Dordevic_Ovisnosti

OVISNOSTIOVISNOSTIPrim. dr. sc. Veljko Prim. dr. sc. Veljko

ĐorđevićĐorđević

MODUL JAVNO ZDRAVSTVO

Ovisnost je kompleksna bolestOvisnost je kompleksna bolest

…sa biološkim, socijalnim i psihološkim

komponentama

POVIJEST OVISNOSTIPOVIJEST OVISNOSTI

Prisutna od početaka civilizacijePrisutna od početaka civilizacije Kulturološko civilizacijski fenomenKulturološko civilizacijski fenomen Profesionalni riziciProfesionalni rizici Suvremena životna filozofija: ugodaSuvremena životna filozofija: ugoda ModaModa

ŠTO JE DROGAŠTO JE DROGA

Droga je svaka prirodna, sintetska ili Droga je svaka prirodna, sintetska ili polusintetska supstancija koju osoba polusintetska supstancija koju osoba uzima s ciljem da izazove promjenu u uzima s ciljem da izazove promjenu u svojoj fiziološkoj ili psihološkoj svojoj fiziološkoj ili psihološkoj funkciji i ponašanju bez preporuke i funkciji i ponašanju bez preporuke i privole svog lijeprivole svog liječčnika, na način koji se nika, na način koji se smatra zdravstveno štetnim i smatra zdravstveno štetnim i društveno neprihvatljivim!društveno neprihvatljivim!

Priroda ovisnostiPriroda ovisnosti

Gubitak kontroleGubitak kontrole Štetne posljediceŠtetne posljedice Nastavak zlorabe Nastavak zlorabe

unatoč unatoč posljedicamaposljedicama

TTriri “ “KK’ ’ ovisnostiovisnosti KKontrolontrolaa

Rana zlorabaRana zloraba Postupni gubitak kontrolePostupni gubitak kontrole KKognitivognitivnana distor distorzijazija (“ (“poricanjeporicanje”)”)

KKompulompulzijazija Potraga za drogomPotraga za drogom Uporaba unatoč posljedicamaUporaba unatoč posljedicama

KKronironičnostčnost Brojni relapsiBrojni relapsi Relaps i nakon više godina apstinencijeRelaps i nakon više godina apstinencije

Faktori rizika za razvoj Faktori rizika za razvoj ovisnostiovisnosti

GenetiGenetikaka Početak u mlađoj životnoj dobi Početak u mlađoj životnoj dobi Trauma u djetinjstvu (seks, nasiljeTrauma u djetinjstvu (seks, nasilje)) Smetnje ponašanja i učenjaSmetnje ponašanja i učenja

(ADD/ADHD)(ADD/ADHD) Mentalni poremećajiMentalni poremećaji

DepresiDepresijaja BipolarBipolarni afektivni poremećajni afektivni poremećaj PPsihozesihoze

Prolongirana upotreba mijenja

mozak zauvijek!!!

“Zdrav mozak ”

“Mozak ovisan o

kokainu”

Ovisnost je bolest mozga

Kako droga djelujeKako droga djeluje

InteraInterakcija sa nkcija sa neuroeurokkemiemijomjom

ReRezzultultatat::

- - Osjećam se dobroOsjećam se dobro – – EuEufforiorijja/a/nagradanagrada

- - Osjećam se boljeOsjećam se bolje – – Umanjeni Umanjeni negativni osjećajinegativni osjećaji

Prirodna ugodaPrirodna ugoda

HranaHranaSeSeksksUzbuđenjeUzbuđenjeKomforKomfor

Dopamin Dopamin u službi ugodeu službi ugode

Otpuštanje

Aktivacija

Ponovnapohrana

Putovi ugodePutovi ugode

AAktivacija ugodektivacija ugode

Biološka osnovaBiološka osnova

različita sredstva različita sredstva

ovisnosti mozgovni ovisnosti mozgovni

sustav ugode sustav ugode

aktiviraju na aktiviraju na

različite načinerazličite načine Lacković,2001.Lacković,2001.

Zdravi pojedinac Kokainski ovisnik

Amygdalaneaktivirana

Amygdalaaktivirana

Koliko dugo se mozak prisjeća…

OvisnostOvisnost = = Poput psa i kostiPoput psa i kosti

Nikad ne puštaNikad ne pušta.. Gnjavi dok ne Gnjavi dok ne

dobije što hoćedobije što hoće.. Nikad ne Nikad ne

zaboravlja da je zaboravlja da je vrijeme da vrijeme da dobije kostdobije kost..

POJMOVIPOJMOVI

Akutna intoksikacijaAkutna intoksikacija

je prolazno stanje što slijedi nakon uzimanja psihoaktivne je prolazno stanje što slijedi nakon uzimanja psihoaktivne supstancije i izaziva promjene u načinu fizioloških, psiholoških supstancije i izaziva promjene u načinu fizioloških, psiholoških i ponašajnih funkcija i odgovora.i ponašajnih funkcija i odgovora.

Štetna uporabaŠtetna uporaba

je takav način upotreba droge koji izaziva štetu za zdravlje, je takav način upotreba droge koji izaziva štetu za zdravlje, koja može biti fizička ili mentalna.koja može biti fizička ili mentalna.

TolerancijaTolerancija

je izmje izmiijenjeno stanje reagiranje organizma na drogu, jenjeno stanje reagiranje organizma na drogu, karakterizirano sve slabijim učinkom droge pri ponovljenom karakterizirano sve slabijim učinkom droge pri ponovljenom uzimanju. To pak, s druge strane znači da se za postizanje istog uzimanju. To pak, s druge strane znači da se za postizanje istog učinka mora povećavati doza.učinka mora povećavati doza.

OVISNOSTOVISNOST

se definira kao skup fizioloških, ponašajnih i kognitivnih se definira kao skup fizioloških, ponašajnih i kognitivnih fenomena gdje nabavka i korištenje droge ima znafenomena gdje nabavka i korištenje droge ima značčajno veći ajno veći prioritetprioritet od svega što je ranije imalo veod svega što je ranije imalo većću vrijednost. u vrijednost. Tolerancija moTolerancija možže i ne mora biti prisutna.e i ne mora biti prisutna.

momožže biti psihološka, fizie biti psihološka, fiziččka ili miješena.ka ili miješena.

Psihološka ovisnostPsihološka ovisnost je stanje u kojem droga izaziva osjeje stanje u kojem droga izaziva osjeććaj aj zadovoljstva i psihološki poriv koji namezadovoljstva i psihološki poriv koji namećće periodie periodiččno ili no ili kontinuirano uzimanje kako bi se izazvalo zadovoljstvo kontinuirano uzimanje kako bi se izazvalo zadovoljstvo (u(užžitak) ili izbjegla nelagoda (npr. anksioznost ili depresija) u itak) ili izbjegla nelagoda (npr. anksioznost ili depresija) u slusluččaju neuzimanja droge.aju neuzimanja droge.

OVISNOSTOVISNOST

Fizička ovisnostFizička ovisnost je adaptivno stanje organizma nastalo zbog trajnijeg uzimanja je adaptivno stanje organizma nastalo zbog trajnijeg uzimanja

droge i karakterizirano droge i karakterizirano je je snažnim fizičkim i psihičkim snažnim fizičkim i psihičkim smetnjamasmetnjama u slučaju prekida uzimanja droge. Postoji snažna u slučaju prekida uzimanja droge. Postoji snažna želja za uzimanjem supstancije kako bi se izbjegli simptomi želja za uzimanjem supstancije kako bi se izbjegli simptomi oduke.oduke.

skupinu fizičkih i psiholoških simptoma što se javljaju pri skupinu fizičkih i psiholoških simptoma što se javljaju pri ttotalnom ili relativnom prekidu uzimanja droge, a nakon otalnom ili relativnom prekidu uzimanja droge, a nakon prolongiranog uzimanja veće doze droge.prolongiranog uzimanja veće doze droge.

Sindrom oduke je karakterističan za pojedine skupine droga. Sindrom oduke je karakterističan za pojedine skupine droga. Iskazuje se kao tzv. "rebound" fenomen, što znači da će svi Iskazuje se kao tzv. "rebound" fenomen, što znači da će svi simptomi i funkcije koje su bile prigušenesimptomi i funkcije koje su bile prigušene djelovanjem droge djelovanjem droge nakon njena prekida javiti se u pojačanom obliku.nakon njena prekida javiti se u pojačanom obliku.

Motivi za ovisnostMotivi za ovisnostviše podjelaviše podjela

farmakološkifarmakološki

nefarmakološki nefarmakološki

• habitualni

• adiktivni

• relaksacijski

• stimulativni

Ljudi se ne raLjudi se ne rađđaju kao aju kao ovisniciovisnici, ovisnost je naučeno ponašanje

Najčešće se navode četiri stadija ovisnosti::

1.1. Stadij pripreme

2.2. Stadij eksperimentiranja

3.3. Stadij navikavanja (habituacija)

4.4. Stadij ovisnosti (adikcija)

Sredstva ovisnostiSredstva ovisnosti

Ilegalne supstanceIlegalne supstance NarkoticiNarkotici

Legalne supstanceLegalne supstance AlkoholAlkohol CigareteCigarete Medikamenti (sedativi/hipnotici/analgetici)Medikamenti (sedativi/hipnotici/analgetici)

Alkohol

Vrsta Droge:Sedativi-Hipnotici

DetoksifikacijaFetal Alcohol

Syndrome (FAS)Gubitak

prosuđivanja

Suicidi/Homicidi PolitoksikomanijaZakonodavstvo

(0,5)

Povezani problemi:

Najčešća sredstva Najčešća sredstva ovisnostiovisnosti

Marihuana

Vrsta Droge:Halucinogeni

Zaustavljen razvojProblemi

pamćenjea/učenja

Kasna detekcijaLegalizacijaMedicinska uporabaZdravstveni

problemi


Povezani problemi:

Kokain/Crack

Vrsta Droge:Stimulanti

Opsesivni ritualiRizik od trajne

paranojeNema antidota

Potencijal za relapsEuforija – Agitacija

- Paranoja –Potreba


Povezani problemi:

Methamphetamini

Vrsta Droge:Stimulanti

Visoka energijaPonavljano

ponašanjeInkoherentne misli

i konfuzija

Slušne halucinacije i paranoja

Nekontrolirano uzimanje

Dugo trajanje (do 12 sati)


Povezani problemi:

Heroin

Vrsta Droge:Opijati

DetoksifikacijaEuforija

PotrebaSimptomi odukeFizička bol


Povezani problemi:

Popularne kod mladihZnačajan zdravstveni rizik: Destrukcija Neurona

(Ecstasy)Korisnici ne vjeruju da su ugroženi – POGREŠNO!Dostupnost se povećava

Popularne kod mladihZnačajan zdravstveni rizik: Destrukcija Neurona

(Ecstasy)Korisnici ne vjeruju da su ugroženi – POGREŠNO!Dostupnost se povećava

“Nove Droge”

Klubske Droge


VRSTE NARKOTIKAVRSTE NARKOTIKA

1.Droge anksiol1.Droge anksioliitičko-sedativnog djelovanjatičko-sedativnog djelovanja

2.Stimulansi SŽS-a2.Stimulansi SŽS-a

3.Opijati3.Opijati

4.Kanabis i kanabinoidi4.Kanabis i kanabinoidi

5.Halucinogeni5.Halucinogeni

6.6.HlapivaHlapiva otapala otapala

Droge anksiolitičko-sedativnog Droge anksiolitičko-sedativnog djelovanjadjelovanja

Glavni pripadnici skupine Barbiturati, benzodiazepini Tolerancija Da Psihička ovisnost Da Fizička ovisnost Da Simptomi oduke Mučnina, povraćanje, nemir, nesanica, tahikardija, tremor

ruku, jezika, kapaka, anksioznost, iritabilnost, grčevi u mišićima, epileptičke atake, delirij.

Smirenje, opuštanje, anskioliza (smanjivanje tjeskobe),

protiv nesanice

BENZODIAZEPINI se najčešće koriste za BENZODIAZEPINI se najčešće koriste za

smirenjesmirenje..

BENZODIAZEPINI mogu uzrokovatiBENZODIAZEPINI mogu uzrokovati::

• PospanostPospanost• Mučninu/VrtoglavicuMučninu/Vrtoglavicu• Smanjenje osjetaSmanjenje osjeta• pomanjkanje motivacijepomanjkanje motivacije• Smanjenje seksualnog Smanjenje seksualnog nagonanagona

• Neredovitu menstruaciju

• Vrtoglavicu

• Komu

• Smrt

BenzodiazepiniBenzodiazepini

Stimulatori SŽS-aStimulatori SŽS-a

Glavni pripadnici skupine Kokain, amfetamin Tolerancija Da Psihička ovisnost Vrlo jaka Fizička ovisnost Diskutabilna Simptomi oduke Apatija, disforija, iritabilnost, anksioznost, umor,

paranoidnost, depresija, suicidalnost

Euforično raspoloženje, hiperaktivnost, osjećaj energije

KokainKokain

• Kokain je gorkaKokain je gorka, , bijelabijela, , kristalna kristalna droga bez mirisadroga bez mirisa..

• Kokain jeKokain je SŽS SŽS stimulanstimulanss. .

• Kokain se izvlači i Kokain se izvlači i prerađuje iz biljke prerađuje iz biljke KokeKoke, , koja najviše koja najviše raste u području raste u području Anda u Južnoj Anda u Južnoj Americi.Americi.

3.Opijati3.Opijati

Glavni pripadnici skupine Opijum, heroin Tolerancija Snažna Psihička ovisnost Izuzetno jaka Fizička ovisnost Jaka Simptomi oduke Mučnina, povraćanje, lakrimacija, midrijaza, rinoreja,

groznica, piloerekcija ("cold turkey"),nemir, nesanica, grčevi u mišićima, abdominalne kolike, proljev.

Sedacija, analgezija,Osjećaj ugode i opuštenosti

Opijati su sredstva ovisnosti koja potječu iz biljke maka. Opijati su sredstva ovisnosti koja potječu iz biljke maka. Također su i depresori SŽS-a.Također su i depresori SŽS-a. Najčešći opijati suNajčešći opijati su::

OpijumOpijumHeroinHeroinMorfijMorfijKodeinKodein

OpijatiOpijati

UšmrkavanjemUšmrkavanjem – – Zbog Zbog visoke potentnosti, sve visoke potentnosti, sve više ovisnika više ovisnika ušmrkava droge.ušmrkava droge.

InjektiranjemInjektiranjem – – Injektiranje Injektiranje opijata, posebno heroina, je opijata, posebno heroina, je glavna metoda glavna metoda

Mnogi ovisnici odabiru ovaj Mnogi ovisnici odabiru ovaj način unosa droge zbog brzog način unosa droge zbog brzog početka i snažnog djelovanjapočetka i snažnog djelovanja. .

PušenjemPušenjem – – Metoda Metoda izbora za opijum je izbora za opijum je pušenje te supstance koja pušenje te supstance koja nalikuje katranunalikuje katranu. . Drugi Drugi se opijati puše uz se opijati puše uz marihuanumarihuanu. .

OralnoOralno Svi se opijati Svi se opijati mogu konzumirati oralnomogu konzumirati oralno. . Mnogi analgetici su Mnogi analgetici su opijatiopijati..

NAČIN KONZUMACIJENAČIN KONZUMACIJE

4.Kanabis i kanabinoidi4.Kanabis i kanabinoidi

Glavni pripadnici skupine Marihuana, hašiš Tolerancija Ne Psihička ovisnost Vrlo blaga Fizička ovisnost Ne Simptomi oduke Blagi, nespecifični

MarihuanaMarihuana MariMarihhuanauana – – Radi se od Radi se od

lišćališća, , cvijeća ili stabljikecvijeća ili stabljike konoplje.konoplje.

HaHašš/Ha/Hašiššiš – – Koncentrirana forma Koncentrirana forma marihuane koja se dobiva marihuane koja se dobiva tako da se kompresira tako da se kompresira smola marihuane u male smola marihuane u male komade,komade,

Haš UljeHaš Ulje – – Dobiva se Dobiva se tako da se marihuana tako da se marihuana namoči u kemijsku namoči u kemijsku otopinu (kao alkohol) i otopinu (kao alkohol) i zatim otopina isparava zatim otopina isparava tako da se dobije tako da se dobije koncentrat ulja.koncentrat ulja.

5.Halucinogeni5.Halucinogeni

Glavni pripadnici skupine LSD, meskalin, psilocibin, fenciklidin Tolerancija Ne Psihička ovisnost Ne Fizička ovisnost Ne Simptomi oduke Nema

6.Hlapiva otapala6.Hlapiva otapala

Glavni pripadnici skupine Razređivači, boje, benzin, neka sredstva za čišćenje Tolerancija Ne Psihička ovisnost Da Fizička ovisnost Ne Simptomi oduke Ne

HrvatskaHrvatska

Do 70-tih godina halucinogeniDo 70-tih godina halucinogeni Subkulturni fenomeni (djeca cvijeća...)Subkulturni fenomeni (djeca cvijeća...) Istraživanje promjena stanja svijesti Istraživanje promjena stanja svijesti

(Poe, Huxley, Castaneda)(Poe, Huxley, Castaneda) Od 70-tih godina depresori (heroin...)Od 70-tih godina depresori (heroin...)

brahijalna struktura, sekundarna brahijalna struktura, sekundarna kriminogenostkriminogenost

Terapijske zajedinice u zatvorenim Terapijske zajedinice u zatvorenim sustavima (Lepoglava)sustavima (Lepoglava)

Liječenje ovisnostiLiječenje ovisnosti

Bolničko-detoksikacija

Van-bolničko

Komune

Terapijske zajednice

DetoDetoksiksififikkaacijacija

Prvi korak liječenja ovisnosti, sama Prvi korak liječenja ovisnosti, sama po sebi malo doprinosi promjeni po sebi malo doprinosi promjeni dugotrajne navike.dugotrajne navike.

Visoki postotakVisoki postotak relaps relapsaa NNije izlječenjeije izlječenje!! Uvod u dalje liječenjeUvod u dalje liječenje

LiječenjeLiječenje

Lijekovi su važan element tretmana Lijekovi su važan element tretmana naročito u kombinaciji sa savjetovanjem i naročito u kombinaciji sa savjetovanjem i drugim behavioralnim terapijama.drugim behavioralnim terapijama.

Alkohol:Alkohol: Naltrexone, Disulfiram, Naltrexone, Disulfiram, Acamprosate, Acamprosate,

Odansetron Odansetron Opijati:Opijati: Naltrexone, Methadone,Naltrexone, Methadone,

Buprenorphine Buprenorphine Nikotin:Nikotin: Nikotinske zamjene (žvakaće Nikotinske zamjene (žvakaće

gume, gume, flasteri, spray), flasteri, spray), bupropionbupropion

Stimulansi:Stimulansi: [[Ne postojeNe postoje]]

MetadonMetadon Terapija Terapija

održavanjaodržavanja Suplementacija u Suplementacija u

kriznim kriznim situacijama (npr. situacijama (npr. operacije, operacije, trudnoća...)trudnoća...)

Socijalna kontrola Socijalna kontrola ovisnostiovisnosti

Prevencija HIV, Prevencija HIV, Hepatitis...Hepatitis...

Legalno drogiranjeLegalno drogiranje ZlorabaZloraba PreprodajaPreprodaja Letalnost ???Letalnost ???

MetadonMetadon

U Hrvatskoj od kraja 80-tihU Hrvatskoj od kraja 80-tih Kontroverze i sukobi koji trajuKontroverze i sukobi koji traju

Metadonski Metadonski vsvs. Drug free program. Drug free program Održavanje Održavanje vs.vs. Legalno drogiranje Legalno drogiranje

Nacionalna strategija prevencije i Nacionalna strategija prevencije i liječenja ovisnostliječenja ovisnost

Primjena metadona u Primjena metadona u ovisnostiovisnosti

Ublažavanje apstinencijske krize

a. Trudnice ovisnice

b. Teški tjelesni bolesnici

Program odrProgram održžavanja na avanja na metadonumetadonu

Terapijski ugovor; ne smije uzimati nikakvu uličnu drogu!!!!!

Metadon davati rastopljen u sokuNikada ne davati ovisniku ni obitelji u ruke ni

metadon, ni recept!!!!!!Uzimanje kod svog liječnika, osim za nasilne

ovisnike, za njih odrediti posebno mjesto.

““SkupoSkupo” ” iliili “ “VrijednoVrijedno””(cost or cost-effective)(cost or cost-effective)

Skupi zatvoriSkupi zatvori: Liječenje je jeftinije nego : Liječenje je jeftinije nego neliječenje ili zatvaranje.neliječenje ili zatvaranje.(1 godina na metadonu = $3,900 vs. (1 godina na metadonu = $3,900 vs. $25,900 boravak u zatvoru)$25,900 boravak u zatvoru)

Pravilo 1:7:Pravilo 1:7: Na svaki u liječenje Na svaki u liječenje investirani $1 = do $7 dolara uštede na investirani $1 = do $7 dolara uštede na posljedicama (kriminal) posljedicama (kriminal)

Zdravstvo:Zdravstvo: Ušteda je do > Ušteda je do > 1:121:12 kad se kad se uključe smanjeni troškovi zdravstvene uključe smanjeni troškovi zdravstvene skrbiskrbi

Manje konfliktaManje konflikta Poboljšana produktivnostPoboljšana produktivnost Manje incidenata povezanih s drogomManje incidenata povezanih s drogom

US dataUS data

Javno zdravstvoJavno zdravstvo

Liječenje ovisnosti je prevencija Liječenje ovisnosti je prevencija drugih bolesti!!!drugih bolesti!!!

HIV infeHIV infekcije su na pomolukcije su na pomolu VVeliki postotak već je zaraženeliki postotak već je zaražen

Hepatitis C virusHepatitis C virusomom

Koliko dugo traje liječenjeKoliko dugo traje liječenje??

Ovisi o pacijentovim Ovisi o pacijentovim problemima/potrebamaproblemima/potrebama

Manje od 90 dana gotovo uvijek nije Manje od 90 dana gotovo uvijek nije efikasnoefikasno

Minimum od 12 mjeseci potrebno je za Minimum od 12 mjeseci potrebno je za terapiju održavanja Metadonomterapiju održavanja Metadonom

Duži tretman je često indiciranDuži tretman je često indiciran

Hrvatska psihijatrija u Hrvatska psihijatrija u brojevimabrojevima

4.437.4604.437.460 stanovnika stanovnika (2001 census)(2001 census)

454 psihijatara 454 psihijatara (aprox. 10 na 10 000 stanovnika)(aprox. 10 na 10 000 stanovnika)

3975 psihijatrijskih kreveta3975 psihijatrijskih kreveta 1107 akutnih kreveta1107 akutnih kreveta

2868 kroničnih kreveta2868 kroničnih kreveta

0,9 psihijatrijskih kreveta na 1000 stanovnika0,9 psihijatrijskih kreveta na 1000 stanovnika 0,25 akutnih0,25 akutnih

0,65 kroničnih0,65 kroničnih

samo 54 psihijatrijska kreveta za djecu i samo 54 psihijatrijska kreveta za djecu i

adolescente adolescente

351 forenzička kreveta na 4 lokacije351 forenzička kreveta na 4 lokacije

Other; 23,6

Respiratory; 36,8

Mental; 32,8

Neopl.; 8,9

Digestive; 9,7

Cardio.; 4,3

Croatian institute for public health, 2004

DistribuDistribucija dijagnozacija dijagnozaHospitalizacije prema dijagnozama u Hospitalizacije prema dijagnozama u 20022002

Alc.; 23,6

Schizophrenia; 20,7

Depression; 9,7

PTSD; 8,9

Dementia; 4,3Other; 32,8

Croatian institute for public health, 2004

Hospitalizacije prema psihijatrijskim dijagnozama u Hospitalizacije prema psihijatrijskim dijagnozama u 20022002

DistribuDistribucija dijagnozacija dijagnoza

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – – opijatski ovisniciopijatski ovisnici

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Ukupno liječeni

Ukupno opijatski ovisnici

Novi ukupno

Novi opijatski ovisnici

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998

Bro

j h

osp

ital

izra

nih

Broj shizofrenih pacijenata Broj shizofrenih pacijenata hospitaliziranih tijekom godinehospitaliziranih tijekom godine

BelgijaNizozemska

NjemačkaIrska

Rusija

Švicarska

Češka

Francuska

FinskaHrvatska

Grčka

IzraelUK

Srbija i Crna Gora

Estonija

Danska

Slovenija

Rumunjska

MakedonijaPortugal

PoljskaNorveška

BugarskaŠvedska

Austrija

Mađarska

BiH

Italija

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180

Broj psihijatrijskih postelja (na 100.000)Broj psihijatrijskih postelja (na 100.000)

WHO, 2002

15,413,2

9,78,1 7,7 6,8 6,0 5,9 4,8 4,7 4,1 4,0

2,4 2,3 2,10,0

02468

1012141618

Niz

ozem

ska

Švi

cars

ka

Češ

ka

Hrv

atsk

a

Fran

cusk

a

Slo

veni

ja

Slo

vačk

a

Pol

jska

Nje

mač

ka

Aus

trija

Bug

arsk

a

Dan

ska

BiH

Mađ

arsk

a

Por

tuga

l

Italij

a

11,1

7,35,6 5,1 4,5 4,2 3,3 3,0 2,8 2,3 1,7 1,6 1,6 1,2 0,5 0,0

02468

1012141618

Dan

ska

Mađ

arsk

a

Por

tuga

l

Slo

veni

ja

Fran

cusk

a

Bug

arsk

a

Niz

ozem

ska

Slo

vačk

a

Nje

mač

ka

Hrv

atsk

a

Italij

a

Češ

ka

Pol

jska BiH

Aus

trija

Švi

cars

ka

Psihijatrijske postelje – bolnički kapacitetiPsihijatrijske postelje – bolnički kapaciteti

WHO, 2001

Specijalne bolnice

Opće bolnice i kliničke ustanove

/ 10.000

/ 10.000

Potrošnja – limiti zdravstvenih ustanovaPotrošnja – limiti zdravstvenih ustanova

50

20.050

40.050

60.050

80.050

100.050

120.050

kn

psihijatrijske bolnice

prosjek svih bolnica

rehabilitacija

opće bolnice

kliničke bolnice5 najvećih psihijatrijskih ustanova:

- 13% ukupnih bolničkih kapaciteta

4% ukupnih bolničkih troškova

Croatian Institute for Health Insurance, 2002

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999

*1000 CHII prihodi

CHII troškovi

OECD index

Pokazatelji prihoda i troškovi HZZO u periodu1990-1999 i trend troškova zdravstvene skrbi u zemljama Evropske zajednice u

istom periodu

Pušenje kao javnozdravstveni

problem

Iskustva rada škole nepušenja u Zagrebu

Djelovanje duhanskog dima:

- Podražajno

- Toksično

- Kancerogeno

- Psihoaktivno

Zašto je teško prestati pušiti?

• Navika

• Fizička ovisnost

• Psihička ovisnost

Duga tradicija u prevenciji Duga tradicija u prevenciji pušenjapušenja

1972.• Prvi Petodnevni plan

odvikavanja od pušenja u Zagrebu, Klinička bolnica “Sestre

Milosrdnice”

Vladimir Hudolin

Nevenka Blažić Čop1974.

– Prve zakonske mjere kojima je zabranjeno pušenje na radnom mjestu

ZIMN – “Zagrebačka škola nepušenja” 1988 - Zagreb zdravi grad

Škola odvikavanjaEdukacija edukatora

Suradnja sa sredstvima javnog priopćavanja

Programi odvikavanja od pušenja :

1972.g. V. Hudolin i N. Blažić Čop Petodnevni program odvikavanja od pušenja (J. Wayne Mc Farland i Elman J. Folkenberg)

1988.g. WHO – Projekt zdravi grad - Zagrebački integrativni model nepušenja. (N. Blažić Ćop, V. Đorđević ) - “Zagrebačka škola nepušenja”

1990.-2000.g. Konferencije Pušenje ili zdravlje

1995.g. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, (A. Hebrang) Povjerenstvo za borbu protiv pušenja

1999.g. Zakon o ograničenoj upotrebi duhana i duhanskih prerađevina (Ž. Reiner)

2002.g. Reci DA nepušenju - Škola narodnog zdravlja A. Štampar (S. Orešković), Centar za prevenciju i odvikavanje od pušenja V. Hudolin

1992.• IUC 20th anniverssary -

Community involvement in Prevention of smoking

Duga tradicija u prevenciji Duga tradicija u prevenciji pušenjapušenja

Priručnici za pušače koji žele prestati pušiti

SOS za nepušače

I vi možete prestati pušiti• 12 izdanja

Edukacija

Prevencija

Priručnici

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE

PRIRUČNIK ZA MLADE

PRIRUČNIK ZA RODITELJE

HrvatskaHrvatska

Zakonom zabranjeno pušenje u zdravstvenim Zakonom zabranjeno pušenje u zdravstvenim

ustanovama- osim na psihijatrijskim odjelima ?!!!ustanovama- osim na psihijatrijskim odjelima ?!!!

u općoj populaciji u odvikavanju od pušenja u općoj populaciji u odvikavanju od pušenja

dovoljne su klasične javnozdravstvene mjeredovoljne su klasične javnozdravstvene mjere

osobe sa psihijatrijskim poremećajima u procesu osobe sa psihijatrijskim poremećajima u procesu

odvikavanja potrebno je pripremiti, pratiti i odvikavanja potrebno je pripremiti, pratiti i

prepoznati moguće probleme i odgovarajuće ih prepoznati moguće probleme i odgovarajuće ih

rješavatirješavati

OVISNOSTIOVISNOSTIPrim. dr. sc. Veljko Prim. dr. sc. Veljko

ĐorđevićĐorđević

MODUL JAVNO ZDRAVSTVO

Documents

Dordevic_Ovisnosti