospjeuje

7

uvlaenju cijevi, jer smanjuje trenje. Spiralna obloga od posebnih limova s patentnim spojem

spaja se ispred mjesta uvoenja i oblikuje u cijev, te potom umee u postojeu staru cijev.

3.3. Metoda sanacije u mjestu (cured in place pipe - CIPP)

Metoda CIPP se sastoji od ugradnje smolom impregnirane fleksibilne cijevi invertiranjem u

postojeu cijev upotrebom tlaka vode. Nakon to se fleksibilna cijev invertira u postojeu cijev,

smola se otvrdnjava upotrebom tople vode, te se time dobiva nova cijev u cijevi unutar jedne

dionice otporna na koroziju. [1]

Faze cjelokupnog postupka su slijedee:

ienje kanalizacije - prije poetka ienja i

inspekcije potrebno je ispitati stanje atmosfere u

pristupnim ahtama i cijevi kako bi se utvrdilo

postojanje otrovnih i zapaljivih para ili manjak kisika.

Nakon to su uklonjene sve sigurnosne zapreke

nastavlja se s ienjem kanalizacijske cijevi

upotrebom visokotlanih, vodom pogonjenih alata

(kanal-jet) kako bi se uklonili svi kruti ostaci unutar

cijevi. Potom se oiena cijev vizualno pregledava

upotrebom CCTV robota s ciljem utvrivanja Slika 7. Robot za pregled cijevi [11]

stanja postojee cijevi i pozicija lateralnih prikljuaka.

Dimenzioniranje fleksibilne cijevi - nakon ienja i vizualnog pregleda cijevi pristupa se

preciznom mjerenju promjera, duljine i dubine cijevi kako bi se odredile konane karakteristike

fleksibilne cijevi. U obzir se uzima: prisutnost podzemnih voda, optereenost prometom

nadzemne prometnice, temperatura i vrsta efluenta, poloaj pojedinih dionica cijevi. Sama

metoda omoguava prolaz kroz nekoliko ahti tako da omoguuje sanaciju nekoliko dionica u

jednom potezu, a time i znaajnu vremensku utedu.

Vakumska impregnacija fleksibilne cijevi - fleksibilna cijev puni se smolom u koliini dovoljnoj da

ispuni sve praznine unutar cijevi kako bi se dobio eljeni promjer i debljina stjenke. Priprema

smole uzima u obzir i kemijsku otpornost koju nova cijev mora imati nakon ugradnje.

8

Impregnirana fleksibilna cijev se skladiti na kontroliranoj temperaturi, kako bi se izbjeglo

nekontrolirano otvrdnjavanje, te se potom u hladnjai prevozi na mjesto ugradnje.

Invertiranje fleksibilne cijevi u postojeu cijev - nakon ienja i inspekcije cijevi, te impregnacije

fleksibilne cijevi pristupa se ugradnji fleksibilne cijevi. Dionica predviena za obnavljanje se

iskljuuje iz redovnog rada ime se omoguuje nesmetano obnavljanje, te nesmetan rad

kanalizacije za vrijeme izvoenja obnavljanja. Lateralni prikljui se takoer zatvaraju kako ne bi

ometali izvoenje radova. Fleksibilna cijev se potom invertira u postojeu cijev upotrebom

postojee ahte i primjenom hidrostatskog tlaka vode. Postojea cijev pritom slui kao vodilica

za fleksibilnu cijev.

Slika 8. Metoda sanacije u mjestu [3]

Otvrdnjavanje cijevi - po zavretku inverzije fleksibilne cijevi u postojeu cijev slijedi postupak

otvrdnjavanja cijevi toplom vodom. Upotrebom termoenergetske jedinice voda se zagrijava na

potrebnu temperaturu i cirkulira sve dok fleksibilna cijev u potpunosti ne otvrdne. Nakon to

cijev otvrdne, upotrebom specijalnih robota otvaraju se lateralni prikljuci. Dobivena cijev je u

9

potpunosti nosiva te mehanikim svojstvima odgovara zahtjevima uporabe u kanalizaciji.

3.4. Metoda proboja (pipe bursting)

Poznata i pod nazivom metoda linijske ekspanzije, ali najee se koristi izvorni engleski naziv

(pipe bursting) zbog neadekvatnih hrvatskih naziva.

Metoda u kojoj se postojea stara cijev istiskuje alatom za probijanje. Patentirala ju je Britanska

plinska kompanija 1980. godine za svoje potrebe kod sanacije plinskih cijevi. Tijekom zadnjih

dvadeset godina patentirano je vie metoda proboja. Kod linijske ekspanzije stara se cijev

koristi kao vodilica ekspanzijskoj glavi (dio opreme za probijanje). Glava se povlai kablom i

poveava povrinu za novu cijev gurajui postojeu cijev radijalno van do sloma. (Slika 9.) [3]

Slika 9. pipe bursting metoda sanacije cjevovoda [8]

Na probojnom alatu koriste se razliite vrste glava kao to su dinamike i statike. Statike

glave koje nemaju pokretnih unutarnjih dijelova, proiruju postojeu cijev samo guranjem

probojnog alata, dok dinamike glave proizvode dodatne pneumatske ili hidraulike uinke na

plohama dodira. Pneumatske glave pulsiraju promjenom unutarnjeg tlaka, a hidraulike

poveavaju i smanjuju glavu. Dok dinamika glava pulsira (ili se poveava i smanjuje), naprava

za probijanje se povlai kroz postojei cjevovod pri tom ga drobei i uvlaei novu cijev

neposredno iza stare.

10

Dinamike se glave koriste za teka tla i vrste cijevne materijale. Poto dinamike glave mogu

pokrenuti okolno tlo i stvoriti dodatne tlakove i slijeganja, radije se u praksi koriste statike

glave gdje god je to mogue.

Za vrijeme probijanja potrebno je protok u dionici cijevi koja se obnavlja preusmjeriti crpljenjem

kroz privremeni mimoilazni vod. Nakon to je uvlaenje zavreno, boni prikljuci se ponovno

spajaju uz pomo robota opremljenog alatima za rezanje.

3.5. Nanoenje obloge (spray lining)

Koristi se epoksidna smola, poliuretanska ili obloga od cementnog morta koja omoguava

zatitu od korozije metalnih cjevovoda ili sprjeava prodor vode kroz pukotine u cjevi. Cjevovod

mora biti temeljito oien i osuen prije nanoenja obloge kako bi bilo omogueno dobro

prianjanje nove obloge. [2]

Tanak sloj obloge (1-1.5 mm) se nanosi pomou rotirajue mlaznice koja se kree od jednog

kraja cijevi prema drugom. Debljina sloja kontrolira se brzinom kretanja mlaznice.

Slika 10. Nanoenje obloge od spoksidne smole [2]

Vrijeme stvrdnjavanja obloge od epoksidne smole iznosi 16 sati, a poliuretenske 2 sata. Kod

cementnih obloga to vrijeme znatno due. Cementna obloga je jednostavnija za ugradnju i

jeftinija dok su prednosti ostalih obloga tanji sloj nanoenja te bolja hidraulika svojstva.

11

4. NOVE METODE IZGRADNJE KANALIZACIJSKIH SUSTAVA

Najpopularnija nova metoda za izgradnju kanalizacijskog sustava zasigurno je

mikrotuneliranje (microtunneling). Odnosno podzemno polaganje svih vrsta cijevi bez klasinog

kopanja kanala.

Postupak mikrotuneliranja je efikasna metoda, koja uva ovjekovu okolinu, i predstavlja

alternativu uobiajenom kopanju i graenju kanala. ak i u uvjetima gdje nema puno prostora

moe se izgraditi novi kanal bez veeg ometanja prometa. Postupak je primjenjiv na svim

tipovima tla, a radovi se bez problema mogu izvoditi u uvjetima podzemnih voda.

Mikrotuneliranje je idealno za gradove poput Dubrovnika, Pule, Splita, Zadra i ibenika koji su

prepuni spomenika kulture te malih uskih ulica u sreditu grada.

Berlinski vodovod, kao jedan od najveih u Europi od 1984. godine do danas sagradio je vie od

600 kilometara razliitih cjevovoda metodom mikrotuneliranja. Na taj je nain uteeno 50

milijuna eura, izbjegnuto je kopanje i popravak oko milijun etvornih metara prometnica te iskop

i ponovno zatrpavanje 1,8 milijuna kubinih metara zemlje.

injenica da je Berlin u zadnjih 20-tak godina utedio znaajnu koliinu novca koristei metodu

mikrotuneliranja potie na razmiljanje zato takva tehnologija jo uvijek nije u potpunosti

zaivjela na naim prostorima.

12

4.1. Mikrotuneliranje (microtunneling)

Umjesto kopanja dubokih kanala i polaganja cijevi i raznih instalacija na njihovo dno, suvremena

tehnologija nazvana mikrotuneliranje omoguava da se bez ikakvog vidljivog iskopa postavi

cjevovod na bilo koju dubinu. to je jo vanije, na ekstremno tekim mjestima kao to je

postavljanje cijevi ispod korita rijeka, ispod zgrada, eljeznikih pruga i ostalih prometnica (Slika

11.). Najvea prednost ove ekoloki prihvatljive tehnologije je to to ne dovodi do prekida

prometa ili privremenog mijenjanja korita rijeke dok se izvode radovi. Preporuuje se i za

postavljanje cjevovoda u uskim ulicama, ispod aerodromskih pista kao i ispod privatnih posjeda,

posebno onih u koje nije mogue ui jer nisu rijeeni imovinsko pravni odnosi.

Slika 11. Polaganje cijevi tehnikom mikrotuneliranja [5]

Postupak mikrotuneliranja je efikasna metoda, koja uva ovjekovu okolinu, i predstavlja

alternativu uobiajenom kopanju i graenju kanala. ak i u uvjetima, gdje nema puno prostora,

moe se izgraditi novi kanal bez veeg ometanja prometa.

13

Prednosti mikrotuneliranja:

trajanje izgradnje se znatno skrauje,

tok gradnje ne ovisi o vremenskim uvjetima,

znatno se smanjuje optereenje okoline prainom i bukom,

neograniava se uobiajeni promet,

drastino reduciranje koliine iskopa,

nema sniavanja nivoa podzemnih voda,

graani bolje prihvaaju radove na cjevovodu,

opasnost od oteenja okolnih zgrada i drugih podzemnih instalacija je veoma mala.

Buenje i utiskivanje cijevi poinje iz ulazne i zavrava u izlaznoj jami. Dimenzija poetne jame

pri postavljanju cijevi velikih promjera je 5 x 9 metara, a izlazne 3 x 4 metra. To je jedino

kopanje koje treba obaviti za poetak buenja. Udaljenost izmeu jama moe biti i vea od 1500

metara, ovisno o promjeru cijevi, a polau se cijevi od 250 do 3500 milimetara.

Postupak buenja prati se kompjutorski iz komandnog kontejnera, a u bueoj glavi su ureaji

za navoenje, poput lasera, kamere i drugih koji poloaj glave prate i satelitski.

Tehnike strojnog graenja mikrotunela mogu se svrstati u dvije skupine:

Strojevi koji rade na principu buenja. Pogonska stanica je stabilna, a kree se samo

rezna glava (slika 12.).

Strojni iskop punog profila (full face machines). Pogonska stanica se kree zajedno sa

reznom glavom. Isti princip rada kao i kod strojeva za iskop velikih tunela.

Slika 12. Buenje mikrotunela [9]

14

Slika 13. Strojni iskop punog profila [13]

Podgraivanje mikrotunela najee se vri prefabriciranim elementima koji se potiskuju

hidraulikim preama. Oko cijevi koje se utiskuju pod velikim pritiskom injektira se bentonitna

suspenzija za smanjenje trenja izmeu cijevi i tla.

Slika 14. Podgraivanje mikrotunela [13]

15

5. TROKOVI

Kada govorimo o novim metodama sanacije ili izgradnje kanalizacijskog sustava

uglavnom se koristimo stranim primjerima i literaturom. U Hrvatskoj je vrlo malo radova koji

koriste bezrovovske metode sanacije cjevovoda tako da je vrlo teko govoriti o konkretnim

cijenama. Treba znati da je kod ovih metoda openito teko govoriti o c ijenama poto one ovise

o mnogim parametrima koji se mijanjaju ovisno o lokaciji izvoenja. injenica je da su cijene

zabiljeile znaajne padove s razvojem novih i poboljanjem starih metoda, te porastom obima

radova.

Analiza cijena izvrit e se na dva primjera1 sanacije kanalizacijske mree grada Zagreba. Kada

biramo izmeu klasine i bezrovovske metode vodimo rauna o sljedeim kriterijima:

1. EKONOMSKI KRITERIJ

2. TEHNIKI KRITERIJ

- ekonomski gubitak u lokalnim trgovinama i poslovnim prostorima

- smetnje i obustava prometa

- vrijeme trajanja radova

3. EKOLOKI KRITERIJ

- utjecaj buke

- utjecaj na ouvanje okolia

4. SOCIJALNI KRITERIJ

- utjecaj medija

- utjecaj javnosti

5. POLITIKI KRITERIJ

Navedeni kriteriji su ocjenjeni na osnovi vlastite procjene, a u praksi bi se za svaki kriterij trebala

provesti detaljna analiza odreene skupine strunjaka koji bi dali ocjenu za pojedini kriterij i na

temelju tako detaljne analize bila bi provedena analiza osjetljivosti i usporedba dviju metoda.

1 primjeri su preuzeti iz asopisa Graevinar *9+

16

Primjer 1. - Sanacija javnog kanala u Voninoj ulici

Voninina je ulica smjetena u sredite grada Zagreba. U toj se ulici nalazi javni kanal jajolikog

profila 60/90 cm koji je izgraen 1908., star je preko 100 godina. Uz ulicu su smjetene

stambene i poslovne zgrade, KBC alata i Medicinski fakultet. to se tie prometne

organiziranosti ulica je dvosmjerna i veim dijelom ima parkiralinu zonu s naplatom. Kanal

treba sanirati zbog starosti, mehanike istroenosti (pohabanost dna kanala), pukotina i

infiltracija vode u kanal i iz kanala (ugroena je vodopropusnost).

Na temelju trokovnika za klasinu i bezrovovsku metodu i makroskopskog modela prometa za

grad Zagreb, koji je izradio Graevinski fakultet Zagreb u sklopu projekta: Studija izvodljivosti

i opravdanosti cestovnog tunela kroz Medvednicu i prateih objekata dobivene su vrijednosti

prikazane u tablici 2.

Tablica 2. Prikaz trokova za klasinu i bezrovovsku metodu sanacije javnog kanala u

Voninoj ulici

Primjer 2. - Sanacija javnog kanala u Bokovievoj ulici

Bokovieva je ulica u sreditu grada Zagreba. U ulici se nalazi javni kanal jajolikog profila

60/90 cm koji je izgraen 1906. godine, dakle star je preko 100 godina. Uz ulicu su smjetene

stambene i poslovne zgrade. to se tie prometne organiziranosti ulica je jednosmjerna s tri

prometna traka i ima parkiralinu zonu s naplatom. Predmetni kanal treba sanirati radi

sljedeeg: starosti, mehanike istroenosti (pohabanost dna kanala), pukotina i infiltracija vode

u kanal i iz kanala (ugroena je vodoopropusnost).

17

Tablica 2. Prikaz trokova za klasinu i bezrovovsku metodu sanacije javnog kanala u

Bokovievoj ulici

Kad se trokovima iz trokovnika dodaju trokovi nastali zbog zastoja u prometu vidi se

sljedee:

Voninina ulica - prednost u cijeni znatno se smanjila

Bokovieva ulica prednost u cijeni ve je na strani bezrovovske metode.

Analiza osjetljivosti na pojedine nemjerljive kriterije radi se samo za Vonininu ulicu jer kod

Bokovieve se ulice vidi kako je dovoljno da se, uzimajui u obzir zastoj u prometu, prednost

daje bezrovovskoj metodi. Kad se analiziraju svi ostali podaci moe se konstatirati da u

Voninoj ulici prednost dobiva bezrovovska metoda i to u postocima iznosi:

KLASINA METODA 47%

BEZROVOVSKA METODA 53%

Moramo biti svjesni da je ovo relativno nova metoda te da je jo uvijek malo firmi koje se bave

takvim nainom rada, naroito kod nas. Educiranjem ire javnosti naravno da e doi do irenja

ove tehnologije te jeftinijih cijena izvoenja radova.

U svakom sluaju bezrovovske metode imaju budunost u primjeni, naroito u

visokourbaniziranim i ekonomski razvijenim sredinama.

18

6. ZAKLJUAK

U mnogim gradovima obnova i sanacija kanalskog sustava temeljni su dio programa pogona i

odravanja. Zbog toga je u posljednjih 50-tak godina u svijetu razvijeno nekoliko metoda za

bru i jednostavniju rekonstrukciju kanalizacijskog sustava. Najbitnije svojstvo novih metoda je

da se sanacija izvodi bez kopanja mnogobrojnih rovova koji naruavaju izgled urbane sredine i

stvaraju vrlo velike dodatne trokove te produuju vrijeme izgradnje.

Nove metode poznate su pod nazivom bezrovovske metode i primjenjuju se u razliitim

uvjetima, a posebno su pogodne u urbanim sredinama, gdje su utjecaji graenja posebno

nepovoljni za poslovanje, stanovanje, automobilski i pjeaki promet. Prepreka su i mnoge

podzemne instalacije, ako se primjeni klasini pristup izmjene cijevi iskapanjem.

Tehnologije sanacije bez iskopa mogu se primjenjivati na tlane i gravitacijske cjevovode.

Mogua je sanacija od okna do okna ili sanacija pojedinih kritinih mjesta. Vrijeme izvoenja

radova je bitno krae od klasinih postupaka pa je i to jedan od razloga primjene novih metoda

u sluajevima gdje se prekid osnovne funkcije cjevovoda ne moe dopustiti due vrijeme.

Kod analize ekonominosti bezrovovske i klasine metode iskopa, osim poznatih trokova za

rad i materijale, potrebno je ocijeniti i ostale veliine koje je teko ili gotovo nemogue

materijalno procijeniti. To se prije svega odnosi na indirektne trokove koji nastaju zbog

ogranienja prometa (obilasci, smanjena brzina kretanja, vei utroak goriva), smanjenog

prometa trgovina i ostalih uslunih djelatnosti za vrijeme graenja, moguih nepredvidivih

trokova vezanih uz oteenje susjednih graevina (klizanje zemljita, oteenje i presijecanje

instalacija), opasnost od povrede pjeaka i sl.

Kad uzmemo u obzir sve aspekte, posebno one vezane uz indirektne trokove, dolazimo do

zakljuka da su nove metode vrlo korisne pri rekonstrukciji i izgradnji kanalizacijskih sustava te

e u budunosti u potpunosti zamijeniti klasian nain sanacije.

19

LITERATURA

1. Grijanje Klima Elektro, [Internet], ,

[pristupljeno 17.03.2012.]

2. ISTT, [Internet], , [pristupljeno 18.03.2012.]

3. Malus, D., (2008), Obnova kanala, [Internet], , [pristupljeno

19.03.2012.]

4. Mennicke, [Internet], ,

[pristupljeno 14.03.2012.]

5. Microtunneling (Diameters 1.000 - 3.000 mm), [Internet], < raspoloivo na

http://www.prgmetro.eu/corobimy_mikrotuneling_eng.php >, [pristupljeno 20.08.2011.]

6. Midwest Mole, [Internet], ,

[pristupljeno 17.03.2012.]

7. Nordic Renovation Group, [Internet], < raspoloivo na: http://www.nrgint.fi/images/stories

/pdf/nrg_ yleisesite.pdf>, [pristupljeno 15.03.2012.]

8. Northeast Trenchless Association, [Internet], , [pristupljeno 17.03.2012.]

9. Pikori, D., (2007), Primjena viekriterijske analize pri izboru naina obnavljanja

kanalizacijskih cjevovoda, Graevinar 59, (2007) 5

10. SANDVIK prospekt tvrtke, [Internet], < raspoloivo na http://www.sandvik.com/ >,

[pristupljeno 20.08.2011.]

11. Socal Pumbing Service, [Internet], , [pristupljeno 18.03.2012.]

12. Underground Solutions, [Internet], < raspoloivo na: http://www.undergroundsolutions.

com/sliplining.php>, [pristupljeno 16.03.2012.]

20

13. Vrkljan, I., (2007), Inenjerska mehanika stijena, interna skripta Graevinskog fakulteta u

Rijeci