Doc.dr.sc. Sonja Alimović · 2016-06-16 · Povjerenstvo za osiguranje kvalitete ERF-a Doc.dr.sc. Sonja Alimović Oštećenje vida s dodatnim utjecajnim teškoćama 2014/2015 Mentori:

Povjerenstvo za osiguranje kvalitete ERF-a

Doc.dr.sc. Sonja Alimović

Oštećenje vida s dodatnim utjecajnim teškoćama

2014/2015

Mentori: Ivana RogarGojević i Martina Celizić u Mali dom - Zagreb

Diplomski

Obavezni

II (drugi)

6

Npr. 15+30+8+7 (pojašnjenje: ukupno 30 sati predavanja od kojih su 4 e-učenja, 30

vježbi, 0 seminara)

2 razina

Zbog kvalitete provođenja vježbi ukupan broj studenata ne bi smio biti veći od 20


Upoznati studente sa složenom utjecajem dodatnih oštećenja na osobu s

oštećenjem vida.

Razviti sposobnosti opservacije i procjene osoba s oštećenjem vida i dodatnim

teškoćama.

Osposobiti studente za samostalno osmišljavanje rehabilitacijskih ciljeva, kreiranje

programa podrške i programa rada za djecu i odrasle s oštećenjem vida i dodatnim

teškoćama

Završen preddiplomski studij

Osnovna znanja o oštećenju vida

Osnovna znanja o vrstama programa u radu s osobama s oštećenjem vida

1. Preoblikovati edukacijsko-rehabilitacijske postupke s ciljem individualizacije u pristupu

2. Izdvojiti specifične vještine i znanja potrebna za rad s osobama oštećena vida s dodatnim teškoćama

3. Kreirati postupke za unapređenje procesa socijalne inkluzije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom na svim razinama ekoloških sustava

4. Konstruirati formalne i neformalne postupke procjene zadovoljavanja potreba pojedinaca i skupina djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

5. Osmisliti edukacijsko-rehabilitacijski rad s osobama s oštećenjem vida s dodatnim teškoćama

6. Modificirati edukacijsko-rehabilitacijske postupke s obzirom na njihov učinak 7. Evaluirati učinak edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka 8. Razvijati suradnju s drugim stručnjacima, timovima, organizacijama i sustavima 9. Upravljati kontinuiranim profesionalnim i osobnim razvojem 10. Evaluirati korist upotrebe pojedinih metoda i tehnika u radu s osobama

oštećena vida koje imaju i dodatne utjecajne teškoće.

1. Oštećenja vida s dodatnim utjecajnim teškoćama (ishodi: 1-6) 2. Opservacija i procjena osoba s oštećenjem vida i dodatnim utjecajnim

teškoćama (ishodi: 4 - 7) 3. Procjena i prilagodba okoline (ishodi: 4-7 i 10) 4. Komunikacija osoba s oštećenjem vida i dodatnim teškoćama (ishodi: 1-

7)


5. Cerebralno oštećenje vida (ishodi:1-8) 6. Aktivno učenje i model 5 koraka (ishodi:1-10) 7. Planiranje aktivnosti u radu s osobama s oštećenjem vida i dodatnim

utjecajnim teškoćama(ishodi:1-10) 8. Asistivna tehnologija (ishodi:1-10)

Iskustveno učenje i izvršavanje samostalnih zadataka na vježbama kako bi se

potaknulo procjenjivanje, povezivanje i razvoj kritičkog mišljenja te profesionalna

suradnja

Samostalno planiranje i izrada edukacijsko rehabilitacijskog plana grupne aktivnosti

za djecu s oštećenjem vida i dodatnim utjecajnim teškoćama

Samostalna izrada materijala za edukacijsko rehabilitacijsku grupnu aktivnost

Rasprave tijekom predavanja i seminara također kako bi se potaknulo procjenjivanje,

povezivanje i razvoj kritičkog mišljenja

Petak 10 do 12 u zgradi Fakulteta, svakim radnim danom od 8 do 16 putem e-pošte

Predavanja su obavezna uz mogući izostanak s dva sata (2x po 45 min) te uz

opravdan izostanak prema prethodnom dogovoru. Samostalno nabaviti materijale i

zapise s predavanja na kojem nisu sudjelovali.

Vježbe su obavezne, u slučaju opravdanog izostanka, moraju se odraditi prema

dogovoru s mentorom.

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi i vježbama te se uključivati u

rasprave, osobito tijekom seminara i vježbi unutar zgrade Fakulteta.

Kašnjenje i mogući izlasci mogući su samo uz prethodni dogovor.

Upotreba mobitela za vrijeme predavanja, vježbi i seminara nije dozvoljena ni u

kojem obliku.

Svako neizvršavanje obaveza bez prethodnog dogovora s nositeljem kolegija ili

mentorom vježbi, može utjecati na završnu ocjenu.

Pravilnik o studiranju, Etički kodeks Sveučilišta


Pohađanje nastave 0,5; Praktični rad (vježbe, aktivnost, izrada materijala) 3;

seminarski rad 0,5; Pismeni kolokvij 1; Usmeni ispit 1

Završna ocjena se formira aritmetičkom sredinom ocjena kolokvija i vježbi do ocjene

vrlo dobar, za ocjenu izvrstan potrebno je pristupiti usmenom ispitu. Uspješnost

izrade i izvođenja seminara te stupanj aktivnosti i uključivanja u rasprave mogu

utjecati na završnu ocjenu ukoliko je ona na granici (2,5; 3,5; 4,5) između dvije.

U kolokvijima se ocjenjuje razina potrebnog znanja, pravopisna i gramatička

ispravnost, a na usmenim ispitima još i sposobnost kritičkog promišljanja,

komunikacijske sposobnosti te povezivanje nastavnog sadržaja kolegija sa nastavnim

sadržajima drugih kolegija i životnih situacija.

Odgovori u kolokvijima trebaju biti što kraći, jasniji i moraju obuhvatiti sve segmente

na koje se pitanje odnosi.

Vježbe se ocjenjuju i utječu na završnu ocjenu. Na vježbama se ocjenjuje stupanj

uključenosti u rad s djecom, stupanj i kvaliteta suradnje s mentorom i ostalim

stručnjacima u Centru, kvaliteta izrade edukacijsko rehabilitacijskog plana grupne

aktivnosti.

Alimović S. (2012) VisualImpairmentsinChildrenwithCerebralPalsy, Hrvatska revija za

rehabilitacijska istraživanja, 48 (1): 96-103

Amaral, I., Ferreira, J. ( 2011). Anactivitybasedapproach to

educationofstudentswithsevereandprofoundmental disabilities.in: Van dervalle,

Vargancsik, eds. Manual :New Skills for Care workersinLearningDisabilitySettings

Amaral, I., Ferreira, J. ( 2011). Communicationand Severe Disabilities.In: Van

derValle, Vargancsik, (eds.) Manual : New Skills for Care

WorkersinLearningDisabilitySettings

Harley, R.K., Long, R.G., Merbler, J.B., Wood, T.A. (1989): Orientationandmobility for

theblindmultiplyhandicappedyoungchild. Journal ofVisualImairmentandBlindness,

81, 377-381

Matthews, J. (1994): Interactionandplay (Adopt-a-strategybookletseries for

parentsndteachersofinfantsandyoungchildrenwithmultipledisabilities) Hattiesburg:

University of Southern Mississipi


Periodičnu studentska anketa koju provodi Sveučilište (olovka-i-papir metoda), On-

line studentska anketa koju provodi Sveučilište; anonimne sugestije putem e-pošte


Doc.dr.sc. Sonja Alimović

Funkcionalna procjena osoba oštećena vida

2014/2015

Mentor: Snježana Seitz

Diplomski

Obavezni

II (drugi)

5

Npr. 26+30+0+4 (pojašnjenje: ukupno 30 sati predavanja od kojih su 4 e-učenja, 30

vježbi, 0 seminara)

2 razina

Zbog kvalitete provođenja vježbi ukupan broj studenata ne bi smio biti veći od 20


Poučiti studente o najčešćim organskim uzorcima oštećenja vida i njihovoj

povezanosti s funkcionalnim oštećenjem vida.

Osposobiti studente za korištenje različitih instrumenata i tehnika u procjeni osoba

oštećena vida.

Osposobiti studente za izradu i provedbu programa rehabilitacije

Završen preddiplomski studij

Osnovna znanja o oštećenju vida

Osnovna znanja o uzrocima oštećenja vida

1. Povezati neurobiologijske osnove razvoja i osnovne građe, razvoja i fiziologije oka s razvojem funkcionalnog vida.

2. Analizirati povezanost organskih oštećenja s funkcionalnim oštećenjem vida.

3. Zaključiti koji uzroci oštećenja vida mogu izazvati teža, a koji lakša odstupanja u vizualnom funkcioniranju.

4. Koristiti instrumente i tehnike u procjeni osoba oštećena vida. 5. Odabrati na osnovu procjene najbolju metodu rehabilitacije. 6. Napisati mišljenje s funkcionalne procjene. 7. Kreirati i provoditi program rehabilitacije 8. Razlikovati metode znanstvenog istraživanja 9. Razvijati suradnju s drugim stručnjacima, timovima, organizacijama i

sustavima

1. Vizualno funkcioniranje (vidne funkcije i funkcionalni vid, međuodnos) (ishodi: 1-3)

2. Postupci procjene vidnih funkcija (odabir instrumenata i materijala) (ishodi: 1-7)

3. Postupci procjene vidnih funkcija (odabir instrumenata i materijala) (ishodi: 4-7)

4. Testovi za procjenu vidnih funkcija (Lea testovi, Teller, Cardiff i drugi) (ishodi: 2-6)

5. Procjena funkcionalnog vida (terminologija, instrumentarij) (ishodi: 1 -4 i 6-9)

6. Postupci i zadaci procjene oštećena vida (ishodi: 1-9) 7. Socijalne i komunikacijske vještine osoba oštećena vida (kao

područje procjene vizualnog funkcioniranja i odabir instrumenta – SSRS, aplikacija instrumenta, analiza rezultata, preporuka za


rehabilitaciju) (ishodi: 3-9) 8. Svakodnevne vještine osoba oštećena vida (kao područje procjene

vizualnog funkcioniranjai odabir, primjena, interpretacija instrumenata) (ishodi: 3-9)

9. Orijentacija i kretanje (kao područje procjene vizualnog funkcioniranja) (ishodi: 3 - 9)

10. Procjena uspješnosti integracije u redovni sustav odgoja i obrazovanja (ishodi: 3-9)

11. Asistirajuće tehnologije (ishodi: 3-9) 12. Stepbystep (ishodi: 3-8) 13. Testovi lateralizacije (ishodi: 1-8) 14. Testovi za ispitivanje taktilne percepcije (ishodi: 3-8) 15. Ispitivanje senzoričke integracije u osoba s oštećenjem vida (ishodi:

3-8)

Iskustveno učenje i izvršavanje samostalnih zadataka na vježbama kako bi se potaknulo

procjenjivanje, povezivanje i razvoj kritičkog mišljenja te profesionalna suradnja

Samostalno procjenjivanje i pisanje mišljenja.

Samostalno osmišljavanje materijala za funkcionalnu procjenu osoba s oštećenjem vida.

Rasprave tijekom predavanja i seminara također kako bi se potaknulo procjenjivanje,

povezivanje i razvoj kritičkog mišljenja

Petak 10 do 12 u zgradi Fakulteta, svakim radnim danom od 8 do 16 putem e-pošte

Predavanja su obavezna uz mogući izostanak s dva sata (2x po 45 min) te uz opravdan

izostanak prema prethodnom dogovoru. Samostalno nabaviti materijale i zapise s

predavanja na kojem nisu sudjelovali.

Vježbe su obavezne, u slučaju opravdanog izostanka, moraju se odraditi prema dogovoru

s nositeljem kolegija ili mentorom.

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi i vježbama te se uključivati u rasprave,

osobito tijekom seminara i vježbi unutar zgrade Fakulteta.

Kašnjenje i mogući izlasci mogući su samo uz prethodni dogovor.

Upotreba mobitela za vrijeme predavanja, vježbi i seminara nije dozvoljena ni u kojem

obliku.


Svako neizvršavanje obaveza bez prethodnog dogovora s nositeljem kolegija ili

mentorom vježbi, može utjecati na završnu ocjenu.

Pravilnik o studiranju, Etički kodeks Sveučilišta,Etički kodeks u istraživanjima s djecom

Pohađanje nastave 1; Praktični rad (vježbe, aktivnost, izrada materijala) 1;

Eksperimentalni rad 1; Pismeni kolokvij 1; Usmeni ispit 1

Završna ocjena se formira aritmetičkom sredinom ocjena kolokvija i vježbi do ocjene vrlo

dobar, za ocjenu izvrstan potrebno je pristupiti usmenom ispitu. Uspješnost izrade i

izvođenja seminara te stupanj aktivnosti i uključivanja u rasprave mogu utjecati na

završnu ocjenu ukoliko je ona na granici (2,5; 3,5; 4,5) između dvije.

U kolokvijima se ocjenjuje razina potrebnog znanja, pravopisna i gramatička ispravnost, a

na usmenim ispitima još i sposobnost kritičkog promišljanja, komunikacijske sposobnosti

te povezivanje nastavnog sadržaja kolegija sa nastavnim sadržajima drugih kolegija i

životnih situacija.

Odgovori u kolokvijima trebaju biti što kraći, jasniji i moraju obuhvatiti sve segmente na

koje se pitanje odnosi.

Vježbe se ocjenjuju i utječu na završnu ocjenu. Na vježbama se ocjenjuje razumijevanje i

upotreba znanja stečenih na predavanjima, stupanj i kvaliteta suradnje s mentorom i

ostalim stručnjacima u Centru, kvaliteta izrade mišljenja.

Alimović S. (2012) The assessment and rehabilitation of vision in infants,Paediatr Croat.

56 (Supl 1): 218-226

Alimović S. (2006) Simptomi oštećenja vida: kako prepoznati poteškoće kod djeteta, S

Vama, 2/3, str. 20- 23

Koenig, A.J.; Holbrook, M.C.; (1995): Learning Media Assessment – A ResourceGuide For

Teachers, TSBVI

Withagenetal. Tactual Profile, AnAssessment Procedure for

TactualFunctioninginChildrenandAdolescentsReliabilityandValidityofthe Instrument,

Royal Dutch Visio

Gresham, F.M., Elliott, S.N. (1990): SocialSkills Rating System, PearsonAssessment


1. Bradley-Johnson, S. (1994): Psychoeducationalassessmentofstudentswho are visuallyimpairedorblind. Infancythrughhighschool. Pro-Ed, Austin

2. Wyver, S.R., Markham, R., Hlavacek, S. (1999): Visualitemsintestsofintelligence for children, Journal ofVisualImpairmentandBlindness, 93, 9, 573-582

3. Reder, P., Lucey, C. (1995): Assessmentofparenting: psychiatricandpsychologicalcontributions. Routledge, London

4. Van derKolk, C.J. (1977): Intelligencetesting for visuallyimpaired, Journal ofVisualImpairmentandBlindness, 71, 4, 158-163

5. Hill, E., Hill, M. (1980): Revisionandvalidationof a test for assessingthespatialconceptualabilitiesofvisuallyimpairedchildren. Journal ofVisualImpairmentandBlindness, 74, 10, 373-380

Periodičnu studentska anketa koju provodi Sveučilište (olovka-i-papir metoda), On-

line studentska anketa koju provodi Sveučilište; anonimne sugestije putem e-pošte


Navesti akademsku godinu za koju je silabus aktualan

Navesti sve suradnike na predmetu, uključujući i mentore

Preddiplomski, diplomski, naziv programa

Obavezni/izborni

Npr. 26+30+0+4 (pojašnjenje: ukupno 30 sati predavanja od kojih su 4 e-učenja,

30 vježbi, 0 seminara)

R1

1, 2, 3 razina; postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%); u privitku Odluka o oblicima sveučilišne nastave prema razini

primjene tehnologija e-učenja

Ukoliko se radi o obaveznom predmetu – navesti koliko studenta može upisati predmet kao izborni

Ukoliko se radi o izbornom predmetu – navesti koliko studenata ga može upisati ili napisati „bez ograničenja)


Omogućiti studentima stjecanje potrebnih znanja iz područja socijalnog zakonodavstva i

socijalne politike RH s naglaskom na osobe oštećena vida

Osposobiti studente za samostalno pronalaženje relevantnih informacija iz područja

socijalnog zakonodavstva RH i ključnih međunarodnopravnih dokumenata

Potaknuti studente na kritičko promišljanje domaćeg i međunarodnopravog zakonodavstva i

regulative

Opisati koje ulazne kompetencije treba imati student da bi mogao upisati predmet - odnosi se na studente koji obavezne

predmete na pojedinim programima (ne nužno onima na koje su upisani) upisuju kao izborne; studente s drugih studija (izvan

ERF-a) koji bi željeli upisati predmet

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta biti u mogućnosti:

1. identificirati i opisati ključne domaće i inozemne socijalno-pravne dokumente vezane uz

položaj osoba s invaliditetom općenito i osobe s oštećenim vidom posebno

2. analizirati značaj socijalno-pravnih instituta u pojedinim sustavima socijalne politike i testirati

njihovu ulogu u definiranju životnog položaja osoba s oštećenim vidom

3. predvidjeti mogući budući razvoj socijalno-pravne regulative vezane uz položaj osoba s

invaliditetom općenito i osoba s oštećenim vidom posebno

4. informirano raspravljati i zauzimati stavove o pitanjima vezanim uz socijalno-pravni položaj

osoba s oštećenim vidom u Republici Hrvatskoj i svijetu

5. demonstrirati praktičnu vještinu korištenja domaćih i međunarodno-pravnih dokumenata koji

reguliraju položaj osoba s invaliditetom općenito i osoba s oštećenim vidom posebno

Upoznavanje, razmjena informacija, dogovor o radu, Uvodno predavanje Invalidnost u

kontekstu međunarodno-pravnih instrumenta

Invalidnost u kontekstu međunarodno-pravnih instrumenta - nastavak

Položaj osoba oštećena vida u europskom socijalnom prostoru

Kolokvij I

Položaj osoba oštećena vida u domaćem socijalnom prostoru

Oštećenje vida u kontekstu hrvatskih pravnih instrumenata

Osobe oštećena vida i sustav socijalne skrbi RH i mirovinskom sustavu RH


Osobe oštećena vida i mjere obiteljske politike RH

Osobe oštećena vida u sustavu obrazovanja i sustavu zapošljavanja RH

Neprofitni sektor i osobe oštećena vida u RH

Smjernice unaprjeđivanja socijalno-pravnog položaja osoba oštećena vida

Kolokvij II

Prezentacija seminara



Slijed nastavnih tema u funkciji ostvarivanja ishoda učenja; sadržaj je potrebno razraditi i prema vrstama nastave koji se

planiraju – predavanja, seminari, vježbe, radionice, mentorski rad, laboratoriji i drugi oblici; ukoliko se neke vrste nastave

odvijaju izvan zgrade Fakulteta, navesti mjesto održavanja nastave (ustanove/adrese)

Važno: povezati očekivanje ishode učenja, načine poučavanja i procjenjivanja/ocjenjivanja

Predavanja se odvijaju uz pomoć ppt prezentacija pri čemu se od studenata očekuje

aktivno sudjelovanje u nastavi. Poticat će se rasprave tijekom predavanja te

samostalna priprema za svako naredno predavanje uz pomoć unaprijed dodijeljenih

zadataka. Poticat će se individualni, ali i timski rad osobito prilikom pripreme, izrade i

prezentacije seminarskih radova

Navesti kakav se pristup učenju i poučavanju očekuje i što će to značiti za studente; ukazati studentima na što treba uputiti

posebnu pažnju prilikom učenja (npr. iskustveno učenje, rasprave, timski rad, projektna nastava i slično)

Važno: voditi računa da pristup učenju i poučavanju treba povezati s očekivanim ishodima, sadržajima, nastavnim metodama i

vrednovanjem znanja studenata

Konzultacije se odvijaju petkom u vremenu od 11 do 13 sati u Nazorovoj 51, a studenti u

svakom trenutku mogu kontaktirati s nastavnikom putem e-maila.

Navesti vrijeme konzultacija u tekućoj akademskoj godini, načine kontaktiranja s nastavnicima (konzultacije, načini

komuniciranja, dostupnost nastavnika)

Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu pri čemu se tolerira opravdani izostanak do

20% nastave te 10% seminara. Studenti koji ne sudjeluju na nastavi dužni su samostalno

prikupiti informacije o održanom predavanju od strane studenata koji su sudjelovali na nastavi.

Očekuje se pažljivo i aktivno sudjelovanje u nastavi, ulasci nakon započete nastave tolerirat

će se samo iznimno, a tijekom nastave nije dopušteno korištenje mobitela. U slučaju

nepoštivanja postavljenih pravila student može biti udaljen s nastave.

Postaviti jasna pravila o pohađanju nastave (broj mogućih izostanaka, informiranje o nastavi za vrijeme odsustva, odgovornost

studenata za ostvarivanje ciljeva rada u predmetu, remećenje nastave (ulasci/izlasci, mobitel i sl.); kašnjenje i/ili neizvršavanje

zadataka (uputiti studente u procedure koje slijede nakon kašnjenja (primjerice: smanjivanje ocjene, davanje dodatnih

zadataka);


Važno: povezati očekivanje ishode učenja, načine poučavanja i procjenjivanja/ocjenjivanja

Napomena: Korištenje odredbi usvojenog Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata uz dodavanje ostalih pravila, ukoliko

predmet ima specifičnosti koje nisu opisane Pravilnikom)

Akademska čestitost - dužnost je nastavnika promovirati akademsku čestitost i zahtijevati poštivanje načela akademske

čestitosti kod studenata; uputiti studente na dokumente koji reguliraju ovo područje (npr. Pravilnik o studiranju, Etički kodeks

Sveučilišta i drugi); navesti i dokumente koje se odnose na profesionalnu etiku, a važni su s obzirom na sadržaj i/ili aktivnosti na

predmetu (npr. istraživanja, hospitacije, praksa i slično; npr. Etički kodeks u istraživanjima s djecom)

Aktivno i redovito sudjelovanje studenta na nastavi 1 ECTS

Samostalni rad 1 ECTS

Priprema i izrada seminarskog rada 1 ECTS

Kolokvij 1 0,5 ECTS

Kolokvij 2 0,5 ECTS

Upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta

Sve aktivnosti koje su obavezne za studenta i dio su vrednovanja/načina ocjenjivanja trebaju biti iskazane opterećenjem u ECTS

bodovima

Od studenta se očekuje aktivno sudjelovanje na nastavi uz neophodnu pripremu za nastavu

temeljem dobivenih uputa.

Konačna ocjena iz predmeta izvodi se na način da se vrednuje: uspjeh na dva kolokvija,

kvaliteta izrade seminarskog rada redovitost i aktivnost tijekom predavanja te kvaliteta

pripremljenosti za nastavu. Konačna ocjena čini srednju vrijednost ocjena postignutih na dva

kolokvija i ocjene iz seminarskog rada te može biti podignuta ili spuštena za dvije ocjene

temeljem aktivnosti i redovitosti na nastavi. U slučaju neizlaska studenta na kolokvij isti je

dužan pristupiti pismenom i usmenom ispitu u naznačenom ispitnom roku.

• Seminarski rad studenti mogu izrađivati individualno ili timski. Studenti izrađuju koncept

seminarskog rada, pretražuju relevantnu literaturu, u dogovoru s profesorom definiraju

konačni sadržaj te izrađuju seminarski rad. Pored navedenih tema student može osobno

predložiti temu seminarskog rada. Seminarski rad se predaje najkasnije do 10. svibnja.

Student je dužan prezentirati seminarski rad na jednom od predviđenih termina.

• Opseg seminarskog rada treba biti 7-9 stranica (Times New Roman 12, prored 1,5)

Opisati načine kako se vrednuje rad studenata na pojedinim oblicima i vrstama nastave te kako se oblikuje konačna ocjena

Ukazati studentima na očekivanja u vezi s pismenim radovima (pravopisna i gramatička ispravnost, potreba korištenja računala,

način predaje radova (elektronski ili u pisanom obliku); čim je moguće točnije uputiti studente u očekivanja glede pismenih

radova (opseg, struktura, način obrade teksta, stil pisanja)

Pomno planirati način vrednovanja rada studenata/studentica kada se procjenjuje uradak grupe/tima (primjerice, zatražiti od

grupe/tima jasan iskaz o tome kako su se podijelili zadaci u timu)


Predavanja iz kolegija: Socijalno pravne osnove u edukaciji i rehabilitaciji osoba

oštećenog vida

Učur, M. (2000): Socijalno pravo; Informator, Zagreb

Rismondo, M. (2000): Definicija invalidnosti i njezin razvoj u hrvatskom mirovinskom

osiguranju, Revija za socijalnu politiku, Svezak 7, Br. 3

Najman Hižman, E.; Leutar, Z.; Kancijan, S. (2008): Stavovi građana prema osobama s

invaliditetom u Hrvatskoj u usporedbi s Europskom Unijom; Socijalna ekologija, Vol 17,

No. 1.

Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu

osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.

– 2015.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom UN-a

Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.

do 2015. godine

Dostupna u knjižnici i putem ostalih medija; za literaturu na stranom jeziku navesti moguće inačice na hrvatskom jeziku (kada

god je moguće)

Zovko, G.: (2000.) Socijalna skrb o invalidima u Republici Hrvatskoj, Revija za socijalnu

politiku, br.3-4, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, str. 273-

289.

Standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom, UN, 1993

Na kraju izvođenja kolegija provest će se studentska anketa u organizaciji Sveučilišta u

Zagrebu

Navesti periodičnu studentsku anketa koju provodi Sveučilište (olovka-i-papir metoda), On-line studentska anketa koju provodi

Sveučilište; navesti ostale postupke kojima evaluirate predmet

Navesti sve ostale informacije koje su važne za kvalitetno izvođenje predmeta


Prof.dr.sc. Martina Ferić Šlehan

SAVJETOVANJE

2014./2015.

Izvoditeljica kolegija je dr.sc. Miranda Novak

Diplomski program, studij socijalne pedagogije (moguće ga je izabrati i kao izborni kolegij za druge smjerove)

Izborni

II. i IV.

3 ECTS-a

Ukupno 30 sati predavanja + 15 sati vježbi + 0 seminara (od 30 sati predavanja 2 sata su e-učenje razine 1)

1 razina

Kolegij može upisati 15 studenata

Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa savjetodavnim radom i praksom savjetovanja djece i mladih u riziku za razvoj poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja te s praksom savjetovanja njihovih roditelja/obitelji

Nema posebno propisanih uvjeta


Valorizirati značaj savjetodavnog rada u poslu socijalnog pedagoga

Kritički ocijeniti razlike savjetovanja od psihoterapijskog rada

Procijeniti obilježja teorijskih pristupa u savjetovanju

Snimiti obilježja postupaka i tehnika u odgojnom savjetovanju

Samoprocijeniti svoje komunikacijske vještine i kompetencije koje su potrebne za posao savjetovatelja

Povezati obilježja savjetodavnog odnosa i procese promjena u savjetovanju

Demonstrirati poznavanje specifičnih vještina i tehnika u procesu savjetovanja

Samoprocijeniti iskustvo i doživljaj savjetodavnog odnosa

04.03.2015., srijeda Uvodno predavanje, upoznavanje s programom kolegija, dogovori/ Pojmovna određenja – savjetovanje, terapija, psihoterapija

11.03.2015., srijeda Razne teorije i terapijski pravci u savjetodavnom radu/Istraživanja savjetodavnog rada 17.03.2015., utorak VJEŽBE – posjet Centru za djecu, mlade i obitelj Modus 18.03.2015., srijeda VJEŽBE u dvije grupe (Ferić/Novak) 25.03.2015., srijeda VJEŽBE – gošća predavačica Ana Staničić, Centar za kognitivno-bihevioralnu terapiju 31.03.2015. utorak Ključne komunikacijske vještine u savjetovanju/VJEŽBE – INICIJALNI INTERVJU 01.04.2015. srijeda Provedba posebne obveze uključivanja u psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade - Gabrijela Ratkajec Gašević 08.04.2015. , srijeda VJEŽBE u dvije grupe (Ferić/Novak) 14.04.2015., utorak Kompetentnosti savjetovatelja/Procesi promjena u savjetovanju 15.04.2015., srijeda Savjetovatelj i savjetodavni odnos/Vježbe – gošća predavačica Jasenka Pregrad, Centar HOMA 21.04.2015. , utorak Individualno i grupno savjetovanje/Vježbe 22.04.2015., srijeda Partnersko i obiteljsko savjetovanje 29.04.2015., srijeda VJEŽBE u dvije grupe (Ferić/Novak) 05.05.2015., utorak Etika u savjetodavnom radu/Ugovori u savjetovanju


06.05.2015., srijeda Pismeni ispit i evaluacija kolegija

Velik dio učenja u kolegiju Savjetovanje je iskustveno učenje te igre uloga kroz vježbe tijekom kojih se evocira savjetodavni

proces i okruženje. Često korištena tehnika je tehnika prezentacije savjetodavnog rada kroz „fish-bowl“ tako da u ulozi

savjetovatelja bude i izvoditeljica kolegija i sami studenti. Isto tako, velik dio učenja počiva na spremnosti studenata da se kroz

igru uloga okušaju u ulozi klijenata kako bi osjetili tu poziciju. Na takav način kolegij studentima zaista omogućuje ostvarivanje

opisanih ishoda i kompetencija. Zbog velikog broja studenata u akademskoj godini 2014./2015. vježbe će izvoditi i prof.dr.sc.

Martina Ferić te dr.sc. Miranda Novak kako bi se omogućila veća kvaliteta rada u malim grupama.

Zbog svega navedenog, izvođenje nastave na kolegiju je specifično te je iznimno važan etički aspekt i apsolutna povjerljivost kod

svih sudionika nastavnog procesa. O navedenome su studenti upoznati već tijekom uvodnog predavanja te će se oko

pridržavanja pravila povjerljivosti primjenjivati stroga pravila.

Konzultacije se održavaju srijedom od 12 do 13 sati, a izvoditeljica kolegija za sva je pitanja dostupna mailom.

Student je tijekom izvođenja nastave za potrebe vježbi dužan napisati 3 kratka pisana rada:

esej „Mentalno zdravlje pomagača i briga za moje mentalno zdravlje“ – 1 do 2 stranice – rok za predaju drugi termin nastave

Transkript inicijalnog intervjua – rok za predaju je 15.04.2015.

Analiza slučaja – studenti će dobiti pripremljene zadatke i smjernice za analizu. Analiza slučaja ulazi završnu ocjenu – rok za predaju je 06.05.2015.

Sve zadatke treba predati na vrijeme, u elektronskoj ili pisanoj verziji, poštujući okvire i pravila akademskog pisanja.

Prisustvovanje nastavi kolegija je obvezno, no s nastave kolegija je moguće izostati dva puta što se ne preporuča zbog iznimne

važnosti svih tema za ispunjenje postavljenih ishoda.

Od studenata se tijekom izvođenja cijelog kolegija, zbog direktnog kontakta s korisnicima te osobnog rada na sebi, očekuje strogo poštivanje načela povjerljivosti te načela Etičkog kodeksa socijalnih pedagoga. U tu će svrhu studenti potpisati i informirani pristanak.

Od studenata se očekuje da će u izvršavanju svojih obaveza poštivati osnovna etička načela akademskoga rada.

Prepisivanje, varanje i ostali neprihvatljivi oblici ponašanja nisu dobrodošli. Ukoliko student tuđi rad prikaže kao svoj bit će mu

uskraćen potpis kao potvrda urednom izvršenju obaveza.

Izvođenje nastave i vježbi 1

Pismeni radovi 0.3

Pismeni ispit 0.7

Praktični rad 0.5

U ukupnu i završnu ocjenu ulazi ocjena trećeg pismenog zadatka Analiza slučaja te ocjena na pismenom ispitu. Na zadnjem satu nastave studenti polažu pismeni ispit. Ukoliko ga nisu položili ili izašli na taj ispit on s polaže u redovnim ispitnim rokovima.

1. Ajduković, M., Hudina, B. (1996). Značaj učinkovite komunikacije u radu pomagača u: Pregrad, J. (ur). Stres,


trauma, oporavak. Društvo za psihološku pomoć. Zagreb. 2. Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Naklada Slap, Jastrebarsko. (str. 3-

63. poglavlja: Uvod i pregled, Savjetovatelj: osoba i profesionalac, Etička pitanja u savjetodavnoj praksi) 3. Hackney, H.L.., Cornier. S. (2012). Savjetovatelj – stručnjak. Naklada Slap, Jastrebarsko. (poglavlje 1., 2., 3., 4.,

5., 6. i 12.)

1. Burnard, P. (2007). Counselling skills training: A sourcebook of activities. Viva Books Private. New Delhi. 2. Dryden, W. (ur) (1992). Key issues for counselling in action. Sage Publications. London. 3. Etički kodeks Hrvatskog psihološkog društva. (1996). Hrvatski psihologijski glasnik, 3-4, 5-10. 4. Etički kodeks socijalnih pedagoga (2005). Hrvatska udruga socijalnih pedagoga. Zagreb. 5. Nelson-Jones, R. (2007). Praktične vještine u psihološkom savjetovanju i pomaganju: opis modela savjetovanja o

životnim vještinama i vježbe za njihovu primjenu. Naklada Slap. Jastrebarsko. (poglavlje 1., 4., 5., 6., 7.) 6. Pearson, J. C., Spitzberg, B. H. (1990). Interpersonal communication: Concepts, components and contexts. Wm. C. Brown

Publishers. Dubuque. 7. Sharf, R. S. (2000). Theories of Psychotherapy and Counseling: Concepts and Cases. Wadsworth/Thomson Learning.

Belmont.

Interna pismena i usmena evaluacija predmeta prema ishodima učenja, formalna sveučilišna evaluacija predmeta (metoda

olovka i papir, on-line studentska anketa), usmeni završni feedback studenta, analiza postignuća studenata


Grupni rad II

1 Nositelj/i predmeta

Izv.prof.dr.sc. Anamarija Žic Ralić

2 Naziv predmeta

Grupni rad II

3 Akademska godina

2015/16

4 Suradnici na predmetu

Navesti sve suradnike na predmetu, uključujući i mentore

5 Studijski program

Diplomski studij Edukacijske rehabilitacije; modul: Inkluzivna edukacija i

rehabilitacija

6 Status predmeta

Izborni

7 Semestar

II

8 Bodovna vrijednost (ECTS)

3

9 Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15 P + 30 V + 0 S


10 Razina primjene e-učenja

1 razina

11 Broj studenata kojima predmet nije obavezan ili je izboran na predmetu

Ograničenje na 14 studenata

12 Ciljevi predmeta

Stjecanje socijalne i emocionalne kompetencije, osobni razvoj te stjecanje kompetencija

za rad s grupama na osobnom razvoju.

13 Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Grupni rad I

14 Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Student ćenatemeljuvlastitogiskustvaistečenogznanjanakonkolegijamoći: - surađivatiuplaniranjuiuzsupervizijuko-voditigrupuzaosobnirast,

razvojipromjenuponašanjaklijenatausvojojpraksi - srazumijevanjempovezivatiteorijskoznanjeinjegovuprimjenuupraksi - uzsupervizijukoristitirazličitetehnikekojimasepotičeosobnirastirazvoji/iliotklanja

iliublažavanepoželjnoponašanje (dijagnostičkeiterapijskeintervencije)

15 Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave


PREDAVANJA Svjesnost kao jedan od putova izlječenja Integrativna terapija pokretom Patogeneza i procesualna dijagnostika Terapijski proces – tetradički sustav Inicijalna faza Faza akcije Faza integracije Faza nove orijentacije Četiri razine terapijskog poniranja Naknadna socijalizacija / temeljno povjerenje kao jedan od putova izlječenja Teorija ličnosti Self Teorija ličnosti Razvoj ličnosti kao jedan od putova izlječenja Terapijske intervencije Krizna intervencija VJEŽBE Upoznavanje, izražavanje vlastitih očekivanja i spremnosti za rad na pojedinim sadržajima Vježbe poticanja svjesnosti: prostor, centriranje Kontakt sa sobom – slušanje glazbe, crtanje/pisanje asocijacija, povezivanje prepoznatog sa sobom Funkcionalni način rada u integrativnoj terapiji pokretom - reguliranje napetosti i opuštanja Rad na konfliktima – uvid u odnose iz vlastite prošlosti, biografska analiza konteksta i kontinuuma – vođeno sjećanje na djetinjstvo Rad na konfliktima – uvid u odnose iz vlastite prošlosti, biografska analiza konteksta i kontinuuma – pisanje/crtanje biografije Rad na odnosima u obitelji – zamišljanje razgovora s značajnom osobom u obitelji, zapisivanje što vam se sviđa, što ne sviđa, što očekujete, kako vidite odnos za 5 g (Rainwater) Teme proizišle iz grupe Teme proizišle iz grupe Na podu, jedan prima drugi daje što prvom treba (dodir) izmjena uloga – istraživanje ranih iskustava Istraživanje vlastitih uloga – definiranje podličnosti psihodrama podličnosti Teme proizišle iz grupe Teme proizišle iz grupe Teme proizišle iz grupe Teme proizišle iz grupe Provjera postignuća ishoda kroz dva kolokvija i praktični rad s klijentom.

16 Pristup učenju i poučavanju

Od studenata se očekuje aktivan pristup. Značajnu ulogu imati će iskustveno

učenje, rasprave i timski rad.


17 Vrijeme konzultacija i načini komunikacije

Konzultacije prema potrebi i po prethodnom dogovoru putem e-mail:

[email protected]

18 Obaveze studenata

Za realizaciju ishoda neophodna je aktivnost studenata, što podrazumijeva iznošenje

vlastitih iskustava i stajališta, te aktivno slušanje članova grupe.

Polaženje nastave je obavezno, uz opravdani razlog moguće je izostati s 1 sata

predavanja i s 2 sata vježbi (1 susret grupe). Izostanak s većeg broja sati nije moguće

nadoknaditi i u tom slučaju student neće moći dobiti potpis i pristupiti ispitu.

19 Etička pitanja u nastavi

Studenti su dužni poštivati etička načela (Pravilnik o studiranju, Etički kodeks sveučilišta)

20 Praćenje rada studenata

Sudjelovanje u radu grupe 1 ECTS

Čitanje obavezne literature 0,5 ECTS

Kolokvi I i II 0,5 ECTS

Praktični rad 1 ECTS

21 Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kolokvi I i II 50% ocjene

Praktični rad 25 % ocjene

Doprinos grupnom radu 25 % ocjene

22 Obvezna literatura

mailto:[email protected]


1. Petzold, H. (1989): Die «vier Wege der Heilung»; Teil II Prayeologische Grundkonzepte, Integrative terapie, 1, 42-69, (Interni prijevod: Četiri puta do ozdravljenja, Prakseološki temeljni koncept 46-103)

E. Petzold, H. (1988): Integrative Bewegungs – und Leibtherapie: ein ganzheitlicher Weg leibbezogener Psychoterapie, (Integrative Therapic Schrigten zu Theorie, Metodik und Praxis Bd. 1/1); Jungfermann-Verlag Paderborn, 59-172 (Interni prijevod: Integrativna terapija pokretom)

F. Petzold & Metzmacher: Integrativna terapija pokretom za djecu, interni prijevod

G. Rahm, Otte, Bosse, Rehe-Hollenbach (1999): Einfuhrung in die Integrative Therapie. Jungfermann-Verlag Paderborn (interni prijevodi poglavlja 8. Terapijske intervencije)

A. Schnyder U. (1994): Ambulanten Krisenintervention, U: Sauvant, J. D.: Krisen intervention in der psyhiatrie. Vlg. Hans Huber, Bern (Interni prijevod: Ambulantna intervencija u krizi)

B. Žic Ralić, A. (2003): Grupni rad, radna skripta, interni materijal Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Poglavlja: VI Teorija ličnosti u integrativnoj terapiji, VII Terapijski proces 49-67 (Ukupno 18 strana)

23 Dopunska literatura

1. Mainz&Petzold: Fokusnadijagnozaugestaltterapijiifokusnaintervencijautretiranjusmetnjiupodručjurada, interniprijevod

2. Orth&Petzold: Analizaskupnogprocesa, heurističkimodelzaintegrativniradugrupiisgrupom, interniprijevod

1. Petzold, H., Orth, I. (1994): KreativePersonlichkeitsdiagnostikdurch “mediengestutzteTechniken” inderIntegrativenTherapieundBeratung, IntegrativeTherapie 4, 94, Duseldorf /Amsterdam, S. 340-391(Interniprijevod: Kreativnadijagnostikaličnostipomoću “medijskioslonjenihtehnika” uintegrativnojterapijiisavjetovanju, Ukupno 55 strana)

2. Petzold, H. (1996): Krankheitsursachen im Erwachsenenleben, Perspektiven fur Diagnostik, Therapie und Lebenshilfe aus Integrativerapeutischer Sicht, Integrative therapie, 2-3, 96, Duseldorf / Amsterdam, 288-318 (Interni prijevod: Uzroci zdravlja i bolesti kod odraslih)

3. Pregrad, J: Korištenje geštalt psihoterapijskog pristupa u školi, u Žužul, M. i Z. Rabotek-Šarić: Ratni stres u djece, Ministarstvo obrane RH, Zagreb, 1992.

4. Pregrad, J: Ekspresivne i kreativne tehnike, u J. Pregrad (ur.) Stres, trauma, oporavak, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 1996.

5. Pregrad, J: Opuštanje i vladanje energijom, u J. Pregrad (ur.) Stres, trauma, oporavak, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 1996.

6. Rahm, Otte, Bosse, Rehe-Hollenbach (1999): Einfuhrung in die Integrative Therapie. Jungfermann-Verlag Paderborn (interni prijevodi poglavlja: 6. Nauka o bolesti i zdravlju 7. Teorija terapije, 7.3.3. Terapijski odnos, 8. Terapijske intervencije, 10. Faze terapijskog procesa, Ukupno 142 strane)

7. Rainwater, J.: Budite sebi psihoterapeut, Nolit, Beograd, 1986.

24 Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija


Studentske ankete koju provodi Sveučilište; diskusija sa studentima o sadržajima

i aktivnostima s kojima su zadovoljni i mogućnostima unapređenja kolegija

25 Ostalo

Navesti sve ostale informacije koje su važne za kvalitetno izvođenje predmeta


Izv. prof. dr. sc. Tina Runjić

Odrasle osobe oštećenog vida

2015./2016.

/

Diplomski studij Edukacijska rehabilitacija, Modul: Rehabilitacija osoba oštećenog vida

Izborni

2.

4

Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+15+15+0

Razina primjene e-učenja

1

Kolegiju može pristupiti najviše 5 studenata koji nisu odabrali diplomski studij na modulu

Rehabilitacija osoba oštećenog vida

Stjecanje temeljnih kompetencija za rehabilitacijski rad s odraslim osobama oštećenog vida


Student treba imati položene predmete iz područja oštećenja vida na preddiplomskom studiju.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Student će moći:

Procjeniti povezanost utjecaja različitih parametara koji utječu na funkcioniranje odraslih osoba

s oštećenjem vida

Kreirati cjelovite rehabilitacijske programe u skladu s procijenjenim potrebama korisnika

Samostalno planirati i provoditi rad u različitim sustavima (zdravstvenom, socijalnom…).

Sadržaj predmeta detaljno razrađen

Temeljna obilježja funkcioniranja odraslih osoba oštećenog vida

Funkcionalne posljedice oftalmoloških bolesti

Rehabilitacijske intervencije u području okoline, materijala i tehnika

Rehabilitacijski programi u području rada s odraslim osobama oštećenog vida

Pristup učenju i poučavanju

Nastava će se odvijati kroz metode samostalnog rada, rasprave, suradničkog i iskustvenog učenja.

Od studenata se očekuje aktivno uključivanje u nastavni proces te redovito izvršavanje zadataka u

svim aktivnostima.

Vrijeme konzultacija i načini komunikacije

Nastavnica je studentima dostupna u vrijeme konzultacija te putem e-maila.

Izv. prof. dr. sc. Tina Runjić: srijeda, 11:00 – 12:30 e-mail: [email protected]

Student ima obavezu pohađati sve oblike nastave (predavanja, vježbe). Dopušta se izostanak s 2

sata predavanja (1 termin), dok je prisustvovanje svim vježbama obavezno. Eventualni izostanci

mogu se opravdati jedino uz liječničku ispričnicu ovjerenu od nadležnog liječnika za studente ERF-a.

Studenti koji izostanu s nastave dužni su informirati se o sadržaju nastave kod nastavnika te odraditi

zadatke s propuštenog termina.

Od studenata se očekuje kulturno ponašanje i poštivanje pravila pristojnosti tijekom nastave; kako u

odnosu prema nastavniku, tako i prema drugim studentima te suradnicima i nenastavnom osoblju.

Etička pitanja u nastavi

Od studenata se očekuje da pri izvršavanju svojih obaveza poštuju osnovna etička načela

akademskog rada. Svi neprihvatljivi oblici ponašanja povlače mjere od uskraćivanja potpisa kao

potvrde urednog izvršenja studentskih obveza do mjera propisanih Pravilnikom o stegovnoj

odgovornosti studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

mailto:[email protected]


Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave – 1 ECTS bod

Seminar – 1 ECTS bod

Pismeni ispit – 1 ECTS bod

Završnu ocjenu student stiče na usmenom ispitu

Orr, A.L. (1998): Issues in Aging and Vision: A Curriculum for University Programs and In-Service

Training, AFB Press

Orr, A.L., Rogers, P. (2006): Aging and Vision Loss: A Handbook for Families, AFB Press

Scholl, H.P.N., Massof, R.W., West, S. (ed.) (2013): Ophthalmology and the Ageing Society, Springer

(eBook) – odabrana poglavlja

Schaie. K.W., Willis, S.L. (1996): Psihologija odrasle dobi i starenja, Naklada Slap – odabrana

poglavlja

Newman, A.B., Cauley, J.A. (ed.) (2012): The Epidemiology of Aging, Springer (eBook) – odabrana

poglavlja

Schaie. K.W., Willis, S.L. (1996): Psihologija odrasle dobi i starenja, Naklada Slap – odabrana

poglavlja

Newman, A.B., Cauley, J.A. (ed.) (2012): The Epidemiology of Aging, Springer (eBook) – odabrana

poglavlja

Načini praćenja kvalitete koji

Praćenje kvalitete nastave osigurava se kroz provođenje on-line i olovka-i-papir metode studentskih

anketa koje provodi Sveučilište.

/

Documents

Doc.dr.sc. Sonja Alimović · 2016-06-16 · Povjerenstvo za osiguranje kvalitete ERF-a Doc.dr.sc. Sonja Alimović Oštećenje vida s dodatnim utjecajnim teškoćama 2014/2015 Mentori: