Dijalozi - mudrac.ffzg.hr

Dijalozi

PregledničlanakUDK179:57:61Primljeno15.12.2006.

Tonči MatulićSveučilišteuZagrebu,Katoličkibogoslovnifakultet,Vlaška38,HR-10000Zagreb

[email protected]

Filozofska kritika kritike jedne kritičke analize eugeničkog nasljeđa u biotehnološkome dobu

SažetakOkosnica ovog doprinosa jest odgovor na neke opaske i predrasude Darka Polšeka iz Zagreba, iznesene u kritičkom osvrtu na moju kritičku procjenu njegova viđenja eugeničkog nasljeđa u biotehnološkom dobu. Za tu je svrhu doprinos podijeljen u devet paragrafa, koji donose filozofsku kritiku nekih Polšekovih prigovora. U doprinosu se rasvjetljavaju još neki novi problematični aspekti glavne Polšekove teze o takozvanoj ‘novoj eugenici’. Autor u ovom doprinosu iznosi argumente koji pokazuju i epistemološke i etičke slabosti takozvane nove eugenike, ali ne na način isticanja ničim dokazanih pretpostavki i predrasuda, nego na način filozofske analize i prosudbe. Stoga iznesena argumentacija u ovom kritičkom odgovoru ostaje u okvirima diskutirane teme i pokušava čuvati dostojanstvo argumentirane rasprave. Jer, niti uz najbolju volju argument snage ne može zamijeniti snagu argumenta. Sve se ostalo prepušta kritičkoj prosudbi čitatelja.

Ključne riječilaissez-faireeugenika,biotehnologija,pojedinac,ljudskapravaislobode

1. Status quaestionis

Prošle je godine objavljenamoja »Kritička procjena jednog viđenja euge-ničkognasljeđaubiotehnološkomdobu«.1To»jednoviđenje«sadržanojeuknjiziSudbina odabranih. Eugeničko nasljeđe u vrijeme genske tehnologijeDarkaPolšekaizZagreba.2UsvojojkritičkojprocjeniPolšekovatumačenjairazumijevanjatakozvanenove–liberterskeilaissez-faire–eugenikepozor-no,tj.obazirućisenazakonitostiumovanja,idobronamjerno,tj.obazirućisenazakonitostiuljudbe,ukazaosamnaglavni istogaodlučujućinedostatakPolšekoveknjige,tj.nedostataknjegoveglavnetezepokojojserazlikaizme-đutakozvanestareitakozvanenoveeugenikesastojiu(pukoj)promjenina-glaskautumačenjuirazumijevanjunjihovihciljeva.3Tajkrunskinedostatak

1

Usp.TončiMatulić, »Kritička procjena jed-nog viđenja eugeničkog nasljeđa u bioteh-nološkomdobu«,Filozofska istraživanja,98(3/2005),str.671–693.

2

DarkoPolšek,Sudbina odabranih. Eugeničko nasljeđe u vrijeme genske tehnologije,Biblio-teka»Putokazi«,knjiga12,ArTresor,Zagreb2004.,435str.

3

Usp.D.Polšek,Sudbina odabranih. Eugeničko nasljeđe u vrijeme genske tehnologije,str.66–67.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA104God.26(2006)Sv.4(997–1017)

T.Matulić,Filozofskakritikakritikejednekritičkeanalizeeugeničkognasljeđa…998

Polšeknijeuklonionitiusvomkritičkomosvrtu,4akojijenota benekrcatpredrasudama,namojučasprijespomenutukritičkuprocjenunjegoveknjige.Njegovkritički osvrt namojukritičkuprocjenuviše je denuncijacijanegoargumentacija.Jer,kadčovjekuponestanesnageargumentaonda,nažalost,posegnezaargumentomsnageili,drugimriječima,samosporadičnoad argumentum,alizatoobilatoad hominem.Ovajjesudsuvišnopotkrjepljivati,jerjesveobjavljenoiutolikojesvimadostupnozačitanjeiprosuđivanje.Ipak,nekestvarikojesetičusamogargumenta–jerisključivootomeseradiloumojojkritičkojprocjeni!–trebadodatnoraščistiti.

2. Explicatio terminorum

Svakiozbiljanpristupnekojtemizahtijevajasnoutvrđivanjesmislaiznačenjapojmovaokokojihsegradiznanstvenidiskurs.Naime,etimologijaeugenikevraćanasnagrčkijezik.Eugenika,naime,svojkorijenvučeizgrčkeimenice[ή]εύγένειαsaznačenjem»plemenitopodrijetlo«,augrčkojpriloškojformiεύ-γενήςoznačavadajenetko/nešto»plemenitaroda«,»plemenitakoljena«ili »plemenite vrste« ili, pak, netko/nešto »plemenitomu pripada«.5Dakle,eugenikabiupućivala,ukazivalailigovorilakakooplemenitojvanjštinitakoioplemenitomznačenju,podrijetlu.Izvanstrogoetimološkihokvira,prela-zećinaširesemantičkopolje–kojeujednodešifriraširinuznačenjapojmaeugenikeitimeznačajnokompliciranjegovusvakodnevnuupotrebu–mogu-ćejeuočitidajesemantičkoodređenjeeugenike,čijujemodernuvarijantuskovaoFrancisGalton,višeilimanjepreživjelododanas.Dakle,eugenikajeumodernomgenetičkomishodištuoznačavala»znanostzapoboljšanjeljud-skevrste,dajućirasamairodovimaboljegkrvnogpodrijetlavećumogućnostdaserasprostraneiprevladajunadonimakojisumanjeobdareni«(F.Gal-ton).Posljedično,smisaoiznačenjeGaltonovedefinicijeeugenikestajalisuutemeljimasvihkasnijihevolucijsko-bioloških,socijalno-pravnihipolitičkihinterpretacija,teimplementacijaraznihiraznovrsniheugeničkihprogramanaširokojdruštvenojskali,aokojimanastakođerizvještavaiPolšekusvojimpovijesnimopservacijama.6Nikoga onda ne bi trebala iznenaditi činjenicadajejedanodnajznačajnijihevolucijskihbiologaXX.stoljeća,ErnstMayrustvrdio:

»Galtonjeskovaoizraz‘eugenika’.Ljudi,odkrajnjihljevičaradokrajnjihdesničara,početnosuspremnoprihvatilitajidealshvativšieugenikukaosredstvokojimćeseljudskavrstapopetidovećegsavršenstva.Žalosnajeironijadajetaj, izvornoplemenitzadatakurodionekimodnajogavnijih zločina koje je čovječanstvo ikad doživjelo.Utipološkojinterpretaciji,eugenikasepretvorilaurasizamikonačnodoveladoHitlerovihužasa.«7

Tragičnadatragičnijanijemoglabiti,povijesnakulminacijaeugenikezaslu-žilajeistalnozaslužujeapriornumoralnuosuduiodbacivanjesindignacijomsvakogpokušaja ponovnogdruštvenog legitimiranja eugenike.Da je tomutako,svjedočiprimjerenainadasverazboritaocjenaMarcaLappéa,geneti-čaraidobrogpoznavateljaeugeničkeproblematike,ukonteksturazmatranjaetičkihaspekataeugenike:

»Vlastitaetičkaanalizaeugeničkihistraživanjazamagljenajeintrinzičnimnesigurnostimaodgo-varajućedefinicijepojmovaupretresanimeugeničkiminicijativama.Svakipojamnosioskudnodefiniranevrijednosnekonotacije.Riječipoput‘normalan’,‘štetan’,‘željen’,‘neželjen’i‘po-boljšanje’znanstvenosumaglovitikadihseprimjenjujenahumanogenetičkonasljeđe.«8

Ta, nazovimo je, urođena nesigurnost pratećih eugeničkih pojmova, kao isameeugenike,zajednosazamagljenometičkomperspektivomeugenike,akoje seolakopreviđa iprešućujeupojedinimsuvremenimeugeničkimra-



spravamatemeljnijerazlogmojegosporavanjaPolšekovaslabašnogiutolikoneargumentiranog,alizatouznjegoveperspektivecivilizacijskisve-određu-jućegpojmatakozvanenove–laissez-faireiliberterske–eugenike.Naime,eugenikajeetički,medicinskiisocijalnopreozbiljanproblem,anadasvejepovijesnoisemantičkipreopterećenpojam,dabigasejeftinoilakomislenopoistovjetilosbiotehnološkomepohomtout court,aliisvrednotamaljudskihpravaisloboda,autonomijeidemokracije,akaoštotonesmotrenoiopeto-vanočini,aliovajputaspunosrdžbe,Polšekusvojemkritičkomosvrtunamojukritičkuprocjenujednogviđenjaeugeničkognasljeđaubiotehnološkomdobu,tj.upravonjegovaviđenja.Jer,svakiozbiljanpristupeugenicitrebaobi imati na umu činjenicu da je »eugenika primila u nasljeđe isto onolikoznačenjakolikoipojmovipoput‘socijalneprikladnosti’i‘karaktera’«.9Zau-zetomistraživačuiljubiteljuznanstveneistinetačinjenicaskrećepozornostna jednu nužnu i neodgodivu zadaću u svakom ozbiljnom – znanstvenom–istraživanjueugeničkeproblematike.Naime,objašnjenjesmislaiznačenjapojma,auovomjeslučajutoeugenika,tedrugihodnosnihpojmova–upravoexplicatio terminorum,prvi je ineizostavnimetodološkikorakuznanstve-nomproučavanjusvake,apogotovoovakokompleksneproblematikekaoštojeeugenika.Natajsamkrucijalni,aujednoelementarninedostatakukazaoumojojkritičkojprocjeniPolšekovaviđenjaeugeničkognasljeđaubioteh-nološkom dobu, ne pitajući se, a jošmanje dokazujući što jest, a što nijemoralnoopravdano(ne)činitinapoljukliničkepraksetakozvanemedicinskipotpomognuteoplodnje i biotehnologije uopće.Naravno, znanstveno zani-manjezaeugeničkuproblematiku,kaoineskrivenaželjazajavnimdijalogomo(bio)etičkimtemamaodopćedruštvenogaznačajanatjeralisumenamal-koopširniju,aliiskrenuidobronamjernuargumentacijupodastrtuukritičkojprocjeni,akojaozbiljnopropitujeisumnjauvaljanostglavnePolšekoveteze.Inde irae–odatlePolšekovasrdžbakojačasprikrivenočasotvorenosikćeiznjegovakritičkogosvrtanamojukritičkuprocjenu.Daseprisjetimo.GlavnaPolšekovatezaglasi:

»Jedini cilj nove eugenikejestpomoćpojedincimauostvarivanjunjihovihpravaiinteresa,bezobzirananjihovasocijalnaobilježja.«10

Kakvihprava?Kakvihinteresa?Naravno,uširemkontekstupostajejasnonakojapravaiinteresePolšekaludira–naonareproduktivna.Međutim,ova-koseuztemeljninedostataknerazjašnjenihglavnihpojmovajavljajošjedannovinedostatak–neodređenost smisla i značenjapojmovaprava, interesa,željaizahtjeva.Osimštonijerazjašnjenirazgraničensmisaoiznačenjepoj-

4

Usp.DarkoPolšek,»Anatomijajednogpater-nalističkog i anti-liberalnog stavaprema su-vremenoj eugenici«,Filozofska istraživanja,101(1/2006),str.179–193.

5

Usp. T. Matulić, »Kritička procjena jednogviđenjaeugeničkognasljeđa«,str.677.

6

Usp.D.Polšek,Sudbina odabranih, str.80–227.

7

ErnstMayr,To je biologija. Znanost o živome svijetu[preveoJ.Balabanić],Dom&svijet–Hrvatskiprirodoslovnimuzej,Zagreb1998.,str.238(emfazajemoja).

8

MarcLappé, »Eugenics. II. Ethical Issues«,u:Encyclopedia of Bioethics [W.Th.Reich,(ur.)],Simon&SchusterMacmillan–Pren-ticeHallInternational,NewYork²1995.,sv.II,str.772.

9

D. J. Kevles, »Eugenics. I. Historical As-pects«, u:Encyclopedia of Bioethics, sv. II,str.766.

10

D.Polšek,Sudbina odabranih,str.66(emfa-zajeutekstu).



maeugenike,ostalisunerazjašnjeniinerazgraničenismisloviiznačenjadru-gihnosivihpojmovaPolšekoveglavneteze.Niponavljanjedaje»[R]azlikaizmeđu društvenog nasilja imedicinske pomoći osnovna tezamoje knjigeprirazlikovanjustareinoveeugenike«,11neuklanjatemeljnuteorijskune-jasnoćugledebitnerazlikeizmeđupraksetakozvanestareitakozvanenoveeugenike.Posljedično,Polšekunastavkuknjigekaže:

»Time se cilj nove eugenike, u usporedbi sa starom, bitno mijenja:ciljnoveeugenikenije ostvarenje superiornoga genetskogapoola,nego realizacija želja i zahtjeva pojedinaca, bez obzira na njihova genetska svojstva.«12

Opetsenamećepitanjeorealizacijikojihželjaikojihzahtjeva?Polšekovćeodgovoropetglasiti:onihreproduktivnihželjaizahtjeva.No,toipaknijepre-sudnopitanjeuovomkontekstu.Presudnopitanjeglasi:akojeciljtakozvanestareeugenikezamijenjensciljemtakozvanenoveeugenike,učemuseondasastojibitnarazlikameđunjihovimciljevima?Odgovornaovokrucijalnopi-tanjePolšeknijedaousvojojknjizi,anijegaponudio,štoviše,nijesenitipo-trudioponuditigausvomkritičkomosvrtunamojukritičkuprocjenunjegoveknjige,13jeronoštoPolšeknudiusvomkritičkomosvrtuponovnodokazujedvijepresudnestvari.Prvo,zaPolšekasmisaoiznačenjepojmaeugenikesa-držanje,tese,posljedično,trebaizvoditiizželjaizahtjevapojedinaca.Moželisejedanobjektivnopreozbiljandruštveniproblemriješitipukimprizivomnaonosubjektivno?Zaštoondaratnebismoposvomnahođenjunazivalimi-rom?No,upravoizatelakomisleneupotrebepojmova,prepuštenenamilostinemilostpojedinačnognagona,skrivaseodsutnostpresudnogargumentazakojimsamuzaludnotragaouPolšekovojknjizi.Drugo,Polšeknedostataktogkrucijalnogargumentauprilog»dobroćudnosti«eugenikenadoknađujeprizi-vomnaprivatne,makolikobileopravdane,željeizahtjevepojedinaca,tj.nasubjektivnuodluku.Atrebaotvorenorećidanikakveželjeizahtjevipojedi-naca,makolikoopravdanipredBogomiljudimabili,neopravdavajusmisaoiznačenjeeugenike,niuteorijinitiupraksi,kakvisukrozpovijesnevjetro-metinedospjelidonas.Eugenikajebilaiostalazloglasnateorijaipraksa,asvjedočanstvaotomenalazeseudruštvenimočitovanjimasmislaiznačenjaeugeničketeorijeipraksekaodiskriminacijske,nehumane,eksploatacijskeidegradacijskezačovjekainjegovoneotuđivoiapsolutnodostojanstvo.Zbogtoga su takozvani»demokratski« eugeničarinakonDrugoga svjetskog ratapoduzelimimetičkuoperacijukoja jedotadašnjueugenikupokušalakamu-fliratiukriptoeugeniku.UtomsusmisluindikativnarazmišljanjaFrederickaOsbornaiz1956.godine,onodobnogatajnikaAmerican Eugenics Society.

»Riječeugenikauposljednjejevrijemeuistinuuprljanajednimružnimglasom(…).Moramosamisebezapitati:kojesmopogreškeučinili?Jamislimdanismouspjelishvatitijednugotovouniverzalnuznačajkuljudskenaravi.Ljudinisujednostavnospremniprihvatitiidejupokojojjegenetičkaosnova,nakojojsuizgradilivlastitikarakter,slabijaistogasenebismjelaprenositinabudućegeneracije.Mismotražiliodčitavihskupinaosobadaprihvatetuideju,aliiodpoje-dinaca.Aonisutotrajnoodbijaliitakosmosvimiubilieugeničkipokret(…),jernisuprihvatiliidejudasudrugotnekvalitete.Moramo računati s jednom drugom motivacijom (…), zasigurno je moguće izgraditi jedan sustav nesvjesne i [ali, op.T.M.] voljne selekcije.«14

Sasvimjeirelevantnookojemsetipueugenikeradi,alijenemogućeprevi-djetimimetičkutendenciju.No,uztuočitumimetičkutendencijuokozamje-neeugeničkihmotiva,nadošlesuidrugetendencijekojepripadajuglobalnomsociološko-kulturološkomozračju suvremene znanstveno-tehničke civiliza-cije.Jednajetendencijasvakakoprisutnaurastućemuvjerenju–zahvalju-jućiubrzanominaizglednezaustavljivomrazvojubiologijskihimedicinskihznanosti zajedno s pratećim biotehnologijama – po kojemu jemoguće de



facto regulirati i, štoviše, upravljati tokovimabiološke evolucije.Druga jetendencijaprisutnaupopriličnorasprostranjenomuvjerenju,posebnomeđusociolozimabiologije,alinesamomeđunjima,pokojemujevećinuaspekataljudskenaravimogućede factoizvestiizgenetskogaustrojstva.Ranijumi-metičkutendencijueugenikekaokriptoeugeniketrebadanasmislitizajednosovimdvjemasuvremenimtendencijama,odkojihprvausebinosivelikudozufaustovskelogike,tj.neutaživuljudskugladzasrećomiblagostanjem,zakojumnogismatrajudajujemogućezadovoljitijednimjedinimsredstvom–napretkompodsvakucijenu.Drugase,pak,tendencijauvelikehranitemelj-nomdogmomsociobiologijekojakažedajeonospecifičnoljudskoučovjekumogućede iureobjasnitiisključivopomoćugenetičkihčimbenika.Nikakvočudo,onda,dajeupravonakrilimatogitakvogoptimizmasročenaglasovitatvrdnja:

»Znanstveniciihumanistibizajednotrebalirazmatratimogućnostkakojedošlovrijemedaseetikaodmahoduzmeizrukufilozofaidasebiologizira.«15

Nažalost,svikojidanas(ne)svjesnoradenatakvojbiologizacijietike,akojaistovremenopodrazumijevaanimalizacijučovjekaisvegaspecifičnoljudsko-gaunjemu,olakosepozivajunaljudskapravaislobode,alisepritomolakoispuštaizvidaonamračna–bolesna–strana.Čovjekpojedinacutakvimseokolnostimaspunimpravompitaimalionuopćevišepravočuvativlastitistatusčovjekakaoosobe,tj.kaoapsolutnevrijednostiusebi?Jer,imamnaumuonočegasevećdeTocquevillepribojavao,naimedaćeljudiumoder-nomdruštvuolakopodcjenjivatipitanjaodopćevažnostiibavitisesamosvo-jimsitniminteresimaiželjama.Tajjeproblem,azapravoposljedicu,CharlesTaylorispravnonazvao»mračnomstranomindividualizma«,svrstavšitupo-javuubolestimoderne.16Uztu»nezainteresiranost«pojedinacaneumoljivose širi – zahvaljujući upravo jednostranomzaklinjanjuu biotehnološki na-predak,posebnoidruštveninapredakopćenitopodsvakucijenu–vladavinainstrumentalnogarazuma.Pritom

»…društvostrukturiranookoinstrumentalnogarazumamožebitishvaćenokaonametanjeve-likoggubitka slobode,pojedinaca i skupina, jernisu samodruštveneodlukeoblikovane timsnagama.Teškojeodržatiiindividualnistilživotaprotivsmjerarasta.«17

Onoštosenekimačinikaovelikapodrškaindividualnojslobodi,abaštojeslučajsPolšekovimzahtjevomzalaissez-faireslobodompojedinacanapoljureprodukcije, s druge strane semedaljeotkrivakaonovioblikporobljava-njapojedinca.Pitanje jesamotrenutkakadćenastupitidruštvenareakcija.Jer,obećanjasvakodnevnorastu,budućidasečitavapriča,posredovaname-dijskimslobodama,brzoširiudruštvu.Pritom,dakako,trebaimatinaumudaglavnapokretačkasnaga,tj.motivacija,čitavetekampanjenijedobrobit

11

Isto,str.180.

12

Isto,str.66–67(emfazesuutekstu).

13

Usp.D.Polšek,»Anatomijajednogpaternali-stičkogianti-liberalnogstava«,str.180–181.

14

FrederickOsborn,»GaltonandMidCenturyEugenics«,Eugenics Review, sv. 48 (1956),br.1,str.13(emfazajemoja).

15

Edward O.Wilson, Sociobiology: The New Synthesis, Harvard University Press, Cam-bridge(Mass.)1975.,str.562.

16

Usp. Charles Taylor, The Ethics of Authenticity, HarvardUniversity Press, Cambridge(Mass.)–London1991.,str.2.

17

Ch.Taylor,The Ethics of Authenticity,str.9.



pojedinca,negokoristiprofitraznoraznihmultinacionalnihkompanijakojeetičkuidejudobrobitipojedincaidruštvaumnogomezlorabekaosredstvozapostignućesvojihekonomskihciljeva.Boljimuvidomusituacijuhrvatskogazdravstvavidljivoje,međuostalim,dajeonovećzaraženotimpatogenomkoristoljubivosti i profita.Stoga, naTaylorovukonstataciju»dabi ljudimavišeodgovaralodaostanukodkuće iuživajuuzadovoljstvimaprivatnogaživota,svedoktrenutnavlaststvarasredstvazapostizanjetihzadovoljstavainaširokoihdistribuira«,18trebauzvratitiprotupitanjem.Štoćesedogoditikadavlastprestanestvarati sredstvazazadovoljenje individualnihpotreba,aline isključivosvojomvoljomnegovoljomnekogekonomskinezasitnogBig Brothera?Ili, jošzaoštrenije,štoćesedogoditikadastvorenasredstvabududostupna,amnogavećjesu,uključujućiizdravstvo,samomalombrojupojedinaca u društvu?Tko će tada preuzeti odgovornost na sebe?Utolikopriča o individualnim slobodama, strukturirana oko laissez-fairemaksime,uzimazdravozagotovoonoštotektrebadokazati,dakle,štoinadaljeostajekrucijalniproblemčitavepriče.Utomjesmisluvišenegoprozirnopozivanjenaliberalneprincipe,kojiuneargumentiranomkontekstupoprimajuznačenje»disciplinskih argumenata«, čak i prijetnje, prepuštajući tako i znanstvenudimenzijudiskutiranogproblemanavoljupojedinačnih želja i zahtjeva.Usvemunijeteškorazabratidasezadovoljavanjeindividualnihželjaizručujenamilostinemilostdominantnojlogicitržišnihodnosaistjecanjaprofita.Aupravoutakvimuvjetimaključnopitanjevišenijeonooljudskojslobodi,jerslobodajeneupitnaontološkačinjenica,negooodgovornosti,tj.ouvjetimaimogućnostima»korištenja«ljudskeslobodeuskladustemeljnimzahtjevimaonogaspecifičnoljudskogaučovjeku,kojemoraimatiprimatpredsvimosta-limčimbenicima,akoseuistinuželiizgrađivatizajednicadostojnačovjeka,tj.ljudskogadostojanstva,pravaisloboda.Bespogovornoetičkoizjednača-vanje(biotehnološkog)napretkai idejeindividualneslobodepreviđadrugustranumedalje–stvaranjenovih–prikrivenihipodmuklih–oblikaropstva.Natućemosetemujošvratiti.

3. Argument protiv porobljavanja čovjeka

Dosadašnje opservacije pokazuju da Polšekovu bojazan glede toga uspo-ređujemli»današnje‘liberalne’[čemunavodnici?,op.T.M.]ginekologesMengeleominjemusličnima?«,19ilinjegovo»zalaganjezapravopojedincanareprodukcijusHitlerovim‘željama’irasističkimpapazjanijamaMadiso-naGranta…«,20ili»Hitlerove‘želje’saželjamatrudnica«,21uopćenijemojproblemniproizvod,negojespunognaslovanjegoviproblemiproizvod.Anjegovjeproblemiproizvodizdvaglavnarazloga.Prvo,Polšeklakomislenoibrzopletokoristipojameugenikekojemunije jasnoodredio i razgraničioznačenje.Akadsammuskrenuopozornostnapodvučeniproblemzanema-rivanjadrugestranemedalje, tada jekrenuosnizomoptužaba.Svedoksepojameugenikeuzimanasumično,nasnaziostajeproblemGleichschaltunga.Jer,privatneželjeizahtjevipojedinaca,makolikobiliopravdani,nemoguopravdatieugeniku,jerargumentbolujeodlogičkepogreškeudokazivanjucontradictio in adiecto.Naime,željeizahtjevipojedinacaposebineoprav-davajunitakozvanustarunititakozvanunovueugeniku.Dabiseeventualnoizbjeglatakontradikcija,valjalobieventualnoposegnutizakonstrukcijomta-kozvaneprivatneeugenike,kojaopetnebiuklonilaozloglašenuopterećenosteugenike,alibijesmjestilananjezinopravomjesto–uprivatnost.No,takvaondanebi imalaštoraditiu javnomprostorunipravne,nizdravstvene,nidemografske,nitiikojedrugepolitike,ajošbimanjepredstavljala(bio)etički



problemodopćedruštvenogznačaja.Drugo,dajePolšekmojukritičkupro-cjenushvatiodobronamjerno,kaoštojenapisana,tadabibiouspiodokučitiučemusesastojikrucijalninedostataknjegoveglavnetezeuknjizi.No,zbogmoje»drskosti«,štosamseusudiozaviritiupukotinunjegoveargumentacijeipotkopatisavnjegovtrud,onjemojukritičkuprocjenudočekaonaideološkinož,paumjestodaispraviočitinedostatak,iskaliojesvojusrdžbuspregrštpredrasudaietiketa,pokazujućiidokazujućidaistinaboli.Jer,naznanstvenuiargumentiranuraspravuonjegovojknjiziukojojraspravimusestrpljivoidobronamjernoskrećepozornostnajedanito,dakako,krucijalninedostataknjegoveglavne teze,Polšek reagira srdito i s čitavimnizomdenuncijacija.Ponavljam, umjesto da ispravi ili barem pokuša ispraviti nedostatak svojeglavneteze,Polšekodsvihmogućihlošihpoduzeojenajlošijumogućumisi-ju–bavljenjesugovornikom.Asvejekrenuloizastalonanejasnoj,neodređe-noj,paušalnojilakomislenojupotrebipojmovaunjegovojknjizi.Idaserazu-mijemo.NaupotrebikrucijalnogPolšekovapojma–eugenike.Nerazjašnjenopojmovljeproizvelojenekonsistentnuargumentaciju.ZbogtogaPolšekovopitanje: »Kakav toMatulić traži dodatni filozofski ‘dokaz’ o razlicimeđutimpostupcima[izmeđutakozvanestare i takozvanenoveeugenike,op.T.M.]?«,22idaljeostajeotvorenoineodgovoreno.Jer,zarazlikuodPolšekovedoctae ignorantiae,23 upravoobičnim ljudima treba jasno i nedvosmislenoobjasniti u čemu jebitna razlika između takozvane stare i takozvanenoveeugenike.»Razlikaizmeđudruštvenognasiljaimedicinskepomoćiosnovnajetezamojeknjigeprirazlikovanjustareinoveeugenike«,24ističePolšek.Iopetkrucijalnopitanje:Štojeeugenika?Problemtrebakonačnosročitipra-vimjezikom.Naime,»jednaodglavnihrazlikaizmeđusadašnjihiranijihpo-kušajaeugeničkemanipulacijejestdaćebilokojipotencijalnieugeničarimatibitnojačetehnikezapostignućeželjenihciljevaivišepodatakaskojimaihmožepoduprijeti«.25Inesamoto.

»Novetehnologijezaidentificiranjeznačajkiiprepravljanjegenaomogućavajupostignućeeu-geničkihciljevapomoćutehnološkenasuprotsocijalnojkontroli.«26

Spomenutesintagme–»jačetehnike«i»socijalnakontrola«–odgovarajuPol-šekovojsintagmi»društvenonasilje«.Prematome,prirodatakozvanenove–laissez-faireiliberterske–eugenikenerješavasegolimprizivomnaželjeizahtjevepojedinaca,tj.nanjihovuslobodnuvoljudaželeštohoćeidatoštoželeslobodnoostvare,negoseeventualnorješavanarazinirazboriteimudreanalizenovihoblika»socijalnekontrole«i»biotehnološkemoći«.DokPolšekotvorenobraniindividualnapravapojedinaca,onsamoprividnomožeimati

18

Isto.

19

D. Polšek, »Anatomija jednog paternalistič-kogianti-liberalnogstava«,str.180.

20

Isto,str.181.

21

Isto,str.184.

22

Isto,str.181.

23

Usp.isto,str.180–181.

24

Isto,str.180.

25

U.S. Congress, Office of TechnologyAsse-ssment,Mapping Our Genes: The Genome Projects – How Big, How Fast? OTA-BA-373,U.S.GovernmentPrintingOffice,Was-hington,D.C.,April1988.

26

U.S. Congress, Office of TechnologyAsse-ssment,Mapping Our Genes: The Genome Projects – How Big, How Fast?



naumuljudskaprava,jerkrucijalniproblemležiuideji»socijalnekontrole«,te tumačenju i razumijevanju »biotehnološke moći« suvremene medicine.Drugimriječima,danamjestokolektivističkog»društvenognasilja«nijena-došlaindividualistička,»socijalnakontrola«,tedanamjesto»legalneselek-cije«nijenadošlabiotehnološkaselekcija,okakvojbismotakozvanojnovojeugenicidanasraspravljali?Posljedično,smisaoiznačenjetakozvanenoveeugenikeneizbijaniizidejeljudskeslobode,niizidejeljudskihprava,nitiizideje(pravdane)ljudskeželje,negoizravnoizretortenove–znanstvene–pa-radigmekojojnijeizmaklanimedicina,nikaočistaznanostnitikaoprimi-jenjenakliničkapraksa.Naime,prirodnaseznanost,uključujućiimedicinu,totalnostopilastehnikom,zamjenjujućiizvornukontemplativnunovompra-gmatičkomzadaćom.Uznanstvenimistraživanjima,uključujućiimedicinska,višenijenajvažnijepitanjeoobjektivnomstanjustvari,negoomogućnostimakorištenja tih stvari zapostignućeodređenekoristi.Posljedično,odjednomseusredištesvihzbivanjanoveznanstvenei,posljedično,društveneparadi-gmenašlaekonomija,azajednosnjomindustrijskiifinancijskicentrimoći.Umjestonimaloslavnebaconovskemaksimescientia potestas est,nadošlajejošproblematičnijamaksimaoeconomia potestas est–ekonomijajestmoć.Utakvimseokolnostimauznanstvenimistraživanjima,kaoiudruštvenimodnosimaopćenito,tekliničkojpraksiposebno,svepodređujeekonomskimkriterijimaiproračunima,aglavnuriječusvemuimazakonitosttržištakojeseravnajednomjedinomlogikom–profitom.Svesemožeproizvesti.Svesemožeprocijenitiuvalutama.Posljedično,svesemožeponuditinatržištuiprodati.Tojeceterum censeoliberalizmakapitalističkogatipa,upravolaissez-fairetipa,kojemusudanasotvorenasvavrataradilakovjernogprihvaćanjatezeobrzompostignućudruštvenogablagostanja,alisepritom(ne)svjesnopreviđačinjenicadatakavtipfunkcioniranjatržišnihodnosaprobijagranicepukoga tržišta, tezalaziusvesfereprivatnih i javnihodnosa.Svi tiodno-sinužnoprolazekrozdemolirajućiproces»prevrednovanjasvihvrednota«.Jer,štogodjebržaimplementacijalaissez-fairekapitalističkogliberalizmaudruštvu,abaštojeslučajutranzicijskimzemljama,tojegora(protu)reakcijananjega,kojaječasnacionalistička,časkorupcijska,časortačko-mafijaška.Svedokseneukloneuzrocirastućedruštvenenepravde,svakoliberalističko»pacificiranje«društvenihmasaprizivom,akatkad iprijetećim,na ljudskapravaisloboderazotkritćeseuruhujednostraneobranevlastitihinteresaiželja,upravointeresaiželjakojiseposvepodudarajusinteresimaiželjama»velikih«eksploatatoraimanipulatoradotičnesredite.Nakraju,tkoćepreu-zetiodgovornostzasvenegativneposljedice?Ili,drugimriječima,kolikojezaistaiskrenoimoralnoopravdanopozivanjenatakozvanebioetičkeprincipeosobneautonomije,neovisnostiijednakosti,kadaobranatakozvanelaissez-fairelogikefunkcioniranjatržišta,akojajezarobilaibiotehnologijuitako-zvanumedicinskipotpomognutuoplodnjuisveostalo,(ne)svjesnoprešućujestartnunejednakost,ovisnostineinformiranostvelikevećinegrađanaudruš-tvu.Polšekovbiomedicinskiibiotehnološkioptimizambitćevrijedanmoral-nogdivljenjaondakadapodvrgnetemeljitojsocijalno-etičkojanalizinačiniuvjeteprimjeneipoštivanjatakozvanih(bio)etičkihprincipanakapitalističkiliberalizam laissez-faire tipa.Opravdavanje takozvane nove – laissez-fairei liberterske–eugenikebolujeod istihbolestiodkojihbolujeneobuzdanoprodiranjekapitalističkogliberalizmalaissez-fairetipa,kojiustartupodrazu-mijevanejednakost,totalnuovisnostineinformiranost.Ajeftinorazbacivanjeparolamaopovećanjublagostanja,redovitopredstavljaantologijskiprimjermanipulacije ljudskimosjećajima,željama i težnjama,bezobzira radi li seouvjetimaimogućnostimarađanja ilionečemdrugom.Stoga, insistiranje



nadruštvenimdimenzijama takozvanenove– laissez-faire–eugenikenijeimaloiopetnemazasvrhupropitivanjevjerodostojnostiliberalnihsastojakademokratskogadruštva,negojeimaloiimazasvrhuraskrinkavanjejeftinogoptimizmakoji(ne)svjesnopreviđaiprešućujekrajnjenegativneposljedice:eksploatacijuimanipulacijučovjekapočovjeku.Svetopostajealarmantnimučasurazumijevanjadausredištu–kaoglavniobjekt,anevišesubjekt–svihtakvihzbivanjastojisamčovjek.Odnegdašnjesirovedruštvenemanipulacije(»društvenonasilje«)prešlosenasofisticiraneobliketržišnih,ekonomskih,informatičkihibiotehnološkihmanipulacija.Utakvimjeokolnostimaobič-nimljudima,atakviuhrvatskomdruštvučinevećinu,lakoonda»prodatirogza svijeću«.Ukratko, negdašnje »društvenonasilje« zamijenjeno je današ-njom»socijalnomkontrolom«.Međutim,malotemeljitijimuvidomuprirodutogobrataotkrivaseslijedeće:namjestopojedinca»kolektivističkesvijesti«nadošao je kolektiv »individualističke svijesti«; namjesto »prisilnih zako-na«nadošlaje»sofisticiranabiotehnologija«;namjesto»medicine«nadošlaje»tehnokracija«;namjestorafiniranih»osobnihodnosa«nadošlisukrutiibeskrupulozni»tržišniodnosi«.Aposljedice?Onesuviše-manjeostaleiste–porobljavanječovjekapočovjeku.Natajćemoseproblemjošvratitiuna-stavku.AsadopoistovjećivanjuiliGleichschaltungu.

4. Medvjeđa usluga i problem poistovjećivanja

Kadstvarodpočetkakrenenaopako,ondanemoženitipodraznozavršitiispravno.Dajetomutako,svjedočislijedećaPolšekovadenuncijacija:

»[Premda]postojebrojnirazlozizavjerovanjedajeMatulićevglavniinteres–njegova‘agenda’ukritici laissez-faireeugenike i liberalizma!–proglasitimedicinskipotpomognutuoplodnjuonimstrašnimoblikomstareeugenike, izčegabiproizlazilesvakakvezabranetakvihpostu-paka.«27

Ovdjesepostavljabanalnoiutolikokrucijalnopitanje:S kojim argumentom Polšek radikalno razgraničuje »strašne oblike stare eugenike« od, po njemu, »hvalevrijednih«oblika takozvane nove eugenike?Njegovargumentpočivana razlici između»društvenog nasilja« (tzv. stara eugenika) i »medicinskepomoći«(tzv.novaeugenika).Kakvajelogičkakonsistencijatogargumenta?Prvo,najprijeamerička,zatimbritanska,francuska,skandinavskaisovjetska,potomnacističkaikomunističkaeugeničkapraksanisuimalenaumu»druš-tvenonasilje«,negoupravosuprotno,azapotrebetakozvane»dobrobiti«po-jedinogadruštva.Povijesna je činjenica–koju spominje iPolšeku svojojknjizi – da su i u nekim demokratskim zemljama na snazi bili raznovrsnieugeničkizakoni.StogauopćenetrebasumnjatiučinjenicudajePolšekživiouvremenimavladavine takozvanestareeugenikedabibionjezinotvoreniprotivnik,paipodcijenuvlastitogaživota!Drugo,demarkacijskasnagaar-gumentaoslonjenognarazlici»društvenognasilja«i»medicinskepomoći«posvejedeskriptivne–sociološkeipovijesno-sociološke–prirode.Jer,nijesvaka »medicinska pomoć« uistinu nimedicinska niti pomoć, baš kao štosvako»društvenonasilje«nijenidruštvenonitinasilje,kadimnetkopronađe»opravdanje«(npr.nekoćuSAD).Potrebnojestogazaćidubljeirazotkriti

27




ključnerazlogekojimotivirajuiopravdavajuodređenupraksu,auovomslu-čajueugeničku.Analognogorerečenomu,uslučajutakozvanestareeugenič-kepraksekao»medicinskepomoći«,opravdanjebismonalaziliukolektivu,doku slučaju takozvanenoveeugeničkepraksekao»medicinskepomoći«opravdanjebismonalaziliupojedincu,tj.njegovimželjamaizahtjevima.Ne!ZaPolšekatakvausporedbanevrijedi,jertakozvanastaraeugeničkapraksanijebilaoblik»medicinskepomoći«,negojebilaoblik»društvenognasilja«,doktakozvananovaeugeničkapraksanijeoblik»društvenognasilja«,negojeoblik»medicinskepomoći«.Ovdjesmosuočenisčistokrvnompogreškomudokazivanjucirculus vitiosus,jerseglavnatezadokazujesamasobom,daka-ko,uzproizvoljnoprevrtanjeriječi,budućidapritomnedostajeključnidokazzademarkacijubitne razlike između takozvane stare eugenike (»društvenonasilje«) i takozvane nove eugenike (»medicinska pomoć«). Jer, što ćemoučinitisaželjamaizahtjevima,primjerice,današnjihraznoraznihfundamen-talista,odonihislamističkihprekoonihprotestantskihdoonihkatoličkihin-tegralista,odraznovrsnihradikalistadoneobuzdanihanarhista,akojeočitodasociološka,kaoisociološko-povijesnadeskripcijanemožezahvatitionukrajnjunormativnubîtdotičnogproblema.Slijedomtoga,usvojojkritičkojprocjenijasnosamistaknuoda

»[R]asizamiantisemitizamokojimagovorimoposebisubolesneideje,doksenacističkaeugenika otkrivakaojedanobliknjihoveprakse,upravobolesnepraksetihzloglasnihidejakojesusačinjavalesržnacističkeideologije.«28

Idejaeugenikeposlužilajekaosredstvourukamazločinaca,iakoje,povije-snogledano,eugenikazačetaprijenacizma.Utolikosemožeustvrditidajeeugenikajedanodvažnih,alineijedinihčimbenikaunastajanjunacizmainjegovihunebovapijućihzločina.Nikakvočudoondadasedanasodpojmaeugenikebježikaovragodtamjana.No,natućemosečinjenicuponovnovra-titiunastavku.Sveusvemu,nakrajusezaozbiljnuznanstvenuiargumenti-ranuraspravupokazujeodmalepomoćipozivanjenaljudskaprava,općenito,inatakozvanareproduktivnaprava,posebno,nademokracijuiautonomiju,kako tomarnočiniPolšekusvomkritičkomosvrtu,29 jer idaljenedostajekrucijalniargumentnjegoveglavneteze,aonopakštoPolšeknudikaoar-gument–željeizahtjevipojedinaca–ozloglašenueugenikunitipretvaraanitimožepretvoritiuMilosrdnogSamaritanca,kakoniondatakonidanas.Toje,napojmovnojrazini,jasnokaodan.Adajejasnopotvrđujeičinjenicadaseeugenikaikaopojamikaonazivodređeneprakseneradokoristi,akoliigdje,atomijeondapromaklo,primjericeusuvremenimpravnimpropisimakojiregulirajutakozvanumedicinskipotpomognutuoplodnjudiljemsvijeta,akojuPolšekneprestanogurauPandorinukutijueugenike,nazivajućijeta-kozvanomnovomeugenikom.Dakako,toneznačidauspomenutimpravnimpropisimanemaapsolutnonikakviheugeničkihelemenata.Ada ih ima,zanjihzasigurnonajboljeznaupravoPolšekkojisvesrdnozagovaraeugeniku.Treće iposljednje,Polšekdakleupornoustrajavana izjednačavanju ili, daseposlužimnjegovimpojmom,praviGleichschaltungtakozvanenove–laissez-faireiliberterske–eugenikestakozvanommedicinskipotpomognutomoplodnjom,činećinatajnačincjelokupnomzdravstvenomsustavu,aliive-likojvećiniosviještenihgrađanamedvjeđuuslugu.Alinebez razloga. Jer,Polšekpredmnijevadamnogiaspektikliničkepraksetakozvanemedicinskipotpomognuteoplodnjezaslužujunaziveugeničkeprakse.Stogajeonotvo-renoiiskrenoimenujepravimimenom.Trebamuodatipriznanjezagrađan-skuiintelektualnuhrabrost.No,poistovjećujućitakozvanunovueugenikustakozvanommedicinskipotpomognutomoplodnjomtout court,Polšekpravimedvjeđuuslugusvimzdravstvenimdjelatnicimaimnogimgrađanimakoji-



majeeugenika,samozatojerjeeugenika,odurnaineprihvatljiva.Jer,valjapošteno,tj.logičkiietičkiustvrditi:nitiječitavakliničkapraksamedicinskipotpomognuteoplodnjeeugeničkogkarakteranitičitavatakozvananovaeu-geničkapraksaimakaraktermedicinskipotpomognuteoplodnje.Međunji-ma,dakle,nemaznakajednakostinipodrazno.Nažalost,zaPolšekaima.

»Budući da je [Matulić, op.T.M.] biotehnologiju, predimplantacijsku dijagnostiku (i drugetehnike)ispravnonazvaoeugenikom(barempotomeštotoodgovaramomstavu)…«,30

aštouopćeneodgovaraistini,osimuslučajevimakadjedoistariječoeuge-ničkomkarakterutakvihzahvata.RazložnosestogamožeočekivatičaskadćePolšekpredložitidasecijelumedicinuicijelizdravstvenisustavpreimenu-jeueugeniku.Natoimapravo,aliakoželidatopostanedruštvenaveličina,tadatrebapodastrijetiuvjerljiveargumente.Pritomjesasvimsvejednoukojuvrstueugenike, jereugenikakakva jedoprladonasuvijekostajeeugenika–zloglasnaiodurnapovijesnateorijaipraksa.UtomsmislubiološkiznalacMayrdajejošpokojiargumentviše:

»Sameeugeničkemjeremoglebidovestidosnažnoggenetičkog‘poboljšavanja’ljudskerase,alizbograznihrazlogatojenemoguće.Najprije,miništaneznamoogenetičkojosnovicinefi-zičkihznačajkisadašnjihibudućihljudikojebismosvojimpostupcimaodabrali.Drugo,dabiljudskodruštvobilouspješnoiuravnoteženo,onosevazdamorasastojatiodmješavinemnogihrazličitihgenotipova, ali nitkonemapojmakakvabi to ta ‘prava’mješavinabila ili kako jeselekcionirati.Napokon,i najvažnije,koracikojebismouprovedbieugeniketrebalipoduzetiudemokracijiposvesuneprihvatljivi.«31

ZaMayrasemožerećidapriznajeiprihvaćavelikuindividualnuslobodunapoljuhumane reprodukcije,alimupritomnepadanapametpoistovjećiva-tieugenikuiindividualnuslobodunapoljureprodukcijetout court,kakotoupornoinepromišljenočiniPolšek.Liberalnodruštvo,naime,možetoleriratikojekakveproizvoljnosti,aliihnemoraozakoniti,jeronomožeopstatiikaoliberalnoikaodruštvosamoakosvenaleteraznovrsnih,biloizrečenihbiloneizrečenih,željaizahtjevapojedinacaiskupinasvakodnevnokonfrontirasforumomzdravogarazuma.Tojepolaznatočkaliberalizma–upotrebarazu-ma.Uprotivnomseizlažeopasnostidasedruštvopretvoriudiktaturuanarhi-je–proizvoljnosti.Jer,kadnetkohoćesve,tadanedobijeništa.Konfrontacijaideja, stavova iželjaudemokratskomdruštvu jestnužna,alinijedostatna.Tražiseargumentviše.Stoga,kadstvarodpočetkakrenenaopako,ondanemoženipodraznozavršitiispravno,takodaPolšekčininičimdokazanistoganeodrživGleichschaltungizmeđucijelogkompleksakliničkepraksetakozva-nemedicinskipotpomognuteoplodnje,predimplantacijskedijagnostikeibio-tehnologijestakozvanomnovom–laissez-faireiliberterskom–eugenikom.Posrijedinijetekpukoinsistiranjenariječima,pojmovimainjihovimdefini-cijama,negonanjihovimposvesuprotniminepomirljivimsmislovimaizna-čenjima.Dajetomutakosvjedočemnogaistraživanja,međukojimaposebnoističemonoD.WertziJ.Fletchera,ukojempokazujudanitkonitinepomišljanapoistovjećivanje,primjerice,genetičkogsavjetovanjaseugenikom.32Aveć

28

T.Matulić, »Kritička procjena jednog viđe-njaeugeničkognasljeđa«,str.678(emfazajemoja).

29

Usp.D.Polšek,»Anatomijajednogpaternali-stičkogianti-liberalnogstava«,str.183.

30

Isto,str.185.

31

E.Mayr,To je biologija,str.238–239(emfazajemoja).

32

Usp.D.Wertz–J.Fletcher,»AttitudesofGe-netic Counselors. A Multinational Survey«,American Journal of Human Genetics,sv.42(1988),br.4,str.592–600.



spomenutiM.Lappé,uistomkontekstuodnosagenetičkogsavjetovanjaieu-genike,ističe:

»Eugeničkarazmatranjanisuuobičajenootvorenoprepoznatauprogramimakojibimogliutje-catinadonošenjeodlukaprirađanju.Američkiieuropskigenetičkisavjetniciusvojojpraksiotvorenoporičubilukakvueugeničkusvrhu.«33

Nadalje, zavirujući u razne kodekse, deklaracije, konvencije i tome sličnobioetičkogakaraktera,nigdjenispomenaoeugenici,osimneizravnousmi-sluosudesvakediskriminacijenatemeljubiološkihkarakteristika,ausvrhuzaštite ljudskihprava i ljudskogadostojanstva.Stogaukratko,bez trošenjaprevišedragocjenogprostora,odeugenike,kaopukepojmovneveličineikaosadržaja,bježesvikaovragodtamjana,baškaoštobihradodasvibježimoodpojmarata.Naravno,dalekobivišeodgovaralomoralnojistinidasvisku-pabježimoodnjegovasadržaja,biloonihkojamuprethodebiloonihkojasumuvlastita–mržnja, razaranje iubijanje.Na temelju svega izloženoganijemijasnokakojePolšekdošaodospoznaještojaosobnomislimidržimotakozvanojmedicinskipotpomognutojoplodnji,34jeronjojuopćenijenibila,akamolidajevođenarasprava.Akadčovjekneštosebiumišljadazna,azapravonezna,ondajeposrijedičistapredrasuda.RaspravasevodilaivodiseokoglavnePolšekovetezeglede»idile«takozvanenoveeugenikekoja,ponjemu,usamusebeusisavacijelikompleksbiotehnološkogibiomedicinskognapretka.NatajnačinPolšekpravimedvjeđuuslugusvimonimhvalevrijed-nim,dobrodošlimipohvalnimostvarenjimatoganapretka.Zbrajanjekrušakaijabukamogućejeporodu,alineipovrsti.Qui bene distinguit, bene docet.

5. Etičke dvojbe

Mojapreokupacijaukritičkojprocjeni jednogviđenjaeugeničkognasljeđaubiotehnološkomdobu,bilajeiostalaPolšekovanedokazanaglavnatezasobziromnaznačenje,smisaoipraksueugenike.PunojetogaizloženousvrhuargumentiranogdokazivanjamršaveimaglovitePolšekoveteze.Sveskupaimavezespropitivanjemteorije,aneprakse,dakleraspravusampostavionaepistemološkurazinu.Mojseglavniproblemstoganijeticaopitanjatkose slaže ili ne slaže s kliničkom praksom takozvanemedicinski potpomo-gnute oplodnje, nego se ticao glavnePolšekove teze koja opravdanu željupojedincazapotomstvomnazivaeugenikom,sjednestrane,tečitavujednukliničkupraksu, ali ivišeod toga, svrstavaueugeničkupraksu.Međutim,smatramda jePolšekusvojojknjizi,adaseonjegovukritičkomosvrtu inegovori,posvezanemariodvijepresudneetičkedimenzijekojeseitekakotičutetakozvanenoveeugeničkeprakse.Prvo,Polšekpremalovodiračunaoodnosucilj-sredstvo.Naime,zaPolšekatakozvananovaeugenikajestinovaieugenika,teutolikoopravdanaštosvojciljpronalaziuzadovoljenjuželjaizahtjevapojedinacaupitanjimarađanja.IzmisaonogtenoraPolšekoveknji-ge,kaoikritičkogosvrta,postajesuvišnimetičkonačelopokojemuciljilisvrhaneopravdavasredstva.Naravno,zaPolšekasusredstvakojasekoristeprinovo-eugeničkojpraksizakonita,tj.dopuštena,adopuštenasuzatojerde factoomogućavajupostignuće togacilja.Bez tih i takvihsredstavakonač-nicilj(želja)ostaobipukosanjarenje.Iupravotu,gdjebičovjekočekivaodačitavapričaoželjamaizahtjevimapojedinacaglederađanjazavrši,onaupravopočinje.Tkoćezadovoljitireproduktivneželjeizahtjevepojedinacaiskupina?Naravno,odgovorglasi:drugipojedinciiskupine.Timeproblemindividualneželjezapotomstvomisvakedrugeindividualneželje,kojezasvojukonačnurealizacijukucajunavrataodređenogdruštvenogsustavaili



podsustava,neminovnopoprimajudruštvenudimenziju.Takvaželja,mako-likobilaindividualnaiprivatna,ususretusdrugimdruštvenimčimbenicima,dakakoonimakojisetičusvih,poprimadruštveneijavnedimenzije.Tusetražibarem»jedan«razlogvišeodpukogprizivanaindividualnuželju,jerže-ljaimasvakakvih.Zarnetkonemožepoželjetibititerorist?Polšekbizasigur-noodgovoriodamožepoželjeti,alidajeterorizamlogičkiietičkinepoželjan.Jasno.No,štoondatakozvanunovueugenikučinilogičkiietičkipoželjnom?Zarsamoželja?NatajmojtemeljniprigovorPolšekuzvraća»drvljemika-menjem«,tj.mnoštvompredrasudaietiketa.Osimtoga,kakvoobjašnjenjePolšekimazavećrođenementalnoifizičkihendikepiraneosobeprinjihovu»sudaru« s postavkama takozvane nove eugenike?Nije s gorega ponoviti:radikalniindividualizamjestutopija.Nepotrebnojeponavljatiargumenteizkritičkeprocjene.Naravno,uliberalnomidemokratskomdruštvupojedinacimapotpunopravoprianjatiuzutopiju,akotimedakakonevrijeđaslobodu(iosjećaje)drugoga.Međutim,Polšeknijepropustionijednuprilikuda»pro-češlja«mojaopredjeljenjakojasuizperspektivenjegovihpredrasudapukamaštarija,alijezatopropustiomnogedragocjeneprilikenacijelihjedanaestotisnutihstranicasvogakritičkogosvrtadadokažedvijevažnestvari.Prvo,daradikalniindividualizam(deziderizam)nijeutopija.Drugo,dajeuliberal-nomidemokratskomdruštvuzabranjenoizražavatisvojemišljenjeonečemuštojezornoiargumentiranoprikazanokaoutopija,pamakarseonstimeneslagao.Štosetičedrugeetičkedimenzijetakozvanenoveistareisvakedrugeeugenike,onasemožeformuliratiovako.Prihvaćanjeprijelazas»činjenice«određeneurođenemalformacijena»trebati«uklonitituistuurođenumalfor-macijuusvrhuostvarenjaeugeničkogciljasačinjavaglavnietičkiproblemu eugeničkoj praksi.35Drugim riječima, kako je uopćemoguće etički – tj.znanstveno–opravdatieugeničkupraksukaotakvu?NapostavljenopitanjePolšekopetodgovorapomoćuprizivanaželjupojedinca,kaoosnovunjego-veslobode.No,utomseslučajuetikanužnosvodinaželju(deziderizam),asvakaseetičkaraspravaneminovnoproglašava»sterilnimumovanjem«.Po-sljedično,uskladustomlogikommogućejedasvatkočiništohoće,kadhoćeikakohoće,aliuvijekisvugdje,paiondjegdjeseočekujeistančanosjećajdruštveneodgovornosti,jertakonalažekonsistentnalogikauzvišeneinedo-dirljiveetikeindividualističkogdeziderizma.Polšekovaobrananedodirljivo-stiindividualneželjeustvarimatakozvanenoveeugenikedolazinalogičkiietičkiispitnadrugomkrajupriče–društveneimplikacije,uključujućipravo,etiku,politiku,medicinu,zdravstvoi,dakako,ekonomijuifinancije.

6. Etika i bioetika

Nijenimjestonivrijemezaulaženjeuozbiljnijeraspraveoeticiibioetici.Pogotovonijeprigodauovomkontekstu.Međutim,jednustvarnebitrebaloprešutjeti.UsvomkritičkomosvrtuPolšeknajednommjestukaže:»Matulićjeuložiodostatrudaiizgubiodostavremenanakritikujednesociološkeknji-ge«.36Naravno,jerdužinaknjige(407str.)inadasvenjezinpredmetitekakotozaslužuju.Međutim,pokazalosedajetrudbio»igrasvatrom«,jerjeglav-

33

M.Lappé,»Eugenics. II.Ethical Issues«,u:Encyclopedia of Bioethics,str.773.

34

Usp.D.Polšek,»Anatomijajednogpaternali-stičkogianti-liberalnogstava«,str.189.

35

Usp.M.Lappé, »Eugenics. II. Ethical Issu-es«,u:Encyclopedia of Bioethics,str.772.

36




naautorovatezastavljenaupitanje,štogajeizazvalonaopširnoprizivanjeupomoćljudskihprava,liberalizma,demokracije,autonomije,zdravlja,trud-nica,običnihljudi…,asveodredasuprotstavljajućiihmenikaoprotivniku.Izsamonjemuznanihpobuda»posvađao«jenabrojenevrednoteiosobesamnom.Pravoječudodasamjošuvijeknaslobodi.Ukratko,Polšekovomkri-tičkomosvrtunedostajeetičkauglađenost,aokojojrazmišljaetičar,tj.osobakojaprvotnonemoralizira,negopropitujeteorijskeosnoveiizvoremoralaimoralnosti.Moždajesasociolozimadrukčije?Ipak,nebisereklo.Jer,Polšeknauloženitrudokonjegoveknjigedodaje:»Moždazatoštoseknjigauplićeuononormativno,atomesociologija,poMatulićevojdefinicijibioetičkoga,nije dorasla«.37Matulićevadefinicija bioetičkoga isto je tolikoMatulićevakolikojedefinicijasociološkogaPolšekova.Tonijebitproblema.Bitproble-majestu»uplitanjuuononormativno«.Tonedržimnikakvimprenesenimuplitanjem,negodoslovnimuplitanjemupitanja,dakakoeugenike,koja jePolšekrazriješionaovajnačin,ajelitobilosociološkoideskriptivnoilietič-koinormativnorješenjenijebitno,alitvrdimdaglavnatezanijedokazana.Tosamnastojao,strpljivoidobronamjerno,anadasveargumentiranopokaza-ti.Ičiniseuspješno,kadjemojakritičkaprocjenapolučilaovakvureakcijukoja doziva u pomoć temeo kojim se nije vodila rasprava. Svaki pozorničitateljmoćićesamprosuditijesamliPolšeka,trudniceisveostale»običneljude«proglasio»nacistima«ilisampokazaoupravoonozaštoPolšekoptu-žujeupravomene.38Naime,unjegovoj»normativnojargumentaciji«nisamuspiodokučitibitnurazlikuizmeđutakozvanestareitakozvanenoveeuge-nike.Svasefilozofijasastojiutome.Tkokogaondaproglašava?Stoga,naPolšekovuželju:»(…),jaćupretpostavitidajeMatulićdovoljnoautonomanintelektualacidasustavovištoihiznosisamonjegovi,atoznačidabikaointelektualacmoraobio[biti,op.T.M.]spremanpromijenitisvojestavovekadabimubilipruženidovoljnodobriargumenti«,39odgovaramafirmativnouzdvijerezerve.Prvo,kojajemjeraza»dovoljno«autonomnogintelektual-ca?Drugo,stavovištosamihiznioslijedejednulogičkuargumentaciju,pasuoni»vlasništvo«svihonihkojidržedoteargumentacije.Što se pak tiče bioetike i Polšekova doslovnog »juriša« na nju, koju on(ne)hotimičnouvišenavratapoistovjećujesamnom,takođertrebarećijednuopasku.No,onaspadauintelektualnopoštenje.

7. Intelektualno poštenje

U svom»jurišu« na bioetiku, o kojoj sampukom igrom slučaja daomalocjelovitijuvizijunahrvatskomjezikuuknjiziBioetika,akakotoističeneko-likoobjavljenihkritičkihprocjena,Polšekjeodukupnočetrnaestpoglavljauknjiziodabraoonoposljednjekojegovorionekim,daklenesvim,negosamonekimspecifičnimaspektimasociološkogagovoraubioetici,tejeispreska-kaoonoštomuneodgovara,adobrimdijelomiskasapioonoštomuodgovaranebilipokazao»nešto«samonjemuznano.Ipak,svemutomeusprkostrebaskrenutipozornostnajednučinjenicu–pomanjkanjeintelektualnogpoštenja.NizanjepodužegcitataizmojeknjigeBioetika,Polšekzavršavaslijedećomrečenicom:

»Takvobiapsurdnostanje indirektnonegiralosmisaosociološkeznanosti (…),negiralobi ismisaobioetike…Nasuprot tome treba jasno istaknuti da bioetika ne treba sociologiju i sociologe…(kurzivD.P.).«40



UmjestodaPolšekopovrgnemojukritikunaračunnedostatkanjegoveglavnetezeizneseneuknjizi,onjedodatnopotkrepljuje,zaboravljajućidaintelek-tualnopoštenjenijestvar individualneželje,negomoralnadužnost svakogznanstvenika.Aistineradi,evokakoglasicijelamisao:

»Nasuprottome,trebajasnoistaknutidabioetikanetrebasociologijuisociologenamjestoetikeietičara,negonamjestoonihkojićeubioetičkidijalogunositiautentičnesociološkespoznajeiperspektive.«41

Uvaženomčitateljupotrebnojeskrenutipozornostnatristvari.Ukontekstumojeknjigeobioeticigovoriseoepistemološkomstatusubioetikekaozaseb-nefilozofskediscipline.Drugo,sveštojenapisanoutom,14.poglavljumojeknjigeponovnopotpisujem,aliusputpreporučamčitanjeknjigeodprve,aneodposljednjestranice.Treće,Polšekjeposvemusudećihtiopokazatikakobavljenjebioetikomibavljenjeeugenikomdođenajednoteisto,pakadsamsevećjausudiodovestiupitanjenjegovuglavnutezu,zaštoondanebiondo-veoupitanje»neku«mojutezu.Pritom,dakako,trebavoditiračunaointelek-tualnompoštenju.Onojejednoodtemeljnihnačelaznanstvenogistraživanjaiodnosapremarezultatimatihistraživanja.Ktome,etikajekaoisociologijalegitimnaakademskaiznanstvenadisciplina.UčitavomovomkontekstuopetsenaslućujePolšekovonerazlikovanjepojmova.No,otomejevećbilodostagovoraranije.Stoga,naPolšekovulamentacijuda»jestvartemeljnog intelektualnog poštenjaistaknutiskojihsepozicijabranimoiliargumentiramonekistav«,42moramkonačnoodgovoriti–spozicijazdravogarazumaili,akojetopreuzetnorečeno,spozicijalogičkihzakonitostimišljenjaizaključivanjaodređenogapristupa,upravobioetičkoga,akojetrebajubitirazvidneusva-komargumentiranomdiskursu,kakouonomskojimseslažemotakouonomskojimseneslažemo.Čudnovatojetodasenamojukritičkuprocjenukojastavljanaglasaknaepistemološkimietičkim,aneprimarnonamoralnimdi-menzijamaeugenike,reagirakaodasamunjojraspravljaoopobačaju,izvan-tjelesnojoplodnji,prenatalnojdijagnostici,genskojterapijiiinimmogućno-stimadanašnjemedicinskebiotehnologije.Inde lacrimae–odatlePolšekovesuzenadmojimcjelokupnimbavljenjembioetikom,aliinadbioetikomkaotakvomtenad(bio)etičkimpovjerenstvom.43Umojojkritičkojprocjeniosta-tusu(bio)etičkogapovjerenstvanijebilopriče,ajošmanjeostatusubioetike,osimeventualnoteksporadično,ukolikospravomdržimdajeeugenikajedanvažan(bio)etičkiproblem.No,Polšekjeizsamonjemuznanihrazloganašaozashodnodaseopetobrušinameneiupogledutogstrašnogizasvakuosudu»društvenogzla«–bioetike.Upravosamtonastojaoargumentiranopokazatizaeugenikuukritičkojprocjeni.Sapienti sat.

8. Confessio, liberalizam i ideologija

Naravno,Polšekuje»punopero«ljudskihpravaisloboda,individualnihželjaizahtjeva,alikadukritičkomosvrturazaberemkolikoPolšekodsvegatoga

37

Isto,str.189.

38

Usp.isto,str.185.

39

Isto,str.189(emfazajeutekstu).

40

Isto,str.191.

41

Tonči Matulić, Bioetika, Glas Koncila, Za-greb2001.,str.466.

42

D.Polšek,»Anatomijajednogpaternalističkogianti-liberalnogstava«,str.184(emfazajeutekstu).

43

Primjerice,usp.isto,str.187i189.



namjenjujemeni,ondaipovršnompoznavateljuoveproblematikepostajeja-snodaosvrtnijenastaoizsnageargumenta,negoizargumenta snage,tj.izrefleksnogobrambenogmehanizmaonogakojijeosupnutčinjenicomdamujeosporenaglavnatezaknjige.Umjestodazapodjeneznanstvenidijalogilida,akojesmatraoshodnim,zaoštristilikrenepolemičkioeugenici,onjeizabraosolucijumonološkogocrnjivanja.Utakvimbiuvjetimamnogiodu-stalioddaljnjerasprave.No,ovomodernohrvatskodruštvo,opredijeljenozastečevineliberalnedemokracijeiljudskihpravaislobodateslobodnogtržiš-noggospodarstva,akakostojizapisanoiproklamiranouUstavu,nijeničijeprivatnovlasništvo,pastoganipojedinetemeodopćedruštvenogaznačaja,kaonipristupitimtemama,paonjimaimajupravogovoritisvikojitožele–ljudskopravo.Ipak,kadsevećpišeigovori,ondanekasetočiniargumenti-ranoibezetiketiranja,apoželjnojeibezafektiranja.Takavpristupujavnomeiznanstvenomediskursunepadasneba.Takavsepristupstječevježbomira-dom.Tojevrlina.Stoga,svedokpostojiitrunkanetrpeljivostiiline-daj-Božemržnjepremasugovorniku,dijalogizdravapolemikasunesamonemogućinegoiopasni,jersepredrasudeuzimajuzaistine,aetiketezaetiku.Kakobilo,Polšekusvomkritičkomosvrtunijepropustioiznijetisvoj»cre-do«,44kojiusebisadržavasvepozitivnestečevinemodernogadoba–ljudskaprava i slobode, demokraciju i autonomiju, a nadasve liberalizam, a da sepritomnijepotrudio,baremmalozaraspravu,preciziratismisaoiznačenjetihpojmova,dok ipaknijepropustio zaključiti, ali bezpodastrtihpremisa,kojičlancisačinjavajumojživotni»credo«.Naravno,riječjeočlancimakojiobuhvaćajučitavuplejadunegativnihnasljeđa»mračnoga«Srednjegavijeka–paternalizam,anti-liberalizam,esencijalizam,nepriznavanjeljudskihpravaisloboda,nepriznavanjedemokracijeiautonomije.Dačovjeknepovjeruje.Najednukonzistentnoartikuliranu,anadasvedobronamjernosročenuraspravuuzvratitistolikopredrasudabilobiprevišeiodstraneonih,akotakvihuopćeima,kojimasuPolšekoveetiketekomplimenti,akamoliodstrane jednogalibertarijanca–Polšeka.On,nakonšto jedoslovnocitiraodva inspirativnapasusaizJ.S.MillovaspisaO slobodi,kaže:

»Ovajodlomaksmatramfundamentalnimzasvojsvjetonazor,zasvoju‘ideologiju’,aliizasva-kogpojedincaizasvakodobrodruštvo.Ivjerovaosamdaudemokratskomdruštvusvina neki načinznajuzanjega,idaunjželevjerovati,idabi[se,op.T.M.],kadabiimnetkotakvapravaosporavao,bilispremnizatakvodruštvoijakoboriti(danekažem–ginuti).«45

Zatimnastavlja:

»Millovdjenetražinekedodatnedokazeiz‘bîti’čovjeka,onpoputbrojnihdrugihmislilacadržidasuterečenice‘samoevidentne’,ili,daseizrazimojezikomkojimbarataMatulić–dajeriječoistinamakojepredstavljajubitčovjekaudruštvu,ilitočnije–bitdobrogadruštva.«46

Daserazumijemo.Millodređenubitčovjekaitekakopretpostavlja,stogajesuvišnoPolšekovolamentiranjeokomogainsistiranjanapitanjuoljudskojnaravi.AnimalonesumnjamučinjenicudabiMilldanas,imajućipredočimaimračnepovijesnestranenjegovazamišljajaslobode,podvrgnuoihozbiljnojipoštenojkritici.Mnogisudanas,ačiniseiPolšek,skloniizdvajati»klasičnepisce«iznjihovakulturnogidruštvenogozračjaukojemusuživjeliistvarali,takodapozivanjenanjihovemislipoprimajednulažnuneovisnostodostatkakulturneidruštvenezbiljekojajesačinjavalaSitz im Lebennjihovastvaralaš-tva.Akompleks»povijesnoga«uMillovustvaralaštvu,uključujućiinjegovufilozofiju,otkrivapozitivističkikontekstsnaglaskomnaapologijuutilitariz-ma,čijaglavnamaksimaglasi»štovećasrećazaštovećibrojljudi«.Prematome,Millitekakoračuna,štoviše,ipretpostavljajednubitčovjeka,akoju



Polšek(ne)svjesnoprešućuje,vjerujućivaljdasamounekolikonjegovihin-spirativnihrečenica,alijezatoMatulićimaonaumunekenjezinejednostra-nostiipretjerivanja.ApsurdnojedaPolšeksmisaoiznačenjeljudskeslobodeizjednačavasJ.S.Millomtout court.Daserazumijemo.Problemneizbijaizljudskeslobodekaotakve,izslobodesavjestiivjeroispovijesti,izslobodemisliiosjećaja,jerljudskajeslobodajednostavnočinjenica,negoproblemizbijaiztumačenjairazumijevanjaljudskeslobode.Baškaoštodanasspra-vompodastiremokritičkeopaskenaračunonihpovijesnihrazdobljaukojimaje ljudska sloboda tumačena i shvaćanauskogrudno i katkada ropski, takonetrebapreviđatiidanašnjajednostranapretjerivanjastumačenjemirazu-mijevanjemljudskeslobode.Stoga,ljudskaslobodakaotakvanijeproblem,paprematomeMatulićnijenikakavmrziteljliberalnemisli,kakvimgapau-šalniminičimdokazanimopservacijamaprikazujePolšek.Problemnastajeučasu»raspolaganja«sljudskomslobodom.Asvako»raspolaganje«njomepretpostavljajednuvizijuljudskeslobodekaotakve.Međutim,svakavizijanitiosiguravanitiomogućujeostvarenjeonogkrajnjegpodvučenogoptimiz-makojimonabarata.To,dakako,nijetekpukateorijskaizvedenica,negojepukapovijesnačinjenica.Zbogtogainadaljedržimutemeljenimamojekri-tičkeopservacijenaračunideologijeindividualizma,dakako,ideologijeradi-kalnogindividualizmakojipojedinca,tj.njegovuosobnuslobodusrozavanastatusutopijskemarionete,opravdavajućiželjeizahtjevepojedincananačinkojiposvezanemarujedrugustranumedalje–društvenedimenzije.Polazištekojeveličačovjekakaoindividuumjestonolikoispravnokolikonepreviđačinjenicučovjekakaodruštvenogbića,tj.kaobićazajednicekojamuoblikujeidentitetiosiguravaprostorslobode.Tojesamojedanproblemkojijeumojojkritičkojprocjenidošaodoizražaja,azaistaseodnosinaneizlječivubolestliberalizma,tj.nanjegovoupornosadpodcjenjivanjesadzanemarivanjeidejezajednice.Stogabisvakiintelektualackojibraniidejuradikalnogindividua-lizmatrebaobitispremanpreuzetinasebeodgovornostzanegativnuposlje-dicu–zapojavuintegralizmaikonzervativizma,akojajeustvarnostisamoreakcija,budućida jedanekstremizam,pozakonuobrnuteproporcionalno-sti,uzrokujedrugiekstremizam.Toposebnovrijedizatranzicijskezemljeukojimanakonslomakomunizmarastnacionalističkogosjećajanijeizvornouvjetovankolektivnomželjomzalošim–nacionalističkim–rješenjemdruš-tvenogapitanja,negojeuvelikeuvjetovanjošlošijimrješenjimapodivljalogkapitalizmakojinamećesurovulogikuindividualizma,koristoljubljaiprofi-ta.Posrijedijecoincidentia oppositorum,tj.opreklapanjudvajujednakolo-šihipogubnihrješenjadruštvenogpitanja.Polšekusvojemkritičkomosvrtunasumičnoibezrezerve»ustaje«uobranuliberalizma,suprotstavljajućigačakmeniosobno,adanijednimargumentomnijeraščistiosidejomlibera-lizma,nikaopojmomnikaopovijesnomveličinom,anitikaodruštvenomtvorbom.Jer,odFrancuskerevolucijenaovamoštoštasenataložiloupojmuliberalizma;liberalizamjepoprimiorazna,pačakioprečna,značenjaiobli-ke,adabiseo liberalizmumoglo raspravljatinaPolšekovnačin:»jasambespogovornozaliberalizam«,a»tisiprotivliberalizma«.Okojemlibera-lizmuPolšekgovoriusvojemkritičkomosvrtu?Sudećiponjegovojreakciji,Polšekzasigurnoimanaumuonajliberalizamkojemusamispravnonaslutio

44

Usp.D.Polšek,»Anatomijajednogpaternali-stičkogianti-liberalnogstava«,str.183–184.

45

Isto,str.183(emfazajeutekstu).

46

Isto,str.183(emfazesuutekstu).



ekstremističkezahtjeveitendencije,nazvavšiihpravimimenom–ideologija(radikalnog)individualizmapomodelukapitalističkogliberalizmalaissez-fairetipa.Kakvevezeimajedanradikalnimodeltržišnihodnosasplemenitomidejom ljudskihprava i sloboda? Jedina suvislavezameđunjimamože sedogoditiprekosustavnekritikenepravednih,nejednakihiropskihodnosaštoihtakavmodelpodržava.Nadalje,uPolšekovojknjizii,posljedično,unjegovukritičkomosvrtubodeuočioptimizamskojimonpristupapojedincu,primjerice,upitanjimatako-zvanihreproduktivnihprava.Pritom,dakako,posvezanemarujeopravdanuiuvišenavrataopetovanukritikunaračunliberalnevizijeemancipiranoga,obrazovanoga,svjesnogaizaštićenogapojedinca,asnaslovaopravdanesum-njeumogućnostipojedinačneracionalnosti.Izatakvogantropološkogopti-mizmakrijesejednanaturalističkavizijaljudskenaravikojapriznajeisklju-čivosastojakdobrote,aštojenepotpuno.Nemanikakvesumnjedaječovjekpoprirodidobar.No,čovjekjeistotakopoprirodizao.Čovjekjejednostavnoambivalentnobićeusebitemujepotrebanodgoj,dakakoprikladanodgojzapostignućeciljevadostojnihčovjeka.Inesamoto.Uljudskomdruštvupo-stojerazličitestrukture,skupineipojedincikoji,umjestodaomogućuju,kočeisprječavajuostvarivanjeistinskihljudskihciljeva.Manipulaciječovjekapočovjekudanassuitekakoprisutne,samoštoimpojedinac,upravozatojerjekrhakiograničen,teškoulaziutrag.Osjećanjihovpritisak,aneznaodakledolaze,iakojesvjestandajeriječomanipulacijiieksploataciji.Pretpostavketakozvanenoveeugenikeuključujunotorneoblikemanipulaciječovjekapočovjeku, jeronameđuostalimpretpostavlja,aPolšek toupornoprešućuje,izručenjepojedinacauzagrljajbiotehnološkemoći.Uvizijinaturalističkogoptimizma sprampojedinca i njegove racionalnosti, tako se previđa drugastranamedalje.Čovjekase,naime,srozavanamonaduzaraznovrsneoblikemanipulacijeuimetakozvanogaliberalizma,azapravoseradioprikriveniminteresima,koristoljubivostima,profitimaiiznudama.Štogodjepričaoljud-skimpravimaislobodamaemocionalnosugestivnija,poputonePolšekove,tojasnijeonaskriva(ne)svjesnuvoljuzamoć.Daserazumijemo.NezagovaraPolšekneograničenuvoljuzamoć.Onsamobranisvojuvizijuljudskihpravanapoljureprodukcije,kaoibiotehnologijeunajširemsmisluteriječi,kojapretpostavlja neograničenu volju zamoć biotehnokratskog establishmenta.Svatkotkojedosadsudjelovaoujavnimraspravamaobiotehnološkompot-hvatumogao se uvjeriti da biotehnokratski establishment nije baš otvorenzakritikuiotvorenirazgovorosredstvima,arazlogtomuležiudogmatskojvjeriuželjeneciljeve,paipocijenumanipulaciječovjekapočovjeku.Pritomjezaistamala,doslovnozanemarivautjehaštoćenekolikopojedinacamoćizadovoljiti svoje reproduktivneželje i zahtjeve.Problem jedalekodublji ikompleksnijiodnačinakakogaprikazujePolšek.Jer,usredištueugeničkogproblema ima previše slobode, a premalo odgovornosti.Glavno se pitanjestoga tičeodgovornosti idužnosti, aneprava i slobode,kako toprikazujePolšek.Tolikookritičkimopservacijamanaračunideologijeindividualizma.Štosepak tiče ideologije,kaopojma ikao fenomena, treba rećida jeonakompleksnaivišeznačna,kaouostalomiprijespomenutiliberalizam.Imaju-ćinaumudosadizloženo,kaoinizargumenatapodastrtihumojojkritičkojprocjeni,idejuneograničenogopravdanjabiotehnološkihmogućnostisvrstaosamusferuideologije(radikalnog)individualizma,aliiideologijetehnicizmapokojojvjeraumoćtehnikegraničisreligijskimfanatizmom.Polšekjeostaozatečen,pasvojuopservacijunamojpojamideologijekaže:

»IdeologijaužargonukolegeMatulićapodrazumijevasvjesnuilinesvjesnulaž–štojemarksi-stičkateza.Umojemžargonu,ideologijajestspletvišeilimanjedosljednihmisli.«47



Prvo,kad sevećgovoriožargonima,onda jeumomžargonu, tj. umojojkritičkojprocjeniideologijaoznačenakaolažna svijest,anekakotoPolšeknetočnonavodi»svjesnailinesvjesnalaž«.OdmanjejevažnostičinjenicajelitomarksističkatezaodčinjenicenakojusamPolšekuukazaoumojojkri-tičkojprocjeni.Naime,lažnasvijestjestsvijestkojasehraniikojapočivanalažima,naobmanama,navarkama,naprividnostima,napretjeranimiutolikoneostvarivimzahtjevimaiočekivanjima.Upravotojeslučajs(radikalnim)individualizmomkojiukrajnjemishodunijeustanjuispunitidanaobećanja,negopojedincanužnosrozavanastatusmonade,tj.najmanjedruštvenejedi-nicezamanipulaciju.Posrijedinijenikakvo(ne)svjesnolaganje,negojepo-srijedilažkojačovjekovusvijestizvrćenaglavačke,tj.uvjeravajeumoguć-nostpostignućanemogućega.SPolšekovimpoimanjemideologijezasigurnobisesložionjezinpojmovnitvoraciapologet–AntoineDestuttdeTracy.Konačno,mojakritičkaprocjenajednog–Polšekova!–viđenjaeugeničkognasljeđaubiotehnološkomdobunijedodirivalapitanjeoničijoj»vjeroispo-vijesti«.Paipak,Polšekjebioponukantejeuzvratio»vjerom«uMillovod-lomakoslobodi.Sadržajjeodlomkainspirativan,noosobnoneispovijedam»vjeru«unikakverečenice,negouvrednote,ajednajeodnjihislobodakaotemeljnavrednota.No,opetvaljanaglasitidanikakavproblemnijeslobodakaotakva,negojeproblemutumačenjuirazumijevanjuljudskeslobode.Pri-tomjevažnodovinutisedokontradiktornogznačenjaneograničeneslobode,tj.autonomijekojutakvaslobodapretpostavlja,budućidajeljudskaslobodasamoondailjudskaislobodaukolikojeograničena,tj.obvezana(Kant).Sveostaloizlaziizvangranicaljudskeslobode.Istraživanjeautentičnedimenzijeljudskeslobode,kaopraktičkogpostulatamoralnosti,zahvalnajeiodgovornazadaća.Posebnojetopostalovažnimubiotehnološkomdobu,ukojemusevećinaoptimističkihobećanjapodudarasasmislomteološkesoteriologije ieshatologije,azapravojeriječoutopiji.

9. Fiziologija jedne emocionalne sugestije

Unaletuobezvrjeđivanja(bio)etičkogpovjerenstva,azaštoninetrebapo-sebnagrađanskahrabrost,alizatotrebavelikadozacinizma,Polšekusvomkritičkomosvrtuprepričavapričuizsvojeknjige:

»UsvojojknjizispominjemslučajjedneSplićankekojajenakonuzimanjalijekovazaplodnostzačela pet zametaka.Bioetičkakomisija jedne zagrebačkebolnice (u čijem su sastavubili iutjecajni pripadnici teološke bioetike) insistirala je da se do poroda pokuša održati svih petzametaka,unatočodlucitrudnicedazadržisamodva,teunatoččinjenicidanijednahrvatskabolnicajošnikadanijeuspjelaporoditipetorke.Komisijajeimalazadnjuriječisvisuzameciumrli.Jelinetkosnosioodgovornostzapreuzimanjeodlukeonastavkutrudnoćepetorki,od-nosnozanjihovusmrt?«,48

pita Polšek. Zatim odgovara: »Nije!«49Nažalost, katkada se stječe dojamdauhrvatskomdruštvuinačenitkozaništanijeodgovoran.Mutatis mutandis,nitiuhrvatskomzdravstvu,aočemučestoizvještavajumedijskesage.Međutim,Polšekjeunastavkuneutemeljenoijednostranokrivicusvalionabioetičku komisiju, pri čemu nije propustio naglasiti »teološku bioetiku«,iako je sasvim jasnoštoonpod timemisli.Dakle,bioetičkakomisijadoš-

47

Isto,str.184.

48

Isto,str.188–189.

49

Isto,str.189.



la jenasamomekraju, te je trebalanasebepreuzetiodgovornostzaranijulančanureakcijuponašanjaSplićanke,osobnogginekologaSplićankeičita-vogzdravstvenogsustavakoji,očitoje,stvaraproblemekojenakrajunijeustanjurazriješiti(porodpetorki!).UpozadininijeteškorazotkritiPolšekovuidejupojedincasvlastitim»željama«koji,kadaneštopođupozlu,ondaoddrugihpojedinacaiskupinazahtijeva»rješenje«.Uzdužnopoštovanje,ipak,valja rećida je toklasičniprimjerponašanjaubiotehnološkomdobukoje-munedostaje potrebna svijest o odgovornosti, počevši od pojedinca prekozdravstvenihdjelatnikadozdravstvenogsustavaucjelini,kojistvarajednu»svemoguću«atmosferu,štozaposljedicuimagoriproblemodonogakojegjepokušaoriješiti.UsvemusestječedojamdajePolšekhtiolopticuprebacitinaonekojijesuodgovorni,aliipaknajmanje.Toštojenakrajuumrlosvihpetembrijanijenikakavdokazzaeventualnopreživljavanjedvajuembrijau slučajuda jeprovedenaembrionalna redukcija, jeru tomslučajupostojivelikirizikiočitojedanitkonijebiospremanpreuzetiodgovornostzatakavrizik.Većinačlanovakomisijezasigurnosubilizdravstvenidjelatnici.Stoga,umjestodaukaženapotrebuodgovornogponašanja svih čimbenika, te daspomenutudramatičnusituacijuistaknekaoprimjerneodgovornogponašanjanavišerazina,Polšekjednostranokritizirabioetičkukomisiju,pričemuimanaumu»teološkubioetiku«,kaodajeonaodređivalalijekove,kaodajeonasavjetovalakojeikolikolijekovaćedotičnagospođauzimatiikaodajeonasvjesnozatražilaoplodnjupetjajnihstanica(!?).OnoštoPolšeknavodikaoprimjerprotivulogebioetičkekomisije,otkrivasekaokrunskidokazprotivnjegoveglavneteze.Previšeslobode,apremaloodgovornosti.Previševjereupojedinca,apremaloodgoja(iobrazovanja)pojedinca.Moželipraksata-kozvanenoveeugenikezaživjetibeztihisličnihmaksima?

Umjesto zaključka

Na prethodnim sam stranicama iznio promišljanja potaknuta Polšekovimkritičkomosvrtomnamojukritičkuprocjenujednog–Polšekova!–viđenjaeugeničkognasljeđaubiotehnološkomdobu.Utomsampothvatuponovnopokušaoiprodubitiiproširitisvojeargumenteuprilogpolaznomzaključkuoneuvjerljivomopravdanjutakozvanenove–laissez-faireiliberterske–eu-genike.Mojapolaznatezazadržalajestatusiprijelazneidolazneteze.Stoganisamsmatraopotrebnim,ajošmanjenužnim,opovrgavatiPolšekovepredra-sudeietiketeomojimosobnimvjerovanjima.Onoštosamsmatraopotreb-niminužnimpokazatiotpočetka,nastaviosampokazivatiiuovomkritičkomosvrtunaPolšekovkritičkiosvrt,takodajeglavniargument,tj.kritičkaopa-skanaračunglavnePolšekovetezedobilaprilikudabudejoštemeljitijesro-čenaijošboljedorečena.Mojaseizvornaintencijanipodraznonijesastojalaustavljanjuupitanjepozitivnihstečevinamodernogadoba–kakotoPolšekjednostranosugerira–negosesastojalaupoštenomiotvorenomstavljanjuupitanjejednogviđenjaeugeničkognasljeđa,ukojemsamukazaonaslabostiglavnogargumenta.Pritomnijebiloniželjenitigovoraobilokakvomtraže-njukonačnogslaganjapotompitanju,negojeiskazanaželjaiartikuliranjegovor(osvrt!)kojijeukazaonanedostatnoargumentiranuformulacijuglavneteze.Drugimriječima,uliberalnomidemokratskomdruštvusasvimjeuobi-čajenapojavadaseljudineslažuokojednogteistog(bio)etičkogfenomena.Uostalom,tojepoticajzadodatnoistraživanjeiprodubljivanjeodređenepro-blematike.Međutim,trebalobiistotakopostatiuobičajenimdaseneslaganjetemeljitijeraščistiirazbistri,atoposebnovrijedizaakademskiangažiranein-telektualceiznanstvenikekojimlađima,htjelinehtjeli,služekaouzori,pada



sekonačnaprocjenadotičnogneslaganja,umjestoneprihvatljivimsastojcimaideološkeisključivosti,predrasudaietiketa,nahranizdravimipoželjnimsa-stojcimaargumenata,dijaloga i tolerancije.Pritom jenajtežezauzdati lošeosobinevlastitogakaraktera.Najlakšesekamufliratidominantnim»parola-ma«povijesneepohe.No,onoštoizgledanajlakšenije(uvijek)ninajbolje,ninajmudrije,ninajhumanije.Akoitkodrugiimapovijesnaiskustvatakvelakomislenosti,ondajeto»institucijaukojoj[Matulić,op.T.M.]radi«,50aokojojnijebilospomenaumojojkritičkojprocjeni.Amicus Plato, amicus Aristoteles, sed magis amica veritas.

Tonči Matulić

Philosophical Critique of the Critique of a Critical Analysis of Eugenic Heritage in Biotechnological Age

SummaryThe framework of this contribution is an answer to some of the comments and prejudices made by Darko Polšek from Zagreb, published in a critical analysis of the author’s critical judgement of his view of eugenic heredity in the biotechnological era. To this end, the article prints nine paragraphs philosophically criticizing some of Polšek’s objections. It also sheds light on a number of other new problematic aspects of Polšek’s main thesis on the so-called »new eugenics«. The author of this contribution presents arguments that illustrate both the epistemological and ethical weaknesses of the so-called new eugenics – not in the manner of accentuating unproved presuppositions and prejudices, but in the manner of philosophical analyses and judgements. Accordingly, the arguments set out in this critical reply remain within the framework of the topic discussed and attempt to preserve the dignity of the argued discourse. For, the argument of power can never replace the power of argument. All else is left to the critical judgement of the readers.

Key wordslaissez-faireeugenics,biotechnology,individual,humanrightsandfreedoms

50

Isto,str.189.

Documents

Dijalozi - mudrac.ffzg.hr