Diplomski Rad hidroenergija

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

DIPLOMSKI RAD

Mentori Prof. dr.sc. eljko Bogdan Prof. dr.sc. Neven Dui

Kata Suac

Zagreb, 2007.

Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije

2

SAETAK

Ovaj rad pokuat e pribliiti strukturiranje i informatizaciju Registra obnovljivih izvora

energije i kogeneracije kojeg vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva.

Najprije su objanjena prava koja nositelj projekta stjee upisom u Registar, a zatim

njegove dunosti. Nakon toga detaljno je objanjen postupak ishoenja prethodnog

energetskog odobrenja, te evidentirana sva potrebna dokumentacija za ishoenje istog.

Nadalje, opisan je postupak dobivanja energetskog odobrenja, sa svim detaljnim uputama

oko potrebne dokumentacije i zakonskih rokova. Takoer je dan postupak dobivanja

prethodnog rjeenja i rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine

energije, te prava i obveze koje s istim stjee.

Ovime je na jednom mjestu opisan postupak do stjecanja statusa povlatenog proizvoaa

sa svom popratnom dokumentacijom, pravima i dunostima koja nositelja projekta prate

od mjerenja potencijala do zadnje faze, odnosno do isplate isporuene elektrine energije

po povlatenoj tarifi. Takoer objanjeni su kriteriji koje pojedina postrojenja moraju

zadovoljiti da bi stekli status povlatenosti.

U drugom dijelu na primjeru male kogeneracije za potrebe stambene zgrade od 20

stanova na podruju Zagreba, napravljen je proraun za stjecanje statusa povlatenog

proizvoaa elektrine energije kogeneracijskog postrojenja sa i bez suizgaranja biomase

i prirodnog plina. Kako za energanu na biomasu zbog izgaranja biomase nije potrebno

raditi proraun za status povlatenosti, opisan je postupak odreivanja poticajnih tarifa za

istu.

Ekonomskom analizom obuhvaen je izraun dodatnih trokova zbog primjene energane

odnosno mikrokogeneracijskog postrojenja sa i bez suizgaranja biomase, te izraun

uteda zbog primjene istog. Na osnovu toga, dobiveni su ekonomski pokazatelji

isplativosti investiranja u energanu na biomasu te mikrokogeneracijsko postrojenje.


3

SADRAJ

POPIS SLIKA................................................................................................................................................4 POPIS TABLICA ..........................................................................................................................................5 POPIS OZNAKA...........................................................................................................................................6 IZJAVA ..........................................................................................................................................................9 1 UVOD..................................................................................................................................................10

1.1 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE .....................................................................................................11 1.2 KOGENERACIJA ...........................................................................................................................14 1.3 MEHANIZMI POTPORE ZA DRAVE LANICE EU ..........................................................................16

2 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I KOGENERACIJA ...........................................................18 2.1 ENERGIJA SUNCA.........................................................................................................................18 2.2 ENERGIJA VODENIH SNAGA .........................................................................................................22 2.3 ENERGIJA VJETRA........................................................................................................................27 2.4 ENERGIJA IZ BIOMASE .................................................................................................................32 2.5 GEOTERMALNA ENERGIJA ...........................................................................................................37 2.6 ENERGIJA MORSKIH VALOVA.......................................................................................................41 2.7 ENERGIJA IZ KOGENERACIJSKIH POSTROJENJA ............................................................................42

3 STRUKTURIRANJE PODATAKA ZA STATUS PP ....................................................................45 3.1 POVLATENI PROIZVOA...........................................................................................................45 3.2 UVJETI ZA STJECANJE STATUSA POVLATENOG PROIZVOAA ...................................................46 3.3 STJECANJE, PRODUENJE I GUBITAK STATUSA PP........................................................................47 3.4 DUNOSTI POVLATENOG PROIZVOAA....................................................................................50

4 STRUKTURIRANJE REGISTRA...................................................................................................52 4.1 PRETHODNO ENERGETSKO ODOBRENJE .......................................................................................53 4.2 ENERGETSKO ODOBRENJE ...........................................................................................................58 4.3 PRETHODNO ENERGETSKO ODOBRENJE ZA ZATEENE PROJEKTE.................................................62 4.4 ODOBRENJE ZA IZGRAENA POSTROJENJA ..................................................................................64

5 INFORMATIZACIJA REGISTRA .................................................................................................67 5.1 DIJELOVI SUSTAVA......................................................................................................................68 5.2 GEODETSKI PARAMETRI ..............................................................................................................72 5.3 GRAFIKA BAZA PODATAKA .......................................................................................................74

6 MODEL MIKROKOGENERACIJSKOG POSTROJENJA ZA PRORAUN ..........................76 7 PRORAUN ZA STATUS POVLATENOG PROIZVOAA .................................................81

7.1 PRORAUN ZA BIOENERGANU .....................................................................................................82 7.2 PRORAUN ZA KOGENERACIJU, SA I BEZ IZGARANJA BIOMASE....................................................84

8 EKONOMSKA ANALIZA ...............................................................................................................90 8.1 TROKOVI INVESTICIJE ENERGANE I KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA.......................................93 8.2 TROKOVI INVESTICIJE U ODVOJENOJ PROIZVODNJI ENERGIJE.....................................................95 8.3 RAZLIKA U INVESTICIJSKIM TROKOVIMA ZBOG PRIMJENE KOGENERACIJE ................................96 8.4 TROKOVI ZBOG POVEANJA POTRONJE GORIVA .......................................................................97 8.5 UTEDE ZBOG VLASTITE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE ...................................................99 8.6 ANALIZA ISPLATIVOSTI ULAGANJA U MIKROKOGENERACIJSKO POSTROJENJE ...........................102

9 ZAKLJUAK ..................................................................................................................................106 10 LITERATURA.................................................................................................................................108


4

POPIS SLIKA

Slika 1. Obnovljivi izvori energije u EU Slika 2. Uinkovitost kogeneracije u odnosu na konvencionalne elektrane Slika 3. Ukupna godinja ozraenost Hrvatske [7] Slika 4. Efikasnost ravnih kolektora Slika 5. Funkcionalna zagrijavanja vode sunevom energijom [7] Slika 6. Krivulja trajanja protoka [11] Slika 7. Krivulja trajanja protoka za sijeanj u razdoblju od 10 godina [10] Slika 8. Veliina izgradnje [11] Slika 9. Shematski prikaz vjetroturbine Slika 10. Brzina zraka prije i nakon VA Slika 11. Dijagram Cp o omjeru dolazne i odlazne brzine Slika 12. Utjecaj razvoja lokacije na brzinu vjetra Slika 13. Kruenje ugljika kod koritenja biomase Slika 14. Potencijal bioenergije u Hrvatskoj po regijama Slika 15. Temperature u Zemlji Slika 16. Shema geotermalnog postrojenja Slika 17. Temperaturni gradijent Slika 18. Primjer temperaturnog gradijenta u podruju geotermalnog izvora Slika 19. Shema postrojenja na morske valove Slika 20. Shema kogeneracijskog postrojenja Slika 21. Shema postupka za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa Slika 22. Shematski prikaz postupka za dobivanje prethodnog energetskog odobrenja Slika 23. Shematski prikaz za izdavanje energetskog odobrenja Slika 24. Shematski prikaz dobivanja prethodnog energetskog odobrenja za zateene projekte Slika 25. Shematski prikaz podnoenja zahtjeva za energetsko odobrenje za izgraena postrojenja Slika 26. Shematski prikaz postupka od prethodnog odobrenja do HROTE Slika 27. Funkcionalna shema postrojenja Slika 28. Shema prikljuenja kogeneratora na niskonaponsku mreu Slika 29. Mikrokogeneracija sa Stirling motorom Slika 30. Raspodjela investicijskih trokova za pojedine dijelove kogeneracijskog postrojenja [20]


5

POPIS TABLICA

Tablica 1. Mjesene prosjene dnevne ozraenosti na horizontalnu plohu Tablica 2. Gorive vrijednosti krute biomase u ovisnosti o sadraju vlage i pepela u MJ/kg Tablica 3. Prosjena ogrjevna vrijednost tekuih i plinovitih goriva u MJ/m3 odnosno MJ/l Tablica 4. Kriterij za odreivanje veliine potrebnog prostora ispitivanja za vjetroelektrane Tablica 5. Godinji iznosi elektrine energije Tablica 6. Tipine tehnoloke karakteristike za manje kogeneracijske tehnologije [25] Tablica 7. Cijena elektrine energije za poduzetnitvo (bez PDV-a) Tablica 8. Trokovi kotlovnice 135 kW [20] Tablica 9. Izraun trokova zbog poveane potronje goriva Tablica 10. Trokovi elektrine energije u sluaju da se sva kupuje (klasini kotao) Tablica 11. Uteda zbog koritenja kogeneracije na prirodni plin Tablica 12. Utede zbog koritenja kogeneracije na prirodni plin i 10% biomase Tablica 13. Utede zbog koritenja energane na biomasu


6

POPIS OZNAKA

Oznaka Mjerma jedinica Fizikalna veliina AH km2 Povrina Hrvatske

Ak m2 Povrina kolektora

Az m2 Povrina kroz koju struji zrak

C kn Visina tarifne stavke

Cbio kn/kg Cijena biomase/peleti

CGk,m kn/kWh Poticajna cijena za tekuu kalendarsku godinu

CGoie kn/kWh Poticajna cijena za tekuu kalendarsku godinu

CGoie-1 kn/kWh Poticajna cijena za prethodnu kalendarsku godinu

Cp Omjer snaga turbine i vjetra

Cpl kn/m3 Cijena prirodnog plina

CPLIN2006 kn/kWh Prodajna cijena prirodnog plina

CPLINm kn/kWh Prodajna cijena prirodnog plina

DBP god Diskontirano vrijeme povrata investicije

E W Potencijal energije vode

Eu MWh Elektrina energija proizvedena u kogeneraciji

Eu MWh Godinja proizvedena elektrina energija u kogen. postrojenju

Ez Ws Energija koju sa Sunca primi Zemlja

F Faktor prijenosa topline iz apsorbera na medij

fGk,m Korekcijski faktor za godinu Gk i obraunsko razdoblje m

G W/m2 Globalno (ukupno) ozraenje

g m/s2 Ubrzanje sile tee

G0 W/m2 Snaga suneva zraenja na rubu atmosfere

Gk Indeks godine, najmanja vrijednost 2007. godine

Goie Indeks godine, najmanja vrijednost 2008. godine.

H m Neto pad, koji ukljuuje gubitke

Ho Wh/m2 Ozraenost

Hb MJ Toplina proizvedena u kog. postrojenju izvan kogeneracije

Hd MJ/m3 Donja ogrjevna vrijednost prirodnog plina

Hg MJ Gubici topline zbog kogeneracije

Hk MJ Korisna toplina proizvedena u kogeneracijskom postrojenju

Hp MJ Povratna toplina je ukupna god. toplina povratnog kondenzata

Hu MJ Ukupna godinja proizvedena toplina

i Diskontna stopa

ICMGoie-1 Godinji indeks cijena na malo prema slubenim podacima


7

IRR % Interna stopa povrata

k W/m2K Koeficijent ukupnih toplinskih gubitaka

K Indeks prozranosti

n Ekonomski vijek trajanja postrojenja

N Odnos toplinske i elektrine snage

NP Godinji netto primitak (cash flow)

NPV kn Sadanja vrijednost trokova investicije

P kW Snaga

Pe kW Elektrina nazivana snaga postrojenja

PPC2006 Prosjena proizvodna cijena elektrine energije u 2006. godini

PPCGk-1 Prosjena proizvodna cijena elek. energije u prethodnoj godini

Pt kW Toplinska nazivana snaga postrojenja

Q MJ Godinja potronja primarne energije

Qe,kup kWh Kupljena elektrina energija iz mree

Qe,poizv kWh Elektrina energija koju postrojenje proizvede Qe,pot kWh Potronja elektrine energije objekta

Qe,prodano kWh Prodana elektrina energiaj u mreu Qf MJ Potronja primarne energije iz fosilnih goriva

Qk W Korisna toplinska snaga

Qsi m3/s Srednji iskoristivi protok

Qsr m3/s Srednji godinji protok vodotoka

Rz m Polumjer zemlje

SPBP god Vrijeme povrata investicije

t sati Broj sati na dan koliko sunce sja

t h/godinje Trajanje brzine vjetra

Tgor,,pl kn/god Troak goriva kogeneracijskog postrojenja na plin

Tgor,bio kn/god Troak goriva kogeneracijskog postrojenja na biomasu

Tgor,pl-bio kn/god Troak goriva kogeneracijskog postrojenja na plin i biomasu

Tinv, kog kn Troak investicje za kogeneracijsko postrojenje

Tinvesticije kn Investicijski trokovi

UPE Uteda primarne energije

Uuk,plin-bio kn Prihod od utede zbog korietnja kog. na plin i biomasu

Uukupno,bio kn Prihod od utede zbog korietnja bioenergane

Uukupno,plin kn Prihod od utede zbog korietnja kogeneracije

v m/s Srednja godinja brzina vjetra

VAg m3 Koliina vode koja protee kroz praomatrani profil vodotoka

Vi m3 Iskoristivi volumen vode


8

Ukupna efikasnost

kog Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja

kg/m3 Gustoa fluida

kg/m3 gustoa zraka

e Prosjena god. uinkovitost proiz. el. en. kogen. postrojenja

t Prosjena godd uinkovitost proiz. korisne toplinske energije

k Ukupna godinja energetska uinkovitost

u Ukupna uinkovitost kogeneracijskog postrojenja

u K Ulazna temperatura medija

z K Vanjska temperatura zraka


9

IZJAVA

Izjavljujem da sam ovaj rad izradila samostalno na temelju znanja steenih na Fakultetu

strojarstva i brodogradnje i sluei se navedenom literaturom.

Zahvaljujem se mentorima prof. dr. sc. eljku Bogdanu i prof. dr. sc. Nevenu Duiu na

pruenoj pomoi za vrijeme izrade ovog diplomskog rada.

Zahvaljujem se gospodinu Igoru Raguzinu i doc. dr. sc. eljku Tomiu koji su mi

omoguili izradu diplomskog rada u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva, te

sudjelovanje pri izradi podzakonskih akata koji su vezani za Registar i status

povlatenosti.

Zahvaljujem se gospodinu Mladenu Globanu, kolegama Marku Lipoaku i Goranu

Krajaiu na savjetima i podacima koje su mi dali na uvid i koritenje.

Na kraju zahvalila bih se svojoj obitelji, suprugu Damiru, roditeljima, te sestrama Mariji

i Ivanki, na pomoi i razumjevanju za sve vrijeme studiranja.

Kata Suac


10

1 UVOD

Sigurnost opskrbe energijom je uz trgovinsku bilancu kao makroekonomski i jedan od

najznaajnijih stratekih problema svake zemlje. Sadanjom energetskom strategijom

predvia se da e tijekom narednih desetljea znatnije porasti ovisnost Hrvatske o uvozu

energije od sadanjeg 55 % do oekivanog uvoza u 2030. godini od preko 70 %. Takva

energetska budunost je vrlo nepovoljna i gospodarski i politiki zbog sve vee ovisnosti

o uvozu energije i energenata, to je posebno vidljivo u vremenu sve izraenijih

klimatskih promjena. U srpnju 2005. godine cijena nafte je prela granicu od 60 US$ po

barelu to je izazvalo veliku zabrinutost u svijetu. Iako je trite nafte nepredvidljivo,

analitiari predviaju dalji porast cijena. Posljednjih nekoliko godina pojavilo se vie

utjecaja ije je kombiniranje dovelo do poveanog zanimanja za smanjenje emisije CO2,

programe energetske uinkovitosti ili racionalnog koritenja energije, zahtjevi za

samoodrivosti nacionalnih energetskih sustava. Utjecaj na okoli jedan je od znaajnih

faktora u razmatranju prikljuenja novih proizvodnih objekata na mreu. Uz zabrinutost o

emisiji tetnih plinova iz elektrana na fosilna goriva, obnovljivi izvori dobivaju svoju

priliku. Na temelju Kyoto Protokola mnoge zemlje trebaju smanjiti emisiju CO2 kako bi

se smanjio utjecaj na klimatske promjene. Stvaraju se programi za iskoritavanje

obnovljivih izvora koji ukljuuju vjetroelektrane, male hidroelektrane fotonaponske

izvore, zemni plin, energiju iz otpada, te iz biomase. Kogeneracijske sheme koriste

toplinu termalnih proizvodnih objekata bilo za industrijske procese ili grijanje, te su vrlo

dobar nain poveanja ukupne energetske uinkovitosti [1]. Obnovljivi izvori imaju

znatno manju energetsku vrijednost u usporedbi s fosilnim gorivima, zbog ega su

njihove elektrane manje veliine, te geografski iroko raspodijeljene. Obnovljivi izvori

poveavaju samoodrivost elektroenergetskog sektora u sluajevima eventualne

energetske krize u proizvodnji elektrine energije koja je danas ovisna o isporuci ugljena,

plina i nafte.

Hrvatska je prepoznala obnovljive izvore i kogeneraciju kao kljune faktore u postizanju

smanjenja emisije stakleninih plinova, zatiti okolia i energetskoj uinkovitosti te

smanjenju ovisnosti o uvozu elektrine energije [2].


11

1.1 Obnovljivi izvori energije

Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sauvani u

prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelomino. To se posebno odnosi na energiju

vodotoka, vjetra, neakumuliranu sunevu energiju, biogoriva, biomasu, bioplina,

geotermalnu energiju, energiju valova, energiju plime i oseke, energiju plina iz deponija

ili postrojenja za preradu otpadnih voda.

Poticanje koritenja OIE je strateki cilj Europske unije (EU), jer je u skladu sa

strategijom odrivog razvoja i omoguava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu

smanjenja emisije staklenikih plinova i zatite okolia. Dana 27. rujna 2001. godine

donesen je dokument europskog energetskog zakonodavstva - Direktiva 2001/77/EC

Europskog parlamenta i Vijea o promicanju uporabe elektrine energije iz obnovljivih

izvora energije na unutarnjem tritu elektrine energije [3].

Svrha ove Direktive je:

smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima i time poveanja sigurnosti opskrbe,

zatita okolia,

mogunost ostvarenja regionalnog razvoja i time poveanja zaposlenosti

otvaranjem novih radnih mjesta.

Direktivom se od zemalja lanica trai prihvaanje mjera i poticaja za ostvarivanje cilja

da do 2010. godine elektrina energija dobivena iz OIE iznosi 22,1 % od ukupne

potronje elektrine energije u EU. U skladu s tim, Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetnitva donijelo uredbu o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz

obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie,1 te je odredilo

postii da do 31. prosinca 2010. godine minimalni udio u ukupnoj potronji elektrine

energije u Republici Hrvatskoj bude 5,8 % elektrine energije proizvedene iz OIE [4].

1 Uredba stupa na snagu 1. srpnja 2007. godine, a objavit e se u Narodnim novinama. http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/1080.htm


12

Ova uredba se ne primjenjuje na elektrinu energiju proizvedenu u hidroelektranama

instalirane snage vee od 10 MW, te na elektrinu energiju proizvedenu u kogenercijskim

postrojenjima u kategoriji javnih toplana koja proizvode elektrinu energiju i toplinsku

energiju radi opskrbe kupaca, a ne za vlastite potrebe. Proizvodnja elektrine energije iz

postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja se potie

sve dok se tehnolokim razvojem opreme i razvojem trita elektrine energije ne stvore

uvjeti za plasman i prodaju elektrine energije proizvedene iz postrojenja koja koriste

obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja na otvorenom tritu elektrine

energije. Pravo na poticajnu cijenu za proizvodnju elektrine energije iz postrojenja koja

koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja primjenom tarifnog

sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije

mogu ostvariti energetski subjekti koji su na temelju rjeenja Agencije stekli status

povlatenog proizvoaa elektrine energije. Minimalan udio elektrine energije odreen

ovom Uredbom predstavlja osnovu za odreivanje dinamike ulaska u pogon povlatenih

proizvoaa elektrine energije ija se proizvodnja potie, te za sklapanje ugovora o

otkupu elektrine energije s operatorom trita. Svu energiju koju proizvode povlateni

proizvoai elektrine energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i

kogeneracijskih postrojenja, a ija se proizvodnja potie, otkupljuje operator trita,

odnosno preuzima svaki pojedini opskrbljiva na nain i pod uvjetima propisanim

Uredbom. Budui da se pod zelenom energijom smatra i elektrina energija dobivena iz

hidroelektrana, u Hrvatskoj se trenutano priblino 50 % ukupno proizvedene energije

dobiva iz OIE.

Obnovljivi izvori energije, ne ukljuujui hidroenergiju, daju manje od 1% ukupno

potrebne energije. Taj udio u budunosti treba znatno poveati jer neobnovljivih izvora

energije ima sve manje, a i njihov tetni utjecaj sve je izraeniji u zadnjih nekoliko

desetljea. Sunce isporuuje Zemlji 15 tisua puta vie energije nego to ovjeanstvo u

sadanjoj fazi uspijeva potroiti. To je jedan od primjera iz kojeg se vidi da se obnovljivi

izvori mogu i moraju poeti bolje iskoritavati.


13

Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) vaan je

zbog nekoliko razloga:

obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljinog

dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika

Europske unije, pa se moe oekivati da e i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku.

poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost

sustava. Takoer pomae u poboljavanju sigurnosti dostave energije na nain da

smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije.

oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni

konvencionalnim izvorima energije.

Nekoliko tehnologija, osobito energija vjetra, male hidroelektrane, energija iz biomase i

suneva energija, su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su ovisne o potranji na

tritu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasine izvore energije. Proces

prihvaanja novih tehnologija vrlo je spor i uvijek izgleda kao da nam izmie za malo.

Glavni problem za instalaciju novih postrojenja je poetna cijena. To die cijenu

dobivene energije u prvih nekoliko godina na razinu potpune neisplativosti u odnosu na

ostale komercijalno dostupne izvore energije. Velik udio u proizvodnji energije iz

obnovljivih izvora rezultat je ekoloke osvijetenosti stanovnitva, koje usprkos poetnoj

ekonomskoj neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju "iste" energije. Europska

unija ima strategiju udvostruavanja upotrebe obnovljivih izvora energije od 2003. do

2010. godine. To znai da bi se ukupni udio obnovljivih izvora energije poveao sa

sadanjih 6% na 12% 2010. godine. Taj plan sadri niz mjera kojima bi se potaknule

privatne investicije u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora energije u iskoristivu

energiju (najveim dijelom u elektrinu energiju).

Kretanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine energije zemalja EU, bez

hidroelektrana prikazan je na slici 1.


14

Slika 1. Obnovljivi izvori energije u EU

1.2 Kogeneracija

Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP) je istodobna proizvodnja dva korisna

oblika energije (elektrine i toplinske) u jedinstvenom procesu. Toplinska energija koja

ostaje neiskoritena u konvencionalnoj elektrani (ili se isputa u okoli uz negativne

uinke) koristi se za potrebe u raznim proizvodnim procesima ili, to je ei sluaj, za

grijanje pojedinanih graevina ili ak cijelih naselja. Toplinska energija moe se koristiti

za proizvodnju pare, zagrijavanje vode ili zraka. Jedan od naina koritenja kogeneracije

je i trigeneracija2, gdje se dio energije koristi i za hlaenje. Kao gorivo moe se koristiti

prirodni plin, biomasa, drvna graa ili vodik (u sluaju gorivih elija), a izbor tehnologije

za kogeneraciju ovisi o raspoloivosti i cijeni goriva. Osnovna prednost kogeneracije je

poveana uinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje slue samo

za proizvodnju elektrine energije, te industrijske sustave koji slue samo za proizvodnju

pare ili vrue vode za tehnike procese.

2 Trigeneracija - Elektrane koje proizvode elektrinu energiju, toplinsku energiju i hlade


15

Slika 2. Uinkovitost kogeneracije u odnosu na konvencionalne elektrane

Ukupna uinkovitost kogeneracije iznosi od 70 do 85 % (od 27 do 45 % elektrine

energije i od 40 do 50 % toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje

je ukupna uinkovitost od 30 do 51 % (elektrine energije). Kogeneracije imaju znaajnu

ulogu kao distribuirani izvor energije zbog pozitivnih uinaka: manji gubici u mrei,

smanjenje zaguenja u prijenosu, poveanje kvalitete napona i poveanje pouzdanosti

opskrbe elektrinom energijom. Uz sve navedeno, smanjen je i tetan uinak na okoli.

Komercijalno dostupne kogeneracijske tehnologije su parne i plinske turbine,

mikroturbine, motori s unutranjim izgaranjem, Stirlingov motor i gorive elije, u

irokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov motor do 250 MW za plinske turbine.

Dana 11. veljae 2004. godine donesen je dokument europskog energetskog

zakonodavstva - Direktiva 2004/8/EC Europskog parlamenta i Vijea o promicanju

kogeneracije na temelju potronje korisne energije na unutarnjem tritu energije [5].


16

Svrha ove Direktive je:

promocija visokouinkovite kogeneracije temeljene na uinkovitoj toplinskoj

potronji (uteda primarne energije najmanje 10 posto u odnosu na odvojenu

proizvodnju toplinske i elektrine energije),

smanjenje gubitaka u mrei,

smanjenje emisije staklenikih plinova.

1.3 Mehanizmi potpore za drave lanice EU

Cijena elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije znatno je vea od

prosjene proizvodne cijene u klasinim elektranama. Zato Direktiva 2001/77/EK

Europskog parlamenta i Vijea Europe o promicanju uporabe elektrine energije iz

obnovljivih izvora energije na unutarnjem tritu elektrine energije obvezuje svaku

dravu lanicu EU da zakonom definira neki od mehanizama potpore.

Dva najea mehanizma potpore koji se danas primjenjuju u Europi su sustav

zajamenih cijena i sustav obvezujuih kvota [6].

Sustav zajamenih cijena (feed-in tariff system, pricing system) definira sljedee

obveze:

obvezu operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava da

prikljue povlatenog proizvoaa na elektroenergetsku mreu,

obvezu otkupa elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije,

obvezu primjene tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih

izvora energije.


17

Ovaj sustav danas je najzatupljeniji u Europi, i to u dravama koje imaju najvie

instaliranih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije (npr. Njemaka,

panjolska, Danska, Nizozemska, Francuska, Portugal).

Sustav obvezujuih kvota (system quota obligations) je zakonom definirana obveza

energetskih subjekata da proizvedu ili preuzmu odreenu koliinu elektrine energije

podrijetlom iz obnovljivih izvora energije. Dostizanje obvezujue kvote nadzire nadleno

tijelo ovlateno i registrirano od strane drave. Dostizanje obvezujue kvote obvezani

subjekt moe potvrditi sa zelenim certifikatima. Obvezujue kvote su dostignute kada

subjekt dokae nadlenom tijelu da je kupio odgovarajui broj zelenih certifikata. Trite

zelenim certifikatima je paralelno tritu elektrine energije. Proizvoa elektrine

energije iz obnovljivih izvora energije prodaje proizvedenu energiju po trinoj cijeni, ali

takoer prodaje i zelene certifikate dobivene za svaki MWh proizvedene elektrine

energije iz obnovljivih izvora energije. Ovaj dodatni prihod od prodaje zelenih certifikata

omoguava pokrivanje njegovih veih trokova proizvodnje koje ima u odnosu na ostale

proizvoae.

Zelene certifikate izdaje tijelo nadleno za izdavanje certifikata, ovlateno i registrirano

od strane drave. Budui da je zeleni certifikat elektroniki zapis koji sadri sve potrebne

podatke, kao i jamstvo podrijetla, neophodno je uvesti jedinstveni registar u kojem se

biljee sva kretanja zelenih certifikata kako bi trite bilo razvidno i nediskriminirajue.

Zeleni certifikati imaju odreeni ivotni ciklus koji podrazumijeva njihovo izdavanje

od strane nadlenog tijela, trgovanje certifikatima budui da isti zeleni certifikat moe

promijeniti vie vlasnika i konano iskoritenje kada je koliina energije za koju je izdan

odreeni zeleni certifikat prodana krajnjem kupcu. Ovakav sustav je trino orijentiran i

primjenjuje ga samo est drava u Europi: Velika Britanija, vedska, Belgija, Italija,

Rumunjska i Poljska.


18

2 Obnovljivi izvori energije i kogeneracija 2.1 Energija sunca

Energiju koju sa Sunca primi Zemlja i Hrvatska u jednom danu (24 sata) rauna se prema

izrazu:

tPE zz = [Ws] (1)

AGKPz = 0 [W] (2)

= zRA 2 [m2] (3)

gdje je:

Ez - energija koju sa Sunca primi Zemlja,

G0 = 1370 W/m2 - snaga suneva zraenja na rubu atmosfere, 6378,6 eRz = m - polumjer zemlje,

AH = 56594 km2 - povrina Hrvatske,

K = 0,5 - indeks prozranosti,

t = 12 sati, Sunce sja 12 sati na dan.

Zraenje na ravnoj plohi moe biti:

o globalno (ukupno),

o direktno i

o difuzno (raspreno)

Vaan je iznos i trajanje dnevne ozraenosti (insolacije). Najee se mjeri samo globalna

(ukupna) ozraenost. Tada je potrebno izraunati udio direktne i difuzne komponente.


19

Slika 3. Ukupna godinja ozraenost Hrvatske [7]

Rezultati mjerenja su dostupni kao ozraenost na ravnu plohu za prosjeni dan u mjesecu.

Ozraenost se oznaava s H, a izraava u [Wh/m2 ili J/m2]. esto su dostupne vrijednosti

kao u tablici 1.


20

Tablica 1. Mjesene prosjene dnevne ozraenosti na horizontalnu plohu

H

[MJ/m2]

sije. velj. ou. tra. svib. lip. srp. kol. ruj. lis. stu. pro. GOD

Split 6,5 9,8 14,3 18,6 23,3 25,9 25,4 22,4 17,4 12,7 7,4 5,7 1600

Zagreb 3,7 6,5 9,7 14,8 19,3 20,6 21,3 18,7 14,0 8,3 3,6 2,7 1200

Suneva energija se moe koristiti za grijanje (pasivno i aktivno) i za proizvodnju

elektrine energije direktno u elektranama. Kod aktivnog solarnog grijanja solarni

toplinski kolektori preuzimaju energiju svjetlosnog zraenja i griju vodu. Solarni

toplinski kolektori se mogu kategorizirati prema temperaturi na kojoj griju vodu:

niskotemperaturni kolektori, srednje temperaturni kolektori i visokotemperaturni

kolektori. Efikasnost ravnih kolektora prikazana na slici 4. jednaka je korisnoj toplini u

odnosu na solarno zraenje.

Slika 4. Efikasnost ravnih kolektora

Efikasnost je korisna toplina kroz sunevo zraenje.

AHQ

AGQ kk

=

=

&

(4)


21

Korisna toplina je primljeno minus gubici:

[ ] tTkGaAFQk = (5)

[ ]tTkHaAFQ k = (6)

Pa se efikasnost moe izraziti kao:

=

GTkaF

(7)

gdje je:

A [m2] - povrina kolektora,

G [W/m2] - globalno (ukupno) ozraenje,

F - faktor prijenosa topline iz apsorbera na medij (vodu),

kQ& [W] - korisna toplinska snaga,

k [W/m2K] koeficijent ukupnih toplinskih gubitaka,

u - ulazna temperatura medija,

z - vanjska temperatura zraka,

transmitivnost pokrova

apsorptivnost apsorbera

zuT = (8)

=a (9)


22

Slika 5. Funkcionalna zagrijavanja vode sunevom energijom [7]

Mogunost kolektora da tijekom dana mijenja svoj poloaj znatno utjee na njegovu

efikasnost. Promjena poloaja kolektora: u jednoj osi tijekom dana daje 25% do 30% vie

energije a u dvije osi tijekom dana daje 30% do 40% vie energije. Kolektori koji mogu

mijenjati poloaj imaju vie koristi na sunanijim lokacijama. Kolektor koji moe

mijenjati poloaj tijekom dana poskupljuje instalaciju duplo, oteava odravanje i vea je

masa instalacije.

2.2 Energija vodenih snaga

Hidroelektrane su postrojenja u kojim se energija poloaja pretvara u elektrinu energiju.

Elektrina energija u hidroelektranama dobiva se pretvorbom potencijalne energije vode

u mehaniku energiju okretanja turbine, koja potom pokree elektrini generator.

Procjena vodnih potencijala raspoloivih za proizvodnju elektrine energije zahtjeva


23

detaljne informacije o lokalnim, geografskim karakteristikama vodotoka kao to su neto

pada, volumni protok u jedinici vremena itd.

Hidroelektrane sudjeluju u ukupnoj proizvodnji elektrine energije u Europi sa 17%. Taj

postotak je primjerice u Norvekoj 99 %, dok je u Velikoj Britaniji i jo nekim zemljama

svega 3% pa ak i manje. Dok se na svjetskoj razini energija dobivena iz hidroelektrana

kree oko 20% u odnosu na ukupnu proizvodnju elektrine energije. U Hrvatskoj 50 %

elektrine energije dobije se iz hidroelektrana [10].

Koliina vode koja pritjee u vodotoke definira se faktorom otjecanja koji iznosi od

zanemarivo do 0,95, a definira se prema izrazu:

faktor otjecanja=voda u promatranom vodotoku/oborinsko podruje koliina padavina

Mogunost pretvorbe energije poloaja u elektrinu energiju ovisi o poznavanju koliine

vode u vodotoku po iznosu i vremenu (H=f(Q) konsupciona krivulja). Koliina vode u

vodotocima ovisi o koliini oborina, sastavu i topografiji tla i vremenskom rasporedu

oborina. Osnovno mjerenje razine vode u vodotoku (vodostaj) vri se pomou vodokaza.

Konsumpciona krivulja podrazumijeva istovremeno mjerenje protoka na odreenom

mjestu vodotoka, odnosno na odreenom profilu. Krivulja je ovisna o obliku korita na

mjestu vodokaza.

Slika 6. Krivulja trajanja protoka[11]


24

Ukupna koliina vode koja protee kroz promatrani profil vodotoka rauna se prema

izrazu:

dttQdttQV TAg )()()365(12

0

)365(12

0 == [m3] (10)

Srednji godinji protok vodotoka rauna se prema izrazu:

61054,31 = Agsr

VQ [m3/s] (11)

Krivulja trajanja protoka predstavlja krivulju vjerojatnosti koja kae da je vjerojatnost

pojave protoka QTA jednaka omjeru vremena TA i ukupnog vremena promatranja.

Slika 7. Krivulja trajanja protoka za sijeanj u razdoblju od 10 godina [10]

Maksimalni protok je protok koji HE moe propustiti kroz pretvorbeni sistem. Iskoristivi

volumen vode Vi odgovara veliini izgradnje, a definira se:


25

=iQ

i dQtV0

( 12)

Srednji iskoristivi protok definira se prema izrazu:

0tV

Q isi = [m3/s]

(13)

Potencijal energije vode definira se prema izrazu:

hgmE = [W] (14)

hgtmP

tE

== [W] (15)

gdje je :

m - maseni protok

Slika 8. Veliina izgradnje [11]


26

hgQhgtVP ==

(16 )

tVV =& [m3/s] volumni protok

hQP = 31080665,9 [W] (17)

Snaga hidroelektrane definira se prema izrazu:

hQP si = 80665,9 [kW] (18)

ili

hQgP = [kW] (19)

gdje je:

- ukupna efikasnost,

[kg/m3] - gustoa fluida, (za vodu 1000= kg/m3),

g [m/s2]- ubrzanje sile tee (9,81 m/s2),

Q [m3/s] - protok,

h [m] - neto pad, koji ukljuuje gubitke,

Mogua godinja elektrina energija definira se prema izrazu:

PE = 8760 [kWh] (20)

gdje je:

P [kW] snaga hidroelektrane,

8760 - maksimalni broj radnih sati u godini.

S obzirom na neto pad, hidroelektrane dijele se na:

visokotlane (100 m i vie),


27

srednjetlane (30 do 100 m),

niskotlane (2 do 30 m).

Prema nainu koritenja vode dijele se na:

- protone,

- akumulacijske:

- dnevna akumulacija (punjenje po noi, pranjenje po danu),

- sezonska akumulacija (punjenje u kinom, pranjenje u sunom periodu).

Prosjena koliina padalina razlikuje se od regije do regije. Koliina padalina takoer se

mijenja iz godine u godinu, to uzrokuje promjenjivu godinju proizvodnju elektrine

energije u hidroelektranama. Male hidroelektrane i male akumulacije, za razliku od

srednjih i velikih, bolje se uklapaju u okoli i izazivaju manje po okoli tetnih posljedica

[9]. Koritenje hidroenergetskog potencijala za dobivanje elektrine energije danas je u

irokoj uporabi svugdje u svijetu. Kao primjer mogu se navesti Norveka i Paragvaj, koje

skoro cijelu proizvodnju elektrine energije temelje na hidroenergiji. Premda

hidroelektrane imaju brojne prednosti kao i ostali obnovljivi izvori energije, mogu je

njihov negativan utjecaj na okoli - primjerice, poremeaj tokova podzemnih voda, te

utjecaj na ivot flore i faune.

2.3 Energija vjetra

Energija vjetra za proizvodnju elektrine energije najisplativija je u izoliranim

podrujima, udaljenim od elektroenergetske mree, ije su energetske potrebe relativno

male, uobiajeno manje od 10 kW. Do kraja 2002. godine, ukupno instalirani kapaciteti u

vjetroelektranama u svijetu iznosili su oko 30.000 MW, od ega oko 22.000 MW u

Europi, veinom u Njemakoj, panjolskoj i Danskoj. tovie, proizvodnja elektrine

energije iz vjetroelektrana prikljuenih na elektroenergetsku mreu biljei impresivan

godinji porast od oko 30% [9].


28

Najznaajnije tehnike karakteristike vjetroturbina su orijentacija osi turbine, broj

lopatica te naini regulacije izlazne snage rotora. Vjetroturbine mogu imati vertikalne ili

horizontalne osi. No, sve suvremene turbine imaju horizontalne osi. Veina dananjih

turbina izvedena je s tri lopatice, iako ih ima i s dvije pa i s jednom lopaticom. Dva su

osnovna naina upravljanja snagom turbine: aktivno (zakretanjem lopatica) i pasivno

(pomou turbulentnog strujanja vjetra uz lopatice pri viim brzinama), a sve vei broj

turbina danas se izrauje s kombinacijom ove dvije metode upravljanja. Shematski prikaz

vjetroturbine dat je na slici 9.

Energija mase zraka je kinetika energija, definira se prema izrazu:

2

3vmEk

= (21)

Masu zraka odreuje gustoa, povrina kroz koju struji brzina i vrijeme:

tvAm = (22)

tvAEk

=2

3 (23)

gdje je:

[kg/ m3] - gustoa zraka (npr. kod 15C, =1,225 kg/m3),

A [m2] - povrina kroz koju struji zrak,

v [m/s] - srednja godinja brzina vjetra,

t [h/godinje] - trajanje brzine vjetra.


29

Slika 9. Shematski prikaz vjetroturbine

Snaga vjetra (energija/m2) je proporcionalna gustoi zraka i treoj potenciji brzine vjetra,

odnosno snaga vjetra je derivacija energije po vremenu:

2

3vAP = (24)

Gustoa zraka:

- ovisi o temperaturi, tlaku i vlanosti,

- za standardne uvjete na moru =1,225 kg/m3 (101325 Pa i 15 C),

- unutar uobiajenih promjena temperature i tlaka gustoa varira do 10 %.

Brzina zraka je promjenjiva sa visinom i vremenom. Iskoritena energija ovisi o brzini

kojom vjetar dolazi (v) i brzini kojom odlazi (w).


30

Slika 10. Brzina zraka prije i nakon VA

Omjer brzina w/v oznaavamo sa . Pa je maksimalno iskoritena snaga vjetra definirana

prema izrazu:

)(22

22 wvwvAP

+

=

(25)

)1(2

12

23

+

= vAP

(26)

pCvAP = 3

2

(27)

Dobivena snaga iz vjetra se razlikuje od ukupne energije vjetra. Cp je omjer snaga turbine

i vjetra. Za pCvw == 31 maksimalnu vrijednost je:

%3,5927/16max. ==pC .


31

Slika 11. Dijagram Cp o omjeru dolazne i odlazne brzine

Danas se praktino pretvara do 40% energije vjetra u drugi oblik energije pa je i snaga

vjetroturbine umanjena za koeficijent Cp koji je vei od koeficijenta koji daje najveu

snagu, Cpmax.

Brzina vjetra pri kojoj su vjetroelektrane u pogonu u rasponu je od 3 do 25 m/s. Pri veim

brzinama vjetra upravljaki mehanizam zaustavlja rad postrojenja kako bi se zatitilo od

mogueg oteenja. Nedostatak koritenja ovih tehnologija je ovisnost o stohastikoj

naravi vjetra. Ukoliko imamo vie vjetroagregata na istoj lokaciji brzina vjetra slabi.

Turbine postavljene niz vjetar:

- manje brzine: manje snage

- vee turbulencije: vie optereenja

- vei broj vjetroagregata u VE poveava gubitke

Kako bi se optimiziralo postrojenje vjetroelektrane za snagu i troenje koriste se razni

raunalni programi za simulaciju i mjerenje.


32

Slika 12. Utjecaj razvoja lokacije na brzinu vjetra

Vjetroelektrana na okoli utjee radom, izgledom i zvukom. Udaljenost stalnog

ovjekovog prebivalita od vjetroelektrane treba biti vea od 300 m, tako da je razina

zvuka prihvatljiva. Treba imati u vidu da se poveanjem brzine vjetra poveava i prirodni

huk vjetra to relativno umanjuje umove koji dopiru iz vjetroelektrane [10].

2.4 Energija iz biomase

Biomasa je najstariji izvor energije koji je ovjek koristio i predstavlja skupni pojam za

brojne, najrazliitije proizvode biljnog i ivotinjskog svijeta. Biomasa se moe podijeliti

na energetske biljke i ostatke ili otpad. Energetske biljke mogu biti brzorastue drvee,

viegodinje trave ili alge, dok ostaci ukljuuju poljoprivredni, umski i industrijski otpad

koji se koristi za proizvodnju toplinske i elektrine energije te prerauje u bioplinove i

tekua biogoriva. Biorazgradiva frakcija komunalnog otpada, takoer se smatra

biomasom. Biomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje ogrjevno drvo, grane i

drvni otpad iz umarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i slamu,

kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, kotice


33

vianja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ivotinjski izmet, i ostatke iz stoarstva,

komunalni i industrijski otpad [13].

U drvno-preraivakoj industriji Hrvatske nastaju velike koliine razliitog drvnog

ostatka. Taj se ostatak trenutano najee koristi samo djelomino i to samo za

podmirenje osnovnih toplinskih potreba pogona (grijanje i tehnoloke potrebe). Dio

drvnog ostatka koji se ne koristi na razliite se naine uklanja iz pogona uz dodatni troak

i tetan utjecaj na okoli. Najdue istraivani i najpoznatiji su energetski nasadi na kojima

se uzgaja brzorastue drvee kod kojeg trajanje ophodnje (vrijeme od osnivanja do sjee)

iznosi od 3 do 12 godina. Na njima se mogu uzgajati razne vrste drvea, a u Hrvatskoj se

najvei prinosi postiu s topolama i vrbama dobivenim razliitim metodama

oplemenjivanja. Prinos drvne mase na takvim plantaama kree se od 8 do 25 tona suhe

tvari po hektaru godinje. Nasadima se pokuava smanjiti potronja fosilnih goriva,

poveati raznolikost kultura na poljoprivrednim povrinama, a slue i za uklanjanje

tetnih tvari iz otpadnih voda odnosno, spreavanje zagaenja (biofilteri). Ovakva

istraivanja u Hrvatskoj provode umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu i umarski

institut Jastrebarsko.

Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost.

Rauna se da je optereenje atmosfere s CO2 pri koritenju biomase kao goriva

zanemarivo, budui da je koliina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka koliini

apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. Od svih obnovljivih izvora energije, najvei se

doprinos u blioj budunosti oekuje od biomase. Biomasa, kao i njezini produkti -

tekua biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slina

fosilnim gorivima da je mogua izravna zamjena. Republika Hrvatska postala je 1996.

godine lanica Okvirne konvencije o promjeni klime, odnosno Kyoto Protokola, iz ega

proizlazi obveza smanjenja emisije staklenikih plinova. Na prvi pogled se biomasa i

fosilna goriva ne razlikuju, jer se spaljivanjem uvijek oslobaa CO2. Meutim, ako se

biomasa proizvodi odrivo, rast umske sastojine i druge biljne zajednice vezat e CO2 iz

atmosfere i pohranjivati ga u biljnu strukturu. Spaljivanjem biomase ugljik e se

oslobaati u atmosferu da bi se opet asimilirao s novom generacijom biljaka. Tako


34

koritenje biomase umjesto fosilnih goriva, ugljik pohranjen u fosilnim gorivima, ostaje u

tlu, a ne oslobaa se u atmosferu kao CO2 pa je ukupna bilanca jednaka nuli, odnosno

biomasa se moe smatrati CO2 neutralnim gorivom.

Slika 13. Kruenje ugljika kod koritenja biomase

Utjecaj na zapoljavanje te ostali socijalno-ekonomski aspekti predstavljaju najveu

prednost koritenja biomase, kao i ostali obnovljivih izvora energije. Razvijene drave

Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih aspekata i u znatnoj mjeri pomau

projekte koritenja energije biomase.

Trite biomase u Hrvatskoj jo je jako nerazvijeno. Na podruju Europske unije postoji

ve uspostavljeno trite biomasom pa su i cijene transparentne i poznate. Tako se

tijekom 2005. godine cijena iverja (drvne sjeke) u Austriji ovisno o sadraju vlage

kretala izmeu 14,8 i 18,3 /m3, dok je cijena peleta iznosila oko 170 /t [17].


35

Energetski sadraj biomase, ali i drugih goriva moe se prikazati njihovom gorivom

vrijednou. S obzirom na znatnu nehomogenost biomase, na gorivu vrijednost utjee

nekoliko imbenika. Osnovni pokazatelj raspoloive energije iz drvne biomase je udio

vlage. Tako se u ovisnosti o udjelu vlage goriva vrijednost drva kree od 8,2 do 18,7

MJ/kg. U tablici 2. dane su gorive vrijednosti raznih vrsta krute biomase u ovisnosti o

sadraju vlage i pepela, a u tablici 3. prosjene ogrjevne vrijednosti nekih tekuih i

plinovitih biogoriva [14].

Tablica 2. Gorive vrijednosti krute biomase u ovisnosti o sadraju vlage i pepela u MJ/kg

Sadraj vlage u postocima suhe tvari biomasa Sadraj pepela u postocima

80 40 15 0

drvo 1 9,4 12,6 16,0 18,7 5 8,3 11,2 14,2 16,7 biljni ostaci 10 7,8 10,6 13,5 15,8 20 8,5 11,4 14,5 17,0 ivotinjski

izmet 25 7,9 10,6 13,6 16,0

Tablica 3. Prosjena ogrjevna vrijednost tekuih i plinovitih goriva u MJ/m3 odnosno MJ/l

biogoriva goriva vrijednost

bioplin (60% metana) 22,0

metan 35,8

biodizel 37,2

metanol 19,9

etanol 26,8

Energija sadrana u biomasi nastaje fotosintezom, a posljedica je Sunevog zraenja.

Energija iz biomase moe se proizvoditi na mnogo naina. Osim izravne proizvodnje

elektrine energije ili topline mogue je biomasu konvertirati u vei broj krutih, tekuih

ili plinovitih goriva i produkata koja se mogu upotrijebiti za daljnju proizvodnju energije

[15]. Izuzetno velika prednost biomase u odnosu na druge obnovljive izvore energije


36

(primjerice vjetar ili Sunce) jest injenica da se ona moe spremiti i koristiti kada je

potrebno. Dakle, biomasa moe osigurati konstantnu, nepromjenjivu opskrbu energijom.

Raspoloive tehnologije iskoritavanja biomase za proizvodnju toplinske i elektrine

energije mogu se podijeliti na sljedei nain:

Proces sa Stirling motorom,

Inverzni plinsko-turbinski ciklus,

Indirektni plinsko-turbinski ciklus,

Parni proces,

Organski Rankineov ciklus.

Na slici 14. prikazan je energetski potencijal bioenergije u Hrvatskoj. Vidljivo je da

kontinentalni dio ima puno vei biopotencijal od primorskog, jer je veliki dio naeg

primorja vrlo krto kamenito tlo. Prema dokumentima EU predvia se da e proizvodnja

energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2010. iznositi 73%.

Slika 14. Potencijal bioenergije u Hrvatskoj po regijama


37

2.5 Geotermalna energija

Geotermalna energija definira se kao toplinska energija proizvedena u unutranjim

slojevima Zemlje. Koliine ove energije su ogromne, te su procijenjene na 4,87 x 1025

GJ (1,16 x 1028 kWh). Geotermalna energija prenosi se razliitim fluidima, a preteito

vodom, koja ili sama pronalazi put od unutranjosti Zemlje do njezine povrine ili se

prisilno, kroz buotine i pomou pumpi, vodi do povrine.

Toplina iz Zemljine jezgre kontinuirano se prenosi prema njezinoj povrini, te zagrijava

okolni sloj stijena. Kada temperatura i tlak postanu dovoljno visoki, dio kamenog

omotaa se topi, pri emu nastaje magma. Budui da je laka (rjea) od okolnog stijenja,

magma se polagano die prema Zemljinoj kori te prenosi toplinu iz unutranjosti prema

povrini. Ponekad vrua magma dospije do povrine, a pojava je poznata kao lava. No,

najee magma ostaje ispod Zemljine kore te zagrijava okolne stijene i vodu (kinicu

koja prodire u dubinu Zemlje) ponekad ak na temperaturu od 300 C. Dio ove vrue

geotermalne vode putuje kroz rasjede i pukotine te dospijeva na povrinu u obliku vruih

izvora ili gejzira. Ipak, veina te vode ostaje duboko ispod povrine, zarobljena u

pukotinama i poroznim stijenama. Ovakvi prirodni spremnici vrue vode nazivaju se

geotermalnim rezervoarima.


38

Slika 15. Temperature u Zemlji

U geotermalnim elektranama, za pogon turbine koristi se izravno para ili vrua voda iz

geotermalnih rezervoara, ili se posredno koristi toplina geotermalnog fluida za

zagrijavanje drugog radnog fluida. Iskoritena geotermalna voda se potom vraa u

rezervoar kroz utisnu buotinu. Svrha vraanja vode je njezino ponovno zagrijavanje,

odravanje tlaka, te odravanje rezervoara [13].

Tri su tipa geotermalnih elektrana, a odabir ovisi o temperaturama i tlakovima u

rezervoaru:

1. Suhi rezervoari sadre vodenu paru s vrlo malim sadrajem vode. Para se vodi

direktno na lopatice parne turbine. Najvea geotermalna elektrana koja koristi

suhu paru je elektrana Geysers, oko 145 km sjeverno od San Francisca.

Proizvodnja elektrine energije u elektrani Geysers zapoela je 1960. godine. Ova

je elektrana postala najuspjeniji projekt obnovljivih izvora energije u povijesti.


39

2. Geotermalni rezervoari koji proizvode veinom vruu vodu koriste se za

proizvodnju elektrine energije koritenjem tzv. flash procesa. Voda

temperature vie od 150 C vodi se do povrine kroz proizvodnu buotinu. Nakon

to izae iz rezervoara, voda ulazi u separator, u kojem vlada nii tlak nego u

rezervoaru, to uzrokuje isparavanje vode. Para se potom koristi za pogon parne

turbine.

3. Rezervoari s vruom vodom temperature izmeu 90 150 C ne mogu proizvesti

dovoljno pare u flash procesu, no ipak se mogu koristiti za proizvodnju elektrine

energije u elektranama koje koriste binarni proces. U binarnom procesu,

geotermalna voda prolazi kroz izmjenjiva topline, gdje predaje toplinu

sekundarnom fluidu, kao to je primjerice izopentan, koji ima niu toku vrelita

od vode (lako hlapljivi fluid). Zagrijavanjem, sekundarni fluid isparava, a para se

koristi za pokretanje turbine. Para se potom kondenzira. Ta ovaj se nain radni

fluid koristi u zatvorenom krugu, ime se izbjegavaju emisije u zrak.

Osim za proizvodnju elektrine energije, geotermalna energija moe se koristiti izravno

ili primjenom geotermalnih dizalica topline.

Izravno koritenje geotermalne energije omoguava dvije primjene:

grijanje Zemljina toplina (razlika izmeu vie temperature tla i nie temperature

okolnog zraka) prenosi se kroz ukopane cijevi na cirkulirajui radni fluid, a potom

na prostor kojeg treba grijati,

hlaenje tijekom toplih razdoblja, radni fluid na sebe preuzima toplinu iz

prostora i na taj ga nain hladi, a preuzetu toplinu predaje hladnijem tlu.


40

Slika 16. Shema geotermalnog postrojenja

Temperaturni gradijent, odnosno poveanje temperature po kilometru dubine, najvei je

neposredno uz povrinu, a s poveanjem udaljenosti od povrine postaje sve manji.

Slika 17. Temperaturni gradijent


41

Slika 18. Primjer temperaturnog gradijenta u podruju geotermalnog izvora

Za praktino iskoritavanje geotermalne energije potrebno je iskoristiti prirodno strujanje

vode ili stvoriti uvjete za takvo strujanje. Osnovno naelo je da se voda dovodi s povrine

Zemlje u dublje slojeve, u njima se ugrije preuzimajui toplinu nagomilanu u Zemljinoj

unutranjosti i tako ugrijana ponovno pojavljuje na povrini.

2.6 Energija morskih valova

Stalni oceanski vjetrovi stvaraju valovitost oceanske povrine to prua mogunost

iskoritavanja energije valova. Isplativost koritenja energije valova upitna je zbog vie

razloga. Uz obalu, gdje bi bilo jeftinije graditi postrojenja, energija valova je slabija, dok

izvedba postrojenja na puini poskupljuje njihovu izgradnju. Prisutan je i problem

prijenosa elektrine energije i odravanja postrojenja.


42

Slika 19. Shema postrojenja na morske valove

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stoljea provedena su mnoga

ispitivanja, koja su sponzorirale vlade i industrijske korporacije, a rezultati su skromni i

svode se na prototipove ili demonstracijske ureaje. Ipak, prva elektrana pokretana

energijom valova, nazvana Okeans, gradi se u Portugalu, u blizini mjesta Pvoa de

Varzim. U prvoj fazi, ija je izgradnja planirana u 2006. godini, elektranu e initi 3

proizvodne jedinice ukupne instalirane snage 2,25 MW. U 2008. godini planirano je

proirenje na 28 proizvodnih jedinica ukupne snage 24 MW [6]. Zanimljivo je da bi 10 %

energije proizvedene u ovoj elektrani trebalo biti na raspolaganju mjesnim vlastima.

2.7 Energija iz kogeneracijskih postrojenja

Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP) je sekvencijalno koritenje primarne

energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i

mehanikog rada slika 20.


43

Slika 20. Shema kogeneracijskog postrojenja

Ovako dobiveni mehaniki rad se najee koristi za dobivanje elektrine energije, dok se

toplinska energija moe koristiti u raznim tehnolokim procesima, procesima grijanja te u

procesima hlaenja. Kao gorivo moe se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna graa ili

vodik (u sluaju gorivih elija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloivosti

i cijeni goriva. Uinkovitost kogeneracije iznosi od 70 do 85 % (od 27 do 45 % elektrine

energije i od 40 do 50 % toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje

je ukupna uinkovitost od 30 do 51 % (elektrine energije). Prednosti kogeneracijskih

sustava pred klasinim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze

prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je

ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven reimu rada pri

kojem se utroi sva toplinska energija proizvedena u sustavu [27].

Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti

emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu. Komercijalno dostupne CHP tehnologije su

parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutranjim izgaranjem, Stirlingov motor i

gorive elije, u irokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov motor do 250 MW za

plinske turbine. Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri

generiranju elektrine energije u okoli kroz tornjeve za hlaenje, kao ispune plinove, ili

nekim drugim sredstvima. CHP troi toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za

domainstva. Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom takoer moe biti


44

koritena i u apsorpcijskim hladnjacima za hlaenje. Elektrane koje proizvode struju,

toplinu, hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili openito poligeneracijama. Kogeneracija

je termodinamiki najpovoljnija u iskoritavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji

elektrine energije toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti baena kao toplinski

otpad. Termoelektrane (ukljuujui i nuklearne) i openito toplinski strojevi ne pretvaraju

svu raspoloivu energiju u koristan oblik (II. glavni stavak). CHP hvata odbaenu toplinu

i time omoguava veu iskoristivost od oko 70%. To znai da se manje goriva mora

potroiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potronje blie

mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenou potroaa. Udaljenost znai da

mu trebaju dobro izolirane cijevi, to je skupo, dok se struja moe transportirati na daleko

veu udaljenost za iste gubitke. Kogeneracijska postrojenja se mogu nai u podrujima sa

centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama. CHP postrojenja

mogu biti dizajnirana da rade s obzirom na potranju za toplinskom energijom ili

primarno kao elektrana iji se toplinski otpad iskoritava. Tipine CHP elektrane su:

Plinske turbine; CHP elektrane koriste otpadnu toplinu iz plinova turbine,

CHP elektrane s kombiniranim ciklusom,

Parne turbine CHP elektrane koriste otpadnu toplinsku energiju iz pare nakon to

napusti turbinu,

gorive elije s rastaljenim karboratima.

Manje kogeneracijske jedinice obino koriste Stirling-ov motor. Neke kogeneracijske

elektrane koriste i biomasu za pogon. Takoer postoje i bojleri koji slue samo za grijanje

tople vode za centralno grijanje.

Mikrokogeneracija je takoer naziv za distribuirani energijski izvor i red veliine je

kuanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroi na grijanje, dio

se koristi i za proizvodnju elektrine energije. Ta se elektrina energija moe koristiti

unutar domainstva (obrta), ili uz doputenje mree prodavati je natrag u istu. Postojee

mikroCHP instalacije koriste etiri razliite tehnologije: motore na unutranje izgaranje,

Stirling-ove motore, krune procese s vodenom parom i gorive elije.


45

3 STRUKTURIRANJE PODATAKA ZA STATUS PP

3.1 Povlateni proizvoa

Povlateni proizvoa je energetski subjekt koji u pojedinanom proizvodnom objektu

istodobno proizvodi elektrinu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore

energije na gospodarski primjeren nain koji je usklaen sa zatitom okolia [4].

HEP-Operator prijenosnog sustava i HEP-Operator distribucijskog sustava duni su

preuzeti ukupno proizvedenu elektrinu energiju od povlatenog proizvoaa, dok je

svaki opskrbljiva duan, prema propisanim uvjetima iz Uredbe o minimalnom udjelu

elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se

proizvodnja potie [2] preuzeti minimalni udjel elektrine energije koju su proizveli

povlateni proizvoai s pravom na poticajnu cijenu.

Status povlatenog proizvoaa elektrine energije stjee se temeljem rjeenja Hrvatske

energetske regulatorne agencije, u skladu s uvjetima koje Pravilnikom o stjecanju statusa

povlatenog proizvoaa elektrine energije [7] propisuje ministar gospodarstva, rada i

poduzetnitva. Povlateni proizvoa, osim hidroelektrana snage vee od 10 MW, moe

stei pravo na poticaj primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz

obnovljivih izvora energije i kogeneracije [30].

Hrvatski operator trita energije (HROTE):

sklapa ugovore o otkupu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora

energije i kogeneracije s povlatenim proizvoaima koji imaju pravo na

poticajnu cijenu,

sklapa ugovore sa svim opskrbljivaima radi provoenja uredbe o minimalnom

udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i


46

kogeneracije koju su proizveli povlateni proizvoai s pravom na poticajnu

cijenu,

prikuplja naknadu za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih

izvora energije i kogeneracije od opskrbljivaa,

obraunava i raspodjeljuje poticajnu cijenu na povlatene proizvoae temeljem

sklopljenih ugovora.

3.2 Uvjeti za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa

Nositelj projekta ili proizvoa moe stei status povlatenog proizvoaa ako je

prikljuen na elektroenergetsku prijenosnu ili distribucijsku mreu, te ako uzimajui u

obzir sva prirodna i prostorna ogranienja i uvjete te mjere zaite prirode i okolia,

proizvodi elektrinu energiju u:

postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije,

malim i mikro-kogeneracijskim postrojenjima koja ostvaruju utedu primarne

energije (UPE>0),

kogeneracijskim postrojenjima koja ostvaruju utedu primarne energije od

najmanje 10% (UPE0,10) [4].

U sluaju da nositelj projekta ili proizvoa odvojeno ili u sklopu sloenijih energetskih

objekata uz postrojenja propisana Pravilnikom o koritenju OIEK koristi i druga

postrojenja, status povlatenog proizvoaa i prava koja iz njega proizlaze odnose se

samo na proizvodnju elektrine energije u postrojenjima odreenim Pravilnikom.

Svako postrojenje u kojem nositelj projekta ili proizvoa primjenjuje tehnoloke procese

iz Pravilnika o koritenju OIEK mora imati vlastito mjerno mjesto odvojeno od mjernih

mjesta koja se odnose na proizvodnju elektrine energije primjenom drugih tehnolokih

procesa.


47

Ovisno o vrsti tehnolokog procesa, na svakom mjernom mjestu mjeri se:

ukupno proizvedena elektrina energija u postrojenju (Eu),

ukupno proizvedena toplinska energija (Hu),

toplina proizvedena izvan kogeneracije (Hb),

povratna toplina (Hp),

potronja primarne energije za pogon postrojenja (Qf).

Za postojea kogeneracijska postrojenja, uteda primarne energije (UPE) se izraunava

na temelju potronje goriva i proizvodnje korisne toplinske i elektrine energije

izmjerenih tijekom jedne kalendarske godine pogona.

3.3 Stjecanje, produenje i gubitak statusa PP

Status povlatenog proizvoaa stjee se temeljem rjeenja o stjecanju statusa

povlatenog proizvoaa elektrine energije koje donosi Hrvatska energetska regulatorna

agencija. Nositelj projekta koji namjerava izgraditi postrojenje podnosi Agenciji3 zahtjev

za izdavanje prethodnog rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa.

Energetski subjekt koji za proizvodnju elektrine energije namjerava izgraditi postrojenje

iz grupe postrojenja prema Pravilniku4 i za isto ishoditi status povlatenog proizvoaa

podnosi Agenciji zahtjev za donoenje prethodnog rjeenja o stjecanju statusa

povlatenog proizvoaa elektrine energije.

Uz zahtjev za donoenjem prethodnog rjeenja energetski subjekt mora priloiti:

odobrenje Ministarstva5 za izgradnju novog postrojenja,

3 Hrvatska energetska regulatorna agencija, HERA 4 Pravilnik o koritenju OIEK 5 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva


48

graevinsku dozvolu, kada je propisana obveza ishoenja graevinske dozvole,

tehniki opis projektiranog postrojenja s opisom tehnolokog procesa i uvjetima

koritenja postrojenja.

Prethodno rjeenje je privremeno rjeenje i donosi se na rok vaenja od dvije godine. U

roku od dvije godine od dana konanosti prethodnog rjeenja nositelj projekta duan je

izgraditi postrojenje za proizvodnju elektrine energije, te podnijeti zahtjev za izdavanje

rjeenja. Rok od dvije godine moe se na zahtjev produiti za jo 12 mjeseci.

Ukoliko nositelj projekta danim u rokovima ne podnese zahtjev za izdavanje rjeenja, niti

zahtjev za produenje prethodnog rjeenja, prethodno rjeenje prestaje vaiti istekom

roka na koji je doneseno.

Nositelj projekta koji je izgradio postrojenje ili proizvoa, podnosi Agenciji6 zahtjev za

izdavanje rjeenja. Rjeenje se donosi na rok vaenja od 12 godina.

Zahtjevu za izdavanje rjeenja podnositelj zahtjeva mora priloiti:

dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje elektrine energije, kada

je propisana obveza ishoenja,

pravomonu uporabnu dozvolu, kada je propisana obveza ishoenja uporabne

dozvole,

ugovor o koritenju mree,

elaborat o ugraenim mjernim ureajima sa shemom mjernih mjesta i nainom

provedbe mjerenja, te potvrdom o ispravnosti mjernih ureaja,

mjesene i godinje planove proizvodnje elektrine energije, za prosjene

meteoroloke uvjete, oekivana mjesena odstupanja proizvodnje elektrine

energije;

6 Hrvatska energetska regulatorna agencija, HERA


49

znaajke proizvodnog procesa u kogeneracijskim postrojenjima s mjesenim i

godinjim planovima proizvodnje elektrine energije i korisne toplinske energije i

oekivanim mjesenim odstupanjima proizvodnje.

Status povlatenog proizvoaa prestaje istekom roka vaenja ili ukidanjem rjeenja.

Agencija e ukinuti rjeenje ako:

je rjeenje doneseno na temelju neistinitih podataka o nositelju projekta ili

postrojenju,

povlateni proizvoa kontinuirano ne odrava tehniko-tehnoloke znaajke i/ili

uvjete koritenja postrojenja za koje je ishodio status povlatenog proizvoaa

povlateni proizvoa ne dostavlja Agenciji izvjea i drugu dokumentaciju

propisanu Pravilnikom7,

je prestala vaiti dozvola za obavljanje energetske djelatnosti, kada je propisana

obveza ishoenja dozvole.

U sluaju ukidanja rjeenja, zahtjev za ponovnim stjecanjem statusa povlatenog

proizvoaa moe se podnijeti najranije protekom godine dana od dana pravomonosti

rjeenja o ukidanju.

Fizika ili pravna osoba koja je ve proizvoa stupanjem na snagu8 Pravilnika o

stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije ima pravo, radi stjecanja

statusa povlatenog proizvoaa, Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje rjeenja.

Rjeenje se donosi s rokom vaenja od 12 godina umanjenim za onoliko godina koliko je

postrojenje u kontinuiranom pogonu, a najmanje na razdoblje od pet godina.

7 Pravilnik o koritenju OIEK 8 Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije stupa na snagu 1. srpnja 2007. godine, a objavit e se u Narodnim novinama.


50

3.4 Dunosti povlatenog proizvoaa

Povlateni proizvoa duan je Agenciji9 dostaviti izvjee o ostvarenju godinjih

planova proizvodnje elektrine energije za prethodnu godinu, i to pojedinano za sva

postrojenja odnosno tehnoloke procese za koje je stekao status povlatenog proizvoaa.

Izvjee sadri podatke o ostvarenim mjesenim proizvodnjama svih korisnih oblika

energije, utroku goriva te informacije o eventualnim problemima u radu s mreom.

Povlateni proizvoa duan je svake godine, do 31. listopada, dostaviti operatoru trita

mjesene i godinje planove proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora

energije i kogeneracije, za prosjene meteoroloke uvjete, te oekivanja u mjesenim

odstupanjima proizvodnje elektrine energije temeljem mjerenja na osnovu kojih je

utvren potencijal obnovljivog izvora energije, znaajki proizvodnog procesa u

kogeneracijskim postrojenjima i drugih relevantnih podataka. Povlateni proizvoa

duan je detaljno obraditi mogua odstupanja proizvodnje i s proraunom vjerojatnosti

ostvarenja pojedinih planova proizvodnje i to pojedinano za sva postrojenja, odnosno

tehnoloke procese za koje je nositelj projekta stekao status povlatenog proizvoaa.

Povlateni proizvoa duan je u pisanom obliku obavijestiti Agenciju o svakoj

planiranoj promjeni tehniko-tehnolokih znaajki i/ili uvjeta koritenja postrojenja,

promjeni sheme ili naina provedbe mjerenja, i to najkasnije 60 dana prije poduzimanja

planiranog zahvata.

Povlateni proizvoa mora kontinuirano odravati tehniko-tehnoloke znaajke i uvjete

koritenja postrojenja za koje je ishodio status povlatenog proizvoaa.

Agencija nadzire ispunjavanje ovih uvjeta.

9 Hrvatska energetska regulatorna agencija, HERA


51

Nositelj projekta ili proizvoa koji je ishodio prethodno rjeenje moe s operatorom

trita10 sklopiti ugovor o otkupu elektrine energije, sukladno tarifnom sustavu za

proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Slika 21. Shema postupka za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa

10 Ugovor o otkupu elektrine energije sklapa sa Hrvatskim operatorom trita (HROTE)

Zahtjev za izdavanje

prethodnog rjeenja

Dokumentacija: 1.energetsko odobrenje 2. graevinska dozvola, ako je potrebna ishodit,

Prethodno rjeenje

Rok vaenja: 2. godine

Dunosti: u roku 2. godine izgraditi postrojenje + produetak 12 mjeseci

Izgraeno postrojenje

Zahtjev za izdavanje rjeenja

Dokumentacija: 1.dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, 2. pravomona uporabna dozvola, 3.ugovor o koritenju mree, 4.tehniki opis postrojenja, 5.elaborat o ugraenim mjernim ureajima, 6. mjesene i godinje planove proizvodnje elektrine energije, 7. znaajke proizvodnog postrojenja u kogeneraciji.

Rjeenje s rokom vaenja od 12


52

4 STRUKTURIRANJE REGISTRA

Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije [12] propisuje oblik,

sadraj i nain voenja Registra projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora

energije i kogeneracije te povlatenih proizvoaa. Registar je jedinstvena evidencija o

projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije, postrojenjima koja koriste

obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlatenim

proizvoaima na podruju Republike Hrvatske. Registar ustrojava i vodi Ministarstvo11.

U Registru se evidentiraju podaci o nositelju projekta, projektu, povlatenom proizvoau

elektrine energije i postrojenju, a ukljuuju sve podatke o lokaciji i tipu postrojenja,

tehniko-tehnolokim znaajkama i uvjetima koritenja ovisno o primijenjenoj

tehnologiji, osnovne pogonske podatke (instalirana snaga postrojenja te planirana

proizvodnja elektrine i toplinske energije) te druge podatke iz prethodnog energetskog

odobrenja i energetskog odobrenja, prethodnog rjeenja i rjeenja o stjecanju statusa

povlatenog proizvoaa. Ministarstvo vodi Registar u elektronskom i pisanom obliku.

Registar se sastoji od registarskih uloaka te Zbirnog pregleda. Svaki subjekt upisa ima

svoj registarski uloak u koji se upisuju propisani podaci. Svaki registarski uloak

oznaava se posebnim brojem registarskog uloka. Registarski uloak sastoji se od omota

registarskog uloka, preglednog lista, registarskog lista te odgovarajuih priloga i dokaza.

Registarski list sadri sljedee podatke:

- registarski broj iz Registra (u daljnjem tekstu: registarski broj),

- datum upisa u Registar,

- tvrtka, naziv ili ime, sjedite ili prebivalite, matini broj fizike ili pravne osobe

kojoj je izdano prethodno odobrenje ili odobrenje, prethodno rjeenje ili rjeenje,

- tvrtka, naziv ili ime, sjedite ili prebivalite, matini broj fizike ili pravne osobe

vlasnika postrojenja, 11 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva


53

- razdoblje za koje je izdano prethodno odobrenje ili odobrenje, prethodno rjeenje

ili rjeenje,

- datum i broj izdavanja prethodnog odobrenja ili odobrenja, rjeenja o upisu,

prethodnog rjeenja i rjeenja,

- datum i broj rjeenja o brisanju iz Registra,

- podatke o lokaciji postrojenja,

- podatke o tipu postrojenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji,

- podatke o pogonskoj snazi postrojenja,

- druge podatke iz prethodnog odobrenja ili odobrenja, prethodnog rjeenja ili

rjeenja.

Podaci koji se nalaze na registarskom listu unose se u Zbirni pregled Registra koji je

dostupan putem Interneta.

Registarski broj je broj koji se dodjeljuje subjektu upisa za svaki projekt pri upisu u

Registar. Registarskim brojem obiljeava se svaki registarski uloak. Jednom dodijeljeni

registarski broj nee se mijenjati niti e se nakon brisanja nositelja projekta dodjeljivati

drugom subjektu upisa za odnosni projekt. Jednom subjektu upisa za pojedini projekt ne

smije se dodijeliti vie registarskih brojeva.

Radi upisa projekta u Registar, ispitivanja potencijala obnovljivih izvora energije, te

ureenja imovinsko-pravnih odnosa na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske,

potrebno je od Ministarstva ishoditi prethodno energetsko odobrenje za izgradnju

postrojenja. Prethodno odobrenje izdaje se i za zateene projekte.

4.1 Prethodno energetsko odobrenje

Prethodnim odobrenjem stjeu se, ovisno o vrsti i potrebama pojedinog postrojenja,

sljedea prava [12]:


54

- upis projekta u Registar OEIKPP ime se stjee status nositelja projekta,

- ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije unutar prostora ispitivanja,

- ureenje imovinsko-pravnih odnosa na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Na temelju prethodnog odobrenja, ovisno o vrsti i potrebama pojedinog postrojenja,

nositelj projekta je duan:

- u roku od 6 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja zapoeti s

ispitivanjem potencijala obnovljivih izvora energije i o tome Ministarstvu

podnijeti odgovarajui dokaz,

- u roku od 36 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja podnijeti zahtjev

za izdavanje lokacijske dozvole i o tome Ministarstvu podnijeti odgovarajui

dokaz.

Zahtjevu za izdavanje prethodnog odobrenja podnositelj zahtjeva mora priloiti:

1. izvadak iz katastarskog plana za katastarsku esticu na koju se postavlja ili gradi

ureaj za ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije i/ili planira gradnja

postrojenja,

2. izvadak iz sudskog registra, odnosno za fiziku osobu izvadak iz obrtnog registra

u Republici Hrvatskoj ili potvrdu o prebivalitu u Republici Hrvatskoj,

3. potvrdu porezne uprave o plaanju svih dospjelih poreznih obveza i obveza za

mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga javna davanja,

4. ovjerovljenu izjavu o nekanjavanju pravne osobe i fizike osobe u svezi sa

sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji, prijevari ili pranju novca,

koju daje fizika osoba za sebe i/ili kao odgovorna osoba podnositelja zahtjeva,

5. preliminarnu analizu opravdanosti izgradnje postrojenja i prikljuka na

elektroenergetsku mreu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog

ureenja.


55

Za hidroelektrane i geotermalne elektrane podnositelj zahtjeva treba dodatno priloiti

grafiki prilog koji sadri skicu postavljanja ili gradnje ureaja na lokaciji za ispitivanje

potencijala obnovljivih izvora energije s podacima o prostoru ispitivanja. Grafiki prilog

mora biti na topografskoj karti u mjerilu 1:25000.

Za vjetroelektrane podnositelj zahtjeva mora dodatno priloiti:

grafiki prilog u mjerilu 1:25000 u kojem je nositelj projekta definirao ui i iri

prostor vjetroelektrane prema odredbama Pravilnika12. Prostorni podaci koje

prilae podnositelj zahtjeva moraju biti ucrtani na topografsku kartu mjerila

1:25000. Prostor od interesa za obavljanje ispitivanja mora biti definiran

geodetskim tokama (Gauss-Krgerova projekcija). Pozicija toke odreena je

nazivom toke, x koordinatom (u smjeru sjevera) i y koordinatom (u smjeru

istoka) te neobavezno koordinatom z (nadmorskom visinom),

- suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove zranog prometa

za obavljanje ispitivanja, ako se lokacija na kojoj e se postaviti ili graditi ureaj

za ispitivanje potencijala vjetra nalazi u blizini aerodroma,

- rjeenje nadlenog tijela o tipskom projektu prema odredbama Zakona o gradnji

za mjerni stup izdan toj pravnoj osobi ili ugovor s pravnom osobom kojoj je

izdano rjeenje o tipskom projektu o koritenju tog tipskog projekta, ako se gradi

ureaj za mjerenje potencijala vjetra.

Za postrojenja vjetroelektrana prostor ispitivanja mora ispunjavati sljedee uvjete:

- sigurnosna udaljenost mjernog stupa od elektroenergetskog voda mora biti

minimalno 50 m,

- prostor ispitivanja obuhvaa prizemni sloj atmosfere u visini 200 m iznad tla

unutar granica koje odreuju koordinate geodetskih toaka koje je podnositelj

12 Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije


56

zahtjeva za izdavanje prethodnog odobrenja ucrtao na topografskoj karti u mjerilu

1:25000,

- svaki projekt moe biti pridijeljen samo jednom neprekinutom prostoru

ispitivanja,

- prostor ispitivanja obuhvaa minimalno potreban prostor za planiranje

vjetroelektrane, odnosno prostornu cjelinu prikladnu za gradnju vjetroelektrane

prema uvjetima utvrenim u tablici 4.

Tablica 4. Kriterij za odreivanje veliine potrebnog prostora ispitivanja za vjetroelektrane

Instalirana snaga, MW Povrina tlocrtne projekcije prostora ispitivanja, km2

0-10 0-4

10-20 4-8

20-50 8-20

50-100 20-40

Ukoliko zahtijevani prostor ispitivanja zahvaa ve ranije odobreni prostor ispitivanja,

prethodno odobrenje moe se izdati ako se zahtjevu priloi i suglasnost nositelja projekta

koji je ve ranije ishodio prethodno energetsko odobrenje za dio prostora ispitivanja koji

se preklapa. Ukoliko se dva ili vie zahtjeva za izdavanje prethodnog odobrenja odnose

na isto podruje ispitivanja potencijala obnovljivih izvora energije, prednost ima

podnositelj zahtjeva koji je prije predao potpun i uredan zahtjev.

Za postrojenja instalirane snage do ukljuivo 30 kW nije propisana obveza ishoenja

prethodnog energetskog odobrenja. Upis tih postrojenja u Registar obavlja se na temelju

odobrenja.

Prethodno odobrenje izdaje se na sljedei rok vaenja:

- 18 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja za postrojenja za koja nije

propisana obveza ishoenja lokacijske dozvole,


57

- 48 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja za postrojenja za koja je

propisana obveza ishoenja lokacijske dozvole.

Prethodno odobrenje se ukida i nositelj projekta brie iz Registra ako nositelj projekta:

- u roku od est mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja nije zapoeo

ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije,

- u roku od 36 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja nije podnio

zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, kada je za postrojenje propisana obveza

ishoenja lokacijske dozvole.

Nositelj projekta koji je brisan iz Registra zbog toga to u roku od est mjeseci od dana

konanosti prethodnog odobrenja nije zapoeo ispitivanje potencijala obnovljivih izvora

energije nema pravo podnijeti novi zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja prije

proteka roka od est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja o ukidanju prethodnog

odobrenja.


58

Slika 22. Shematski prikaz postupka za dobivanje prethodnog energetskog odobrenja

4.2 Energetsko odobrenje

Energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja izdaje Ministarstvo na zahtjev ovlatene

fizike ili pravne osobe.

Postupak izdavanja odobrenja prethodi postupku izdavanja graevinske dozvole.

Za izdavanje energetskog odobrenja potrebno je priloiti [12]:

Postrojenja > 30 kW

Zahtjev za prethodno energetsko odobrenje

PRETHODNO ENERGETSKO ODOBRENJE

Dokumentacija: 1. izvadak iz katastarskog plana, 2. i

Documents

Diplomski Rad hidroenergija