didaktika_oblici_rada

8/2/2019 didaktika_oblici_rada

1/3

TEMA: OBLICI RADA U NASTAVI I UENJU

OBLICI RADA U NASTAVI

Meusobni odnosi sudionika u procesima uenja i nastave;

Socijalne forme interakcije u procesima uenja i nastave;

Forme interakcije povezane su s ciljevima, sadrajima, metodama, medijima,tehnologijom i ostalim strukturnim komponentama;

Ciljane interakcije koje omoguuju da uenici u procesima uenja i nastave urazliitim relacijama meusobne interakcije s nastavnicima, samostalno i u kooperacijis drugima ostvaruju svoje ciljeve i zadatke uenja

frontalni oblik

individualni i individualizirani oblik rada

partnerski oblik rada (rad u paru)

grupni oblik rada

timski oblik rada1. FRONTALNI OBLIK RADA

Nastavnici i uenici nalaze se s jedni ispred drugih (frontalna pozicija); Nastavnik svoju aktivnost usmjerava na cijeli razred i nastoji uspostaviti interakciju u

komunikaciji s uenicima objedinjavajui pojedinane i ukupne reakcije uenika svi

uenici nalaze se pred istim ciljevima i zadacima uenja i njihova je aktivnostusmjerena na nastavnika; Ne uspostavljaju se interakcijski odnosi izmeu uenika; Dominantna je jednosmjerna komunikacija koja moe biti dopunjena povratnim

informacijama nastavniku; Pretpostavka da svi uenici pod vodeom ulogom nastavnika u odreeno vrijeme, na

istim sadrajima tee ostvarivanju zajednikog cilja (usmjerenost na prosjenoguenika);

PREDNOSTI Racionalni nain uenja;

Mogunost izbora i upravljanja prijenosom i protokom informacija; Najkrai put do spoznaja;

SLABOSTI Uenik stavljen u pasivnu poziciju i receptivno usvajanje znanja; Ne vodi se rauna o spoznajnim i drugim mogunostima uenika Ne uvaava se prethodna pripremljenost i iskustva uenika; Ne personalizira se rad s uenicima;

Vesna Kova (2006)


2/3

Ne vodi se rauna o razliitosti tempa rada i napredovanju uenika;

! Slabosti se mogu prevladati davanjem inicijativa uenicima da ostvaruju meusobnu

interakciju

2. INDIVIDUALNI I INDIVIDUALIZIRANI OBLIK RADA

Individualni oblik rada: samostalni, pojedinani rad uenika bez razmjene informacijameu uenicima u kojem uenik samostalno obavlja odreeni zadatak;

Individualni rad omoguava, ali ne osigurava prilagoavanje nastave i uenja svakomueniku;

Individualiziran oblik rada: rad koji je prilagoen svakom pojedinom ueniku, Zahtjevi za individualiziranim radom proizlaze iz razlika koje postoje meu uenicima

iste dobi i istog razreda; Orijentacija nastave i uenja na stvarne linosti uenika; Aspekti individualizacije: sadrajna (tematska), didaktiko-metodika, medija i

tehnologija, individualizacija prema dometu i tempu rada Individualni i individualizirani oblici rada moraju voditi i prema socijalizaciji uenika.

3. PARTNERSKI OBLIK RADA (RAD U PARU)

Prvi korak (stupanj) rada u malim grupama i u drugim socijalnim jedinicama u kojimase odvija proces uenja;

Uenici mogu razvijati odgovornost za svoj uspjeh i postignue, ali i postignuedrugog uenika

peer teaching, peer tutoring

4. GRUPNI OBLIK RADA

Vee grupe uenika dijele se u povremene ili stalne manje grupe u kojima ue irjeavaju odreene zadatke;

Grupni oblik rada omoguuje socijalno sazrijevanje, razvoj socijabilnosti, socijalneadaptacije i integracije;

Razvija se samostalnost i kooperativnost meu uenicima; Osposobljavanje uenika za sloen vid zajednikih oblika rada u suvremenom

drutvu; Uspostavljaju se takmiarski odnosi pri emu se takmiari meusobno pomau; Nediferencirana forma grupnog rada; Diferencirani oblik grupnog rada; Pitanja strukture i naina formiranja grupe; Preduvjeti za grupni oblik rada (sadraj, izvori znanja, precizne upute, podjela

uloga); Vanost stalne izmjene aktivnosti samostalnog i suradnikog rada.

5. TIMSKI OBLIK RADA

Vesna Kova (2006)


3/3

Vesna Kova (2006)

Kooperativna socijalna forma u kojoj tim nastavnika i uenika zajedniki planiraju,ostvaruju i kritiki kontroliraju te vrednuju cjelokupni tijek procesa uenja;

Karakteristina je zajednika angairanost nastavnika i uenika u planiranju ciljeva isadraja uenja, provoenju i evaluaciji procesa uenja i njegovih rezultata;

Iznimno je vano da postoji spremnost, znanje i sposobnost svakog lana tima da

prema svojim mogunostima i ulozi doprinese ostvarenju zajednikog cilja timskograda; Horizontalno i vertikalno povezivanje u timskom radu; lanovi tima mogu biti ravnopravni ili u hijerarhijskom odnosu; Timski rad zahtjeva fleksibilan raspored vremena.

KAKO STVORITI I UPRAVLJATI TIMOVIMA VISOKOG UINKA

Paljivo planirajte sastav tima Omoguite lanovima tima da se poveu; Naite voditelje tima; Razvijte timski duh Odredite ciljeve tima Uspostavite odnose Stvorite sustav upravljanja Otkrijte osobne ili skrivene priritete Napravite javnu tablicu rezultata Opustite se i igrajte zajedno.

O timskom radu preuzeto iz: Jensen, E. (2003). Super-nastava. Nastavne strategije zakvalitetnu kolu i uspjeno uenje. Zagreb: Educa

Documents

didaktika_oblici_rada