2

Perunika

Uredništvo

Marija Šitum - ravnateljicaDavorka Karadjole - pedagoginjaMarija Musić, Katica Vrbatović, Milica Ćićerić, Zrinka Dodig, Helena Božić i Antonieta Bućan – učiteljiceAna Arambašić – knjižničarka

Novinarska skupina

Viktorija Botić, 7. eAntonija Anić, 7. eJosipa Grgić, 7. eNina Rešetar, 7. e

Naslovna stranica

Tihana Jerončić, 7.c

Grafičko oblikovanje

Marko Dragun

Tisak: Profil d.o.o.

Dragi čitatelji!

Zasićeni i okruženi raznim negativnostima današnjeg po-modarskog društva, odlučili smo ovogodišnju „Peruniku“ započeti „Bijelom kronikom“, odabranim pričama koje nas, svaka na svoj način, bude iz uljuljkane udobnosti svakodnev-nog života.

Vođeni krilaticom: „Ne mogu spasiti cijeli svijet pa ni one koje znam, ali odnekud moram početi“, učenici (e) 8. c ra-zreda organizirali su humanitarnu akciju pod nazivom „Pru-žimo ruku prijateljstva“, koju smo vjerno zabilježili bljeskom fotoaparata.

U prašini i buci građevinskih radova uspjeli smo sačuvati potrebni mir, priklanjajući se spoznaji da ništa na zemlji ne traje vječno.

Koliko se veselimo novom ruhu Škole, saznat ćete iz raz-govora s Ravnateljicom.

Njegujući stalne rubrike unijeli smo i neke nove: „Film-ski kutak“, „Bonton“ i „Jezični savjetnik“ te proširili rubriku „Enigmatika“ novim sadržajem, pitalicama i zagonetkama.

Nadamo se da ćete s užitkom čitati najnoviji, šesnaesti po redu, broj „Perunike“.

Pozdravlja Vas uredništvo!

Sadržaj:

Dobro nam došli ........................................... 2

Dragi čitatelji .................................................. 3

Intervju s ravnateljicom ............................... 4

Bijela kronika ................................................. 5

Intervju s pedagoginjom .............................. 6

Filmski kutak .................................................. 7

Dobro došli .................................................... 8

Dan jabuka ................................................... 10

Dan sjećanja ................................................. 11

Sveti Nikola .................................................. 12

Božić ............................................................. 13

Dan zaljubljenih ............................................ 14

Maškare ......................................................... 15

Uskrs ............................................................. 16

Nastava ......................................................... 18

Finka Fi ......................................................... 25

Jezični savjetnik .......................................... 28

Rezultati natjecanja ..................................... 29

Godišnja doba ............................................. 30

Zavičajne slike .............................................. 34

Moji bližnji ................................................... 36

U ozračju vjere ............................................. 38

Mudre izreke ................................................ 40

Bonton za mlade ......................................... 41

U virtualnom svijetu ................................... 42

Ekskurzija ..................................................... 44

To je čudo, pomalo ludo ............................ 46

Enigmatika ................................................... 48

Strip ............................................................... 49

Osmaši .......................................................... 51

Tin BarbićAna BućeGoran ČagaljLucija ČokolićPetra JovanovićLuka JukićToni JurićBruno KohoutKarmen MarićJakov MarićStipana Mišić

Lea MladinFranka MandićEdi PrekpalajAnte PuljizViktoria PerkovićBarbara ŠakićTea ŠarčevićLuka Šimić

Učiteljica: Marijana Žižić

1.a

1.b

1.c

1.d

Laura BagarićTina BešlićMihovil BrajičićTomislav–Mihael BuljanFilip ĆapinAntea ČagaljMarija ČagaljMarija Ćosić

1.e

Mate DžajaMatea GačićMarina GrbešaMelani GrcićMario JovanovićIvo KolobarićTomislav KovačAntonio Malenica

Mia MilardovićDino PetričevićBože RadošMladen ŠaracIvan Vuletić

Učiteljica: Zdravka Kožul

Ivan BartulovićMartina BekavacMarin ČorićStipe JelićIvana JukićJosipa KljenakKarlo KoludrovićMaja Kožul

Eva LjubičićMarijan PrgometStacy ProvenzanoLuka RosoMatej RubićDario RužićLuka SkokoAnte Šarić

Pavao ŠušnjarNikolina VilićGabrijela VukšićNediljko Žaja

Učiteljica: Sanda Luetić – Bobanac

Ira BarunčićJerko BešlićFilomena BožikovićAndrea BrajičićIvana ĐerekZvonimir GalićMija GranićStela Jonjić

Josip JukicaMateo KaveljAntonio KolovratErisa KrasniqiKristina LovrićLuka LukačAnte MarinovićDominik Nakić

Josip PuljakNino StapićLeonardo RužićLana ŠaracLuka VukoBranimir Živaljić

Učiteljica: Irena Barić

Ana Maria AndrićKarla BarišićPaula BožikovićFilip ĆurkovićIvo JovanovićPavao JurčevićAna KrajinaAntonijo Lončar

Duje LovrićIvan MatkovićNikolina PavićLovro PavićAntea PetričevićAnte PetričevićLuka PleićDuje Radanović

Nikola RuićMaria SikavicaŽeljka VukovićJelena VrbatovićIvan Zovak

Učiteljica: Kristina Živković

Dobro nam dosli

4 5

Razgovarali smo ...

44

Intervju s ravnateljicom

Marijom Šitum

Poštovana ravnateljice, veseli nas nova, ljepša, veselija, funkci-onalnija školska zgrada. Što ona Vama znači?

Puno mi znači jer poslije trideset šest godina konačno ćemo dobiti nor-malne uvjete za rad u dvije smjene.

Kada se očekuje završetak rado-va?

Završetak radova očekuje se sre-dinom kolovoza.

Provode li se mjere opreza tije-kom izvedbe radova?

Da, zamolila sam naše djelatnike da prilikom ulaska u školsku zgradu budu uz djecu, i radi odgojnoga čina i radi sigurnosti, i da budu uz njih prilikom izlaska na veliki odmor i odlaska ku-ćama.

Kako će škola izgledati kada bude dovršena?

Već se vidi da će biti lijepa, imat ćemo veliku dvoranu za priredbe, imat ćemo i veliku knjižnicu na katu, napra-vit će se i lift za djecu s posebnim po-trebama, bit ćemo svi presretni kada radovi završe i škola zablista.

Kada se završi nadogradnja ško-le, hoće li se nastava i dalje održa-vati u tri smjene ili će ih biti manje?

Sljedeću školsku godinu planiramo raditi u dvije smjene. Nastava će poči-njati u osam sati, školski će sat trajati četrdeset pet minuta, a veliki odmor 20 minuta.

Hoće li se u školi napraviti još dvorana?

Planira se rekonstrukcija postojeće dvorane, zasad će se sanirati dio koji prokišnjava.

Jeste li razmišljali o novomu parku u kojemu bi učenici provodi-li svoje slobodno vrijeme?

Pristupit ćemo uređenju okoliša i vrta, radit ćemo korak po korak.

Jeste li razmišljali o školskim uniformama za učenike i što kaže-te o tome?

Mislim da bi to bilo lijepo, konzul-tirat ćemo vas i vaše roditelje, mislim da bi bilo dobro da se uvedu.

Kada završite ovaj veliki posao, koji će biti Vaši sljedeći prioriteti?

Moj sljedeći prioritet bit će izgrad-nja još jedne, nove škole na području Podstrane jer smo mi velika općina i zaista nam je potrebna još jedna škola.

Za kraj, imate li što poručiti na-šim učenicima?

Budite dobri, budite pravi ljudi, a sve će ostalo doći uz to.

Zahvaljujemo Vam što ste iz-dvojili vremena za nas, želimo Vam daljnji uspjeh u radu!

Viktorija Botić i Antonia Anić, 7.e

VESELIMO SE NOVOM RUHU ŠKOLSKE ZGRADE

Usprkos velikomu strahu mališani su reagirali vrlo priseb-no. Zahvaljujući ? uspjeli su spriječiti obiteljsku tragediju. „U školi nas zezaju. Kažu da će nas, ako plane kod njih, zvati da im spašavamo kuću“, pričaju Karlo (13) i Petra (11) Cr-neković.

Krajem rujna bili su sami kod kuće u Keleminovcu, kraj Sv. Ivana Zeline. Brat i sestra osjetili su dim koji je dopirao iz dječje sobe. Petra je otvorila vrata i vatra je suknula prema njoj. Preplašen, ali priseban Karlo joj je rekao da ode po pomoć. „Petra je odjurila do susjeda nazvati roditelje i va-trogasce, a ja sam uzeo crijevo s vodom i polijevao vatru dok nisu došli vatrogasci“, kaže Karlo.

Brza reakcija mališana spriječila je da se vatra proširi na cijelu kuću. Izgorjela je dječja soba. Požar su prouzročile ne-ispravne instalacije.

Bijela kronika

Brat i sestra uletjeli u plamen

Kako nisu mogli imati biološke djece, Lončarevi iz Polični-ka odlučili su udomiti djecu. Posljednja je u nizu romska djevoj-čica s tumorom na mozgu.

Obitelj Lončar čula je za djevojčicu koja s jedva punoljetnim ocem živi u siromaštvu u baraci na šibenskomu smetlištu. Sa-žalili su se nad njenom sudbinom i ponudili se da joj pomognu kao udomitelji. Tri su joj puta liječnici operirali mozak i izvadili četvrtinu tumora. Svaki drugi dan odlazi u Zadar na fizikalnu terapiju. Gospođa Lončar kaže da je presretna sa „svojih“ pe-tero djece. Imaju pravo udomiti još jedno dijete. Žele pomoći djetetu koje beskrajno treba ljubav i brigu.

Nesebična obitelj ljubav daje bezuvjetno, a biološki roditelji djece uvijek mogu doći po svoju djecu i vratiti ih kući.

Brinu za bolesnu i ostavljenu djecu

Na svoj rođendan Ivica Knežević (55) iz Gline prona-šao je suprugu Ivanku (40) kako sjedi za kuhinjskim stolom i plače. Čitala je u „24 sata“ o obitelji Dragić iz Erduta. Srce joj se, kaže, slamalo od tuge.

S troje bolesne djece pješice pa autobusom Dragićevi odlaze liječniku u tridesetak kilometara udaljeni Osijek. Kneževići imaju sedmero djece, no Ivanka je predložila Ivici da Dragićima daruju njezin Fiat Uno. Osjećala je od početka da taj auto nije za nju i da ga treba pokloniti obitelji kojoj je potrebniji. „Ovoga smo put dobili priliku pomoći nekome i opet bismo to napravili“, zaključila je Ivanka.

Darovali su auto siromašnoj obitelji

Spasiti tuđe živote ne mareći

za sebe, pomoći nepoznatomu čovjeku u nevolji, biti pošten kada nitko

ne očekuje ili cijeli život posvetiti pomaganju drugima. Odabrala sam neke priče koje,

svaka na svoj način, promoviraju najljepše i temeljne ljudske

vrijednosti.

Skupljaju papir

da prehrane obitelj

U pet godina, otkako skuplja stari papir, Ivana Uglje-šić (14) iz Starih Mikanovaca kraj Vinkovaca sakupila je 150 tona papira i time postala rekorderka, ali i hrvatska heroina kada je 2006. dobila nagradu Ponos Hrvatske.

Papir je počela skupljati iz nužde jer ima obitelj s petero malodobne braće i sestara, a oni žive skromno, podstanari su. Tako je većinu zarađenoga novca stavila na štednu knjižicu i namijenila ga svomu fakultetskom obrazovanju, kojega joj roditelji neće moći priuštiti svo-jim malim plaćama. Ivana ipak ponešto kupi braći i se-strama, a uštedjela je i za ekskurziju. Kaže da joj je bilo jako teško na početku, svi su je zadirkivali i govorili joj da to čini zato što je siromašna.

Papire obično skuplja subotom jer tada nema nastave. “Sada mi u skupljanju papira pomažu seke, Sara (11) i Tea (9). Usput skupljamo i plastične boce. U školi su nas prestali zezati“, kaže ova odlična učenica osmog razreda.

Nakon 14 mjeseci

Crnoga labradora Salija, nakon punih četrnaest mjeseci u talibanskomu zarobljeništvu, na kraju su, za sitan novac, ot-kupili američki vojnici. Labrador Sali, australski vojni pas spe-cijaliziran za traženje mina, proveo je pravu odiseju na svomu prvom zadatku u ratnom Afganistanu. Talibani su psa odveli plemenskomu vođi Mullahu Hamdullahu koji ga je odlučio za-držati kao svoga ljubimca. Odlučio je predati Sabija za 10.000 dolara, ali na kraju je otkupljen besplatno. Sabiju se osmjehnu-la sreća i oslobođen je.

Spasili bebu

Ako postoje anđeli čuvari, onda je među njima i veseli

bračni par Vlado i Ksenija Crkvenac. Sredinom listopada, na putu prema Hrvatskomu za-

gorju, spasili su četveromjesečnu bebu koja se nalazila u prevrnutomu automobilu.

To im nije prvo herojsko djelo, dijete koje je pretrpjelo teške ozlijede zbog pada s prvog kata kuće spasili su još prije dvadeset godina. Nekoliko godina nakon tog doga-đaja pronašli su bosonogo djetešce kako u pidžami luta zagrebačkom Ilicom.

Nedugo poslije sudbina im je poslala još jedno dijete u zagrljaj. Ta su djeca danas već odrasli ljudi, a njihovi spasitelji kažu kako bi bez ikakvih dvojbi opet jednako postupili. Jer za njih nema većega bogatstva od sretna dje-tetova osmijeha.

5

Nina Rešetar, 7. e

6 7

Davorka Radetić-Karadjole, školska pedagoginja u društvu mladih novinarki

Hvala vam što ste pristali na ovaj razgovor, zanimaju nas vaši savjeti za učenje i ponašanje. Biste li nam, za početak, rekli je li vam posao pedagoginje obogatio život i na koji način?

Posao školske pedagoginje, kojeg s puno ljubavi obavljam, već dvadeset dvije godine mnogo je obogatio moj život. Učenici su osnova i smisao rada škole i pedagoga. Pratim njihovo odra-stanje od trenutka polaska u školu do završetka osmogodišnjega školovanja, kada su već momci i djevojke.

Kako vi doživljavate nas učeni-ke?

Prvenstveno vas doživljavam kao djecu, sa svim problemima koje nosi-te, s vašim radostima, s vašim željama i težnjama. Jako vas volim i to mi daje krila i snagu da idem naprijed. Vaše odrastanje budi mi nadu u budućnost ove zemlje.

Jeste li zadovoljni učenicima naše škole?

Učenicima naše škole jako sam zadovoljna. Ovo je dobra i kvalitetna škola u kojoj se poštuje rad i disciplina. Svakoga sam dana među vama i mogu vas pohvaliti, tjelesnog nasilja nema.

Biste li nam dali nekoliko savje-ta za uspješnije učenje i savladava-nje školskih obveza?

Savjetujem vam da rasporedite vrijeme u danu i odredite vrijeme za učenje. Živite u doba utjecajnih me-dija koji vam odnose puno vremena. Previše se vremena provodi koristeći Facebook i računalne igre, tada vam ne ostaje dovoljno vremena za uče-nje. Trebate biti organizirani, pokušati imati vrijeme i za učenje i za igru.

Koliko je važno truditi se biti dobar učenik i uljudno se ponašati?

Oduvijek je bilo osnovno načelo da se učenici međusobno moraju po-štivati i uljudno ponašati. Danas djeca ne znaju kako se ponašati u određe-

Davorka Radetić-Karađole, školska pedagoginja

DJECA SU NAŠE NAJVEĆE BOGATSTVO

nim situacijama. Često se događa da se učenici u školi ponašaju kao da su na ulici, služeći se jezikom ulice. Gubi se važnost ustanove škole. Obrazovanje je jako bitno, znanje je moć. Upravo zbog toga neophodno je školovanje završiti što boljim uspjehom.

Što je uzrok nasilnomu ponaša-nju među učenicima?

Uzrok je nasilnomu ponašanju među učenicima društvo, okruženje u kojem se nalazimo. Putem medija izlo-ženi smo nasilnim prizorima. Takve stvari djeci često postaju normalne. Uzrok nasilju mogu biti računalne igre u kojima se prikazuju nasilni i krvavi obračuni. Djeca igranjem takvih igara često znaju izgubiti dodir sa stvarno-šću, ne razlikuju virtualni od pravog svijeta.

Na koji način mi možemo utje-cati na učenike problematična po-našanja?

Na njih moramo svi utjecati i mo-žemo svi utjecati. Samo zajedničkim utjecajima možemo djelovati na takve učenike. Ukoliko se primjeti nasilje, svi

trebamo reagirati! Treba svakodnevno u svomu razredu raditi na međusob-nom razumijevanju i toleranciji.

Što smatrate opasnostima i iza-zovima suvremenoga društva za nas mlade? Kako im se možemo oduprijeti?

Izazovi su jako veliki: alkohol, dro-ga, narkotici, kockanje. Oduprijeti im se možemo upravo znanjem, odgojem i poštivanjem određenih pravila, kaži-mo NE svim ovisnostima! Oduprije-ti im se možemo ako slijedimo put k svomu životnom cilju.

Što biste nam poručili za kraj?Poručila bih vam da su djeca naše

najveće bogatstvo. Treba ih voljeti onakve kakvi jesu, treba im pokaza-ti da su nam važni i da su prisutni u našim životima. Vama bih poručila da učite, rekla sam već da je znanje moć. Obrazujte se i ostvarite najviše što možete.

Hvala vam na susretljivosti i kori-snim savjetima, želimo vam uspjeh u daljnjemu radu.

Antonija Anić i Viktorija Botić, 7.e Filmski kutakJosipa Grgić,7.e

AVATARAvatar je američki znanstveno-

fantastični film iz 2009. godine, čiji je scenarist i redatelj James Cameron. U glavnim su ulogama Sam Worthin-gton, Zoe Saldana, Sigourney Weaver, Michelle Rodriguez i Stephen Lang. Epska se priča odvija godine 2154. na Pandori, izmišljenom svijetu u da-lekom planetarnom sustavu. Ljudi su pristigli na Pandoru kako bi iskoriš-tavali njene izvore vrijednih minerala, čemu se protive domoroci NaVi, čije se poimanje svijeta zasniva na suživotu s prirodom. Kako bi se približili do-morocima, skupina znanstvenika ge-netičkim inženjerstvom stvara tzv. ava-tare tijela naizgled jednaka Navijima, ali daljinski upravljani ljudskim umom. Naziv dolazi iz hinduističke filozofi-je prema kojoj riječ avatar označava silazak ili inkarnaciju božanskog bića (Boga) na Zemlju u obliku životinje, čovjeka ili nekog drugog bića.

Cameron je na filmu radio od 1994. godine. Trebao ga je snimiti nakon „Titanica „ te bi se film poja-vio 1999. godine, ali tehnologija nije dostigla njegove zamisli. Cameron je u suradnji s lingvistima osmislio jezik Navija te je 2006.godine dovršio sce-

narij. Planirao je dva nastavka filma. Avatar je kombinacija igranog i raču-nalnog animiranog filma. Snimljen je u dvodimenzijskoj i trodimenzij-skoj tehnici i inačici, te u IMAX 3D tehnologiji. Budžet filma službeno je 237 milijuna USD, dok neovisne procjene govore o 280-300 milijuna, plus 150 milijuna promotivnih troš-kova. Avatar se smatra svojevrsnom revolucijom u kinematografiji, zbog razvitka 3D tehnologije i stereo-skopskog načina snimanja kamerama posebno izrađenima za potrebe pro-dukcije filma.

Film je premijeru doživio 10. pro-sinca 2009. u Londonu, a 18.prosinca

u SAD-u. Požnjeo je veliki uspjeh kod publike i kritike. U svijetu je prvog vi-kenda Avatar zaradio oko 232 000 000 dolara. Nakon 17 dana prikazivanja postao je film koji je najbrže premašio milijardu dolara zarade. Osvojio je dva Zlatna globusa (za najbolji film i dra-mu) i dvije nominacije (najbolja glaz-ba, pjesma). Osam je puta nominiran za nagradu BAFTA (najbolji film, re-žija, fotografija, montaža, glazba, pro-dukcijski dizajn, zvuk, vizualni efekt) i devet puta za Oscara (najbolji film, re-žija, scenografija, fotografija, specijalni efekt, zvuk, montažu zvuka, glazbu i montažu).

7

Razgovarali smo ...

6

8 9 9

Josipa Kljenak, 1.c

VodaČista voda je izvor života.

Marina Grbeša, 1.b

Ne zagađuj vodu jer u čistoj vodi je život.Bože Radoš, 1.b

Izradili učenici 1. e razreda

Proljeće

Došlo je proljeće. Šuma je dobila zeleni šal. Ptice su se vratile s toplog juga. Medo se probudio iz zimskog sna.

Jelena Vrbatović, 1.eVečeras će se održati proljetni bal. Na taj bal će doći šumski sta-novnici i proljetno cvijeće.

Željka Vuković, 1.ePosvuda raste cvijeće. Šumske životinje plešu proljetni bal.

Karla Barišić, 1.eZašto volim proljeće?Ja volim proljeće zato što me prekrasno sunce svojim nježnim i toplim zrakama grije.Zato što mirisno cvijeće poziva pčelice i leptiriće.Zato što prekrasne šarene boje ukrašuju prirodu.

Nikolina Pavić, 1.e

Proljeće

Stiglo proljeće, sunce grije jače. Cvijeće niklo i latice podiglo.Potočić juri kao da se nekud žuri.

Ivo Kolobarić, 1.bVolim rolati s prijateljicama.

Marija Čagalj, 1.bVeselim se novom životu kojeg će moja mama donijeti na svijet.

Lara Bešlić, 1.b

Josipa Kljenak, 1.c

UskrsVeselim se Uskrsu i uskrslom Isusu.

Mia Milardović, 1.b

Uskršnju košaricu izradili su učenici 1.d

Priredba u cast najmladih ...

8

Mažuretkinje su plesale u čast najmlađih

Školski pano likovno osmislila Antonieta Bućan

PRVI ( 1. C ) RAZRED O…

ČITANJU I PISANJUČitanje je kao igra i hobi. Pisanje je kao zabava.

Gabrijela Vukšić

Čitanje je veliko znanje. Pisanje je kao blago. Ivana Jukić

Čitanje je pričanje. Pisanje je igra slova.Maja Kožul

Čitanje je kao odmor. Pisanje je kao učenje. Luka Roso

Čitanje je kao priča za laku noć. Pisanje je kao pismo najboljoj prijateljici.

Leonarda Štrkalj

Čitanje je kao bajke u glavi. Pisanje je kao čarolija slova.Eva Ljubičić

Čitanje je kao radost. Pisanje je kao sreća.Ivan Bartulović

Čitanje je kao razgovor. Pisanje je kao sjećanje. Marin Čorić

KišaNebo je sivo kad počne kiša.Kapi kiše postanu biseri.

Luka Vuko, 1.d

Kad se dva oblaka spoje nastane grom.Mateo Kavelj, 1.d

Kiša je zdrava.Kiša je zdrava. Kad kiša pada, jako grmi.

Ante Marinović, 1.d

Baš je lijepo šetati po kiši i loviti kapljice.Ira Barunčić, 1.d

Kiša je potrebna za livadu, cvijeće i stabla.Sjajna je kao biserje.

Erisa Krasniqi, 1.d

Dobro došli

10 11 11

Hrvatska je riječ koju naučih od majke

Hrvatska je osmijeh na mom licu, ali i suza u oku.Hrvatska je zemlja mukotrpne i slavne prošlosti.Hrvatska je prostrana slavonska ravnica.Hrvatska su gorski vrhovi.Hrvatska je čisto, modro more.Hrvatska je ponos u mom srcu.Hrvatska je jezik kojim govorim.Hrvatska su moji prijatelji.Hrvatska su svi hrvatski velikani. Hrvatska su svi hrvatski branitelji.Hrvatska su svi Hrvati, a Hrvati su ljudi dobrog srca spremni na žrtvu za domovinu.

Nikolina Amižić, 8.c

Dan sjecanja ...

Vukovar

Razrušen cijeli je bio, i u ratu sve izgubio.

Za grad se svoj borio,i slobodu dobio.Hrabrost je imao, život svoj je žrtvovao.

Za svoju domovinu.

Stella Jovanović, 4.a

U znak sjećanja zapalili su svijeću

Donji red: s lijeva na desno; Marija Vuković, Marin Bošnjak, Kristina Baban i Ante RadovićGornji red: s lijeva na desno; Marijana Bešker, Danijela Rogulj, Luka Latković i Ema Vlašić

Školski panoUredila: Antonieta Bućan

Obiljezili smo ...

10

Dana 20.10.’09. obilježili smo Dan jabuka u našoj školi. Na satu prirode razgovarali smo o brojnim zanimljivostima vezanim za ovaj, tako sočan, voćni plod.

Pa primjerice:-stablo jabuke može biti do 12 m visoko, s razgranatom

krošnjom koju izgrađuju jajoliki listovi,-jabuku koristimo za raznu upotrebu: sokovi, kolači, jela,

zimnice i još mnogo toga,-u svibnju cvate blijedo ružičastim i bijelim cvjetovima,

a plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada, ovisno o sorti jabuke,

-jabuka je iz porodice ruža,-svježe jabuke plivaju jer 25% njihova volumena čini zrak,-u Starome zavjetu se spominje kao drvo dobra i zla, -najveća ikad ubrana jabuka težila je 1416 grama, a ušla je

u Guinessovu knjigu rekorda,-jabuka je simbol besmrtnosti,Pomologija je znanost koja se bavi proučavanjem uzgoja

jabuka,

Jabuka iz porodice ruža

Učenici izlažu svoje radove

DAN JABUKA

-idealno je sredstvo za čišćenje srebrnine -u vreću krumpira stavlja se jedna jabuka kako bi spriječila

klijanje- vjeruje se da su porijeklom iz jugozapadne Azije, negdje s

obronaka Himalaja, odakle su se širile dalje po svijetu.-u jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E,

BI, B2, B6

-prema vremenu sazrijevanja razlikujemo rane ili ljetne, srednje rane ili jesenske, te kasne ili zimske jabuke,

-po obliku se dijele na okrugle, šiljate, plosnate, rebra-ste, bez rebara, s dubokom ili plitkom čašicom,

-dijele se i po boji i svojstvu pokožice ploda na crvene, žute, šarene, obojene kao mramor, odnosno, glatke, sjajne, hrapave i masne jabuke,

-jabuka je među najrasprostranjenijim vrstama voća; osvježavajuća, kiselo-slatkog okusa i svojstvene arome,

-kao zdrava namirnica trebala bi se svakodnevno konzumirati.

Nadamo se da ćemo u istom društvu uživati i sljedeće godine u Danu jabuka.

Naše preporuke: najmanje 1 ili 2 puta na dan jesti jabuku.

Učenice su predstavljale svoje uradtke

Učenici(e) 4. b razreda s učiteljicom Sanjom Brakus na gozbi zdrave hrane

Katarina Perišić i Karla Vrkić, 5. e.

12 13 13

BOŽIĆ

Kao anđelipahulje lebde,tamnim nebom.

Viktorija Botić, 7.e

Čestitka svoj djeci svijetaDraga djeco,želim vam čestit i blagoslovljen Božić. Nek’ vam

život bude prožet srećom, smijehom i otkrivanjem novih spoznaja. Poštujte znanje i gomilajte ga u sebi jer ono nam otvara sva vrata u svijetu. Nemojte ove praznike potratiti na kompjutorske igrice i gledanje televizora, već uživajte u bogatstvu obiteljskog za-jedništva, u slavlju Spasiteljevog rođenja, u njegova-nju svoje vjere i iskazivanju pažnje i ljubavi prema najmilijima. Ako ste u ovoj godini mnogo griješi-li, pokušajte nešto naučiti iz tih grešaka, zamolite Boga za oprost i obećajte, i Bogu i sebi da ćete na-stojati ne ponoviti ih. Svu tjeskobu i nervozu, koju nam svakodnevni život donosi, nadvladajte, i u ove božićne dane blagostanja budite puni ljubavi i ra-zumijevanju prema svojoj okolini. Te vam želje od srca želi vaša prijateljica,

Daniela.Daniela Rogulj, 8.b

Božićna pričaPribližava nam se Božić, a s njim i završetak prvog

polugodišta. Dan prije Božića je Badnjak. Navečer, zajedno s obitelji, odlazim na polnoćku. Koračajući prema crkvi, osjetim hladnoću zraka, i svečanu tišinu. Ulazeći vidim da je crkva prepuna ljudi. Oko mene stoje ozarena i smirena lica. Djeca su radosna i nestr-pljivo čekaju ponoć. S uzbuđenjem slušam svećeni-ka i crkveni zbor. Kraj oltara svjetlucaju jaslice kao u Betlehemu one davne noći. Izlazim van, još uvijek je hladno, ali oko mog srca je toplo i veselo. U zraku se osjeća mir i tišina. Ljudi jedni drugima čestitaju Božić, Isusovo rođenje. Na Božić je cijela obitelj na okupu. Tada se ljudi zbližavaju i bar na trenutak zaborave svoje probleme jer tih dana Bog nas još više poziva da pratimo Njegove staze ljubavi, istine, opraštanja i poštovanja.

Josip Kelava, 6. d

“Dva kralja i Marija”

Božićna priredba

Učenici 4. b

Svjetlo u štalicividi se izdaleka.Tišina vlada.

Teo Ljubičić, 7.e

Školski pano uredila: Antonieta Bućan

Učenice 2. a razreda izvedbom plesa oduševile su prisutne učenike i učitelje

Obiljezili smo ...

12

DAN SV. NIKOLE

Sveti Nikola u našoj školi

Fotografija s priredbe

Antonela Džaja

Marija Marijanović, 3.d

Renato Marić-Banje, 3.d

14 15

MAŠKARE

Maska zoro

Vražićak Zoro jako je strašan. Nje-govi rogovi su crveni, oči ljubičasto-zelene, a zube trebate samo vidjeti … žuti su kao da ih nije prao stoljećima.

Po obujmu lica mislim da se najeo puno zloće, nekako mi je čudan. Ima široka usta iz kojih izlaze nevjerojatne rečenice.

Strašno izgleda njegovo lice, ali se samo nasmijem, jer znam da je on samo maska, koja bi nas trebala zabaviti.

Dea Kljaić, 4.d

Nagrađeni učenici

Učenici 3. d razreda

Učiteljica Zdravka Kožul s djecom u školskom atriju

Školski pano; Uredila: Antonieta Bućan

Obiljezili smo ...Obiljezili smo ...

14

DAN ZALJUBLJENIH

Jesam li zaljubljena?

Sve je uobičajeno, sunce izlazi i zalazi, kiše padaju, izmjenjuju se jugo i bura. Ali na vrata moga srca je poku-cao ON. Pokucao je i bez imalo oklijevanja ušao. Srce se uzburkalo, uznemirilo. Zakucalo brže. Čekalo je njega. Toga dana oglasilo se zvono i moje se srce ispunilo. Došao je neprimjetno. I moj život okrenuo naopačke, a moju glavu uzdignuo u oblake. Od tada me često muči jedna misao: „Jesam li zaljubljena?“ Odgovor je: DA! A sve što ću vama reći je; u školskoj klupi kao u toplom gnijezdu je moja ljubav!

Marija Car, 6.c LJUBAV

Ljubav je lijepa. Ona spaja dvoje ljudi.Kad si zaljubljen, ne treba se sramiti.Ljubav te zbunjuje, ali ipak je dobra. Zauzme ti cijelo srce pa te hvata jeza.

Jerko Pamuković, 4.b

Ljubav Anica: Zdravo Ivane!Ivan: Zzz…dravo Anice!Anica: Zašto si pocrvenio?Ivan: Pa … pa, ja te volim!Anica: A zašto si mi stavljao tintu u torbu i podmetnuo dvije lijeve cipele?!Ivan: Lud sam za tobom Anice!Anica: Hm… Pa što?Ivan: Hoćeš li se udati za mene ?Anica : Ne, haha …možda !

Anamaria Jerončić, 3.d

Što prvašići misle o ljubavi

Ljubav su momak i cura. Ljubav je snaga. Ljubav je poklon. Ljubav je kad su se Martin i Martina zaljubili, i o tome se šuti.

Ivana Jukić, 1.c

Za mene je ljubav radost i snaga. Gabrijela Vukšić, 1.c

Za mene je ljubav voljeti svoje rodi-telje i brata.

Eva Ljubičić, 1.c

Ljubav su za mene cvijeće i pokloni. Stipe Jelić, 1.c

Ljubav je voljeti drugoga. Stacy Provenzano, 1.c

Valentinovo

Danas je Valentinovo, najljepši dan,kad momak i cura iziđu van.To je dan kad zaljubljeni jedno drugo vole, i kad se za ljubav mole.To je dan,najljepši na svijetu, kad se brige ostave za sjetu!

Stella ]ovanović, 4.a

Zanimljiva veljača

Veljača je mjesec zaljubljenih. Među školskim prijateljima i susjedima se javljaju nove simpatije. I ja željno iščekujem novi školski dan da ponovno vidim svoju simpatiju.

Osim što nas muče slatke ljubavne brige, razmišljamo o odabiru ovogodišnjeg kostima za maškare. Hoćemo li se maskirati u princezu ili da se na trenutak pretvorimo u vražićka?

Kroz veljaču nas zabrinjavaju te slatke brige, a na kraju nas svojim šarenilom vesele prve proljetnice.

Josipa Bartulović, 2.c

15

Luka Roso, 1.c

16 17

Obiljezili smo ...

16

USKRS

Školski pano uredila je nastavnica likovne kulture Antonieta Bućan

Pružimo ruku prijateljstva

Učenici 8. c razreda izrađuju prigodne gipsane pisanice

Prigodni svijećnjak

Nastavnica Marija Madunić, razrednica 8. c razreda

Bliži nam se uskršnje vrijeme. Vrijeme ljubavi, odricanja i suosjećanja.

Vrijedne ruke učenika osmog c izradile su pri-godne ukrase čijom kupnjom pomažete našu hu-manitarnu akciju usmjerenu dječjem odjelu KBC-a „Firule” i posjet Domu za starije osobe u Stro-žancu.

U ovo vrijeme korizme ne smijemo zaboraviti naše bližnje, njihove boli i patnje.

Pružite i Vi ruku prijateljstva!

VIII.c

17

Uskrsnu kako je rekao

Na Veliki petak posjetili smo dom za starije osobe Sunce u Strožancu. Ponijeli smo poklone za umirovljenike te ih svojim dolaskom razveselili.

Naše vrijedne aktivistice

Uskršnji aranžmani

Pisanice

„ Ne mogu spasiti cijeli svijet, pa ni one koje znam, ali odnekud moram početi.”

18 19

Nastava

Mladi povjesničari iz OŠ „Strožanac“ pod vodstvom profesorice Eme Gorete posjetili, su na poziv vjeroučite-ljice s. Klare Pavlović, samostan Sestara franjevki od Bez-grješne u Podstrani, u povodu njihove proslave 25. godiš-njice dolaska u naše mjesto i župu.

Sestre franjevke ne samo da su nam otvorile vrata samo-stana već i vrata svoga srca. Kada smo stigli pred samostan, pokazale su nam Dječji vrtić „Brat sunce“, gdje smo se pri-sjetili svojega djetinjstva i nezaboravnih dana provedenih u tom vrtiću. Sestre su nas provele kroz samostan te nas ukratko upoznale sa svojim radom u proteklih 25 godina

U samostanu Sestara franjevki od Bezgrješne

otkada su u Podstrani. Upijali smo svaku njihovu riječ koja nam je govorila da se životne teškoće mogu prebroditi je-dino snagom molitve. Duh ćemo osnažiti trenutcima mira, sabranosti i molitve. Svojim iskustvom, strpljivošću, radom i mudrošću koju su stjecale godinama, ukazale su nam na istinske životne vrijednosti. Sestre su nas naučile da ne klo-nemo ni u najtežim trenutcima života. Usmjerile su nas u pronalaženju pravog ovozemaljskog puta.

Zato želimo zahvaliti svim sestrama na gostoljubivosti, a ponajviše s. Klari.

Marija Vuković, 8. b

Ispred samostana Sestara franjevki od Bezgrješne

NastavaJedan dan u školi u Sydneyu

Škole u Sydneyu su više uređene nego u Splitu. Moja škola je bila veoma velika i u njoj je bilo preko petsto učenika.

Učenici su bili iz raznih zemalja svijeta. Nitko se nije tukao ni svađao, svi su bili pošteni jedani prema drugima. Učitelji su također bili iz raznih krajeva svijeta i drugačije su se odijevali i učili nego učitelji/ce u Splitu . Učitelji su nosili kratke hlače i čarape do koljena, trenerke, patike, pletene šešire i kape svaki dan. To me vrlo iznenadilo. A još više me iznenadilo kada sam saznala da ću morati nositi školsku uniformu. Ljeti sam nosila kratku haljinu sa zeleno-bijelim kockicama, crne cipele na bijele čarape i zelenu kapu sa školskim simbolom. A zimi zelenu ha-ljinu, zelene hulahopke, crne cipele i zelenu kapu. Djeca nižih razreda su sjedila na podu i po cijeli dan crtali i bojali. Djeca viših razreda su učili množenje, dijeljenje, razlomke, geografiju Australije, itd., sve odjedanput.

Nisu trebali nositi olovke, bilježnice, knjige ni bojice jer bi sve imali u školi. Učenici se nisu trebali bojati ispita i ocjena jer nisu postojale.

Sve me to jako iznenadilo. Ali nakon par dana sam se navikla na sve te njihove zakone i poštivala ih.

*Učenica Ivona Šantić nedavno je završila peti razred u Sydneyu, a od sljedeće godine pohađat će našu Školu.

Svađa među riječimaJednog jesenskog dana izbila je svađa između imenice

i pridjeva. Dok je sjedio na kamenu, pridjevu se pridružila imenica govoreći kako je ona važnija i pametnija i da ima više prijatelja. Pridjev nije želio da ga imenica smatra ma-nje vrijednim rekavši joj da bi ona bez njega bila dosadna i ogoljela... Svađa je potrajala. Na kraju su shvatili da ne mogu jedno bez drugog, da bi rečenice i priče bez njih bile dosadne i nezanimljive.

Dora Vuko, 5. d

Svađa riječiSvađali se glagol i imenica.„Ja sam važna, ja sam najljepša, o meni se govori u rečenicama”,

rekla je imenica. „Ali ja sam važniji, ja sam temeljni vršitelj, zar se možeš sa

mnom uspoređivati?” Svađu čuo pridjev i umiješao se: „Ma, što si vi umišljate, bez mene

bi rečenice bile dosadne. Ne biste znali kakvo je što, čije je što i od čega je što.”

„Tko se svađa, tko se dere, o čemu raspravljate?“ - pitao je ve-znik. Glagol mu objasnio, pa se i veznik umiješao: ”Bez mene bi riječi bile nepovezane, ja sam glavni. Prilog došao pa se u raspravu uključio: ”Ha, ha, ha... Oko čega se vi svađate. Bez mene ne biste znali gdje, kada i kako se radnja odvija“.

Došao prijedlog pa rekao: ”Gdje biste vi bili bez mene? Bez moje pomoći ne biste znali ništa“.

S vrha brda uskliknuo je uzvik: „Oj, ej riječi, pa mene ste zabo-ravili.”

Riječi se posvađale, žestoka svađa je nastala. Čuo svađu dječak Marko pa ih sve u jednu prekrasnu rečenicu sastavio.

Anđela Beroš, 5. d

Hrvatski jezik

1918

Nediljko Žaja, 1.c

Iva Vuletić, 4.d

Dino Jovanović, 2.b

Povijesna grupa

20 21

Terenska nastavaNastava

TERENSKA NASTAVA

Od izviđačkog doma Kreševo brdo krenuli smo u smjeru juga. Zbog ne-plodne zemlje raste nisko raslinje. Stali smo kraj stare kruške kojoj je deblo

oštećeno. Barba Zoran nam je sve slikovito opisao. Prešli smo otprilike udaljenost od 1,5 km, bez stajanja, ho-dajući 20-ak minuta. Kad smo došli do vidikovca, vidjeli smo planine: Bioko-vo, Omišku Dinaru i Mosor. Zemlja je mnogo plodnija u dolini. Vidjeli smo

20

naselja: Kreševo polje, Katune i Še-stanovac, te kanjon rijeke Cetine. Kad smo se vraćali u dom, vidjeli smo pri-rodni zdenac.

Bilo je jako zabavno. Po meni, ovo je bio najbolji izlet.

Tina Buće, 3.b

Kreševo brdo

Mosor

Matematika

Nastava

21

Nastavnica matematike Suzi Radović objašnjava dje-ci što je četvorni metar.

Veselje nakon održanog sata matematike u školskom atriju

The happiest day in my lifeThe happiest day in my life was when my brother was

born.When my mother called us, she was talking about my

new baby brother. l was so excited and l couldn’t talk. l wanted to see him to make sure that he was real. My fat-her and me went to the hospital and there l was, running to see my brother, and when l saw him, l kissed him.

That was the happiest day of my life.Nikolina Pavić, 7.a

Engleski jezik

New school yearThe new school year has started. l am

so happy that l can see all of my friends again.

There is also a new pupil. His name is Albano. He is a bit goofy. And plump. Well, that’s all l can say about him. Some changed their clothing style, some chan-ged their hair, and some changed their character. The wimpy Luka has become more loud and rude. Jure started to use big amounts of hair gel, and Ante star-ted wearing leather jackets. Me, l started bringing Gormiti figures to school. They make me lucky. And smart. And brave.

But not only the boys changed, some of the girls changed, too. But l would spend all of the paper if l started coun-ting changes. The only thing that has not changed about my friends is that they are my friends. And l like that.

Well, that is pretty much everything l can say about the new school year. l am sure it will be funny.

Petar Mamić, 7.b

The saddest story of my life

When l lost my dad l was three years old. He died in March, 1999. In April was my bir-thday. My only wish for that birthday was that my dad came back. That is still my only wish.

Then in June my brother was born. My mum gave him my dad’s name. I was growing up and during that time l realized that my dad would never come back.

Julija Lazić, 7.b

22 23

Njemacki jezik

Nastava

GEFÜNDENIch ging im Walde So für mich hin, Und nichts zu suchen, Das war mein Sinn.

Im Schatten sah ich Ein Blümchen stehn, Wie Sterne leuchtend, Wie Äuglein schon.

Ich wollt es brechen, Da sagt’ es fein: Soll ich zum Welken Gebrochen sein?

Ich grubs mit allen Den Würzlein aus, Zum Garten trug ich’s Am hübschen Haus.

Und pflanzt es wieder Am stillen Ort; Nun zweigt es immer Und blüht so fort.

Johann Wolfgang von Goethe

Pronađen

Pođoh u šumuOnako za sebe,I ništa tražit,To mi bi na umu.

U hladovini vidjehCvjetić kako stoji,Poput zvijezda sjaj,Poput očiju lijep.

Htjedoh ga ubrati,A on mi lijepo odgovori:Zar ćeš me ubratiSamo da uvenem?

Iskopah ga sa svimNjegovim korjenčićima,Odnesoh ga u vrtDo divne kuće.

Posadih ga opetNa tihom jednom mjestu;I tako će u vjekove cvastiU granama i cvatu.

Prevela s njemačkog: Lara Pavić, 4. a

Sat medicinskepomoci

Medicinska sestra vješto je zavila ranu

Ranjenom prijatelju zaustavili smo krvarenje

22

Priroda

Nastava

Prigodni plakat Učenice su poučno izlagale o štetnosti pušenja i konzumiranja opojnih droga

23

Razredni sat

Razigrane niti, učenici 5. a razreda

24 25

Nastava

Predstavljanje općine Podstrana u hotelu Le Meridian Lav u organizaciji Udruge Artorius

Učenice Ema Vlašić i Anamarija Tomaš u ulogama Rimljanki

Antika u Podstrani

Svjetski dan voda 22. ožujka

24

Mladi po-vjesničari su-djelovali su u čišćenju okoliša rijeke Jadro

Rijeka Jadro u Solinu

Povijesna grupa Finka Fi, projekt 5.a

25

Onečišćenje mora

S plavog stajalištaŽivot se razvio u moru, nastavio na kopnu, a da-

nas ljudi koji žive na tom istom kopnu, uništavaju ljepotu mora i ugrožavaju život u njemu. More one-čišćavaju na različite načine. U njega se slijevaju one-čišćene rijeke, kanalizacije, otpadne vode. Veliki pre-kooceanski brodovi prevoze morem opasan teret, česti su ekološki incidenti izlijevanja nafte u more. Tako ugibaju brojne životinje, a ljepota se podmor-ja uništava. Neodgovorni ljudi na dno mora bacaju krupni otpad: stare gume, istrošene hladnjake, peri-lice, uništene bicikle... Od toga obolijevaju ribe koje mi jedemo, a time i mi sami. Morska obala često slu-ži kao odlagalište smeća, pa uz obalu možemo vi-djeti limenke i plastičnu ambalažu koja se godinama neće raspasti.

Zbog naše neodgovornosti stradavaju ribe, školj-ke, rakovi i na kraju mi i naš dom.

Priredila: Dijana Jurko, 5. a

Riba ugiba u moru, jer je zagađeno naftom.

Prima: Finka Fi

Draga Finko Fi!Ja sam Nino i jedan sam od Ruku. Ne želim te

povrijediti, nego ti reći da mi Ruke nismo sve zle. Baš mi je žao što si umrla. Da sam te ja otrgnuo, stavio bih te u akvarij i čuvao. Otišla si na nebo među zvijezde, a ja ću te svake večeri tražiti svo-jim teleskopom!

Doviđenja, Finko Fi, i laku noć!

Ne budimo im zaprekaPročitavši lektiru, ponijele su nas ljepota i važnost ideja

djela. Zavoljeli smo Finčicu, zaigrali se i zabilježili njezine tragove u nama.

Metaforična je to priča o životu priljepčice Finke Fi i njezine brojne priljepačke obitelji. Kao svaka znatiželjna djevojčica, Finka je željela napustiti rodnu stijenu zagrljenu morem i upoznati svijet, dokučiti životne zagonetke. Uspr-kos opasnim Rukama i njihovim smrtonosnim prstima, nije se prepustila strahu. Vjerovala je da jedni drugima ne bi trebali biti prijetnja, da mora, sunca, neba i tajanstva ima u izobilju za svih. Nije oklijevala, krenula je na putovanje svoga života, Ruke joj, ne razmišljajući o svojim djelima, kao bezbroj puta do tada, nisu dopustile da se vrati u okri-lje svoga okupanoga i osunčanoga doma, ali njezini ideali nepokoreno slijede odabranu stazu.

Ne budimo im zapreka!Učenici 5. a

O priljepcimaPriljepci su životinjice koje žive u moru. Neki ljudi sma-

traju ih puževima, a neki školjkama. Iako nalikuju objema životinjama, imaju više obilježja školjke.

Kućica im je neobičnoga izgleda jer je more oblikuje. Podsjeća nas na stožac, malena je. Slabo su im izražena ra-dijalna rebra, a po duljim su simetrični. Boja im kućice va-rira, ali je najčešće kamenosivocrnkasta. S unutarnje strane imaju sedefasti sloj, pa im je i boja takva. Promjer priljepaka maksimalno je 7 centimetara, a težina 15 grama. Na Jadranu žive priljepci promjera 3-4 centimetara i težine oko 5 grama. Žive isključivo na kamenoj podlozi. Čvrsto su prilijepljeni za kamen. Rijetko, ali se mogu naći na 10 metara dubine. Gdje ima jakih udarnih vjetrova, priljepci ne žive. Žive u čistim i bistrim vodama. Ne smeta im što za vrijeme oseke ostanu na suhom. Zbog tolike priljubljenosti za kamen ne mogu presušiti. Hrane se algama pužući po kamenu, ali se vraćaju na svoju „poziciju”.

Vađenje priljepaka aktivnost je koja se može provoditi čitave godine. Za vrijeme oseke lako ih je skinuti s kamena. Za vađenje priljepaka potreban je oštar predmet, primjerice nož. Imaju skoro istu boju kao i njihovo životno boravište. Priljepci su jestivi puževi, ali nisu najkvalitetnije jelo. Meso im je tvrđe i osrednjega okusa. Od njih se može praviti ri-žot. Oni priljepci koji žive u izuzetno čistom mora, mogu se jesti sirovi.

Osim za jelo, koriste se i kao mamac u ribolovu. Ali tek će ih proždrljivije ribe zagristi, začudo, nisu im zanimljivi.

Priredio: Ivan Mihanović, 5.a

Šalje: Nino Brakus, 5. a

26 27

Finka Fi, projekt 5.a

26

Dobar dan, ja sam novinarka zabavne emisije „Pri-čanje sa zvijezdama”. Oprostite zbog povećala, bez uvrede, ali mnogo ste manji nego što vas knjiga koja nosi vaše ime opisuje. No za one koji nisu čitali knji-gu, molim vas, recite svoje ime.

Kao prvo, dobar dan! Moje je ime Finka Fi, i za one koji me ne znaju, dolazim iz priljepačke obitelji Brzi Su.

Moram vas pitati, znam da to nije pitanje za dame, ali recite mi koliko vam je godina.

Upravo tako, to nije pitanje za dame, ali rado ću vam odgovoriti. Meni je...godina.

Stvarno? Po vašem stasu to se ne bi dalo naslutiti. Molim Vas recite mi koliko ste visoki i široki te koliko ste teški.

Koliko pitanja...No idemo jedno po jedno. Ja sam viso-ka 5 mm, a široka, na žalost, 8 mm. Moram na dijetu! l teška sam jedan veliki, teški miligram.

U redu, a u koji razred idete? Ja? Ja idem u 6.razred Osnovne priljepačke škole.Dobro, a možete li mi nešto reći o vašem životu u

slobodno vrijeme?Ja po cijele dane volim samo gledati krajolik i maštati

kako ću jednoga dana proputovati cijeli svijet. Pa, vama je život dosta lagodan, ali moram vas pi-

tati jedno, ujedno i zadnje pitanje za ovu emisiju, kako se zove greben na kojemu živite te na kojoj se morskoj dubini nalazi?

Moj se greben zove Ježurko, jer je dosta bodljast i krut, baš kao morski ježinac. Ježurko se nalazi na dubini od pola

Razgovarali smo s Finkom Fi

metra. No većina priljepaka živi pri vrhu grebena, tj. Je-žurka.

Dobro, hvala vam Finka za ovaj razgovor, sada vas moram pozdraviti.

Molim te, zovi me samo Finka, nikako vi. Dobro. Doviđenja, Finka Fi!

PRIMA: FINKA FIGREBEN JEŽURKO BAJKOVITO MORE

ŠALJE: DIJANA JURKO, 5.a

Bok, Finka,ja sam tvoja prijateljica Dijana. Javljam ti da ću te posjetiti za tri dana. Lijepo mi je družiti se s tobom, igrati se i

pričati priče.Prošli put jako mi se svidjela tvoja priča o morskim valovima. Rekla si mi da je svako predvečerje s morske pučine u

tvoju uvalu dolazio veliki Južni Val. Prolazio je kraj grebena i morskih hridi nošen snagom vjetra samo da bi vidio svo-ga najboljeg prijatelja. Tamo ga je čekao Sjeverni Val koji se bjelasao od sreće i ponosno ljuljuškao na zadnjim zrakama Sunca. Drugi valovi, i južni i sjeverni, bili su ljubomorni na njihovo prijateljstvo. Razdvajali su ih, gurali, nisu dopuštali da se približe jedan drugome. A oni su se uporno šetali morskom pučinom, sastajali se u uvali i pričali doživljaje.

Onda je došao jak vjetar i donio oluju. Valove je tjerao po moru, nosio ih do obale i razbijao o kamenje. Ali prija-teljstvo je bilo jače. Drago mi je da su se ta dva prijatelja skrila pod kamen na kojemu ti živiš, i da ti svaki dan šapuću pjesmu mora. Zato se ne boj da ću te uzeti s kamena jer znam da uživaš u svome domu i da se tu najbolje osjećaš.

Vidimo se ubrzo i radujem se tvojoj novoj morskoj priči. Bok!

27

Napisala: Ema Alerić Ilustrirala; Antonella Barić, 5.a

28 29

Jezicni savjetnik

28

Poštovani čitatelji, donosimo vam izbor riječi koje možemo zamijeniti hrvatskom riječju.

Adaptacija- srlat. adaptatio-prilagođivanje Administrator- lat. administrator-službenik Adresirati- njem. adressieren-nasloviti Afekt-lat. affectus-uzbuđenje Afirmacija- lat. affrimatio-priznanje Agencija-lat. agentia-zastupstvo Agilan- lat. agilis-okretan Agrar- lat. ager-zemljoposjed Agresor- lat. aggresar-napadač Akcija- lat. actio-djelovanje Ambasada- fran. ambassade-veleposlanstvo Amnestija- grč. amnestia-zaborav Amputacija- lat. amputatio-odrezivanje Analiza- grč. analysis-raščlanjivanje Apoteka- grč. apotheke-ljekarna

Bagatelizirati- njem. bagatellisieren-obezvređivati Badava- tur. badava-uzaludno Bagatela- tal. bagattella-sitnica Bager- nizz. bagger-rovač Bankrot- tal. banca rotta-propast Biblioteka- grč. biblion- knjižnicaBista- fran. buste- poprsje Biznis- eng. business- posao Biznismen- eng. businessman- poslovnjakBlefirati- njem. bliuffieren- varati Briljirati- njem. brillieren- sjati

Centar- lat. centrum- središteCenzura- lat. censura- nadzorCeremonija- lat. caeremonia- obredCirkulacija- lat. circulatus- kolanjeCivil- lat. civilis- građanin

Čavao- tal. chiavello- klinacČesma- tur. cesme- izvorČistka- rus. čistka- pospremanje Čoban- tur. čoban- pastirČokot- tur. čotuk- lozin trsČorba- tur. čorba- juha

Ćakula- tal. ciacole- brbljanjeĆikara- tal. cicara- čašicaĆoša- tur. kose- kut

Debakl- fran. cebacle- propastDatum- lat. catum- nadnevakDebata- fran. debat- raspravaDefinicija- lat. definitio-određenjeDiskusia- lat. discussio-raspravaDiskutabilan- lat. discutabilis-nesiguran

Nastavlja se!

Rezultati natjecanja

29

ZUPANIJSKONATJECANJE

Matematika:

Vedran Bašić, 6. dMentor: Imelda Božić

Ana Strikić, 7.dJelena Bartulović, 7.bMentor: Suzi Radović

Učenica Ana Strikić osvojila je 1. mjesto na Gradskom natjecanju, a na Županijskom 5.

Biologija

Ivona Bandov, 8.dosvojeno 4. mjestoMentor: Marija Madunić

Njemački jezik

Jelena Čulo, 8. aosvojeno 5. mjestoKristina Baban, 8. bMarvin Đikić, 8. dMentor: Marijo Krajinović

Čestitamo!

Zlato i peharNogometna ekipa OŠ Strožanac osvojila je na Gradskom natjecanju u

malom nogometu prvo mjesto.

Gradsko natjecanje u nogometu

Gornji red, s lijeva na desno: Luka Latković, Dražen Vuko, Tomislav Ćićerić i Mirko Šakić i mentor Ivica Vitaić. Donji red, s lijeva na desno: Branimir Galić, Josip Bašić, Ante

Terzić, Martin Matić i Ivan Tomić

Pobjednici natjecanja stekli su pravo na-stupa na Regionalnom natjecanju kao pred-stavnici grada Splita gdje su osvojili bronča-nu medalju (3. mjesto).

Učenici OŠ Strožanac redovito sudjeluju u Marjanskoj štafeti i Proljetnom krosu.

Na Gradskom natjecanju u košarci osvojili su 4. mjesto.

Nagrađeni su zlatnom medaljom i peharom.

Priredili: učenici 7.b i 7.c

30 31

Godisnja dobaJESEN U MOM KRAJU

Sada je u mom kraju jesen. Vjetar neprestano puše, a pone-kad padne i kiša.

Dok vjetar puše, šareno lišće pleše svoj jesenski ples. Sakupi se na ulici, uhvati za ruke i pleše.

Kada pada kiša, jesenski ples se odgađa, jer je lišće mokro i teško. Po grmlju i granama ostaju kapljice koje sjaje kao di-jamanti i dragulji. Stabla se njišu, a cvijeće je uvenulo i tužno. U svakom vrtu ima opalih latica koje čine male šarene mrlje u jesenskom sivilu. Nebo nam šalje maglu, pa se sve vidi kao kroz tmurne naočale. Jesen je u mom kraju jako pusta, kao i ulice kojima caruje.

Iva Vuletić, 4.d

JESEN U MOM KRAJU

Ustanem iz kreveta, protrljam oči i bacim po-gled kroz prozor. Tmurno kišovito vrijeme. Pogled mi odluta na obližnje brdo. Raskoš boja. Jesen je svojim kistovima obojila već pomalo ogoljela sta-bla. Lišće jesenjih boja tužno je padalo na vlažno tlo. Na strujnim žicama mokre ptičice promrzlo su cvokotale, spremajući se na dugački put u toplije krajeve. Tada još jednom pogledam oko sebe i do-živim svu ljepotu jesenjih boja.

Blagi mi osmijeh ukrasi lice. Dea Kljaić, 4.d

Jesenski list mi priča

Stigla je jesen. Izišli smo vani i sjeli ispod vrbe. Jedan list je počeo svoju priču.

„U proljeće sam počeo rasti. U kasno proljeće već sam bio velik i ze-len. Kad je došlo ljeto, svima je tre-bao hlad. Ljudi su sjedali ispod sta-bla na kojemu sam rastao. Osjećao sam se ponosno. Doživljavao sam i strašan strah. Jednom je prema meni išao crv. Sreća moja, doletjela je ptica i zgrabila ga.

Kad je došla jesen, stalno je pu-hao vjetar. Strepio sam hoće li me otpuhnuti. Ali, još se držim!”

Zahladilo je. Morali smo poći. „Bog i vidimo se sutra!” viknuo

je list.A sutra, sutra ga nije bilo.

Tina Buće, 3.b

JESENJA SLIKAJednog jutra kada sam se pro-

budila vjetar je fijukao, a kiša pada-la.

Vjetar je raznosio sve pred so-bom. Savijao tanko brezovo stabal-ce. Na stabalcu je bilo zlatno lišće niz koje su klizile kišne kapi. Nebo je postajalo sve tmurnije, kao da se priprema veliko nevrijeme. Na bre-zinom stabalcu lišće je sve više ot-padalo zbog snažnog vjetra. Došlo je nevrijeme. Breza je bila mlada i neiskusna, a grane tanke, pomislila sam da će je vjetar odnijeti zajedno s njezinim otpalim lišćem. Nakon nevremena vidjela sam brezu…

Breza je prošla prvo nevrijeme i hrabro ga je pobijedila.

Matea Papković , 6.d

Osluškujem kišuVeć danima neprestano osluškujem kišu. Ona pada,

pada i pada i nikako ne odustaje. Samo lije, lupka, šuška i pljušti.

Ah, ta kiša .. . Gura sunce od nas i prekriva ga sivim šuštavim Plaštem. Ne dopušta mu pristup, a ono samo šutljivo Čeka kada će se kiša ispadati. Tužna je kiša i usa-mljena jer je ne vole ni djeca ni odrasli. Kupila je novo ruho pa ga je ovih dana htjela pokazati.

Kišno novo ruho je prozirno i šuštavo. Voljela bih kad bi kiša odgrnula svoj šuštavi plašt, povukla se u svoje odaje i malo odspavala.

Marija Car, 6.c

30

Godisnja doba

BREZA U SNJEŽNOM OGRTAČU

Mala se breza u šumi nakosila. U zimski ogrtač snijegom se ogrnula. Grane su joj tanke kao i ona cijela , Nema više ptica pa je nevesela.Sunce je obasjava danju Kao i mjesec noću… Ta breza u sebi viče: Snijega više hoću!I vjetar je njiše, čas lijevo, čas desno,Ona šušti i malo joj je tijesno.Jako je lijepa i služi za zrak.Ja mislim da je voli svak.

Jerko Pamuković, 4.b

BREZA U SNJEŽNOM OGRTAČU

U gustoj šumi raste lijepa breza. Deblo joj je vitko, a kora glatka. Brezine grane su tanke, a krošnja joj je gusta. Zimi breza bude prekrive-na snježnim ogrtačem. Danju je obasjava sunce svojim zlatnim zrakama, a noću mjesec svojim srebrnim sjajem. Na brezi često svraćaju kos, vrabac i vrana. Volim ju gledati kad je odjevena u snježni ogrtač.

Mislav Šiško, 4.b

31

Magdalena Vuković, 7.c

Ante Čagalj, 2.d Stipe Jelić, 1.c

Laura Minigo, 4.d

32 33

Godisnja doba

Ja sam sunceZovem se Sunce. Živim na nebu.

Družim se s vjetrovima, oblacima i ki-šom. Najčešće razgovaram s nebom i olujama. Obožavam se igrati sa svojim zrakama.

Putujem preko cijelog svijeta. Uve-čer odlazim iza brežuljaka, na moje taj-no mjesto gdje se najbolje odmaram.

Karmen Dumičić, 3.a

SUNCE, MOJ NESTAŠNI PRIJATELJ U IGRI

Jednog lijepog ljetnog dana otišla sam na more. Plaža je bila puna. Sunce nas je peklo svojim blještavim, svjetlucavim zrakama. Svi smo bili veseli.

Odjednom čujem tihi glasić koji me zove. Čujem svoje ime, ali ne vidim nikoga. Pogledala sam prema Suncu i vidjela kako izgovara moje ime. Odjednom sam se našla na meka-nom, bijelom oblaku. Bila sam jako zbunjena. Mislila sam da sanjam. Odjednom osjetim nečiju toplu ruku na svome ra-menu. Okrenula sam se i ugledala Sunce. Ono je bilo veliko i blještavo, imalo je prekrasan žuti osmijeh i krupne zelene oči. Bilo je nevjerojatno veselo. Skupila sam hrabrosti i upi-tala ga:”Je li ovo san”?, a ono mi je odgovorilo: ”Ne, ovo nije san. Ovo je svijet ljubavi, mira, dobrote i prijateljstva. Ušla si u njega zahvaljujući svojoj mašti! Ako želiš pođi sa mnom da ti pokažem moj svijet. ”Naravno, pristala sam. Pa tko bi propustio avanturu sa Suncem. Tada smo moj prija-telj Sunce i ja krenuli u nezaboravnu avanturu. Prvo smo išli na piće, onda u luna park. Mogla bih nabrajati još sto godina, ali ni tada ne bih mogla nabrojiti gdje smo sve bili! Na kraju Sunce me je pozvalo na čaj u svoj dom. Išli smo malim, uskim puteljkom i tako došli do kuće. Sunčev dom nije bio običan stan, niti obična kuća. To je bio bijeli mekani dvorac napravljen od deset tisuća oblaka!

Otvorila sam oči i našla se na plaži. Ništa se neobično nije događalo. Tada sam shvatila da je ova avantura moja mala tajna koju ću zauvijek pamtiti!

Marija Car, 6. c

Prvaši Suncu

Sunce je za mene svjetlo jer divno sja-ji na nebu.

Luka Skoko, 1.cSunce je kao velika vruća kugla.

Karlo Koludrović, 1.cSunce je kao veliko svjetlo. Sjaji se.

Maja Kožul, 1.cSunce je kao najljepše blago.

Ivana Jukić, 1.cSunce je kao dragulj koji sjaji na nebu.

Josipa Kljenak, 1.cSunce je kao vatra vruće i sjajno.

Pavao Šušnja, 1.cSunce je kao žar.

Ivan Bartulović, 1.c

32

Godisnja doba

Živjeti kraj mora

Svako moje buđenje donosi novi pogled na more.Vidim otoke u daljini, brodo-ve koji plove, ribare sa svojim kočama te barke koje se ljuljaju na svom vezu u lučici. Ljeti vi-dim i kupače jer se plaža nalazi ispred moje kuće.Sretna sam što imam takav po-gled i što mogu uživati u njemu.

Sara Troković, 4.b

Ja sam dugaJa sam duga. Nastajem poslije kiše. Puna sam

različitih boja. Svaki dan se igram sa svojim naj-boljim prijateljima - Sunčicom i Oblakom. Mnogo se smijemo jer oni mogu svakog nasmijati svojim šalama. Kad Sunčica i ja ozbiljno razgovaramo o nečemu, dođe oblak i nasmijava nas. Ako odemo iznad planina i on nas slijedi.

Nikolina Grizelj, 3. a

Pozivnica proljeću

Drago proljeće,pozivam te da što prije dođeš jer želim tople dane, a ne kišu i hladnoću. Dođi s toplim danima, cvrkutavim pticama i lijepim proljetnicama.

Mi, djeca, želimo se igrati vani i ne želimo biti u kući!Dođi, što prije!

Jelena Škarica, 3.d

33

Lucija Katavić, 2.b

Viktorija Botić, 7.e

Podloga: Danijela Rogulj, 8.b

Anita Erceg, 6.d

34 35

Zavicajne slike

Bakin kruhSvaki put kada osjetim ugodan miris iz kuhinje, znam

da baka opet nešto lijepo sprema.Jednom sam došao baš kad je počela mijesiti tijesto

za kruh. Sve je bilo spremno. Baka je uzela veliku drve-nu žlicu i uronila je u brašno. Polako je dolijevala vodu i brašno se polako pretvaralo u mekano tijesto. Pokreti njenih ruku bili su vješti i skladni. Držanje njenog tijela kao da je govorilo o važnosti spremanja kruha. Baka je bila smirena i potpuno posvećena svom poslu. Radost sam vidio na njenom licu kad je stavila tijesto na pod-logu za pečenje. Ponosno je pokazivala i divila se još neispečenom kruhu.

Kad je kruh bio gotov, ushićeno me pozvala da vidim kako je lijepo ispečen. Osjetio sam da je baka ponosna na učinjeni trud. Tek kad sam probao kruh,osjetio sam svu ljubav i trud koji je baka uložila. Kruh je bio mekan i ukusan. Žuto bijela korica hrskala mi je pod zubima.

Cijela je kuća bila ispunjena mirisom kruha iz kojeg je strujala i bakina ljubav prema nama djeci.

Vlade Vlašić, 6.c

Moja voljena luka

Moja Podstrana raširila je svojih sedam malih mjesta dužJadranskog mora.

Volim njene zelene šume i brdo Perun koje je nadvisuje.Lijepo je živjeti u njoj.

Uvijek se nešto zbiva i događa.Cestom neumorno jure automobili i ostala vozila.

Ne bih je mijenjao ni za jedan grad svijeta.To je moja voljena luka.

Nikola Kapić, 2. d

Mjesto s puno dobrih ljudiŽivim u mjestu Strožanac. To je vrlo lijepo mjesto.

Smjestilo se između brda Perun i Jadranskog mora. Imamo luku za male brodove. Pokraj moga mjesta teče rijeka Žrnovnica. Ona se ulijeva u more pa nam je more ljeti hladnije.

Strožanac je malo mjesto s puno dobrih ljudi.Ana Gačić, 2. d

U mom kraju

Pivac stoji na guvnu,vitar ganja lepušinu,a rodiak ovce.Kroz ponistre se čuje miris važola,a iz konoba vonj suvog mesa.U svakoj kući po petsto litara vinai pedeset litara rake.Katkad se babe nakrešu,al’ za volan opet sidaju.Glavna pisma je gangapa se pridvečer čuje:Oja noja, goj se mala moja!

Mateo Banić, 7.d

34

Zavicajne slike

Pohvala materinskom jeziku

Zvone, tutnje, riču,riči koje padaju iz mojih ustai sviraju najlipšu sinfoniju.

Uživam u ton zvuku,teplo mi je u srcui razliva se u meni

jubav.Jubim te jeziku didova,

ti moćno oružje judi.Volin tvoju mekoću iz materinih usta.

Zvone, tutnje, ričuriči jake i meke,

neumorne i besmrtne riči,riči moga jezika.

Marin Brzica, 7. d

KUĆA MOGA DJEDA

Na proplanku malom, jedna lijepa kuća u osami stoji.

Bijelih zidova, crvenoga krova,ne da se vremenu.

Okružena zelenilom i toplinom zavičajačuva uspomene jedne obitelji.

Svježi seoski zrakčisti joj obraze,mir vlada njome.

Koliko je naraštaja upoznala, koliko je veselih trenutakasačuvala.

Sada kao da je vrijeme stalo, ostala je tišina,a djedova kuća vjerno čuva priče, događaje, uspomene.

Ivana Roso, 6.b

MOJ ZAVIČAJ

Moj pogledu daljinu seže,

gdje plavetnilo nebas morem se

stapa.

Sunce se ogledau kapljicamakoje blistaju

poput dijamanata.

Zeleni boroviu moru se kupaju,

a pijesak pod bosimnogama škripi najljepšu

pjesmu korakanestašne dječice.

Marija Bajić, 6.b

KUĆA MOGA DJEDA

Kad sam bila mala, često bih s djedom pred kućom stala.

Pričao mi je djetinjstvo svoje, o životu svom,kako je rukama sebi izgradio dom.

Od bijelog kamena i morskog žalaod žuljevitih ruku moga djeda

obiteljska kuća je rasla.

Danima, godinama gradio je domkako bi ga ostavio potomstvu svom.

Svakim danom kuća je bivala veća,a u očima moga djeda sjala je sreća.

Kada više raditi nije mogao,s ponosom je u kuću gledao.

Djed nije žalio što mu se bliži krajjer je unučadi svojoj napravio raj.

Marija Božiković, 6.b

35

Lara Smolić

36 37

Moji bliznjiMAJCI

Moja mama je blaga i lijepa kao cvijet. Nježna je kao latica i topla kao sunce.

Nediljko Žaja, 1.c

Moja mama je ljubav. Kada je gledam osje-ćam mir i tišinu.

Ivana Jukić, 1.c

Moj tata

Moj se tata zove Marin. On ima 45 godina. Po zanimanju je stolar.

Ima tople plave oči, silovit glas i sijedu kosu. Vrlo je dobar i pošten čovjek. Katkada se zbuni, ali to nije bitno! Ponekad subotu provedemo u sječi drva. Igramo se u slobodno vrijeme društvenih igara. Zajedno gledamo rukometne utakmice.

Imamo dobar odnos, pun poštovanja i razumijevanja. Jelena Škarica, 3.d

Moja mamaMoja mama zove se Ivana. Ima 28 godina. Niska je i

mršava. Ima usku glavu i dugu plavu kosu. Oči su joj plave kao nebo, a usne crvene kao ruža. Oko vrata nosi ogrlicu s privjeskom u obliku srca. Danas je odjenula crnu majicu i plave hlače. Na nogama su joj čizme s visokom potpeticom. Na ruci ima tri prstena koja joj je poklonio moj tata. Nokte na rukama je ukrasila zvjezdicama. Moja mama je dobra i draga.

Lara Kegalj, 2.a

Moja mama

Moja mama se zove Marina. Njena kosa je zlatna poput sunca, oči su joj smeđe, a usne cr-vene poput ruže. Kad sam tužan, grle me naj-mekše i najnježnije ruke na svijetu. Vesela je i rijetko se ljuti. Moja mama ima velik trbuh, ali ne zato što je debela, nego zato što ima bebu. Ona je najljepša žena na svijetu.

Petar Gavran, 2.a

Šalji dalje...U hodniku đaci zuje, učitelji uz njih bruje.

Dječaci se tuku i za uši vuku.Jedan vara, drugi šara.

Učiteljice - mučiteljice tu su da nas uče, a ne da nas muče.

Cijeli dan se piše, napisano briše.A naš Duje papiriće šalje i stalno viče: „Šalji dalje...”.

Filip Kelava, 5.e

36

Moji bliznji

Himna razreduVolim biti u razredu svom, svakog dana veselim se tom.Drago mi je u razredu biti, to ne želim baš nikome kriti.Cika, graja svaki dan, kao da je neki san.Nastavnici svi se trude, od nas stvorit prave ljude.Poseban smo razred mi, pridružite se nama svi.

Peti deVolimo se zezati kada treba učiti.Najdraža je škola nama kada je ljeti zaključana.Svima nama sunce grije kada nam se peja smije.Nestašni iako smo đaci postat ćemo jednom genijalci.

Dora Vuko, 5.dAnđela Beroš, 5.d

Moji prijateljiMatej je pametan,Mate se tuče, aBruno Marinu za pletenicu vuče.Valentino mene cijelo vrijeme živcira, aRenato me razveseli kada imitira.Lovre je snažan,Dino je cool, aKarla stalno pije Red Bull.

Ljubo Ivanda, 5. e

Šareno cvijećeMoj razred je šareno cvijeće i nitko to ne smije da niječe.Vesela mi smo dica nasmijanih uvik lica.

Mia Laušić, 5. d

37

Nas dvadeset sedamDvadeset sedam sa mnom je njih, najbolji razred smo od svih.

Svih mogućih ima nas vrsta: od veselih i niskih, do mudrih i bistrih.

Tea Lucija Ivić, 5.e

Ponos školeHodnicima hitro jure na satove tjelesne kulture.

Svi smo složni kao braća što dajemo, uvijek nam se vraća.

Prijatelji svi smo pravi, marljivi smo kao mravi.

Mi smo ponos naše škole, učitelji svi nas vole.

Petar Puljak, 5.d

Roko Brstilo, 3.a

Ante Lalić, 3.a

38 39

U ozracju vjere

Isus je naš prijateljIsus je s nama u svakom trenutku našeg

života. Iako ga mi tjelesno ne vidimo, vjeru-jemo daje prisutan među nama i da zna sve naše misli, bile one tužne ili sretne. Isus nam je prijatelj kojeg možemo pronaći i u svome razredu, prijatelj u kojega se možemo pouz-dati, prijatelj koji će čuvati naše tajne i neće ih nikome otkriti. Isus će nas utješiti kada smo tužni, savjetovati kada ne znamo što učiniti, on će nam nastojati pomoći na bilo koji način samo kako bismo mi bili sretni, jer naša je sre-ća i njegova sreća. Kada smo mi sretni, i Isus je sretan, a kada mi tugujemo i Isus tuguje. Mislim da nam je Isus pravi prijatelj koji će nam pomoći steći mnoga prijateljstva, učiniti naš život boljim, pomoći nam osigurati bu-dućnost, voditi nas pravim putem jer Isus je Put, Istina i Život i slušajući Njega i Njegovu riječ nikada nećemo skrenuti s puta i naći se u opasnosti kada budemo morali birati između dobra i zla.

Sara Milinović, 7.d

Isus među namaIsus je sve lijepo u našem životu, sve čemu se radujemo. Ipak, kat-

kad se pitam je li među nama i u mom razredu. Nekada pokazuje svoju prisutnost time što smo svi veseli, nema nikakvih loših vibracija, jedno-stavno - svi smo prijatelji, ali katkad smo kao na ratnom polju; živčani i agresivni jedni prema drugima.

Iz toga mogu zaključiti daje Isus prisutan u mome razredu samo kada Mu mi to dopustimo, kada Mu prepustimo jedno mjesto u klupi i dozvolimo da nas obasja toplinom i srećom.

Nikolina Kapić, 7. d

Isuse, dođi, u naša srcaVeć sedam godina moj razred i ja dijelimo sve

dobro i loše što škola sa sobom nosi. Još uvijek rado se prisjetim prvog dana škole i ne dozvoljavam sebi da zaboravim sva ona divna dječja lica puna čuđenja i sreće što su došli u školu. Iako smo bili nestašni, svaki naš pogled, pokret disao je istinom i dječjom nevinošću. I pitam se gdje je nestao onaj pogled dje-teta? Tražim ga u svima nama, ali tuga u mome srcu znak je da nailazim na laž i mržnju. Da, onda prije sedam godina u mome razredu živio je Isus u srci-ma nas djece, a danas ga pokušavam pronaći, makar u pojedincima. Svakodnevne svađe, ljubomora među djevojkama, tuče na odmoru pokazuju da nam je potrebna pomoć, savjet, razgovor. I zato, Isuse, ako me čuješ, dođi, svrati u moj razred, uđi u naša srca i učini da nikad ne prestanemo biti djeca koja vole i žele biti voljena.

Ana Terzić, 7.a

Isusova sam učenicaKada se ujutro probudim, zahvalim se Bogu za život i zdravlje,

jer ima mnogo bolesne i gladne djece koja svakodnevno umiru. Isusu pokazujem da ga volim tako što pomažem sestri u pisanju domaće zadaće, mami u spremanju ručka i redovito čistim svoju sobu. U nadmetanju i svađi uvijek popustim drugom. Bože, pone-kad te teško pratim u tvom putu. Neću odustati!

Ema Alerić, 5. a

38

U ozracju vjere

Hvala ti, Gospodine, što si mi podario život i obitelj koja me voli i brine se za mene.

Hvala ti, Gospodine, na bezbrižnim ptičicama koje svojim pjevom obogaćuju i uveseljavaju svaku dušu.

Hvala ti, Gospodine, za sva bića bez kojih bi svijet bio prazan i ne bismo mogli živjeti.

Hvala ti, Gospodine, za sva dobročinstva, za moje drage ibezbrižne prijatelje bez kojih bih bila usamljena.

Hvala ti, Gospodine, na našim majkama, bez kojih ne bismo došli na ovaj svijet.

Hvala ti, Gospodine, na svakoj dragocjenojkapljici vode jer ona znači život.

Hvala ti, Gospodine, za svaki tračak svjetlosti koji nam daje toplinu, sigurnosti nadu.

Hvala ti, Gospodine, za sve svećenikekoji ponizno šire Tvoje vjeru i pomažu potrebnima.

Hvala ti, Gospodine, za svaku ružicu, svaki cvijetak i dragocjeno bilje jer ono je izvor života.

Hvala ti, Gospodine, na svemu što si stvorio, što nam uvijek opraštaš i uvijek nam se iznova darivaš!

Nikolina Lalić, 6. D

Hvalospjev StvorovaPjesma Stvorova koju je sveti Franjo ispjevao na času svoje smrti, bila je, i, ostaje

kroz stoljeća nadahnuće mnogim umjetnicima, pjesnicima…Učenici šestih razreda OŠ Strožanac s nastavnicom hrvatskoga jezika, Katicom

Vrbatović, interpretirali su Pjesmu Stvorova, koja ih je potakla da i oni napišu svoju.

Hvala Ti, Gospodine Hvala Ti, Gospodine, na suncu koje nas grije.Hvala na mjesecu koji nam se smije.

Hvala na moru, pticama, cvijeću.Hvala za mir, ljubav i sreću.

Hvala Ti, Gospodine, na roditeljima, bratu i sestri.Hvala na obitelji, prijateljima i životu koji me veseli.

Hvala što zbog Tebe ničeg se ne bojim.Hvala na svemu.Hvala što postojim.

Nikolina Bakota, 6. c

Hvala ti, Gospodine, za zrak koji udišemo.Hvala Ti za vedro plavo nebo, za srebreni mjesec, svjetlucave zvijezde,za žarko sunce, za svaku kap kiše.

Hvala Ti, za modro Jadransko more,za bistre rijeke i brze potoke,za svaku biljku, za vlati travke.

Hvala, za sve ljude na zemlji,za moje prijatelje,Hvala za moju obitelj.

Gospodine, hvala Ti za dar života!

Petra Jurišić, 6. c

sv. Franjo Asiški

39

Hvala Ti, Gospodine

Hvalospjev Stvorova

40 41

Mudre izreke

Poštovani čitatelji, donosimo vam desetke maksima koje su oblikovale um i svjetonazor mnogih generacija koje žive po nji-

ma. Dobro ih pročitajte i nastojte bar neke primijeniti u svojem životu. Ovaj su izbor za vas načinili sedmaši naše škole.

Ako djetelina leži uz ružu, i onda će mirisati kao ruža.Ako ne želiš zakasniti, ne čekaj one koji za tobom idu, i nemoj juriti one koji su pred tobom.

Ako priroda hoće lijevo, ne idi desno.Biti odrastao znači suočiti se s preprekama, a ne izbjeći ih!

Bogastvo je lijep sag kojim se, često, prekrivaju prljavi zidovi.Bol je jedina bez zavisti.

Bolje je “ne” u pravo vrijeme, nego “da” u nevrijeme.Bolje je na pravom putu šepati, nego na pogrešnom jahati.

Bolje malo riječi, a mnogo srca, nego mnogo riječi, a malo srca.Brak dolazi poslije ljubavi, kao što dim nastaje poslije plamena.

Briga prije vremena, briga na vrijeme i briga nakon toga: dvije su suvišne.Daj onako kako bi želio primati, primaj onako kako bi želio davati.

Dobri ljudi su sreća na ovom svijetu!Gdje nedostaje ljudi, treba da sami budemo ljudi.

Glasnije kukaju oni koji zaista manje tuguju. Glava se poznaje po jeziku.

Govori, da te vidim. Greška debela kao vlas, odvuče od cilja stotinu milja.

Grubost se često kajala, blagost nikada.Kome nije oprošteno, taj ne zna ni opraštati!

Najsretniji je onaj čovjek koji je sretnima učinio najviše drugih ljudi!Nasmij se kada se javljaš na telefon. Sugovornik će tad osjetiti tvoje prijateljstvo.

Ne grizi ruku koja te hrani.Ne pilaj granu na kojoj sjediš.

Ne trudi se znati sve da ne bi u svemu postao neznalica.Ne valja biti toliko šaljiv da ne načiniš sebe smiješnim.

Nitko nije sasvim obrazovan prije nego što nauči šutjeti.Ovnovi i volovi se vežu za rogove, a ljudi za riječ.

Po pravilu se smatra da je sposoban vladati samo onaj koji nije vladao. Pomozi onome koji nosi teret, a ne onome koji ga spušta pored tebe.

Poštuj sebe i ostale i budi odgovoran za svoje postupke!Primati je lijepo, davati uzvišeno!Saveznik, prijatelj ili neprijatelj.

Što je u državi bolja glazba, bolja će biti i država. Što više prijatelja, to manje doušnika.

Treba gasiti požar, ali svoju volju treba gasiti brže nego požar. Treba najviše poštovati ono što je najstarije, a zaklinjati se onim što se najviše poštuje.

Treba znati biti i ostati čovjek.Učini što je Bog učinio: postani čovjek!

Veličina ne označava i vrijednost, jer bi, inače, ogroman kamen bio vrjednji od dijamanta.Veseo čovjek je kao sunce: kud god ide, osvjetljava!

Više može srdžba za tren pokvariti, nego razum za dan ispraviti.Voli da bi bio voljen.

Živi tako da bi svojim poznanicima bilo dosadno kad umreš.Život je crtež bez gumice za brisanje.

Učenici 7. b i 7. c razreda

40

Bonton za mladeNA PUTU

Moram li putovati?Niti jedan čovjek ne mora nužno uraditi nešto pro-

tivno svomu htjenju. Ima dovoljno razloga zašto ti ne bi želio/željela otići na ekskurziju ili na izlet.

Lako se može dogoditi da jedan izlet, pogotovo vi-šednevni, bude pretežak za tebe i džep tvojih roditelja. Nije sramota to reći organizatoru putovanja. Možda će ti on ponuditi pomoć. Mnoge škole i udruženja imaju pričuvni novac kojim potpomažu takva putovanja.

Što moram spakirati ?Ne moraš o tome previše brinuti. Potrebno ti je

čisto donje rublje, čarape, pidžama, ručnici, pribor za higijenu, to znaš i sam. Ponesi još i dodatne cipele i hlače za promjenu, vestu za slojevito odijevanje kako bi se mogao svlačiti ako je previše toplo. Ne zaboravi kabanicu ili kišobran. I to je to! A zasigurno će ostati mjesta i za knjigu, CD i fotoaparat. Uživaj!

CIGARETEOdlične su, kažu mnogi, čak i odrasli. Mnogi ljudi manje puše zbog okusa duhana, a više zbog utje-caja drugih. To je „šik“, misle oni, i tome se pre-puštaju.

A mlađima je uzbud-ljivo raditi nešto što je za-branjeno. Kad djevojka ili mladić pokazuje da se usuđuje, tajno ili čak javno, raditi nedopuštene stvari, može time do-biti poene u svome društvu.

To je za mnoge vrlo, vrlo važno, mnogo važnije od rodi-teljske zabrane ili upozorenja liječnika da je pušenje nezdra-vo. A opasnost od ovisnosti? Ah! Ja sam dovoljno jak da mogu prestati u svako doba! Vjerojatno si već i sam to po-mislio.

Jedno je sigurno: većina ljudi precjenjuje snagu svoje vo-lje, i to kod svake vrste stimulansa, bilo da je riječ o duhanu ili alkoholu, bilo o kanabisu, ecstasyju ili o nečemu još go-rem. Jer početi je lakše nego prestati. Budi mudar i procijeni sam!

NA ULICIMoram li vratiti ono što nađem?Da. Kad nešto izgubiš, ti si radostan zbog postup-

ka poštenog nalazača. Ako poznaješ vlasnika, možeš osobno otići do njega. Ako je vlasnik nepoznat, onda ćeš predmet predati tamo gdje ima najviše vjerojatnosti da se vlasnik može pronaći. U školi ćeš dati nastavniku ili domaru, u autobusu ćeš dati vozaču ili ćeš odnijeti u policijsku postaju.

U ŠKOLIŠto mogu uraditi kada nešto ne razumijem?Mnogo toga. Možeš promijeniti mjesto sjedenja da bi

bolje pratio nastavu. Možeš savjesnije raditi svoje zadaće, što ti je dobra priprava za nastavu. Možeš se naći sa svojim kolegama iz razreda kako biste učili zajedno. Možeš i svo-je roditelje ili stariju braću i sestre upitati za savjet. Možeš nakratko uzeti dodatne sate da bi nadoknadio propušteno gradivo. Možeš ignorirati sve navedeno, zato što ti je to odviše mučno, ali budi pošten: zar nije mučnije zauvijek biti izvan tijeka zbivanja?

Kako se obratiti nastavniku za pomoć? 1. Navedi problem. 2. Priopći što razumiješ. 3. Tomu dodaj što ti još nedostaje. 4. Zahvali na objašnjenju. Nema svrhe praviti se da si razumio. Ne ustručavaj

se postavljati potpitanja. I ako nastavnik bude nestrpljiv ili nejasan, možeš reći da si možda razumio, možda ne preci-zno, zamoli opetovano objašnjenje.

Kad samo jednom primijeniš ovaj model, osjetiti ćeš uspjeh. Možeš ga pripisati sebi-uspio si !

U JAVNOM PRIJEVOZUMoram li ustupiti mje-

sto u autobusu starijim osobama?

To bi, doista, trebao uči-niti, ne samo starijim osoba-ma nego svima onima kojima stajanje u autobusu pričinja-va više teškoća nego tebi. To može biti invalid, mlada žena s kakvim teretom ili majka s djetetom.

Trebaš ponuditi mjesto i od toga jednostavno ne odustaj. Ne trebaš se čuditi ako zahvalnost izostane, što nije časno. Ako izostane zahvalnost, u prvoj sljede-ćoj prigodi ponovno pokaži svoju susretljivost.

Moram li svima dati prednost? Ne svima i ne uvijek: zašto bi neki zdrav, jak, nepo-

znat čovjek trebao imati prednost u odnosu na tebe? Ali vrlo je učtivo, i prije svega praktično, pustiti da put-nici koji napuštaju vlak ili autobusu izađu prije nego što ti uđeš u vozilo. Guranje je neprijatno, netaktično, često bolno. Priredila: Nina Rešetar, 7.e

41

42 43

U virtualnom svijetu

To je kao kad uđeš u hodnik iz ko-jeg vode dvoja vrata. Jedna vrata vode u virtualni svijet, a druga u knjižnicu. Vrata virtualnog svijeta su veliki šareni ekran na kojem se neprestano izmje-njuju primamljivi natpisi s animiranom pozadinom: „Upravljaj svojim najdra-žim herojem i obrani svijet ”. S druge strane vrata knjižnice su obična, drve-na, smeđa, neobećavajuća...

Virtualni nas svijet izgrađuje i obli-kuje, nažalost, na potpuno pogrešan i neperspektivan način. Možemo li uop-će formirati vlastite stavove? Ne pod-cjenjuje li naše znanje i sposobnosti?

Često mi se dogodi da sjednem za računalo. Ne znam što bih radio. Igri-ce mi se ne igraju, na Facebook mi se ne ide, ali svejedno nešto me privlači kad pogledam u taj naizgled „veseli” animirani svijet, kad me zaskoči tisuću pop-up prozorčića s natpisima...

Marin Budimir, 8.d

U virtualnom svijetu Sada sve više mladih živi uživljen u

virtualni svijet, svijet igrica i ne osjeća-ju da gube vrijeme.

Dopisujemo se, čujemo, gledamo fotografije, ali nam nedostaje istinski pogled koji će nam reći je li netko tu-žan ili sretan. I ne možemo zagrliti i utješiti osobu s kojom kontaktiramo jer gubimo pravu sliku te osobe. Po-stajemo otuđeni. Ne možemo vidjeti izraz lica, oči, nestaje iskrenosti. Previ-še govorimo, a malo toga kažemo.

Anita Guć, 8.dU kutu male, slatke, sunčane sobe

koja nalikuje mnogim drugim tinej-džerskim sobama, vrijeme na tren stane kad sjednem u svoju već na-krivljenu, škripavu stolicu i otvorim svijet čarolije, zemlju čuda i uzbuđe-nja, napetosti. Svakim pritiskom miša, prolaze me trnci. Iz svoje pidžame na cvjetiće i ružičastih čupavih papučica ulazim u lik princeze ratnice. Svjetlost, pa tama. Nekoliko sekundi dijeli me od tri ili četiri sata uzbuđenja i zaluđe-nosti igricom.

Vinka Juričić, 8.d

Ja nisam ovisan o računalnim igri-cama. Iako sam ih prijašnjih godina često igrao, poslje njih osjećao sam se loše i mamurno i zaključio da mi to nije potrebno. Danas poslije škole neću igrati računalne igrice niti gleda-ti televiziju, nego učiti i poslije ići na trening. Osjećam da mi je to potrebno i znam da činim pravu stvar ne gubeći svoje dragocjeno vrijeme. Najveći je problem što se u virtualnom svijetu ostaje prekomjerno dugo. Mislim da za sebe mogu reći da nisam previše izložen otuđenom svijetu zabave, svi-jetu odvojenim od stvarnoga.

Dražen Vuko, 8.d

S godinama sve manje koristim ra-čunalo. Jednostavno sam shvatio da mi smeta i da mi je promijenio život na gore. Igre nas najviše sputavaju u sa-zrijevanju, u svijetu igrica sve je mogu-će: voziti, razbijati, ubijati kao od šale. Bolje je uživati u životu i gledati svijet bistro, svojim očima.

Petar Jurić, 8.d

(Mama postavlja stol. Ručak je gotov, ali nikoga nema za stolom. Ulazi djed.)

DID: A di su dica? Još ih nisan vidija od jutros.

MAMA: Ovaj tjedan idu popodne u školu. Doma su, sad ću ih pozvati. (Otvara kuhinjska vrata i zove.) Mira, lva! Ručak je gotov! Nećete imati dovolj-no vremena ako ne požurite. Autobus vas neće čekati.

DID: Ma vidiš ti kako je njih teš-ko odvojit od knjige. Ovakav in je bija i otac. Samo da mu je bilo učit i čitat. Mater ga je morala uvik dva put zvat da dođe na obid. I to njega komu je tribalo reć jedan put za poslušat.

MAMA: lva i Mira imaju puno ob-veza i sve dospiju. U školi su odlične, ali vremena su se promijenila...Previše vremena provode na Facebook-u.

DID: Di to?MAMA: Pa na Facebook-u.DID: A kako to na Facebook-u kad

su uvik doma, u školi ili na treningu?MAMA: Ma objasnit će vam one

bolje nego ja. To vam je otprilike kao kad je Stipe doma, a ali opet kao da i nije. Gleda utakmice na televiziji-sportski ponedjeljak, sportska srijeda, sportska nedjelja... Znate već-Manche-ster United i Real Madrid ili Chelsea i Barcelona. Uopće me ne čuje kad mu

što kažem i nisam sigurna da me pri-mjećuje, pa stanem ispred televizora i kažem: ”Tko će ići djeci na primanje” ili „Morali bismo ići u kupnju”.

DID: I tako ti bidna čekaš nesport-ski utorak ili još bolje petak za ić u spizu. E, e. I ja ti volin gledat nogomet, a prije san ga i igra. A šta ćeš, moja nevista! Sad drugi igraju, a ja gledan. Sve lipo, lako iz fotelje ili s kauča. Ma je isto bilo puno lipše igrat! A Stipe još zna zaigrat balun s prijateljin?

MAMA: Da, ali čini mi se sve rjeđe. Svako malo nekoga uhvati išijas ili ima kakve „neodgodive obveze.”

(Dolaze Mira i Iva)IVA, MIRA: Bog dida, Bog mama!MIRA: Što to tako lijepo miriše?IVA: Baš sam ogladnila.

42

DID: A na Facebook-u nima ništa za pojist?

(Iva, Mira i mama se smiju)IVA: A dida, bit će da ti je mama na-

punila glavu o štetnosti medijskih utje-caja na mlade i o otuđenju u obitelji i u društvu.

MIRA: Mama ti je pravi ekspert, a izvor znanja su ti opet mediji. Znaš, dida, kad ono zasjednu u vrijeme kad ih samo domaćice prate, psiholozi, peda-gozi, roditelji i profesori...

DID: Oho, da nismo malo pretje-rali u načinu. Mene su naučili poštivat starije, i roditelje i učitelje. Ne daj Bože da se ko u selu požalija na mene ocu i materi. Samo, u ona vrimena je bilo lakše odgajat dicu, ali je opet bilo teško živit, školovat ih...

IVA: Mamu bi trebalo prvu preod-gojit’ kad je riječ o medijima.

MIRA: Ti, mama, sve preozbiljno shvaćaš. Ja te svako malo zateknem kako se mrštiš i ljutiš pa bi ovom odgovorila ovo, a onom rekla ono, zamišljena si i odsutna duhom.

IVA: Mi smo puno izloženiji, ali ima-mo posve drugačiji stav. Više se igramo, ne uzimamo puno toga tako za ozbiljno. Šalimo se, zafrkavamo.

MAMA: A meni se opet čini da sam u stvarnom svijetu, kakav god on bio, sve usamljenija. Bilo je lijepo kad ste se igrale u dvorištu.

DID (Gleda kroz prozor.): A di su dica? Prija je ovdi vrvilo ka u košnici.

Palo mi je napamet da mi je nedav-no, zaozbiljno, moj prijatelj Ante reka da mediji mogu pojist informaciju; on ti je znaš puno pametan. A ja san mu odgovorija da neće pojist moje vrime, a bome ni živce. Ali da je vrag odnija šalu vidin po tome šta ne mogu vidit žive duše u selu kad je kakova serija ili se važ-ne face, onako, junački karaju. l to ti se zove megdan.

Ma opet mi niste rekle di ja taj Fa-cebook.

MIRA: Nije di je nego što je.DID: Ajde, ajde nemojte me lovit za

rič. Sve što je, je valjda negdi.IVA: A Facebook je jedna društvena

mreža, samo ti, dida, ne možeš u njega lako ući jer ne znaš šifre.

DID: Da mriža! A jel ono šifre ka za otvorit kasu, sef, ka u krimićima?

(Iva, Mira i mama se smiju.)MAMA: To su vam šifre za zatvori-

ti knjigu i otvoriti profil.DID: Koji sad profil?IVA: Lipi moj dida, ti si mene puno

toga naučio, a ako baš hoćeš s nama na Facebook ja ću ti objasniti postupak. Vi-djet ćeš uopće nije teško.

DID: S vam i svukud, samo ako vi još oćete sa svojin didon.

MIRA: Mi smo uvik bili kompa. l ti si stvarno najbolji dida na svitu! Evo ovako! ldemo na računalo, izađemo na Google.

DID: Aha, to mi je poznato.IVA: Upišemo Facebook.DID: To je znači to; neka rič, moglo

bi značit face kao faca, lice, a book je knjiga.

MIRA: Dida, faca si. Sve kužiš.DID: Uvik bija, e da ti mala znaš kad

je dida bija mlad...MIRA: I onda upišeš ime, prezime i

e-mail i tome dodaš šifru.IVA:Upišeš još sve podatke o sebi:

braću, sestre ako želiš, u koju školu ideš, koliko godina imaš, gdje živiš, gdje si rođen...

DID: Pa je li ti to pametno stavljat tako svoje podatke na internet?

IVA: Tako to rade svi.DID: Ali to još ne znači da je samo

zbog toga i dobro jer „tako to svi rade”.MIRA: Možeš reći i političko opre-

djeljenje, bračno stanje i onda staviš svoju sliku... Ali to se ne mora.

DID: I onda?IVA l MIRA: I onda si na Face-u.DID: Sa cilon familijon, pa te mater

zove na obid, obid se ladi, a tebe nima za stolon.

MIRA: A onda stvaraš grupe, tražiš prijatelje, stavljaš video, slike, komenti-raš tuđe. Biraš i stavljaš glazbu.

DID: Nu me, nu me i nu moje gla-ve... (Pjeva).

IVA: Objavljuješ status...DID:Šta ti je to status?MIRA: Što ti je trenutno na umu,

što radiš.DID: Da ja tebe, mala, pitan šta ti

je na umu i šta radiš šta bi ti meni rekla, onako u facu, u lice, a da se ne dopisuje-mo preko Facebook-a?

IVA: Evo, ako baš hoćeš, dida me pila.

DID: I šta još prije nego me naljutiš? IVA: Zaljubila sam se... DID: Oho, čuješ li, nevista?DID: Pa moraju li to baš svi drugi

znat? Tribala bi to bit tajna. Ajde, ovo da te dida pila kako-tako. Ali to su ti osjećaji, mala. To triba čuvat za sebe i za najbliže prijateljice s kojima si, reka bi, stvarno dobra, a ne u mriži...

IVA: Ali ovako sam zanimljvija, po-pularnija.

DID: Ali još mi nisi odgovorila na pitanje što radiš.

IVA: Ništa.MAMA: Kako ništa kad razgovaraš

s didom.MIRA: Dosađujem se.DID: A ja san mislija da je ovo baš

zanimljiv razgovor.IVA: Ma znaš ,dida, to su ti dva naj-

češća odgovora pa ja to samo onako...DID: Dobar van je taj vaš Facebook!MAMA: Društvena mreža...DID: Ne dan se ja lako ulovit u tu

mrižu, ali opet sitija san se da bi to moglo poslužit za nešto o čemu san već davno mislija. Je li van otac kad spominja barba Franka?

MAMA: Onoga iz Amerike čiju fo-tografiju imamo u albumu? Staru, staru fotografiju, negdje iz tridesetih.

IVA, MIRA: Nikad čula.DID: A di ćete čut za svoje kad se

morate dopisivat s cilin sviton!Toga je barba Franka mizerija potira-

la u svit ka i mnoge prije i posli njega. A bismo li mi priko tih vaših mriža mogli doć do njega, njegovoga potomstva?

MIRA i IVA: Ajmo probat’ dida, ti govori podatke, a mi ćemo pisat’.

MAMA: Ajme, ohladit će se ručak, zakasnit ćete u školu!

DID: Dida će njih odvest u školu, oli nisu zaslužile. Koliko san ja danas naučija, a mislija san da ih moran dobro ošpotat!

Ova scenska igra nastala je na satu slobodnih aktivnosti u siječnju i veljači.

Učenici su izabrali temu i odlučili o izboru pristupa. Najprije smo nadugo i naši-roko raspravljali. Likove smo već imali iz naših prethodnih dramskih tekstova. Svoju upu-ćenost i neupućenost, različi-tost stavova s obilježjima ge-neracijskog sukoba iskoristili smo kako smo znali i umjeli. Stvarajući ovaj tekst dobro smo se zabavili.

Članovi grupe: Marija Bajić, Mihaela Budimir, Ma-rija Božiković, Anteo Buljan, Dragica Malenica, Lea Mladi-nić i Ivana Roso.

Voditeljica: Marija Musić

43

Na Facebooku i okolo njega

44 45

Ekskurzija

44

Osvrt na ekskurzijuNapokon je došao dugoočekivani četvrtak. Po-

sljednje sam sitnice ugurala u već preteški kovčeg i krenula prema školi. Pozdravili smo se s roditeljima i uputili prema prvom odredištu naše ekskurzije – Smi-ljanu. Putom smo se islikavali i ludirali. Kad smo obišli rodno mjesto Nikole Tesle, krenuli smo prema našem hotelu ’’Park’’ u Našicama. Uslijedila je večera te iza nje najsavršeniji dio svakog dana. Pjevali smo i plesali dale-ko od očiju naših roditelja. Drugog smo dana upoznali metropolu Slavonije, grad Osijek. Nakon razgledavanja jezgre grada, uputili smo se prema Kopačkom ritu. Po-gledali smo film o ritu i krenuli u obilazak. Nakon obi-laska uslijedio je EKO ručak, zatim povratak u hotel, večera te ponovna zabava u disko klubu. Trećeg smo dana obišli Đakovo, konje lipicance, Vukovar i Ovčaru. U posjetu našem herojskom gradu, suze se nisu mogle suspregnuti. Posjetili smo i spomen dom te na Ovčari zapalili svijeću i pomolili se. Nakon ručka u samom centru Vukovara te slobodnog vremena uslijedila je i posljednja noć u Slavoniji. U disku je, kao i svake ve-čeri, bilo nezaboravno. Po povratku u sobu spremili smo stvari u kovčege i čekali sutrašnji dan povratka. Nakon doručka i odjave iz hotela krenuli smo prema glavnom gradu Hrvatske – Zagrebu. Poslije obilaska jezgre grada ručali smo u restoranu preko puta Zagre-bačke katedrale. Nakon objeda vratili smo se u autobus i uputili se prema našoj Dalmaciji, našem Splitu. Putem smo se zaustavili na odmorište ’’ Macola ’’ te oko 21.00 sat stigli u zagrljaj naših najmilijih. Ovo su bila četiri nezaboravna dana koje će svatko ponaosob zauvijek pamtiti.

Anđela Silva Medvidović, 7.a

45

26.4.2010.

Dragi dnevniče!Evo pišem ti nakon dolaska s ekskurzije! Ne mogu ti opi-

sati koliko mi je bilo super. Ovo putovanje neću nikada za-boraviti.

Proputovali smo skoro cijelu Slavoniju, a prije toga smo posjetili Smiljan – mjesto gdje se rodio Nikola Tesla. Bilo je jako zanimljivo kad smo na projekcijskom platnu gledali film o Tesli. Kupila sam razglednicu i slikala njegovu rodnu kuću. Začuđujuće mi je bilo kad sam u busu (na odlasku iz Smiljana) razgovarajući mobitelom, otkrila da se izbrisalo dosta slika iz fotoaparata, a to je vjerojatno zbog pojačanih radio valova. U Đakovu sam mnogo naučila o konjima lipicancima, u Osijeku sam se upoznala s gradom kojeg do tada još nisam poznavala. U Vukovaru je bilo tužno i sjetno. Sam ugođaj je bio težak za naša srca. Na Ovčari smo se pomolili za sve pokojne duše poginule na tom mjestu. Od tamo smo otišli mirni, razmišlja-jući…

Svake večeri smo išli u disko. Cure su se prije polaska dugo iščekivale. Plesalo se do ponoći i dalje. Zadnji dan u Zagrebu upoznala sam voditelja iz emisije ’’Večera za 5’’ pa smo se Anđela i ja slikale s njim. Ne mogu ni prebrojati koliko slika imam na fotoaparatu i mobitelu. Kad smo se vozeći u au-tobusu približavali Podstrani, vodič je za nas otpjevao jednu pjesmu i zaželio da se svi zaljubimo. Poslije njega smo svi za-jedno zapjevali i veselili se. Došli smo u zagrljaj svojih najdra-žih i sretno se vratili u svoje domove jer kako bi rekao vodič : ’’ Kod kuće je najljepše’’ . Tvoja Gloria

Gloria Ugrin, 7.a

Rodna kuća Nikole Tesle

Dvorac Pejačević

Ljepota slavonske ravnice

U zoološkom vrtu

Osječka katedrala

46 47

To je cudo, pomalo ludo

Balerina patkaJednoga dana kiša je točila balerina patka, noge je smočila.

Išla je pješice po kišnom gradu, starog je patka vukla za bradu.

Nije se obazirala na auta zvuk,nego se cijela savila u luk.

Kraj nje je stala nezgodna krava našoj se patki smučila kava.

Karlo Noah Paut, 3.e

46

LAV l MIŠJedan mali miš,hrabar je bio iuvijek, jedan san snio.

San je njegov bio: s kraljem životinja otići na pivo.

l to se, jednoga dana zbilo, miš i lav popili su pivo!

Zvonko Križanović, 2.b

Mačka uči lajatiMačka uči, uči i nikako da nauči. Po cijeli dan se čuje: “Mijau, vau, Mijau, vau“. To lajanje mi ne ide u glavu!

Rebecca Barunčić, 3.b

Moj kućni ljubimacImao sam papagaja. Zvao se Špiro.

Bio je crven, s velikim plavim repom. Nestašan je bio, znao bi često sletjeti na akvarij s ribicama i piti vodu iz njega. Znao mi je šetati po rukama. Ponekad bi se popeo na moje rame i kljuckao mi uho. Volio je bacati stva-ri, kljuckati mi sličice i mamine raču-ne. Meni je to bile zabavno.Mama i tata su ga poklonili jer je pravio štetu po kući. Nedostaje mi.

Toni Minigo, 2.d

47

Pudlica slikarica

Jedna je pudlica, sivo-plava,slikarica bila, ona prava.

Ova je pudlica živjela sama,u svojoj kućici kao prava dama.

Ona je slikala do vrlo kasno,al’ joj je svako platno bilo krasno.

U početku sva platna bijahu bijela,al’ je znala nacrtati što je htjela.

Ako joj slika ne bi krenula,ona bi momentalno šenula.

Tada bi stala trčati u krugu,i pjevati neku pjesmicu dugu.

Onda bi kistom opet po slici klizilai više ne bi šizila.

Svoje radove nije davalaal’ ih je rado prodavala.

Mia Perišić, 3.e

Samo pitamNe znam kako,no, ipak, je tako.

Zašto je zelena trava,zašto je bijela krava?

To je čudo, pomalo ludo.

Zašto je smeđ pas,zašto se pjeva bas?

Zašto je led, leden kao sladoled?

Sve se to pitam,No, ipak, samo skitam.

Antonia Bartulović, 3.e

SUPER MARAKrava Mara, plesati je znala.Voljela se šminkati i nokte lakirati. Ponašala se kao zvijezda prava,zvali su je Super Mara.Prepoznatljiva je bila po svom šeširu,kojeg je kupila u Alžiru.

Toni Perišić, 3.e

Stipe Barišić, 3.c

Lucija Kalavić, 2.b

Ana Vilić, 3.cMia Roščić

Riješite ispunjaljku da biste u prvom redu dobili naziv za druge riječi istog značenja:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.1. Drugi naziv za prase.2. Drugi naziv za rub.3. Drugi naziv za zahod.4. Drugi naziv za zrcalo.5. Drugi naziv za večer.6. Glavni grad te države je Jeruzalem.7. Napišite drugi naziv za žgoljav.8. Božji sin.

Vodu pije, živo nije?

O: s . . . . .

Koji pastir najviše ovaca ima?

O: m . . . . c

Imam kapu zelenkastu, a živim na svakom hras-tu. Za trenutak ili dva pogodite tko sam ja?

O: . . .

Po leđima crne, po trbuhu bijele, u jesen na jug sele. Zrakom stalno lete.

Tko su one?

O: . a . . . . . . .

Leti zrakom - ptica nije, zuji, brunda - ku-kac nije. Kad je žedan benzin pije- to pogodit teško nije?

O: . . . . . . . . .

p.s. U rubriku ulazi samo jedna osmosmjerka (SVE 4 SU ISTE)

__ __ __ __POBOŽNOST, VERONIKA, KRIŽ, RIMLJANI, POSTAJA, GOLGOTA, KORIZMA, KOPLJE, KALVARIJA, VIA DOLOROSA, JERUZALEM, ČETRDESET, IVAN APOSTOL, RAZBOJNICI, PILAT, KRUNA, PAD

__ __ __ __POBOŽNOST, VERONIKA, KRIŽ, RIMLJANI, POSTAJA, GOLGOTA,KORIZMA, KOPLJE, KALVARIJA, VIA DOLOROSA, JERUZALEM, ČETRDESET, IVAN APOSTOL, RAZBOJNICI, PILAT, KRUNA, PAD

Ž I R K L I P I L A TV I A D O L O R O S AM T Z V T A B I A S JE E B E S J O M T A AL S O R O I Ž L O M TA E J O P R N J G Z SZ D N N A A O A L I OU R I I N V S N O R PR T C K A L T I G O AE E I A V A N U R K DJ Č U S I K O P L J E

Ž I R K L I P I L A TV I A D O L O R O S AM T Z V T A B I A S JE E B E S J O M T A AL S O R O I Ž L O M TA E J O P R N J G Z SZ D N N A A O A L I OU R I I N V S N O R PR T C K A L T I G O AE E I A V A N U R K DJ Č U S I K O P L J E

__ __ __ __POBOŽNOST, VERONIKA, KRIŽ, RIMLJANI, POSTAJA, GOLGOTA, KORIZMA, KOPLJE, KALVARIJA, VIA DOLOROSA, JERUZALEM, ČETRDESET, IVAN APOSTOL, RAZBOJNICI, PILAT, KRUNA, PAD

__ __ __ __POBOŽNOST, VERONIKA, KRIŽ, RIMLJANI, POSTAJA, GOLGOTA, KORIZMA, KOPLJE, KALVARIJA, VIA DOLOROSA, JERUZALEM, ČETRDESET, IVAN APOSTOL, RAZBOJNICI, PILAT, KRUNA, PAD

Ž I R K L I P I L A TV I A D O L O R O S AM T Z V T A B I A S JE E B E S J O M T A AL S O R O I Ž L O M TA E J O P R N J G Z SZ D N N A A O A L I OU R I I N V S N O R PR T C K A L T I G O AE E I A V A N U R K DJ Č U S I K O P L J E

Ž I R K L I P I L A TV I A D O L O R O S AM T Z V T A B I A S JE E B E S J O M T A AL S O R O I Ž L O M TA E J O P R N J G Z SZ D N N A A O A L I OU R I I N V S N O R PR T C K A L T I G O AE E I A V A N U R K DJ Č U S I K O P L J E

Svakog dana stotine nogu pregazi moja rebra, a ja i dalje stojim, jer ja sam?

O: . e . . .

Što to pripada tebi, a drugi ga koriste više od tebe?

O: . . . . . i . .

Koje voće ima sjemenke iz vana?

O: . a . . . a

Trideset dva brata u mračnoj kućici. To su?

O: . u . .

Ima brke, djed nije. Pije mlijeko, dijete nije. Tko je to?

O: . a . . a

ZagonetkeNapišite drugi naziv za ove riječi (pomoću crtica odredite koliko druga riječ ima slova):

asteroid-_ _ _ _ _ _auto-_ _ _ _ _ _ _ _ _lopta-_ _ _ _ _barica-_ _ _ _ _

bićerin-_ _ _ _ _ _Pripremio: Petar Mamić, 7.b

Enigmatika

48

Strip

49

Arnir Perić, 8.b

8. aAntonia BajićVesna BakotaIvana BešlićAndrea BožikovićVlatko BožikovićIvana BućeJure Čondić-GalinčićPaula ČuleJelena ČuloTomislav ĆićerićKristijan DukaIv DumičićNikola JelašFani JurasDuje JurićJosip Jurić

Roko KapićAnte KatavićTomislav KatavićIvana KoludrovićMartin MatićAnte TerzićAnamarija TomašIvan TomićAnđela VarnicaEma VlašićIvan – Berto VranješIvan VukoLara Žurić

Razrednica: Ankica Cicvarić

8. b Dario AlerićBernard AugustinovićKristina BabanTomislav BatinićMariana BeškerMarin BošnjakMario BurnaćDamir ČovičToni JakovacAntonela JerončićMia JovanovićDorja JurasHelen KaštelančićMijo KatavićValent KatavićDemi KljaićLuka Latković

Ivan MaslovKrešimir MaslovIvana MustapićKristijan NikolićArnir PerićJosip PivacAnte RadovićDaniela RoguljMišel ŠimićPetra ToljMario VilićLea VlašićMaria Vuković

Razrednica: Katica Vrbatović

8. cNikolina AmižićJosip BašićInfigenija Milena BrajičićPetra BraovićAnamarija ĆelićIra ĆurkovićMarin DurdovKlara ErcegDoris FranićBranimir GalićTamara GrljušićLovre JakuljMarko Janjiš

Ines KelavaLuka KroloHrvoje KurobasaTomislav LažetaMate LončarViktor LovrićMarko LjubičićNena MarevićMarko MiševićJosip MusićKatarina MušeMartina PamukovićIvana Perišić

Petra ŠkuljeIvan TrivaIvana VrdoljakDino Vučko

Razrednica: Marija Madunić

8. dIvona BandovPavao BagarićKatarina BerošMarin BudimirIva ĆurkovićAndrea ĐerekMarvin ĐikićAntonela ĐogašAnita GućVinka JuričićPetar JurićJosip Knezović

Viktorija KraljevićKristina KujundžićAnja LadikušićRoko MalešPetar OrečIvan PejkovićMilivoj PerišićDeni PerkoSara PiplicaMario StipićMirko ŠakićDanica Šarić

Vanna ŠiškoDražen VukoStjepan VuletićToni Vuletić

Razrednica: Ivana Buće

Osmasi

Sretno!