2
DANIJELA ŠUŠAK – STO KOLURI DIO PALAČE Ciklus grafika pod nazivom Sto koluri dio palače nastaje kroz 2013. godinu kao plod znatiželje i eksperimenta. Sudar nekoliko različitih tehnika, kako grafičkih tako i slikarskih, rezultirao je radovima koji su direktan prikaz slojevite povijesti i urbanizma unutar te oko Dioklecijanove palače. Uvijek aktualna i problematična tema stare gradske jezgre obraĎena je na nov način; kombinacija akvatinte, eksperimentalnog reservagea, kolaža i linoreza simbolizira stoljeća slojevite izgradnje i nadogradnje palače i srednjovjekovnih bedema. Višestruka namjena Palače u antičko doba, njeno prenamjenjivanje i pregraĎivanje u idućim stoljećima te intenzivne obnove sve od kraja Drugog svjetskog rata do danas, zahtijevaju slojevitost i svojevrsnu kompliciranost u ovakvim umjetničkim prikazima. Ne samo da se sudaraju tehnike, već usto autorica sukobljava figurativne motive s apstraktnima, zatvorene forme s otvorenima, geometrijske oblike s organskima; čime nas se poziva na razmišljanje o suživotu Splićana i same Palače.

Danijela Šušak - Sto koluri dio palače

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kratak osvrt na ciklus grafika mlade grafičarke s UMAS-a

Citation preview

Page 1: Danijela Šušak - Sto koluri dio palače

DANIJELA ŠUŠAK – STO KOLURI DIO PALAČE

Ciklus grafika pod nazivom Sto koluri dio palače nastaje kroz 2013. godinu kao plod znatiželje i

eksperimenta. Sudar nekoliko različitih tehnika, kako grafičkih tako i slikarskih, rezultirao je

radovima koji su direktan prikaz slojevite povijesti i urbanizma unutar te oko Dioklecijanove

palače. Uvijek aktualna i problematična tema stare gradske jezgre

obraĎena je na nov način; kombinacija akvatinte,

eksperimentalnog reservagea, kolaža i linoreza simbolizira

stoljeća slojevite izgradnje i nadogradnje palače i

srednjovjekovnih bedema.

Višestruka namjena Palače u antičko doba, njeno

prenamjenjivanje i pregraĎivanje u idućim stoljećima te

intenzivne obnove sve od kraja Drugog svjetskog rata do danas,

zahtijevaju slojevitost i svojevrsnu kompliciranost u ovakvim

umjetničkim prikazima.

Ne samo da se sudaraju tehnike, već usto autorica sukobljava

figurativne motive s apstraktnima, zatvorene forme s otvorenima,

geometrijske oblike s organskima; čime nas se poziva na

razmišljanje o suživotu Splićana i same Palače.

Page 2: Danijela Šušak - Sto koluri dio palače

Pokret je ostvaren preklapanjem motiva i boja, ''razmještenim'' plohama koje kao da ispadaju iz

ravnoteže, kontrastima svjetla, tame i boje, odnosno praznine i plohe. Čisti geometrijski oblici

nasuprot motivima Palače koji djeluju organski, prirodno i napravljeni rukom stvaraju dojam

treperenja i nestabilnosti.

Iako se Palača koristi kao glavni motiv, na mjestima je potisnuta geometrijskim oblicima, i

gotovo apstrahirana fraktalnim uzorcima. Ovakvo jedinstvo različitosti odličan je odraz

unikatnog živućeg spomenika kao značajnog fragmenta povijesne i kulturne baštine.

Grafike su ostvarene u različlitim dimenzijama; 100x70cm, 70x50cm, 30x20cm, stvorene su u

sklopu pripreme za ispit na UMAS-u, a neke od njih su prijavljene za ovogodišnje izdanje

grafičkog bijenala Splitgraphic 2013.

Katarina Duplančić