DOKUMENTACIJA I ISTRAŽIVANJE DRVENOG POLIKROMIRANOG

DOKUMENTACIJA I ISTRAŽIVANJE DRVENOG POLIKROMIRANOG RETABLA OLTARA SV. ANTUNA PADOVANSKOG IZ CRKVE GOSPE KARMELSKE U LABINU Toni Šaina (konzervacija i restauracija, II. godina) MENTOR: Žana Matuli�-Bila� (stru�ni suradnik - restaurator u Ministarstvu kulture, Konzervatorskom odjelu Split, predava� i jedan od voditelja odjela za konzervaciju i restauraciju štafelajnih slika i polikromiranog drva Odsjeka za konzervatorstvo-restauratorstvo Umjetni�ke akademije) S A Ž E T A K Toni Šaina, student II. godine, u svom je seminarskom radu (nastalom u sklopu kolegija 'Uvod u konzervaciju i restauraciju štafelajnog slikarstva i drvene polikromirane skulpture') izložio pisanu i foto-dokumentaciju konzervatorsko-gra�evinskih radova na Crkvi Gospe Karmelske u Labinu, te dokumentaciju zate�enog stanja, rezultate vlastitog istraživanja i svoj prijedlog restauratorskog zahvata na ostacima oltara Sv. Antuna Padovanskog iz XVII. st.

Page 1 of 28UMJETNI�KA AKADEMIJA U SPLITU

11.2.2003file://C:\Inetpub\wwwroot\e-insitu\OLTAR.htm

SADRŽAJ 1. CRKVA GOSPE KARMELSKE U LABINU 1.1. UVOD 1.2. KRATKA POVIJEST I ZNA�AJNIJI INVENTAR CRKVE 2. OLTAR SV. ANTUNA PADOVANSKOG 2.1. OPIS OLTARA 2.2. IZVADAK IZ DOKLUMENTACIJE O REKONSTRUKCIJI OBJEKTA (1990. – 1992. GOD.) 3. ZATE�ENO STANJE OLTARA 3.1. OP�I PODACI 3.2. FOTODOKUMENTACIJA TRENUTNOG STANJA OLTARA 3.3. DETALJNI OPIS 4. PRIJEDLOG RESTAURATORSKOG ZAHVATA



1. CRKVA GOSPE KARMELSKE U LABINU 1.1. UVOD

Restauracija i rekonstrukcija Crkve Gospe Karmelske u Labinu �esto je isticana kao prvijenac rijetkih zahvata na uništenim i potpuno zapuštenim crkvama i crkvicama širom Istre. Radovi na njenoj revitalizaciji zapo�eli su još 1990. godine prikupljanjem potrebne dokumentacije, a zatim i samim gra�evinskim i restauratorskim radovima. Kada su radovi dovršeni, 16. srpnja 1992. godine (na blagdan Gospe Karmelske) objekt je otvoren izložbom foto-dokumentacije o njihovom tijeku. Meni osobno pripala je �ast da predam klju�eve obnovljene crkvice mons. Antunu Bogeti�u, tadašnjem biskupu Pore�ko-pulske biskupije, koji je objekt i otvorio. Konzervatorsko-restauratorski zavod iz Rijeke nadgledao je cjelokupni tijek obnove objekta. Sljede�e istraživanje moj je doprinos izradi dokumentacije o inventaru crkve koji još ne postoji. Ujedno je i predmet ovog istraživanja – drveni retabl – jedan od rijetkih koji su sa�uvani na ovim prostorima. 1.2. KRATKA POVIJEST I ZNA�AJNIJI INVENTAR CRKVE Protureformacija je po�etkom XVII. st. zapo�ela sveop�om obnovom duhovnog života. Tada je poseban zna�aj dat i kultu Gospe Karmelske kojem je posve�eno i ovo zdanje podignuto 1615. godine u staroj gradskoj jezgri Labina. Na zavjetnoj plo�i u crkvi može se o�itati kako je objekt sagradila plemenita obitelj Negri, te kako je crkva posve�ena 1622. god. Prema navodima labinskog povjesni�ara-autodidakte Bartolomea Georginia u njegovom djelu “Memorie storiche antiche e moderne della terra e territorio d'Albona” iz 1731. god., Crkva Gospe Karmelske u Labinu bila je oratorij plemenite obitelji Negri i imala je dva oltara s palama. Na glavnom oltaru bila je smještena oltarna pala s likom sv. Antuna Padovanskog (ulje na platnu 190 x 104 cm) koju je Georgini pripisuje radionici Salviati. Antonio Tamaro u svom djelu “Monumenti e opere d'arte di Albona” iz 1909. godine u osnovi priznaje njegovu atribuciju, te je stilski datira u drugu polovicu XVI. st. Antonino Santangelo u svom djelu “Inventaio degli oggetti d'arte d'Italia – Provincia di Pola” iz 1935. god. osporava ovu atribuciju i djelo opisuje kao osrednje provincijsko djelo XVII. st. Pored ove oltarne pale, Georgini opisuje još i palu posve�enu kultu Karmela s prikazima Bogorodice koja predaje Karmelske oznake jednom redovniku te nju pripisuje slavnom Palmi. Attilo Tamaro u osnovi prihva�a Georginijeve atribucije i opisuje još dvije slike nepoznatih



majstora XVII. st. Kao vrijedan inventar crkve spominju se tako�er i pozla�eni procesionalni križ i dva drvena pozla�ena relikvijara. Crkva je 1862. temeljito obnovljena u klasicisti�kom duhu pod patronatom obitelji Manzini –Depangher. Nakon II. svjetskog rata prepuštena je zaboravu, propadanju i devastaciji što �e potrajati sve do 1987. god., kada se obnavlja krovište. 1992. god. crkva je temeljito obnovljena i rekonstruirana, te se danas koristi za izložbenu djelatnost Galerije Alvona. Zbog dugogodišnjeg zapuštanja i prodiranja vlage kroz urušeno krovište, u potpunosti je uništen oltar na južnom zidu. Nakon rekonstrukcije objekta, drveni retabl s atikom koji pripada glavnom oltaru (posve�enom sv. Antunu Padovanskom) premješten je na mjesto uništenog oltara na južnom zidu kako bi se dobilo na prostoru za izlaganje, a ujedno se ipak zadržala osnovna – sakralna funkcija objekta. Treba napomenuti kako prilikom pregleda crkvice prije same restauracije nije prona�en inventar koji se spominje u ranijoj dokumentaciji kao što su 4 oltarne pale, 2 pozla�ena relikvijara i pozla�eni procesionalni križ. Nakon što sam detaljno pregledao sa�uvani retabl, s velikom sigurnoš�u mogu (us)tvrditi kako vjerojatno nedostaju i dvije figure an�ela koje su bile smještene iznad polustupova na vrhu retabla, krajnje lijevo i desno. Na tim pozicijama sa�uvani su postamenti s utorima na kojima je, o�ito, nešto stajalo. Kada se zapo�elo s radovima na objektu, najprije se moralo iznijeti sav gra�evinski otpadni materijal od urušenog krovišta zbog kojeg se ni ulazna vrata nisu mogla otvoriti. Njegovim pregledom pažljivo su odvajani dijelovi retabla koji su kasnije vra�eni na svoje mjesto. Kada je sav materijal o�iš�en, otkriven je i sa�uvan prekrasan mozai�an pod od žutih i crvenih terracota plo�a dimenzija 30 x 30 cm. 2. OLTAR SV. ANTUNA PADOVANSKOG 2.1. OPIS OLTARA Postoje�i oltar može se okarakterizirati kao arhitektonski, a oni su se po�eli graditi u doba renesanse kada se napuštaju takozvani krilni oltari. Arhitektonski oltar sastoji se od više arhitektonskih elemenata i može se usporediti s portalom, trijumfalnim lukom i zabatom anti�kih hramova, sve ujedno. U njegovu se sredinu smješta kip ili slika sveca kojem je oltar posve�en. Barok zadržava arhitektonski oblik oltara, samo mu mijenja morfologiju i bogato ga

ukrašava skulpturama na periferiji i u gornjem dijelu – kruništu ili atici. 1

O samom oltaru i njegovoj povijesti nije bilo mogu�e sakupiti više podataka, bar ne u pisanom obliku. U Narodnom muzeju u Labinu, kao i u Povijesnom arhivu u Pazinu, tvrde da ne postoji nikakva dokumentacija o prethodnim restauratorskim zahvatima, a potrebno bi bilo istražiti eventualno postojanje arhiva obitelji Manzini –Depangher, u �ijem je posjedu crkva bila. Daljnje istraživanje zahtijevalo bi i posjet Povijesnom arhivu Rijeke, kao i Centro Storicu di Trieste. Cjelokupno traganje za eventualnom dokumentacijom o radovima koji su izvršeni u interijeru kao i eksterijeru crkve predugo bi trajalo, a rezultat bi bio upitan s obzirom na to da je to bila crkva u obiteljskom posjedu, te da postoji vrlo malo zapisa o zahvatima koji su (iz)vršeni na njoj. Pažljivim o�itavanjem postoje�eg stanja, ispod klasicisti�kog preslika koji je izvršila obitelj Mazini –Depangher, na nastalim se ošte�enjima nazire prvi preslik



oltara. Na polustupovima sam pronašao i tragove pozlate. Na lijevoj sam voluti pažljivim pregledavanjem pronašao dio datacije. Potom sam delikatnim skidanjem drugog preslika pronašao natpis: RESTAVRATUM ANNO D-1762. Iz toga proizlazi da je 140 godina od posvete objekta izvršena prva restauracija koja se u do sada u dostupnoj dokumentaciji nigdje ne spominje. Slijede�a restauracija izvršena je nakon još 100 godina, 1862. god., u klasicisti�kom duhu, a zatim nakon 130 godina, 1992. god., kada je crkvici vra�en izvorni izgled eksterijera, a interijer prilago�en uporabnoj svrsi maksimalno poštuju�i vrijednost prona�enog inventara. 2.2. IZVADAK IZ DOKUMENTACIJE O REKONSTRUKCIJI OBJEKTA (1990. - 1992. GODINA)

Izmjera prednje fasade – stanje prije po�etka zahvata Autor: arh. Slavko Bateli�



Analiza prednje fasade u klasicisti�koj i baroknoj - izvornoj verziji Autor: arh. Slavko Bateli�

Izmjera oltara i posvetne plo�e Autor: arh. Slavko Bateli�



Zate�eno stanje objekta – vidi se trošnost fasade i ulaznih vrata, te prozorski otvor koji nije zatvoren (fotografirano u listopadu 1991. god.)

Zate�eno stanje objekta – ostaci oltara na isto�nom zidu i urušene grede krovišta koji je popravljen 1987.god.



(fotografirano u listopadu 1991.god.)

Trošna unutrašnjost objekta (listopad 1991.god.)

Trošnost sjevernog zida s dedikacijom u kamenu iz 1622. god. (listopad 1991. god.)

Pogled na sanirano krovište (listopad 1991. god.).



Po�etak radova na sanaciji objekta – Vinko Šaina sa suradnicima (travanj 1992. god.).

Otvoreno gradilište – skidanje stare žbuke i postavljanje prvog sloja grube žbuke (travanj 1992. god.).



Pod budnim okom arhitekta Slavk Bateli�a nanesena je i druga gruba, a potom i fina žbuka (svibanj 1992. god.).

Nanošenje fasadne boje u skladu s ure�enim okolnim fasadama (svibanj 1992. god.).



Demontirani oltarni retabl. Oltarna pala je otrgnuta i otu�ena (travanj 1992. god.).

Priprema i zaštita krovišta pred bojanje drvene gra�e (svibanj 1992. god.).



Montaža novih ulaznih vrata, prozora sjevernog zida i okulusa rekonstruiranih prema sa�uvanoj staroj gra�i – Stolarija Jadrej�i� (lipanj 1993. god.).

Intervencija na retablu i atici: pri�vrš�ivanje otpalih dijelova, injektiranje Drvocida, �iš�enje od prašine terpentinom, premazivanje s razrije�enim lanenim uljem. Intervencija je izvedena uz stru�nu pomo� prof. Eugena Kokota (listopad 1992. god.).



Montiranje retabla s atikom na južni zid crkvice (listopad 1992. god.).

�iš�enje, brušenje, saniranje i poliranje terracota poda



geometrijskog uzorka (svibanj 1993. god.).

Postav elektroinstalacija i namjenske galerijske rasvjete (svibanj 1993. god.).

Pogled na sanirani objekt (srpanj 1993. god.).



3. ZATE�ENO STANJE OLTARA 3.1. OP�I PODACI NAZIV: oltar sv. Antuna Padovanskog VRIJEME: XVII. st. UMJETNIK/ŠKOLA: nepoznat TEHNIKA: polikromirano drvo DIMENZIJE: 223 x 323 cm VLASNIK: grad Labin KORISNIK: Vinko Šaina NAMJENA: galerijsko-izložbena Navedeni se oltar sastoji od sljede�ih elemenata: � stipes – zidano podnožje oltara � menza s umetnutim mo�ima, � predela � (periferno bogato ukrašen) retabl � atika.

Kako prilikom rekonstrukcije objekta 1992. godine nije prona�ena oltarna pala, moje je istraživanje koncentrirano na sa�uvanu predelu, retabl s ukrasima i atiku. Svi dijelovi su me�usobno spojeni kovanim željeznim �avlima i drvodjeljskim ljepilom. Premda su spojevi ponegdje ošte�eni i �avli zahr�ali, retabl je sa�uvan u cjelini. Nedostaje nekoliko segmenata na atici i bo�nim stupovima s ukrasima, ali to ne umanjuje njegovu �itljivost . Nosioc retabla je drvo. Vidljivi su tragovi njegove obrade - piljenja i brušenja. Kao podloga je korištena brušena daska, dok su ukrasi i profili fino obra�eni, lijepljeni i pri�vrš�eni željeznim kovanim �avlima. Strukturalno stanje po elementima je sljede�e: � Predela – drvo je suho, �vrsto i dobro sa�uvano s tek rijetkim tragovima crvoto�ine; � Retabl – drvo je u dobrom stanju s rijetkim tragovima crvoto�ine; � Atika – drvo je u relativno dobrom stanju, ali su neki dijelovi konstrukcije dosta ošte�eni

crvoto�inom i vlagom. Aplikacije na nosiocu su: profili, girlande, volute, polustupovi s kapitelima, dentikul i ostali reljefi. Sve su aplikacije izra�ene od drva, s prednje strane/lica fino obra�ene i polikromirane. Polikromija je s lijeve strane oltara prili�no ošte�ena zbog zapuštanja objekta i vlage koja je dolazila izravno s (godinama uništenog) obližnjeg prozora i kroz urušeno krovište. Kroz nastala ošte�enja polikromije nazire se prvi preslik koji je tako�er jako ošte�en. Na polustupu se nalaze tragovi pozlate i to samo na vrhovima režnjeva. 3.2. FOTODOKUMENTACIJA TRENUTNOG STANJA OLTARA



Pogled na cijeli oltar (kolovoz 2002. god.).

Lijeva kosa greda zabata s profilacijom i postament na kojem se najvjerojatnije nešto nalazilo (skulptura?) (kolovoz 2002. god.).

Detalj centralnog djela atike (kolovoz 2002. god.).



Detalj trabeacije (kolovoz 2002. god.).

Pogled s lijeve strane na najošte�eniji dio oltara (kolovoz 2002. god.).



Lijeva strana retabla (kolovoz 2002. god.).

Tragovi pozlate na polustupu s lijeve strane (kolovoz 2002. god.).



Polikromija profila lijevog polustupa jako je ošte�ena (kolovoz 2002. god.).

Dva medijalna profila i dio ljuskastog niza (kolovoz 2002. god.).

Manja girlanda koja se nalazi pored lu�nog profila (kolovoz 2002. god.).



Detalj polukapitela na kojem su vidljiva ošte�enja polikromije. (kolovoz 2002. god.).

Detalj lijeve volute (kroz ošte�enje preslika naziru se brojevi 762 i slovo O) (kolovoz 2002. god.).



Nakon skidanja dijela preslika uo�ava se godina 1762-a. (kolovoz 2002. god.).

Nakon što se skinuo dio preslika može se preko ošte�enja iš�itati natpis: RESTAVURATVM ANNO D – 1762 (kolovoz 2002. god.).



Pogled na desnu stranu predele (kolovoz 2002. god.).

Lijevi reljef na predeli – detalj na kojem su

vidljiva ošte�enja (kolovoz 2002. god.).

3.3. DETALJNI OPIS

1. PREDELA – Sastoji se od 13 konstruktivnih elemenata/dasaka (koliko je mogu�e o�itati) i 52 ukrasa. Aplikacije su na konstruktivne daske spojene drvodjeljskim ljepilom i u�vrš�ene kovanim �avlima. Spojevi su u dobrom stanju i samo su ponegdje ošte�eni, a



�avli su djelomi�no zahr�ali.

Polikromija - nosive daske su obojane u sivo-bijelu boju i prošarane (mramorirane) plavim linijama. Kroz ošte�enja ovog sloja nazire se prvi sloj bijele i sive boje, kao i tragovi laka.

� Profil gornji i donji - Rubovi su djelomi�no ošte�eni. Obojani su bijelo–sivom bojom i prošarani (mramorirani) s plavom. Uo�ava se laneno ulje koje je ponegdje ljepljivo. Ispod ošte�enja drugog sloja nazire se bijela i siva boja, kao i tragovi crvene koja bi mogla biti i preparacija.

� Reljef s motivom dvostrukog svitka – 1 kom. – reljef je zalijepljen i u�vrš�en �avlima za

konstrukciju. Spojevi su u dobrom stanju. Rubovi i volute su izvedene u bijeloj boji. U sivoj je boji izveden prostor izme�u ukrasa i rubova. Ispod se nazire bijela i siva boja. Ukrasi su izvedeni u žutoj boji, a ispod se nazire zelena i bijela boja. Uo�ljivi su tragovi lanenog ulja. Centralni prostor je izveden u imitaciji mramora bijelo–sive boje s linijama plave, crvene, crne i zelene boje. Tu nema ošte�enja, pa nije mogu�e odrediti kakav je bio prvi sloj.

� Reljef ispod polustupa – 2 kom. – Reljef na lijevoj strani je prili�no ošte�en, ali je

u�vrš�en, dok desni reljef nema nikakvih ošte�enja. Istak na koji ide reljef je žute i naran�aste boje. Ispod njega vidljiv je prvi preslik i to ispod žute svijetloplava boja, a ispod naran�aste nazire se bijelo–siva s ostacima laka. Rubovi na volutama su izvedeni u bijeloj boji, a ispod nje vidljivi su tragovi bijele, sive i crne boje. Unutarnje strane voluta i rubova izvedene su u zelenoj i crvenoj boji, a ispod se nazire svijetloplava.



2. RETABL – ukupno ima 45 komada ukrasa. Broj nosivih dasaka nije mogu�e utvrditi dok

se oltar ne odvoji od zida. Svi su dijelovi uglavnom dobro u�vrš�eni. Drvo je pretrpjelo nekoliko mehani�kih ošte�enja, a ima i tragova crvoto�ine i nedostaje nekoliko dijelova. Bojani sloj nije baš u najboljem stanju na lijevoj strani, a zahr�ali �avli prili�no nagr�uju preslik.

� Girlanda – 2 kom. – dobro je spojena s nosivom daskom. Drvo lijeve girlande pretrpjelo je mehani�ka ošte�enja, no ipak su svi dijelovi vra�eni (osim komada cvijeta na vrhu koji nije prona�en). Desna girlanda je u dobrom stanju. Liš�e je izvedeno u svijetlo- i tamnozelenoj boji, dok je vo�e izvedeno u žutoj, roza, crvenoj, plavoj i plavo-zelenoj boji. Koliko je vidljivo na ošte�enjima, prvi preslik bio je u istim bojama.

� Voluta – 2 kom. – nisu �vrsto spojene s nosivim daskama, ve� su lagano pri�vrš�ene. Drvo je u odli�nom stanju. Bojani sloj je u bijeloj i sivoj boji, a ispod toga se nazire bijela i crna (mogu�a podloga) i ostaci laka. Unutrašnja strana je u sivoj boji, a aplikacije su žute. Ispod sive boje se nazire žuta, a aplikacija je izvedena u plavoj boji.

� Polustup – 2 kom. – dobro je pri�vrš�en za nosivu dasku ljepilom i kovanim �avlima. Drvo je u dobrom stanju, a tek su ponegdje vidljivi tragovi malih napuklina. Bojani sloj je izveden u imitaciji mramora (podloga je bijelo–sive boje sa sivom i tragovima zelene, plave i crvene boje). Na jednom istaku je uo�ljiv trag pozlate i osnove, dok se sve ostalo od prvog sloja ne može iš�itati.



� Ljuskasti niz – 2 kom. – ljepilo je malo popustilo na lijevom nizu, ali je ina�e u odli�nom stanju. Drvo je dobro sa�uvano i nema tragova crvoto�ine. Bojani sloj je izveden u bijelo–sivoj boji i u vrlo je dobrom stanju. Sloj ispod teško se iš�itava, ali su vidljivi tragovi bijele boje.

� Polukapitel – 2 kom. – dobro je spojen s podlogom. Ima tragova crvoto�ine. Bojani sloj

je izveden kao imitacija mramora u bijeloj–sivoj boji sa plavim linijama. Sloj ispod ne može se iš�itati, ali vidljivi su tragovi podloge.

� Girlanda unutrašnja – 2 kom. – vrlo je �vrsto spojena s nosiocem, a drvo je u odli�nom

stanju. Bojani sloj je izveden isto kao i ve�a girlanda. Sloj ispod ne može se iš�itati jer nema ošte�enja.

� Zaglavni element – voluta – vrlo je �vrsto spojen s nosivom daskom. Drvo je pretrpjelo

djelomi�na mehani�ka ošte�enja. Bojani sloj je izveden u bijelo–sivoj boji. Sloj ispod se ne može iš�itati jer nema ošte�enja.

� Lu�ni profil – 2 kom. – prili�no je dobro pri�vrš�en za dasku nosioca. Drvo je u dobrom

stanju, iako ima ošte�enja od korodiranih �avala. Bojani sloj je u dobru stanju i bijelo–sive je boje. Ispod tog sloja nazire se ista, tek nešto tamnija bijelo–siva boja. Rubovi ukrasa do profila su tako�er bijelo–sive boje; unutrašnja strana je sive boje, a aplikacija na njoj je svijetlozelena i maslinasto zelena. Boja gotovo da i nema ošte�enja, pa se ne može iš�itati preslik ispod.

� Profil gornji – lateralni – 4 kom. (2 nedostaju) – spojevi su relativno dobri i stabilni. Drvo



je nagriženo crvoto�inom i pretrpjelo je mehani�ka ošte�enja. Sivo-bijeli bojani sloj je prili�no ošte�en s lijeve strane. Uo�ava se da bojom prati sloj ispod sebe.

� Profil – gornji – medijalni 1. – 4 kom. – spojevi su rasklimani i potrebno ih je u�vrstiti.

Drvo je u dosta dobrom stanju. Ima tragova crvoto�ine i nekoliko mehani�kih ošte�enja. Bojani sloj je bijelo–sive boje i u dosta je dobrom stanju. Sloj ispod, koliko je mogu�e vidjeti, iste je boje.

� Profil – gornji – medijalni 2. – 4 kom. (2 nedostaju) – profili su ljepilom i �avlima dobro

spojeni za nosivu dasku. Drvo je u dobru stanju osim što su nedostaju dva profila (iš�upana su). Bojani sloj je izveden u bijelo–sivoj boji i u dosta je dobrom stanju. Sloj ispod, koliko je mogu�e iš�itati, iste je boje.

� Profil – donji – lateralni – 4 kom. – Spojevi su u dobrom stanju i samo su se ponegdje

malo odvojili sušenjem. Drvo je tako�er u dobrom stanju i s tek rijetkim tragovima crvoto�ine. Bojani sloj je bijelo–sive boje i prili�no je ošte�en s lijeve strane. Sloj ispod može se iš�itati u više boja i to ovim redom: crvena i žuta (možda lak), bijelo-siva i na vrhu zelena.

� Profil – donji – medijalni– 4 kom. – Spojevi s nosivom daskom su uglavnom dobri osim što su dva na lijevoj strani malo rasklimana. Drvo je u dosta dobrom stanju osim ošte�enja od r�e i �avala. Bojani sloj je izveden u bijelo-sivoj boji sa plavim mramoriranjem i u dobru je stanju



3. ATIKA – sastoji se od 95 ukrasnih komada, a broj nosivih dasaka nije mogu�e odrediti. Elementi su me�usobno spojeni drvodjeljskim ljepilom i željeznim kovanim �avlima. Spojevi su na rubovima dosta klimavi, ali stabilni. Drvo je prili�no ošte�eno crvoto�inom i mehani�kim djelovanjem. Na krajnjim to�kama atike, lijevo i desno, nalaze se postolja sa utorima i tu su najvjerojatnije bile smještene figure an�ela koji, nažalost, nisu prona�eni. Na lijevoj strani je bojani sloj izbrisan i ostali su sa�uvani samo fragmenti, dok je sredina i desni kraj atike u relativno dobrom stanju.

� Element s likom an�ela – 1 kom. – spojevi su dobro izvedeni i potpuno nevidljivi. Nije

bilo mogu�e utvrditi je li an�eo sastavni dio elementa ili je na njega pri�vrš�en. Drvo je u dobrom stanju. Bojani je sloj izvrsno sa�uvan, te gotovo da i nema ošte�enja. Rubovi su izvedeni u bijelo–sivoj boji, a trokutasti elementi do an�ela u svijetlo i maslinasto zelenoj boji s plavom mramorizacijom. Krila an�ela izvedena su u svijetlim i tamnim nijansama crvene i roza boje, kao i svijetlim i tamnim nijansama plave. Lice je izvedeno u boji kože, usta su crvenkasto–roza, a o�i, obrve i kosa su sme�e boje.

� Zaglavni element (vrh) – 2 kom. – spojevi su prili�no dobri, a drvo je u relativno dobrom stanju s rijetkim tragovima crvoto�ine. Vidljiva su, ipak, i neka mehani�ka ošte�enja. Bojani sloj je izveden u bijelo–sivoj boji, a zavjesa koja se proteže sredinom je žute boje.

� Trabeacija – 86 kom. – spojevi s nosivim daskama su solidni. Drvo je s lijeve strane u

lošem stanju; nagriženo je crvoto�inom i pretrpjelo je mehani�ka ošte�enja. Ostali dio je u dosta dobrom stanju. Bojani sloj je bijelo–sive s tragovima plave i zelene boje. Središnji polukružni profil je izveden mramoriranjem na bijelo–sivoj podlozi sa zelenom, sme�om, crvenom i plavom bojom.

� Kosa profilacija – 14 kom. – spojevi su klimavi, ali ipak stabilni. Drvo je nagriženo



crvoto�inom i pretrpjelo je mehani�ka ošte�enja. Bojani sloj izveden je u bijelo–sivoj i sivoj boji i relativno je dobro sa�uvan. Sloj ispod ovog izveden je u istoj boji.

4. PRIJEDLOG RESTAURATORSKOG ZAHVATA Prvi korak u restauraciji ovog retabla bilo bi njegovo skidanje sa zida i detaljan pregled sa svih pozicija, naro�ito pole�ine. Zatim bi uslijedilo sondiranje. Sondirala bi se i analizirala sva polikromija, a dobiveni bi podaci omogu�ili rekonstrukciju izvorne polikromije. Uklanjanje nametnika, tj. crvoto�nih insekata koji uništavaju drvenu gra�u, bio bi slijede�i korak. Taj bi se zahvat mogao obaviti injektiranjem Drvocida i kasnijom izolacijom. Postupak bi trebalo ponoviti u razmaku od nekoliko dana. Slijede�i bi korak bilo pažljivo va�enje kovanih željeznih �avala nagriženih korozijom i odvajanje samih elemenata okvira retabla (demontaža). Potom bi se izvršila detaljna dokumentacija i analiza stanja po elementima. Nakon toga bi slijedilo �iš�enje polikromije od prašine, uklanjanje površinske prljavštine i ispunjavanje ošte�enja od crvoto�ine s najpogodnijim materijalom. Dijelovi koji nedostaju rekonstruirali bi se u sli�nom drvu, a ošte�eni profili popravili. Nakon toga bi slijedilo ponovno spajanje elemenata retabla (montaža) za što bi se koristili o�iš�eni originalni �avli. Na kraju bi slijedilo završno premazivanje zaštitnim lakom s prednje i stražnje strane, ponovno dokumentiranje stanja i vra�anje okvira retabla na staro mjesto. Mišljenja sam da ne bi bilo potrebno detaljno rekonstruirati polikromiju sa�uvanih dijelova ovog oltara jer se ona i u ovakvom stanju može sasvim lijepo o�itati, a i samom oltaru daje neku posebnu draž. Oltarna pala s ovog oltara nestala je u godinama dok je crkvica u kojoj se oltar nalazi bila zapuštena, pa je zbog toga i ovaj retabl s atikom izgubio na svojoj prvobitnoj funkciji. Još jedan razlog je i to što je prostor crkvice prenamijenjen u galerijsko-izložbeni. Me�utim, revitalizacija koja je sa sobom donijela promjenu funkcije crkve, i ovom je oltaru (odnosno njegovim sa�uvanim dijelovima) namijenila ulogu blisku onoj koju je izvorno imao; za vrijeme održavanja izložbe, centralna se slika izlaže/ smješta upravo na mjesto gdje je nekada stajala oltarna pala.

1 IZVOR: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog krš�anstva (SVEU�ILIŠNA NAKLADA LIBER, KRŠ�ANSKA SADAŠNJOST, INSTITUT ZA POVIJEST UMJETNOSTI, Zagreb, 1979.



Documents

DOKUMENTACIJA I ISTRAŽIVANJE DRVENOG POLIKROMIRANOG