0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

DEBATNE

NOVOSTI

1

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Pred nama je, dragi čitatelji, još jedan projekat. O kulturi dijaloga i kulturi življenja. Nikada dovoljno pouka niti o jednom niti o drugom. Kroz različite online aktivnosti nastojat ćemo što više istražiti koliko i kako građani BiH mogu, žele i znaju da žive zajedno, da komuniciraju bez uvreda i da uvažavaju jedni druge u njihovoj različitosti. Kultura se uči, stvara, njeguje, ali kulturu nerijetko i rušimo. Debatni klubovi CKD-a uvijek grade dijalog, prijateljstva, kulturnog ophođenja i ponašanja. To ćemo raditi i u narednom periodu, jer zajedno možemo sve.

UMJESTO UVODA

Umjetnost je stvorena da se osjeti, a ne da se razumije.

Zato se uvijek, kad se o umjetnosti želi govoriti razumom, obično kažu

gluposti. Drajzet

Umjesto uvoda 1

Šta je kultura dijaloga i kako je postići 2

Sarajevo kroz historiju 5

2

Rekli su o...

„Podmuklost zatamnjuje

lanac prijateljstva, a

iskrenost ga čini svjetlijim.“

(Canassatego)

„U raspravama je uvijek

najteže saznati ono o

čemu se raspravlja.“

(Sartre)

„Niko nije sasvim

obrazovan prije nego što

nauči da šuti.“

(Horacije)

„Ne pij do sitosti, ne pij do

iznemoglosti.“

(Franklin)

„Čuvajte se brbljivaca koji

žrtvuju smisao radi praznih

i gromkih riječi.“

(Balzak)

Šta je zapravo kultura

dijaloga? Postavljajući

ovo pitanje već ulazimo

u sferu dijaloga pa tako

i kulture ili nekulture.

Mnogi će reći da je

kultura dijaloga način

komuniciranja svojstven

samo javnoj sferi, medijskom prostoru, političkom životu ili

političkim debatama, ali kultura dijaloga je zapravo svaki

oblik komuniciranja u kojem je druga strana uvažena u

svom dostojanstvu.

Govoreći nekome „dobar dan“ ili mrmljajući neko nemušto

„kaao ste“ (kako ste), vi birate: pozdraviti kulturno i

započeti razgovor na uljudan i konvencionalan ili

nekonvencionalan i nimalo građanski način.

Naši razgovori na pijaci, u liftu,

na ulici ili dućanu, na svim

mjestima i u svim prilikama u

kojima komuniciramo sa drugima

mogu i ne moraju biti kultura

dijaloga. Zašto? Zato što

razgovor može biti uljudan,

„kultiviran“ ili može imati osobine

agresivnosti, neuvažavanja, godina, pozicije iz koje nam

se neko obraća, statusa i još mnogo toga. Ako je kultura

dijaloga samo jedan segment kulture općenito, a znamo

da riječ kultura potječe od latinske riječi colere, što znači

njegovati ili uzgajati, onda je kultura dijaloga dijalog koji se

brižljivo njeguje. U čovjekovoj prirodi je i srdžba, gnjev,

agresivnost, nagonsko djelovanje, ali čovjeku je

svojstveno da od rođenja svoju prirodu njeguje i da je čini

prihvatljivom drugim ljudima i običajima. Ako beba može u

majčinom naručju glasno podrignuti, dajući tako na znanje

da je kašica ili mlijeko provareno, kod odraslog čovjeka i

bez majčinog naručja bi se to pripisalo nekulturi i

nepoštivanju ljudi oko sebe.

ŠTA JE KULTURA DIJALOGA I KAKO JE POSTIĆI

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

3

Rekli su o ....

"Različitim vrstama

diskriminacija, iako ne

uvijek namjerno, smanjuju

se životne šanse ljudi.“

Erving Goffman

"Nama nisu potrebni

nikakvi savjeti, knjige ili

teorije, jer život sam je naš

učitelj. Ja, osobno, morala

sam najdubljim dijelom

svoje duše osjetiti, šta

znači diskriminacija. Moj

život priča priču

iskorištavanja. Radila sam

i patila gladna ... kad se

tako pogleda unatrag na

svoj život i kad se spozna

realnost, onda se u

čovjeku pojavi mržnja

prema svim tlačiteljima koji

narodu nanose svu

moguću patnju." (iz

autobiografije "Yo,

Rigoberta Menchú")

Rigoberta Menchú

“Mržnja je zima našeg

srca.”

Victor Hugo

Nekada davno djeca koja krenu u prvi razred osnovne

škole su morala sjediti na školskim stolicama sa rukama

na leđima. Bio je to način da djeca nauče da se u školi ne

može ponašati i tijelom komunicirati kao u vrtu ili parku.

Djeca uče reći: „hvala“, „izvolite“, „izvinite“, „ne mogu“,

kako držati escajg ili čašu u ruci i još mnogo toga kako bi

svoju nesputanu prirodu kultivirali. Sa kulturom se ne

rađamo, kulturu učimo. Kada smo djeca, roditelji i

vaspitači u odgojno-obrazovnim institucijama nas uče

kako da komuniciramo sa sredinom. Često, dok smo

sasvim mali, znaju reći: „nemoj da me obrukaš“.

Šta je poenta ovog zahtjeva?

Nemoj da uradiš ili kažeš nešto

što nije primjereno sredini u

kojoj se nalazimo, obrascu

komuniciranja koji vrijedi za tu

sredinu. Kada smo sasvim mali

ili kada ulazimo u neko

tinejdžersko doba, čini nam se

da roditelji pretjeruju i da od

nas zahtijevaju neke obrasce

komuniciranja koji više nisu

moderni i stoga im često prigovaramo da su staromodni i

da ne znaju kako moderan i uljudan mlad čovjek kulturno

komunicira, a još manje kako da se ponašaju. Kada majka

kaže djetetu da njene prijateljice pozdravi sa „dobar dan“ i

da tim povodom obavezno izvadi ruke iz džepova jer

pozdravlja odrasle osobe, i da ne pomisli izustiti nešto

poput: „nabaci“, „dže si“ „idel' jarane“ što bi bili neki od

obrazaca pozdravljanja među tinejdžerima, očekivano je

da će tinejdžer pomisliti da majka pretjeruje i da je

staromodna.

Da ne zna šta je kultura modernog doba. No, majka ima

na umu kultiviranje primarnih obrazaca komuniciranja koje

njeno dijete treba da usvoji u razgovoru sa starijim

osobama i da ne može biti isti način pozdravljanja za sve

grupe sa kojima se njeno dijete susretne. I još nešto

veoma važno treba naglasiti u ovim uvodnim riječima.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

4

Rekli su o...

Ako je čovjekov posao da

bude čistač ulicá, trebao bi

to činiti jednako kao što je

Mikelanđelo slikao,

Betoven komponovao ili

Šekspir pisao. – Martin

Luter King

Postoje daleko bolje stvari

ispred nas nego bilo koje

stvari koje su ostale iza

nas. – Klajv Stejpls Luis

Nađi vremena za

prijateljstvo, TO JE PUT

DO SREĆE. – Majka

Tereza

Ponekad su najsnažniji oni

ljudi koji vole druge uprkos

njihovim manama; oni koji

plaču iza zatvorenih vrata i

oni koji biju bitke za koje

niko ne zna. – Anoniman

Dobrota je jezik koji gluvi

čuju, a slijepi vide. – Mark

Tven

Onaj ko nije dovoljno

hrabar da rizikuje neće

ništa postići u životu –

Muhamed Ali

http://www.mudremisli.com

/2013/12/6-odabranih-

citata/

Dok smo sasvim mali, odgojno-obrazovne institucije i

roditelji nas uče da kontroliramo agresivnost i da, kako oni

to vole reći, izbrojimo do deset prije nego odgovorimo na

neki sadržaj sa kojim se ne slažemo kako ne bismo

izgradili agresivne obrasce komuniciranja koje ćemo

kasnije koristiti kao samorazumljive.

U današnje vrijeme svi nekamo žure. Roditelji da svoj

posao što brže i bolje obave kako bi zaradili neku plaću.

Nastavnici da ispričaju učenicima nastavno gradivo.

Učenici da što prije, sa što manje rada, odgovore

nastavnicima na njihova pitanja i tako osiguraju ocjene.

Menadžeri da vide što više

rezultata rada njihovih

uposlenika. Mediji da što više

informacija, što brže, objave.

Politički lideri da što više

glasova osiguraju za naredne

izbore ne mareći kako. Dakle,

svi negdje žure i u toj žurbi

malo po malo zaboravljaju na

odgoj i kulturu općenito a sa

njom i kulturu dijaloga.

Zbog sve češćeg zaboravljanja i previđanja temeljnih

vrijednosti kulture i kulturnih obrazaca ponašanja, krenimo

zajedno u malu avanturu učenja „biti kulturan“ i „kulturno

komunicirati“.

http://www.ckdbih.com/dokumenti/kako%20unaprijedi

ti%20kulturu%20dijaloga%20bhtelecom%20FINAL.pdf

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

5

Zanimljivosti...

Od ovog broja Debatnih

novosti donosit ćemo

vam kreativne i

zanimljive priče o

gradovima i običajima u

BiH.

Krenućemo od glavnog

grada: Sarajevo

Susretom Istoka sa Zapadom nastalo je Sarajevo, grad

suživota i tolerancije. Ovo područje bilo je naseljeno još prije

četiri hiljade godina, o čemu svjedoče ostaci specifične

butmirske kulture. Naselje Butmir u Sarajevskom polju je

najpoznatije neolitsko prahistorijsko nalazište civilizacije na

teritoriji Balkana, koja je ovdje bila prisutna između 2400. i

2000. godine prije nove ere. Značajne arheološke iskopine iz

1893. godine otkrile su postojanje 95 zemunica, brojne

primjerke kamenog oružja, keramičkog posuđa, ljudske i

životinjske figurine te druge senzacionalne primjerke

keramičke proizvodnje.

Prastanovnici su se bavili stočarstvom, zemljoradnjom i

lovom, a pronađeni artefakti upućuju na to da su posjedovali

izvrsne zanatske vještine. Butmirska kultura nestaje krajem

trećeg i početkom drugog milenija, kada tokom velikih seoba

tadašnje Sarajevo naseljava ratoborno ilirsko pleme Dezitijati.

Iz bronzanog i željeznog doba su najveća nalazišta ilirskih

naselja pronađena na Soukbunaru, Debelom brdu, Zlatištu i u

Kotorcu. Arheološka nalazišta ukazuju na bogat duhovni život

Ilira, koji je bio zasnovan na njihovoj simbiozi s prirodom i

vjerovanjem u gorske vile i nimfe.

SARAJEVO KROZ HISTORIJU

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

6

Rekli su o Sarajevu...

Kada odete u Sarajevo,

ono što ćete iskusiti jeste –

život (Mike Leigh,

engleski pisac i režiser)

Na ovom svijetu postoji

mnogo gradova sa

imenom Saraj… Ali, ovaj

bosanski, obedemljeni

grad Sarajevo je

najnapredniji, ljepši i

živahniji od svih. (Evlija

Čelebija, osmanski

putopisac iz 17. stoljeća)

U Sarajevu sve ima svoju

priču i u Sarajevu ništa nije

slučajno. (Nedžad

Begović, režiser)

Nakon dugotrajnih rimsko-ilirskih ratova i neuspjeha

Batonovog ustanka protiv Rima, ova carevina zadugo

naseljava prostore današnje Bosne i Hercegovine, te

tragove rimske antičke kulture nalazimo u naselju Ilidža,

gdje su postojale termalne banje s toplom vodom u

objektima za liječenje, ali i u raskošnim vilama za

stanovanje. "Aqua S…” (pretpostavlja se da je puni naziv

bio "Aqua Sulphurae”: sumporna banja) najveća

je kolonija iz rimskog perioda i predstavljala je bogato

uređen provincijski grad, koji je bio upravni i kulturni centar

Sarajevskog polja. Do danas su sačuvani samo dijelovi

temelja zgrada, nekoliko prelijepih podnih mozaika, dijelovi

sistema podnog grijanja, kao i na teritoriju današnjeg

najužeg centra grada, između Koševskog potoka i potoka

Sušice, uz rijeku Miljacku.

Prvi pisani trag o bosanskoj državi ostavio je bizantijski car

Konstantin VII Porfirogenet u svom djelu "De

administrando imperio” (O upravljanju carstvom), u kojem

se spominje "horion Bosona” (zemljica Bosna).

Prema dokumentu koji je potpisao Bela IV 1244. godine

sarajevski kraj je pripadao župi Vrhbosna, u kojoj je bila

Crkva sv. Petra (1239) kao sjedište biskupije, a prostirao

se preko Sarajevskog polja i okolnih planinskih dijelova.

Naselje Vrhbosna nastalo je oko 1270. godine, ali se

izričito spominje u pisanim dokumentima 1379, kada je

ova oblast postala posjed moćnog feudalca Pavla

Radinovića, a kasnije vlastelinske porodice Pavlovića.

Središnja utvrda Vrhbosne bio je stari grad Hodidjed.

Postoje indicije da se ovaj stari grad nalazio na lokalitetu

današnje Bijele tabije.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

7

Sarajevski svijet: pametni i

papci, pohlepni i lijepi,

umorni i mladi, mlađahni i

mahniti, bogati i jadni, jedri

i bolesni, visoki i trošni, ljuti

i lavordžije, šareni i geniji,

dijaspora i jalijaši, željovci i

pitari, djeca i odrasli, vjerni

i nevjerni, moćni i pobožni

– sve u svemu, skoro

četiristo hiljada gradskih

atoma. I da se ne lažemo,

tu nema kraja. Sarajevo se

ili voli ili ne voli.

(Aleksandar Hemon,

pisac)

Iz slavenskog

srednjovjekovlja

baštinimo stećke, od

kojih je nekolicina

poredana uz obalu

rijeke Miljacke na

Skenderiji, ispred

Zemaljskog muzeja te

na proplancima

planine Bjelašnice.

Stećci su kameni

nadgrobni

spomenici Bošnjana

krstjana, pripadnika

bogumilske Crkve

bosanske.

Natpisi na stećcima su ispisani srednjovjekovnim

bosanskim pismom – bosančicom, a pojavljuju se i motivi

flore i faune te prizori iz života lovaca, vitezova, dvorjana.

Bogumili svoje vjerovanje baštine od predaka Slavena,

koje se zadržava sve do dolaska Turaka, kada masovno,

zbog sličnosti s novom vjerom, prelaze na islam. Na

širem prostoru oko Sarajeva nalazi se 212 lokaliteta sa

oko 5000 stećaka, dok u zemlji ima više od 60.000

stećaka.

Temelje Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine,

postavile su 1462. godine Osmanlije, tokom osvajačkih

pohoda, koji će u Bosni ostati narednih 415 godina.

Tačnije, osnivač Sarajeva bio je Isa-beg Ishaković,

bosanski sandžak-beg i vojskovođa, koji je u periodu od

1440. do 1463. postavio temelje današnjeg grada

Sarajeva izgradnjom džamije na mjestu današnje Careve

džamije, hamama, drvene ćuprije, karavan-saraja, daira i

brojnih dućana. Isa-beg Ishaković je na lijevoj obali

Miljacke izgradio dvor (Konak), upravno središte po kojem

je grad dobio ime „Saray-ovasi" (Polje ispred dvora, tj.

saraja). Osmanlije su gradile i razvijale Sarajevo toliko

brzo i toliko izdašno da je već u 16. stoljeću bilo jedan od

najvećih, najbogatijih i najljepših gradova Osmanlijskog

carstva, koje se rasprostiralo na tri kontinenta, i koje je u

to vrijeme bilo najveće carstvo na svijetu.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Rekli su o Sarajevu...

8

Objektivno, Pariz je najljepši

grad na svijetu, ne može se

porediti ništa s Parizom u

Sarajevu, ali meni srce

nikada ne zadrhti u Parizu

kao u Sarajevu kada stojim u

redu u pošti. (Goran

Bregović, muzičar i

kompozitor)

Kad uđeš u kafanu i

ogledneš se za mjesto gdje

ćeš sjesti, valja ti dobro paziti

da ne zapneš za čibuke koje

pušači, sjedeći na oniskim

jastucima, ispruže do nasred

kafane. Ako nogom staneš

na čibuk ili ga samo dirneš,

može te skupo stati, jer

kvariš ćeif Sarajlija. I koliko

god je na čaršiji graja, u

kafani je tišina. Lijepo čuješ

kako krklja tekućina u

nargilama i kako vri kafa na

žeravici. (Robert

Stanhopes, putnik koji je

boravio u Sarajevu 1634.

godine)

Kako su Sarajevo gradili osvajači sa istoka, ono je

poprimalo i konture orijentalnoga grada, koje u svome

historijskom jezgru nije izgubilo ni do današnjih dana,

mada su u to vrijeme u Sarajevu građene i crkve, dvije

pravoslavne i jedna katolička, te dvije sinagoge, u

pripadajućim stilovima.

Sarajevo je, uz sve to, poznato i kao grad u kojem je

izvršen atentat na prestolonasljednika Austro-Ugarske

monarhije Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju

Hohenberg, što je bio neposredan povod za početak

Prvog svjetskog rata. Zatim slijedi period Bosne i

Hercegovine u sastavu Kraljevine Jugoslavije (1919-

1941), potom Nezavisne države Hrvatske (1941-1945) te

socijalističke Jugoslavije (1945-1991). Kruna socijalističke

Jugoslavije bile su XIV zimske olimpijske igre 1984.

godine. Digao se cijeli grad na noge i svi su pomogli kako

bi Sarajevo bilo na visini zadatka. Prema riječima

predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Huana

Antonija Samarancha bila je to najbolje organizirana

olimpijada do tada, a Sarajevo je ušlo u malu porodicu

olimpijskih gradova.

Osam godina poslije olimpijade oči cijeloga svijeta ponovo

su bile usmjerene prema Sarajevu. Grad je bio pod

opsadom punih 1425 dana. Neki ljudi, koji nisu mogli

razumjeti ili nisu mogli podnijeti Sarajevo i sve što ono

predstavlja, uperili su svoju mržnju i oružje prema njemu.

Ipak, ono je, kao i mnogo puta prije toga, izdržalo,

nadživjelo i nadjačalo svoje neprijatelje. Grad se prkosno

podigao iz pepela, dostojno braneći titulu evropskog

Jerusalema. Sarajevo nije pobijedilo samo zato što je

opstalo, nego i što je sačuvalo svoje principe.

Danas, u svom novom-starom ruhu, ono nudi dobrodošlicu

svakom putniku dobronamjerniku i prava je poslastica za

oči i dušu onoga koji u njega kroči. Posljednjih godina

vodeći turistički svjetski časopisi (Lonely Planet, National

Geographic Traveller...) preporučuju Sarajevo kao jednu

od najprivlačnijih novih turističkih destinacija u svijetu

http://www.sarajevo-tourism.com/sarajevo-kroz-historiju .

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Rekli su o Sarajevu...

9

Plan aktivnosti za juni

10

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počsni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, stalni spoljni

saradnik

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Branka Kukić

BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička

škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf Karađoz-begova medresa Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

Srednja škola Pere Zečevića Odžak

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Bojana Radović

DOBOJ

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

11

No Škola Ime i prezime kapitena Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić Srednja tehnička škola Tešanj Belmin Salihbašić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Selma Salkanović Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić Gimnazija Mostar Lamija Aliman Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević Srednja škola Konjic Amina Avdić Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zorana Mičić Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević Behram-begova medresa Ismail Ćidić MSŠ Kakanj Nihada Hrusto Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović MSŠ Čelić Adelisa Čaluković Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić MSŠ Srebrenik Amila Bričić

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić

Zamjenik: Tea Drmač Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić

12

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović Doboj

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

13

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Zerin Vilogorac Pravni fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

14

1. juni – Međunarodni dan djece

4. juni – Međunarodni dan nevine djece žrtava agresije (priznat od UN-a)

5. juni – Svjetski dan zaštite čovjekove okoline (priznat od UN-a)

8. juni – Svjetski dan okeana; Svjetski dan oboljelih od tumora mozga

12. juni – Svjetski dan borbe protiv iskorištavanja djece za rad

14. juni – Svjetski dan donatora krvi (priznat od UN-a)

17. juni - Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše (priznat od

UN-a)

20. juni - Svjetski dan izbjeglica (priznat od UN-a)

21. juni – Svjetski dan muzike

23. juni - Dan javne službe (priznat od UN-a)

26. juni - Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i nedozvoljenog

korištenja opojnih sredstava (priznat od UN-a); Međunarodni dan podrške

žrtvama zlostavljanja (priznat od UN-a)

MEĐUNARODNI PRAZNICI

U JUNU

JUNI KROZ DATUME

15

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

16

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 6. juni, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts