1

doc.dr Džafer Alibegović

Neumseptembar 2014.godine

XVII Međunarodni simpozijU susret promjenama

Tržište kapitala u BiH i regiji- postkrizne perspektive razvoja -

Globalna ekonomska/finansijska kriza iliGlobalna ekonomska i finansijska kriza

• Uz ostale globalne pošasti, najčešće pominjane leksičke konstrukcije (www.google.com) – “Global economic crisis” –

• 2014: 70,8 mil. stranica – 2009: 1,17 mil.– “Globalna ekonomska kriza”

• 2014: 85 hiljada stranica – 2009: 53 hiljade– “Global financial crisis”

• 2014: 82 mil. stranica – 2009: 2,25 mil.– “Globalna finans(c)ijska kriza”

• 2014: 92 hiljade stranica – 2009: 117 hiljada• Šta je šta (sinonimi ili ne)

– Ekonomska kriza - stanje ekonomskog sistema obilježeno padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti, niskim nivoom cijena i niskom trgovinskom aktivnošću (pad BDP-a, recesija)

– Finansijska kriza - situacija na finansijskom tržištu u kojoj je tražnja za novcem veća od ponude novca (pad likvidnost, poskupljenje kapitala, gubitak vrijednosti finansijskih kompanija)

Obrisi krizeOd istine do laži u tri koraka

• Hokus-Pokus:– bankari su najprije slagali one koji ne mogu vraćati kredite da ih mogu vraćati, – pa su onda slagali sebe da je to zaista tako, – i na kraju još na osnovu toga izdali vrijednosne papire, pa slagali ostatak svijeta...

• Triput izgovorena laž postaje istina• Obrisi finansijske krize

– Nastala u SAD – Sekundarni finansijski instrumenti– Neto isporučioci kapitala– U isto vrijeme evropske ekonomije bilježe rast (Zapadna Evropa 3%, tranzicijske zemlje

5%)– Dakle, kriza nije “namjeravala” biti globalna– Rasprostrla se finansijskim tržištima, nošena valom poslovnog pesimizma, opreza i

straha– Region Balkana je manje osjetljiv jer finansijska tržišta nisu razvijena, banke nisu

isporučioci kapitala, proizvođači komercijalnih roba nisu dominantni u odnosu na vladin sektor i komunalne (javne) kompanije koje nisu podložne konjukturnim ciklusima

– Ipak...

...”globalna se kriza prelila na naše berze”

4

Promet (EUR) SASE BLSE ZSE BELEX

2007 651.559.755 379.676.297 9.083.051.670 2.059.769.522

2008 243.926.812 140.651.405 4.243.724.350 882.454.957

2009 112.016.616 92.284.762 1.494.874.331 441.976.426

2010 55.502.973 90.087.114 1.747.870.269 222.475.934

2011 125.157.663 217.532.702 786.760.220 280.180.758

2012 191.007.136 133.412.383 511.132.928 219.765.572

2013 125.384.543 192.172.384 498.259.013 267.006.644

Transakcije SASE BLSE ZSE BELEX2007 158.507 100.508 519.240 301.2102008 39.241 30.917 758.164 119.0012009 25.707 18.216 487.252 77.2152010 18.244 19.351 286.875 725.5502011 15.900 25.770 351.498 2.887.5382012 11.643 26.842 280.990 483.0132013 9.200 30.636 255.046 344.109

Ili slikom

5

07 08 09 10 11 12 130

100,000

200,000

300,000

400,000

500,000

600,000

700,000

SASE Promet Transakcije

07 08 09 10 11 12 130

50,000

100,000

150,000

200,000

250,000

300,000

350,000

400,000

BLSE Promet Transakcije

07 08 09 10 11 12 130

1,000,0002,000,0003,000,0004,000,0005,000,0006,000,0007,000,0008,000,0009,000,000

10,000,000

ZSE Promet Transakcije

07 08 09 10 11 12 130

500,000

1,000,000

1,500,000

2,000,000

2,500,000

3,000,000

3,500,000

BELEX promet Transakcije

Indeksi

• SASX-10– Sa 6.040 na ispod 1.000 – sada na oko 700 poena

• BIRS– Sa 5.218 na ispod 1.000 – sada na oko 700 poena

• CROBEX– Sa 5.393 na 1.200 – sada oko 1.800

• BELEX-15– Sa 3.335 na 347 – sada oko 630

• Sličnu situaciju su imale i razvijene berze– DJIA: 14.000 -> 6.500; FTSE: 6.700 -> 3.500; DAX: 8.100 -> 3.700– Međutim, svi ovi indeksi su se oporavili i za oko 20% nadmašili

pretkrizne vrijednosti

6

Neophodni sastojci za krizu• Ekonomska kriza - stanje

ekonomskog sistema obilježeno padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti, niskim nivoom cijena i niskom trgovinskom aktivnošću (pad BDP-a, recesija)

• Dakle, neophodni sastojci– mjerljiv i realan pad

proizvodnje– porast nezaposlenosti– nizak nivo cijena (usporavanje

inflacije ili pad cijena)– niska trgovinska aktivnost– pad BDP-a (negativni rast...)

• Finansijska kriza - situacija na finansijskom tržištu u kojoj je tražnja za novcem veća od ponude novca (pad likvidnost, poskupljenje kapitala, gubitak vrijednosti finansijskih kompanija)

• Neophodni sastojci– Uređeno i funkcionalno

(efikasno?) finansijsko tržište– Koncentracija ponude i tražnje

za novcem– Tražnja veća od ponude

7

Šta je bilo prije – koka ili jaje...• Dva dominantna stava

– “Tržište je nerazvijeno jer na njemu nema dovoljno finansijskih instrumenata...”– “Finansijski instrumenti se ne emituju radi niskog stepena razvoja tržišta...”

• Ako tražimo odgovor, onda se treba skoncentrisati na suštinsku funkciju finansijskog tržišta – mobilizaciju kapitala– U temelju te funkcije stoji POTREBA za postojanjem, najprije finansijskih

instrumenata, a potom i finansijskog tržišta– Radi efikasne i efektivne mobilizacije kapitala

• u svrhu ostvarivanja preduzetničke ideje koja inače ne bi bila ostvariva – primarno • Realokacije kapitala i investicijskih ciljeva – sekundarno

• Finansijski instrument kojim se materijalizira čin mobilizacije kapitala (dionica, obveznica...), tek je - „instrument“, koji sam po sebi nema svrhu niti smisao

• Za koncipiranje razvojnih strategijskih pravaca bitno je naći odgovor na pitanje postoji li, i da li je moguće artikulisati potrebu za mobilizacijom kapitala, odnosno potrebu za njegovom kasnijom realokacijom

8

A naše tržište/a• Bilo je sve i radilo svašta:

– Uspostavljeno, deklarativno i suštinski, kao dio procesa tranzicije– Koncipirano kao mjesto na kojem će se trgovati dionicama proizašlim iz

privatizacije državnog kapitala• Najprije sekundarno tržište, a primarno, ako je i formirano, nastalo je posljedično

i usput– Podij za poslovanje neregistrovanih posrednika na sivom tržištu– Mehanizam koncentracije vlasništva i moći – mjesto redistribucije i trgovine

korporativnim uticajem i kontrolom• Kroz“pakete” glasova koji onda imaju samostalan život, uz autonomno formiranu

cijenu i vrijednost• Istovremeno, primarno tržiše sa funkcijom mobilizacije kapitala, potpuno je

zapostavljeno– Naposlijetku, tržište je destruirano manipulativnim i “sitnošićarskim”

djelovanjem najvažnijih učesnika na tržištu – profesionalnih posrednika

9

Treba li nama tržište• U osnovi razvoja finansijskog tržišta stoji POTREBA za

mobilizacijom kapitala• Odgovor: Treba, naravno

– Depoziti stanovništva 9 milijardi maraka• od čega se približno polovica dugoročni

– Kreditni plasmani banaka prema privatnim kompanijama približno 17 milijardi maraka• od čega se oko 4,5 milijardi kratkoročni

– Kamatni raspon oko 4 p.p.– Potreba očito postoji, a ni potencijala ne nedostaje

– Ipak, jedini finansijski posrednik koji povezuje kapitalom suficitno stanovništvo i kapitalom deficitne kompanije i preduzetnike su i dalje banke 10

A šta sa krizom...• Prvi korak: suočavanje sa istinom

– „Privatizacija je, kao integralni dio procesa tranzicije, u zemljama u tranziciji otvorila prostor za koncentraciju ekonomske moći uporedo sa koncentracijom političke moći“ (Čaušević, 2014)

– Razvoj demokratije nije moguć bez razvoja tržišta • Naše tržište nije zapalo u krizu radi globalne krize, nego zato što

se potrošila njegova funkcija mehanizma postprivatizacijske koncentracije „ekonomske i političke moći“.

• Zato izlaz iz krize ne treba “čekati” iz razvijenog svijeta• “Tržište kapitala u BiH ponovo je na početku” (Božić,2012)

11

Perspektive poslije krize(uz rizik ponavljanja i pretvaranja u dosadu)

• Temelj - identificirana i artikulirana potreba za mobilizacijom kapitala, povezivanjem kapitalom suficitnih i kapitalom deficitnih poslovnih entiteta

• Izmjeriti, vrednovati, procijeniti, pa potom ponudu i tražnju dovesti u okvir tržišne infrastrukture

• Primarno tržište nije mjesto gdje se traže „strateški investitori“, nego mjesto gdje etablirane kompanije pronalaze stabilne i povoljne izvore finansiranja za ekspanziju, a preduzetničke ideje poticaj za realizaciju

• Sekundarno tržište nije mehanizam za koncentraciju „ekonomske i političke moći“, nego je njegov zadatak da omogući investitorsku diversifikaciju, kako u pogledu investicijskih ciljeva i strategija, tako i posljedično u pogledu uravnoteženja rizika i prinosa

• Profesionalni posrednici, na funkcionalnom finansijskom tržištu, moraju imati dalekosežan poslovni horizont - Interes klijenata mora biti i njihov interes

12

Perspektive poslije krize• Razvoj demokratije nemoguć je bez razvoja finansijskog tržišta

– Što je opet naizvedivo bez decentralizacije političkog djelovanja, distribucije odgovornosti i disperzije političke i ekonomske moći, kao jedinih brana od pritisaka centralizma, diktature i demagogije

• Stoga, razvoj finansijskog tržišta ne može biti slučajan i stihijski proces, a tržište prepušteno samo sebi

• Naprotiv, razvoj cjelovitog i jedinstvenog finansijskog tržišta (tržišta novca, kapitala i deviznog tržišta, primarnog i sekundarnog tržišta) treba biti dio pažljivo osmišljene makrofinansijske i makroekonomske strategije

• Pri tome, razvojni ciljevi trebaju biti jasno postavljeni, sa precizno određenim i mjerljivim kontrolnim tačkama i mehanizmima, unaprijed obznanjeni i zaštićeni od bilo kakvi centara „ekonomske i političke moći“, koji svojim djelovanjem destruiraju funkcije tržišta, a od njega prave surogat

• U konačnici, finansijska tržišta u regiji trebaju tendirati regionalnom tržištu, kao vjerovatno jedinoj šansi za opstanak i dalji razvoj

13

Džafer Alibegović

• Ekonomski fakultet u Sarajevu– Trg oslobođenja-Alija Izetbegović 1 – Sarajevo

• Telefon– +387 33 253 761

• Web– www.efsa.unsa.ba

• E-mail– dzafer.alibegovic@efsa.unsa.ba