Dragi čitatelji,

KAMPANELIĆI2 KAMPANELIĆI 3

� Uvodnik 3

� Odgojno-obrazovna skupina Koralji 4

� Odgojno-obrazovna skupina Bubamare 6

� Odgojno-obrazovna skupina Leptirići 8

� Odgojno-obrazovna skupina Pčelice 10

� Odgojno-obrazovna skupina Ježići 12

� Odgojno-obrazovna skupina Krijesnice 14

� Odgojno-obrazovna skupina Perlice 16

� Odgojno-obrazovna skupina Zvjezdice 18

� Odgojno-obrazovna skupina Ribice 20

� Odgojno-obrazovna skupina Gljivice i zečići 22

� Odgojno-obrazovna skupina Iskrice 24

� Odgojno-obrazovna skupina Mravi 26

� Odgojno-obrazovna skupina Pužići 28

� Program predškole 30

� Programi “Rastimo zajedno” 32

� Kraći specijalizirani programi 34

� Iz logopedskog kabineta: Autizam 35

� Pedagoška tema: Kako odgojiti zdravo i otporno dijete? 36

� Zdravstvena tema: Oralno zdravlje kod djece 38

� Zahvale 39

Dragi čitatelji,

i svi oni koji ćete samo prelistati ove šarene stranice. Možda vam oko zastane na kojoj riječi ili fotografiji pa ga pokušajte tu i zadržati. Zastanite na tren i osjetite vrijeme, sve ono vrijeme koje trošimo na raznorazne stvari a koje možda nismo proveli sa svojom djecom. S vremenom nema pregovora ono je jednostavno neumoljivo i nepovrat-no. I ja se čudom čudim i ponavljam u svakom uvodniku već sedam godina zaredom; zar smo već na novom broju. O da, jesmo. Iza nas je još jedna godina, još jedan plan, još jedno izvješće, još jedna gen-eracija djece koja nas napuštaju i još jedna generacija onih najmlađih koji se nose s prvim odvajanjem od roditelja. Ono najvažnije pokušali smo sažeti na ovim stranicama i onako odvažno ukrasti vremenu os-mjehe, zagrljaje, suze, poskoke, padove…možda smo i uspjeli. Kroz crtice iz skupina vidjet ćete čime smo se sve bavili tijekom pro-tekle godine, gdje smo bili i s kime surađivali. U sklopu Dana našeg Grada obilježili smo već tradicionalno i Dane vrtića, bili učesnici 17. po redu Olimpijskog festivala Dječjih vrtića Primorsko Goranske županije u Munama. I zamislite, osvojili smo prvo mjesto u nogometu i na taj način ponovili uspjeh iz 2010. godine. Sada je pred nama izazov biti domaćin. Na otok nam stiže samo šestotinjak djece, oko tisuću roditelja i ostalih posjetitelja. Sve njih valja pristojno dočekati i dati sve od sebe da i ovaj festival protekne u pravom svečano sportskom duhu, a o tome kako je bilo pisat ćemo vam u idućem broju.

Pogledali smo mnoštvo predstava, bili na izletima, surađivali gotovo s cijelom lokalnom zajednicom, s ustanovama, poduzećima, sports-kim klubovima, udrugama. Rijetki su događaji na otoku kojima Dječji vrtić „Pahuljica“ nije dao bar mali doprinos. Bili smo dio adventskih događanja Najljepšeg otočnog adventa, učesnici Rabske fjere za koju smo se ovog puta izuzetno pripremali i oživjeli pravi srednjovjekovni rajski vrt. Tako ako budete u vrijeme Fjere šetali ovog ljeta zavirite u vrt Mahaćeve vile, neće vam biti žao.

Karnevalska događanja uvijek nas posebno vesele, pretvaramo se tad u vile, junake, likove iz crtića i bajki. Ali ove godine naši junaci bili su policajci, liječnici i medicinske sestre te kuhari i konobari. Ta zani-manja okupirala su nas veći dio godine pa smo tako kostimirani bili dio maškarane dječje redute.

Teško se nazire kraj svim aktivnostima koje smo odradili, ali evo, ovo nek bude poticaj da poželite pročitati čime se to svaka naša odgojno obrazovna skupina bavila u protekloj godini. Ja ću vas sada pozdraviti i već se radujem novom susretu u novom broju.

ravnateljica Sanja GROZDANIĆ

Glavni urednik: ravnateljica Sanja GROZDANIĆ

Urednički tim: Sanja GROZDANIĆSnježana TURKOVIĆTihana IVANČIĆ

Grafičko oblikovanje: Robert BARILLA

Kolaž na naslovnoj stranici:DUJE B. (5 godina) - JEŽIĆI

SADRŽAJ UVODNIK


Odgajateljice: Jelena Pičuljan i Andrea Deželjin

CRTICE IZ VRTIĆKOG ŽIVOTA

ODGOJNO-OBRAZOVNA SKUPINA

BISERI

Josip (4,3 god.): Ajmo igrati onu igru!Adrian (4,4 god.): Koju igru?Josip (4,3 god.): Kamen, škamen i papir!

Alani (5,3 god.): Zdrava hrana se mora papat jer onda budeš jak i sve možeš radit.Teo (6,7 god.): Da ko ja, pa onda moreš kosit i kopat.

Ante (5,1 god.): Znaš teta ja u glavi imam mozak. Odgajateljica: A da li znaš čemu služi mozak? Ante (5,1 god.): Da nije prazna glava.

Odgajateljica: Teo pa kako se to dogodilo? (Teo je kod kuće porezao prst na pilu)Teo (6,7 god.): A tako, nisam baš slušal i ode prst.

Djeca sjede za stolom, ručaju juhu kad odjednom Ni-kol iz tanjura vadi komadić celera koji je bijele boje i ne želi ga pojesti.Mateo (5 godina): Zašto to nećeš jest, pa to ti je mrkva samo ohlađena.

AMELI (6,9 god.) • Mona Lisa TEO (6,7 god.) • Big Ben ALANI (5,3 god.) • Grinch

Započela je još jedna pedagoš-ka godina u našim Koraljima. S novim odgajateljicama i ponešto nove djece uputili smo se u nove avanture.

Da je važno zdravo jesti svi već znamo zato smo vrijedno učili što je dobro za naše zdravlje. Sadili smo i pripremali zdrave obroke i napitke, a u tome su nam če-sto pomagali roditelji pa i bake. Proučavali smo razne šumske ži-votinje, njihove karakteristike, ali ono najuzbudljivije zasigurno je naše putovanje Europom. Prvo smo otputovali u Francusku, državu u kojoj je rođena naša Elena. Uz pomoć njezine mame vrijedno smo učili i proučavali za-

nimljivosti vezane za Francusku, pa smo tako pripremali slastice, proizvodili svoje parfeme, slikali, učili francuski jezik ali i postali manekeni na jedan dan. Naši vri-jedni roditelji kreirali su maštovite kreacije od najlon vrećica koje su djeca pokazala na našoj modnoj reviji povodom Pariškog tjedna mode. Nakon Francuske dopu-tovali smo u Španjolsku, točnije Barcelonu u kojoj je bio naš Teo. Zajedno s mamom pokazao nam je što je sve posjetio i vidio pa smo je i mi svakodnevno prou-čavali. Uz pomoć roditelja pri-premali smo španjolske slastice, dječju sangriju i pinjatu. Slušali smo glazbu, plesali flamenco, naučili ponešto španjolskih riječi

i slikali poput Picassa. Naše pu-tovanje nastavilo se u Engleskoj, državi u kojoj je živjela Alanina mama. Pričala nam je što je sve važno znati za Englesku, što po-sjetiti i što pojesti. Zajedno s dje-com radila je engleske kolačiće koje smo degustirali uz fini en-gleski čaj. I ostali roditelji su nam rado pomagali kako bi što bolje upoznali Englesku i njene speci-fičnosti. Napravili smo svoj mali dvorac u kojem sada živi naša engleska kraljica.

Tko zna koja europska država je naša sljedeća destinacija zato pratite nas i otputujte s nama u nove avanture.

Vaši KORALJI


Kroz ovu pedagošku godinu če-sto smo odlazili u šetnje i u Grad-sku knjižnicu gdje smo posuđivali knjige i slikovnice. Knjige koje smo posudili potaknule su nas na istraživanje biljaka i znanja o vrtlarstvu. Sadili smo razno bilje i cvijeće. Posjetili smo vrtni centar a potom i u našoj skupini oformi-li vrtni centar Bubamare u kojem smo brinuli o posađenom cvijeću i biljkama. Kroz ovu pedagošku godinu istraživali smo meteoro-loške pojave. Pa tako smo istra-živali svjetlost sa naglaskom na sjene i dugu, maglu i vodu. Procjenjivali smo svoje vješti-ne pomaganja i brige o drugima što je kod djece potaknulo razvoj prosocijalnih vještina.

Kod djece je primijećen veliki in-teres za zastavama pa smo ih počeli istraživati. Aktivno smo pratili Svjetsko prvenstvo u ruko-metu te smo svakodnevno bilje-žili rezultate utakmica, oslikavali

Odgajateljice: Ines PETRINIĆ i Danijela DEDIĆ



zastave i obilježja zemalja sudio-nica, a samim time započeli smo širiti znanja i vještine u rukometu. Surađivali smo s RK Rab i trene-rom Marinom Ribarićem te smo aktivno sudjelovali na treninzima.

Na cjelovit razvoj djeteta podjed-nako utječu i obiteljski odgoj i odgojni utjecaj predškolske usta-nove. Otvorena komunikacija, međusobno uvažavanje, izmjena informacija i iskustva, spremnost na pomoć, tolerancija i poštivanje temelj su dobre suradnje obitelji i odgojitelja. Roditelja odnosno obitelj se shvaća kao suradnika i partnera u odgojno-obrazovnom procesu. Ove godine za cilj smo imali aktivno uključivanje obitelji u odgojno obrazovni rad skupine. Tako smo s obzirom na interese djece ugostili Vitovu baku Kata-rinu koja nas je upoznala s obi-čajima, jezikom i specifičnostima Mađarske. Posjetila nas je i Ga-lina baka Petra koja nas je upo-znala s običajima i tradicijom rod-

ne joj zemlje Njemačke. Evanova mama Petra, učiteljica engleskog jezika u osnovnoj školi, nas je upoznala s engleskim jezikom kroz različite igre. U skupini su nam se pridružile Stelina mama Valentina i sestra Nika koje su nas upoznale s fizikalnim vježba-ma. Ugostili smo u skupinu naše očeve i odradili zajedno s djecom kreativnu likovnu radionicu.

Odgojitelji kao profesionalci i predškolska ustanova kao in-stitucija imaju zadaću osmisliti i provesti različite oblike uključi-vanja roditelja u življenje djece u vrtiću. Roditelji i obitelj tako osna-žuju svoje kompetencije da bi se što bolje snašli, prilagodili i dobro se osjećali u svojim ulogama. Predškolski odgoj ne počinje u vrtiću, vrtić je nadogradnja na pr-votni odnos između djeteta i obi-telji, i zato predškolska ustanova mora roditeljima i članovima obi-telji pružati mogućnost da sudje-luju u svim vidovima programa.

BISERI

Nakon susreta s osobom s poteškoćama u razvoju.Ivano (5,6 god.): On je samo običan čovjek s proble-mima.

Nakon proučavanja ljudskih organa.Karlo (5 god.): Srce ne izgleda baš onako kako ga crtamo, pravo srce zapravo više sliči na pluća.

Razgovor između Ivana i Karla.Ivano (5,6 god.): Ne bi išao još u školu, još bi bio u vrtiću. Ali dobro je što u školi nema doručka i ideš odmah učiti.Karlo (6 god.): Ivano, ma u školu uzmeš marendu!

Manuela (6 god.): Ivano mi se derao na uši, a već sam imala upalu uha!

Nakon promatranja karte Europe.Gala (6 god.): A sada ćemo potražiti gdje je Englezija.

U razgovoru s odgajateljicom.Ema (3,6 god.): Tata mi je rekao da si bila u bolnici, a zašto si bila u bolnici?Odgajatelj: Operirala sam trbuh, slijepo crijevo.Ema (3,6 god.): Što si pojela puno žvaka?

GABR

IEL

(5 g

od.)

• Aut

o

TIN

(5 g

od.)

• Kuć

a

IVAN

O (6

god

.) • G

liser


Novu pedagošku godinu započeli smo u rujnu, 11 dječaka i 12 dje-vojčica te tetama Zdenkom i Jo-sipom. Djeca su pokazala najveći interes za priče i bajke. Oformili smo centar slikovnica zbog inte-resa djece u kojem su svakod-nevno boravili u grupama. Tamo su listali, čitali, prepričavali jedan drugome te se ujedno susreli sa slovima kojih već nekoliko djece raspoznaje i piše, a neki i čitaju (Niko, Ela D., Nea D.).

Veliki interes pokazali su za baj-ke koje su pošle po zlu: 3 prašči-ća i prehlađeni vuk - gdje su učili o važnosti pranja ruku i korištenja maramica. Ova slikovnica im je bila najdraža. “Pojedi sav špinat, Zlatokoso” - gdje su učili o važ-nosti zdrave prehrane i smiješnoj priči o izbirljivosti. Ove slikovnice su jako zabavne i edukativnog elementa. Izrađivali smo stapne lutke, dramatizirali i oformili cen-tar dramskih igri. Djeca su često glumila, uživljavala se u likove, sama izmišljala priče i dramati-zirala. Imali smo priliku gledati predstavu “Mačak u čizmama”. Nakon tih bajki smo krenuli u upoznavanje životinjama novim serijalom slikovnica o životinja-ma: Zeko i iskrenost, Sjeverni je-len i dobrota, Medo i strpljivost.

Odgajateljice: Zdenka PEĆARINA i Josipa PADOVAN KRONN



Poučne priče o karakternim oso-binama te smo u sobi razgovarali često o pravilima ponašanja te čuvanju prijatelja.

Vanjski prostor obogatili smo od-mah na početku poticajima za sportske aktivnosti: školica, ve-sela gusjenica, cvijet i brojevi, boje u kvadratićima (raspoznava-nje i skakanje). Ujedno smo imali adventsko druženje sa roditelji-ma, radionicu šivanja ukrasa sa majkama te radionicu oslikavanja majice sa očevima.

NEA (5 god.) MIHAELA (5 god.)

JOSIPA (5 god.)

PATRICIJA (4 god.)

ELLA (5 god.)



VAŽNO JE ZNATI TKO SI ?!

Novu pedagošku godinu zapo-čeli smo sa devetero nove djece. Trebalo je neko vrijeme da se upoznamo i naučimo izražavati svoje emocije. Ali brzo smo po-stali jedna složna i dobra grupa.

Zanimalo nas je kako smo došli na svijet? U tome nam je pomogla knjiga “Mrvica raste u maminom trbuhu” koju smo i prezentirali u Gradskoj knjižnici na izložbi “Pri-čaj nam priču”. Poslovica kaže “Važno je znati tko si?!”. “Pčeli-ce” su također htjele to doznati.

Odgajateljice: Iva DUMIČIĆ, Magdalena MATAHLIJA i Lucija MATUŠAN


BISERI

Pokazujući na model kostura.Maro L (4 god.): Unutra je mozak teta.Jan (6 god.): Da! Ne vidi se jer je u lubanji ono ga štiti a bez mozga ne bi mogli živjeti.Dorian (4 god.): Ali ja ga nemam. Mihael (6,5 god.): Moraš imati mozak jer ako ga nemaš si mrtav.

Što je obitelj?Gracia (6 god.): Obitelj je kada se igramo, grlimo i jedemo.Duje (6 god.): Za mene su obitelj roditelji, prijatelji.Franko (6 god.): Obitelj je ljubav.Tea (6 god.): Obitelj je kada skupa nešto radimo, skupa spavamo.

Roditelji su nam donijeli obitelj-ske fotografije i obiteljska stabla. Doznali smo imena uže obitelji, te kako djeca provode vrijeme sa roditeljima, bakama i djedovima.

Aktivnosti koje su uslijedile bile su vezane uz mjesto gdje te obi-telji žive - otok Rab. Naučili smo mjesta na otoku, gdje tko živi, nazive zvonika. Izradili smo ma-ketu otoka i zvonike ovjekovječili raznovrsnim likovnim tehnikama. Proširili smo aktivnosti na narod-ne običaje, te upoznali narodnu

nošnju, autohtonu glazbu miha i narodne recepte - rapska tor-ta i frite. Roditelji su volontirali u grupi. Pomogli su nam oformiti dramski centar raznovrsnim lut-kama, oslikati paravan, pričati priče te slikati voskom.

Trenutno istražujemo vodu, upo-znajemo rapske izvore. Još je mnogo planova pred nama. Ali marljive “Pčelice” sve aktivnosti i zadatke svladat će ko iz šale.

Pozdrav!

MARO (6 god.)

GRACIA (6 god.)

TEA (6 god.)

DUJE

(6 g

od.)

KARL

A (5

god

.)

DAM

IJAN

(3 g

od.)


Ova godina donjela nam je puno promjena. Otišle su nam naše odga-jateljice Martina i Snježana, a došle su Loredana, Marina, Magdalena i Mira. Promijenili smo izgled sobe i kreirali neke nove interesne centre te obogatili već postojeće.

U mjesecu rujnu prlagođavali smo se svim tim promjenama. Nadola-zeći dani bili su prepuni društvenih događanja. Nastupali smo zajedno sa odgojnom skupinom “Leptirići” u gradskom kinu povodom Dana umi-rovljenika. Dva tjedna kasnije obi-lježili smo Dan pješačenja zajedno sa odgojnom skupinom “Krijesnice” šetajući gradskim parkom u društvu našeg vodiča, gospodina Erosa.

Dane kruha i plodove zemlje obilje-žili smo praveći tijesto i paštu, koju smo sušili, pakirali i nosili doma. Nastupali smo u gradskoj knjižnici povodom otvorenja izložbe dječjih radova “Pričaj mi priču”. Pjevali smo i recitirali, a Vana i Nela su odigrale kratki igrokaz “Tužna bubamara”.

Brzo su nam stigli božićni blagda-ni. Zajedno sa odgojnom skupinom “Leptirići” organizirali smo božićnu kreativnu radionicu gdje su roditelji i djeca šivali ukrase, kojima smo okitili vrtićku jelku. Dočekali smo Sv.Nikolu u našoj dvorani, koji nam je donio li-jepe poklone. Naše predškolke Vana i Paula sudjelovale su na božoćnom koncertu predškolaca. Vana je bila

Odgajateljice: Mirjana DRČEC, Loredana DEBELIĆ i Magdalena MAHIĆ



BISERI

Matej (5 god.): Samo čistoća i finoća.

Ana (5 god.): Voli-moli rima.

Leon H. (4 god.): Ja znam i neznam znam.

jedna od voditeljica, a Paula je pje-vala zajedno sa ostalom djecom. Djecu su, kao i svake godine, naj-više razveselile natjecateljske igre i druženje sa Moto-mrazovima u na-šoj dvorani.

Mjesec veljača je bio najveseliji, maškarani mjesec. Svaki petak imali smo maškaranje u skupini, igre i ak-tivnosti s drugim skupinama.

Proljeće je ušlo na velika vrata u našu skupinu. Posjetili smo vrtni centar i istraživali kako rastu biljke. Naučili smo puno pjesmica i recitaci-ja - “Visibaba mala”, “Ispred naše ku-ćice”, “Ide, ide patak”, “Zeko, zeko, zečiću” i mnoge druge, te meksički ples “La Raspa” u čemu su djeca po-sebno uživala.

Obilježili smo Dan očeva zajednič-kom radionicom sa odgojnom skupi-nom “Leptirići”. Djeca i očevi su crtali flomasterima po bijelim majicama i oblačili ih, a nakon toga su sudjelo-vali u sportskim igrama na vanjskom dvorištu.

Posjetila nas je zubarica Melita i po-hvalila zdravlje zubića.

Predškolke marljivo treniraju za na-stup na Olimpijadi, a i navijači nestr-pljivo čekaju taj događaj.

Svi zajedno polako sanjarimo o to-plom ljetu, kupanju i sladoledu...

KIM (5 god.)

VALENTINA (6 god.)

DUJE B. (5 god.)

ELIS

A (5

god

.)M

ATEJ

B. (

5 go

d.)


Ove pedagoške godine najviše smo pažnje posvetili poticanju rane pismenosti koristeći mate-rijale i poticaje iz Montessori pe-dagogije. Djeca su opipom doživ-ljavala što je hrapavo, što glatko. Potom su taktilno doživljavala slova od brusnog papira. Ista slo-va djeca su oblikovala u pijesku. Izrađivali su svoj abecedarij, kori-stili “pomičnu abecedu”, te šiva-njem pravilno povezivali sve ru-pice koje prate oblik slova. Djeca su se na zanimljiv način upozna-la s malim pisanim slovima, po-čela ih prepoznavati i pisati. Što je više različitih aktivnosti koje uključuju oblike slova, to ih dje-ca lakše usvoje. Ranu pismenost poticali smo i ponudom ostalih materijala, osobito knjigama u našoj čitaonici. Djeca su samoi-

Odgajateljice: Anita SOVIĆ - PADOVAN, Ana ŽIGO i Marina IMŠIROVIĆ



nicijativno čitala jedna drugima, pisala, imitirala pisanje te izrađi-vala vlastite knjige. Poticali smo ih na međusobnu komunikaciju, osmislili dnevni raspored dana koji ih potiče na čitanje i na pra-ćenje dnevnih rutina. Ako želite potaknuti dijete da čita organizi-rajte mu maleni “kutak za čitanje” i udobno mjesto za sjedenje.

Ove pedagoške godine smo mnogo razgovarali o zdravlju i zdravoj prehrani, te smo u na-šoj sobi spravljali mnoge zdra-ve recepte – kuhali smo juhu od bundeve, radili salatu od ribane mrkve, miksali zdrave voćne na-pitke… Redovito smo vježbali i išli u šetnje. Organizirali smo i sportske igre u dvorani povodom dana očeva. Hvala svim roditelji-

ma koji se odazivaju na bilo koji oblik suradnje! Mi ćemo i dalje biti vesele, kreativne, zdrave i sretne Krijesnice.

ANJA i MARA (5,5 god.) LAURA (5 god.)

SAND

RO (4

,5 g

od.)

VALE

RIA

(5,5

god

.)KA

TA (4

god

.)


Školjke Bisernice otvorile su svo-je opne iz kojih su izronile dvade-set i tri perlice. Upravo zato oku-pljeni činimo mješovitu skupinu bisernog imena “Perlice”. Smje-stili smo se u Banjolu u novom područnom vrtićkom odjeljenju. Sa male uzvisine u lijepoj velikoj školskoj zgradi svakodnevno se družimo s našim prijateljima ško-larcima. U mnogočemu su nam oni uzor pa se zato trudimo što više naučiti.

Naravno da je najljepše igrom učiti a mi se svakodnevno igramo i znate što? Otkrili smo puuuuno zanimljivih otkrića. Naše odgaja-teljice stalno nešto razmišljaju, pričaju s našim roditeljima, do-

Odgajateljice: Snježana TURKOVIĆ, Martina KAĆANSKI i Petra BEG



govaraju se i onda nas iznenade zanimljivim materijalima i raznim predmetima. Baš su mudre kad nas tako navedu da i mi sami izrađujemo razne stvari sa koji-ma se igramo.

Vidjele su naše odgajateljice da se najviše igramo autićima i da volimo biti liječnici i pacijenti zato su nam zamislite, dovele prave policajce, medicinske sestre i medicinskog tehničara. Ooooo koji su to bili doživljaji.

Izradili smo si prave policijske rekvizite, medicinske kute i ma-ske a naša soba pretvorila se u veliku prometnicu i Dom zdravlja. Kakva bi to prometnica bila bez

prometnih znakova? Zato smo ih izradili i svašta naučili o pravili-ma ponašanja u prometu. Naučili smo mi i to da moramo biti opre-zni u prometu jer se uvijek može dogoditi neka nezgoda. Zato smo odmah krenuli učiti kako pomoći ozlijeđenima i zašto su policajci i medicinari jako povezani.

Kako smo mi ipak jako znatiželj-ni krenuli smo još malo istraživati medicinu. Kao i sva djeca želimo narasti pa nas baš zanima koja će nam hrana u tome pomoći ali i kako ona utječe na naše zdrav-lje. Odlučili smo da želimo imati zdrave zube pa se sad baš njima bavimo. Želite li učiti s nama, slo-bodno nam se pridružite.

MIA S. (5 god.)

LOTA (6 god.)

LOTA (6 god.)

MARIO M. (4,5 god.)

MIA J. (6 god.)


Nakon početnog adaptacijskog razdoblja novoupisane djece, već nam je jesen “pokucala” na vrata. Jesen sa svojim bogat-stvom mirisa, boja, okusa i pro-mjenama u prirodi. Iskoristili smo resurse koje nam pruža kako bi putem raznih aktivnosti dje-ci omogućili upotrebu svih čula potrebnih za njihov pravilan rast i razvoj. VOĆE - kruška, jabu-ka, šljiva, grožđe: ispipavanjem, isprobavanjem okusa, mirisa, opipa te crtanjem - učeći oblike i boje. LIŠĆE - šuškanje, sluša-nje, trganje, opipavanje, hodanje bosih nogu po lišću - senzomo-torni doživljaj. Upotrebom slanog tijesta u kuhinjici i mogućnost mi-ješenja, gnječenja, valjanja, jed-na su od aktivnosti provedenih za Dane Zahvalnosti za plodove Zemlje. Takve vrste aktivnosti po-mažu razvoju fine motorike šake i prstiju potrebnih za kasnije raz-doblje (držanje olovke). Također djeci je dana mogućnost slobod-nog izražavanja, manipuliranja predmetima (valjak, modlice, ča-šice) i učenja o tradiciji pečenja kruha.

Tokom Božićnih blagdana u su-radnji sa roditeljima izradili smo ukrase za vrtić kojeg smo okitili

Odgajateljice: Nirvana HABAZIN i Tamara MALUNAC



BISERI

Vid (2,6 god): A kremac, a kremac, teta. (krema)

Luka (2,1 god): Teta ja bi PIMEZAN. (parmezan)

David (2,2 god.): Namazi mi made (marmelade)

Vid (2,6 god.): KIKIMAUS (Miki Maus)

na božićnoj radionici u ugodnom druženju na nivou cijelog vrtića. Roditelji su nam također bili “de-sna ruka” no ovog puta tate na obilježavanju Dana Očeva. To-kom boravka u skupini upoznali smo ih sa našom svakodnev-nicom našim igračkama te na-činom tj. gdje i kako se igramo. Druženje smo završili zajednič-kim plesom u našem glazbenom centru.

Nismo zaboravili ni na tradiciju i obilježavanje Maskiranih petki u vrtiću prema vlastitom izboru dje-ce a aktivnosti koje smo proveli usmjerili smo na rad sa papirom (MASKA) te vježbanje i usvajanje vještine rezanja škaricama.

Ostvarili smo i suradnju s Grad-skom knjižnicom izradom plaka-ta “Maca Papučarica” povodom obilježavanja mjeseca knjige a i kako bi upozorili na važnost čita-nja djeci. “Maca Papučarica” po-taknula je djecu da prepoznaju i pospremaju svoje stvari u ovom slučaju papuče a i igračke te po-taknula na samostalno obavlja-nje zadataka.

Uz aktivnosti koje smo provodili djeci je u svakom trenutku pru-

žena mogućnost izbora: gdje, šta, kako, a i sa čime će se igra-ti. Praćen je interes djeci i prema potrebi se mijenjalo i okruženje; Izrađeni interaktivno drvo ili cen-tar sa domaćim životinjama za kojima vlada interes ili formiran centar rastresitog materijala. Kako bi boravak djeci učinili što ugodnijim i bezbrižnijim u našem glazbenom centru na repertoaru je uvijek neka dječja pjesma, a “Zvijezdice” s velikim veseljem plešu, pjevaju, vježbaju, skaču... crtaju, bojaju, slažu, grade… svaki dan od svega po malo za sretno i veselo djetinjstvo!

DAVI

D (2

god

.)

ROKO

(2,5

god

.)

LUKA (3 god.) LUCIJA (2 god.)


Roditelji su prvi i najvažniji odgojitelji svoje djece i nose najveću odgovornost za njihov rast i napredak. Volontiranje roditelja u skupini najviša je ra-zina suradnje koja za dijete ali i za odnos roditelj-odgajatelj nosi mnogo dobrobiti, poput osjećaja sigurnosti, razvoja pozitivnije slike o sebi te uspo-stavljanja bliskog odnosa.

Vođene tom činjenicom, kao jednu od suradnji s rodite-ljima ponudili smo volonti-ranje u skupini. Tom obli-ku suradnje odazvalo se šestero roditelja koji su svo-jim angažmanom obogati-li boravak djece u skupini.

Roditeljima smo dali letak s kratkim uputama o volontira-nju, odnosno uputama kako pripremiti sebe i dijete za vo-lontiranje, a oni su kao pravi profesionalci aktivno sudjelo-vali u realizaciji određenih te-matskih sadržaja. Osmišljavali su razne aktivnosti poput vjež-banja u dvorani, likovnih aktiv-nosti slikanja prehrambenim

Odgajateljice: Kristina DEŽELJIN i Barbara MATAHLIJA



BISERI

Lana je imala sive hlače sa crnim zvjezdicama.Elina (3 god.): Tebi je mrak u hlačama.

Razgovor s Anom.Odgajateljica: Ti si moja Ančica.Ana (2,5 god.): I malo mamina.

bojama i slamkama, otiskiva-nja dlanova, izradu maski od raznog didaktički neoblikova-nog materijala, izvođenja igro-kaza, čitanja priča, glazbenih aktivnosti pjevanje pjesmica, ritmiziranje i ples...

Djeca čiji su se roditelji odazva-li volontiranju bila su vrlo pono-sna i sretna, i sve poticaje koji su roditelji pripremili kod kuće rado su podijelili sa ostalom djecom iz skupine.

Dobrobiti volontiranja roditelja u skupini su višestruke. Dijete dobiva osjećaj važnosti i zašti-ćenosti, kvalitetno provodi vri-jeme s roditeljem,te mu volon-tiranje roditelja u skupini pruža dobar modelsocijalne koope-racije roditelja i odgajatelja.

Roditelj promatra dijete izvan obiteljskog konteksta, bolje upoznaje odgajatelje i dobiva uvid u odgojno-obrazovni rad, te stječe međusobno povjere-nje i lakšu komunikaciju s od-gajateljem i ostalim roditeljima.Odgajatelj stječe veću pove-

zanost s obitelji djeteta, dobiva povratnu informaciju i razmje-nu iskustava, dobiva pomoć u skupini i veće razumijevanje roditelja u odnosu na odgaja-teljev rad, razvija svoje profe-sionalne kompetencije i vješti-ne komunikacije.

Dječji vrtić usmjeren na dijete vidi roditelje kao svoje najvaž-nije partnere.

ELIN

A (3

god

.)

SARA

(2 g

od.)

LANA

(3 g

od.)

LEON

A (3

god

.)


Gljivice i Zečići, dvije skupine koje zajedno žive, rade, druže se, jedu, mole, prijateljuju i vole. Ova pedagoška godina P.O. “Loparu” donosi značajnu promjenu jer se uvodi dodatni vjerski program u skupine. Djeca s veseljem razvi-jaju duhovnu dimenziju osobno-sti, mole molitve blagoslova jela - svakodnevno prije doručka.

Još veselije pjevaju pjesmu “Kad Isus dolazi”- čak i oni najmanji koji još ne znaju niti dobro izgovarati riječi i sporazumijevati se. Kako Božić i Advent bivaju na našem otoku obilježeni mnoštvom druš-tvenih zbivanja, tako naši Zečići i Gljivice postaju važni sudionici

Odgajateljice: Tea VOSNIK i Snježana BALEN



obilježavanja prve adventske ne-djelje malim koncertom sakral-nih pjesmica - onih dječjih, ali i tradicionalnih. Nastojimo živjeti kršćanske vrednote u skupina-ma, čitajući i upoznajući Biblijske priče te njegujući važnost ljubavi, obitelji, prijateljstva, različitosti...

Biskup Ivica Petanjak i župnik Frane Brozić nas obilaze u ožujku i ostaju zatečeni smjelošću djece koja im žele pokazati kako znaju moliti molitve Slava Ocu, Zdravo Mariju i pjevati pjesme slavljenja Boga, ali i ostale dječje pjesmi-ce: Muharu i Kad si sretan.... U travnju stiže nova promjena - cje-lodnevni program, kuha nam teta

Ivana ručak, spavamo na neo-bičnim krevetima. Prilagodba na novi raspored dana još traje, ali nas i veseli.

Ta tko ne bi volio ići u vrtić u kojem se družimo s vatrogascima, plani-narima, imamo radionice, sajmo-ve, Moto mrazeve, svetog Nikolu, slikamo ledom, mijesimo, otkriva-mo svijet oko nas, idemo na ka-zališne predstave i to autobusom, sadimo voćke s očevima, a u sku-pinama istražujemo enciklopedi-je, biljke, vrijeme naše osjećaje, potrebe, želje, igramo se doktora, gradimo, možemo biti ono što že-limo! Ponekad malo zaplačemo, ali se uvijek puno veselimo.

GRGU

R (5

,5 g

od.)

FILI

P (5

,5 g

od.)

VITA

(6 g

od.)

LUKA

(4 g

od.)

JOSY

(5 g

od.)

TIJA

NA (5

,5 g

od.)

LIND

A (3

,5 g

od.)

TONI (5,5 god.)


Ulaskom u novu godinu naše Iskrice započele su pjesmom i to na engleskom jeziku. Pjesma je popriličan hit na dječjim glaz-benim kanalima a zove se Baby finger. Budući da smo mi odgo-jiteljice ostale zapanjene vrsnim engleskim izgovorom napih ma-lišana, odlučile smo istražiti koli-ko oni zapravo poznaju značenje te pjesme. Preveli smo pjesmu na hrvatski jezik te izradili napr-stne lutkice od gumenih rukavi-ca. Izradili smo i plošne lutke sa motivima ruke i prstiju, oslikavali smo dlanove, oblikovali prstima... Imenovali smo nazive prstiju, da-vali im i osobna imena. Također

Odgajiteljice: Kristina HOLJAR i Sanja ŠPANJOL



smo povezali prste sa obitelji, imenovali članove vlastite obitelji te ušli u srž pjesme Baby finger, da bi doznali poruku koju ona nosi. A to je ljubav i povezanost jedne obitelji. Obitelj je poput pr-stiju na ruci, svi članovi su različiti a opet ne mogu jedni bez drugih. Mi smo kao odgojna skupina ta-kođer kao prsti jedne ruke, razli-čiti a povezani. Teško nam pada-ju rastanci i odlasci starije djece u druge skupine. Međutim, vrlo brzo prihvatimo nove članove u našu skupinu, pomažemo im u prilagodbi da se osjećaju dobro-došlo u našu skupinu, u našu ma-lu-veliku obitelj zvanu “Iskrice”.

LUKAS (3,6 god.)

LUCIJA (2 god.)

VITA (3 god.)

KRIS

TIJA

N (2

,5 g

od.)

ALIC

IA (1

,5 g

od.)


Odgajiteljice: Nena KAC i Sanja ILIJIĆ



Mravi

Iz zelene travicevire male glavice,Mravi - to smo mi,

maleni, veseli i radišni.

Trinaest nas imai još se neka noga klima,a naša nasmješena lica

krasi šarena dudica.

Čvrsto Zvonka grli Tena,a Sami kaže: “Doma čeka Bela”.Maro G. i Maro M. frajeri veseli,

rado se igraju sa Emeli.

Plavooki Marko kad se budi,Luciji i Sofiji trkom juri.

Velike cure triKorina, Dora i Amely,čuvaju mrave male

i s njima se često šale.

S nama su još Petar i Inavesele pozdrave šaljemo svima.

KORINA (3 god.)

AMELY (3 god.)

PETAR (2 god.)

DORA

(3,5

god

.)

KAMPANELIĆI28 29

PATULJCI POJMA IMAJU

Jednog dana, dok smo s nestr-pljenjem iščekivali božićne blag-dane, posjetila nas je Leonina mama Adriana i odvela nas u baj-koviti svijet patuljaka. Uz njenu pomoć šišarke su oživjele i pretvo-rile se u božićne patuljke. I tako, tiho i neprimjetno, carstvo malih pužića nastanili su brojni patuljci.

Bilo ih je toliko mnogo da smo im odlučili izgraditi mjesto za život. Ali „gdje oni žive?“, postavlja se pitanje. „Morat ćemo smisliti pri-ču kako bismo saznali gdje žive!“ Sva djeca sa svojim obiteljima pomagala su u kreiranju slikov-nica o božićnim patuljcima. Tako

Odgajateljice: Mladenka FRANKIĆ, Marijana RIBARIĆ i Ivana BLAGDAN



smo doznali da patuljci žive u čarobnoj šumi ispod velikog hra-sta. To je to! Treba nam čarobna šuma, malene kućice sa crvenim krovovima i veliki hrast! „Hrast? Što je to hrast?“ Tada smo shva-tili da ni pužići, ni patuljci pojma nemaju. Ali znamo tko ima poj-ma! Klarin i Markov tata

Branko je šumar pa nas je naučio što je to hrast i kojih vrsta hrasta ima na našem otoku. Mnogo toga smo naučili pa sada „patuljci poj-ma imaju“ što je to hrast i gdje ga pronaći. U carstvu malih pužića iznikla je čarobna šuma, veliki hrast i male kućice a patuljci su nas zauzvrat naučili kako širiti ra-dost i božićni duh.

BISERI

Leona (6 god.): Ja sam teta isto vidila gusjeni-cu, ali onu alergičnu!

Luce (3.5 god.): Teta, ja sam se nalabelala! Po-sudila sam labelo od prijateljice.

Nosi brokulu zdravoljupca.Niko (3.5 god.): Pomekaj ga malo teta! Vidi kako je mekan!

MARKO (6 god.) • Životinje Afrike

KORI

NA (6

god

.) • P

ošta

r

MEL

ANI (

7 go

d.) •

Tri

mač

ka

MIK

ULA

(6 g

od.)

• Rep

a

VANNA (5 god.) • Moje prijateljiceKAMPANELIĆI


Program predškole započeo je s radom 9.listopada 2018. godine. Program se odvijao u popodnev-nim satima u prostoru namijenje-nom za rad Predškole. U program je upisano ukupno dvadeset petero djece a rad se odvijao u dvije skupine. Prva skupina 17-ero djece a druga skupina 12-ero djece. U okviru programa predš-kole i sveopće pripreme za ško-lu poticali smo njihov motorički i intelektualni razvoj, socioemoci-onalnu zrelost, samostalnost, kulturno-higijenske i radne navi-ke. Sve to činili smo poznavajući karakteristike djece predškolske dobi, ali istodobno poštujući nji-hove različitosti i uvažavajući svakoga ponaosob.

Na početku druženja u Progra-mu predškole, djeca su iskaziva-la želju za zajedničkom igrom u poticajnom okruženju te se po-malo uvodila u predviđeni plan i program. Naglasak je dan na po-ticanje samostalnosti i brige oko osobnih stvari te korištenja pribo-ra koji im je potreban u radu. Dje-ca su se brzo socijalizirala i uklo-pila u skupinu te svakim danom postajala sve samostalnija i si-gurnija u radu i boravku u skupini.Kao i svake godine i ove smo na-stojali što više vremena provesti

Odgajateljica: Biljana ŠPANJOL


na otvorenom prostoru kroz šet-nje i posjet zanimljivim mjestima u bližoj okolini. Kroz takav način rada usvojili smo vještinu kreta-nja i pravila koja se poštuju prili-kom izlaska i uključivanja u pro-met i vanjsko okruženje.

Šetnje i izlasci u prirodu djecu su potakli da što više usvajaju pri-rodne oblike kretanja, uočavaju prirodu i promjene u njoj, brinu o očuvanju iste kao i da je doži-ve svim osjetilima. Šetnje su bile omiljene kod djece zbog moguć-nosti da se u pojedinim dijelovi-ma parka ili plaže mogu opušte-no prepustiti druženju i igri po svom izboru. Smatram da je to izuzetno važan dio u radu jer daje djeci mogućnost razvoja cjeloku-pne motorika a ujedno stimulira i stvara potrebu za usvajanjem navike i potrebe za druženjem sa drugom djecom.

U doba u kojem svi ukazuju na štetnost boravka na raznoraznim “spravicama” koje štetno utječu na zdravlje i razvoj osobno smatram da je potrebno ukazivati i provodi-ti što više vremena na otvorenom i omogućiti djeci da se druže. U programu smo im to nastoja-li omogućiti što više i prepuštali ih da samostalno provode igru.

Svi izlasci i uključivanja u doga-đanja na nivou ustanove prove-deni su uz suradnju dragih nam roditelja koji su se po svojim mogućnostima uključivali u rad predškole. Svake godine roditelji pokažu izuzetnu spremnost da se uključe u rad i da budu kvalitetni suradnici pokazujući hvale vrijed-nu pažnju prema svakom djetetu. Ovim putem zahvaljujem im se na pomoći i suradnji u svim oblicima rada, zahvalna sam im što su pre-poznali važnost suradnje između sebe kao roditelja i sa mnom te sa djecom. Suradnički način rada ujedno je i primjer djeci u razvija-nju njihovih međusobnih odnosa.

Veliki broj događanja je iza nas, druženje i boravak u programu bliži se kraju, osjeća se spre-mnost za drugi oblik rada i druže-nja a to je škola. Svi rastanci su ujedno i početci rekao je netko a ja se u potpunosti slažem s tom izjavom.

Dragi moji predškolci školske klu-pe čekaju ali tek tamo poslije ljeta - do tada puno igre i druženja. Za-hvaljujem djeco na svakom danu koji smo proveli zajedno i nadam se da će sjećanje na boravak u “maloj školi” biti lijepa uspomena za sve vas. FR

ANE

(6 g

od.)

LOVR

O (6

god

.)

MAR

IJET

A (6

god

.)

MIC

HELE

(6 g

od.)

ELEO

NORA

(6 g

od.)


RADIONICE ZA RODITELJE“RASTIMO ZAJEDNO”

Od siječnja do ožujka odvijale su se radionice za roditelje “Rastimo zajedno” koje se u Dječjem vrti-ću “Pahuljica” provode od 2010. godine. Ove pedagoške godine, pod vodstvom odgajateljica Mla-denke Frankić i Marijane Ribarić, ciklus od jedanaest radionica za-vršilo je 9 roditelja, od kojih je bilo čak 4 parova (majka i otac) što je pridonijelo posebnoj atmosferi i dinamici grupe. Roditelji su ti-jekom radionica imali priliku čuti kratka predavanja na određenu temu, razgovarali su i izmjenjivali iskustva, radili u grupama i paro-vima, ali se i igrali, vježbali i pri tom dobro zabavljali. Posebnost ovogodišnjeg cikusa je i to da je grupa “narasla” za još jednog člana: rodila se mala Justina te ovim putem čestitamo ponosnim roditeljima! Svima roditeljima za-hvaljujemo na uloženom trudu i izdvojenom vremenu.

U veljači je održana i nova, za-sebna radionica koja je također nastala u okviru radionica “Ra-stimo zajedno”, a na temu “Četiri stupa i mediji”. Ovu radionicu, na kojoj je prisustvovalo 4 roditelja (3 mame, 1 tata) su vodile odgaja-teljica Iva Dumičić i pedagoginja Vedrana Domaćinović Pičuljan.

Što su rekli roditelji?

“Smatram da su radionice za mene veliki dobitak zbog do-bivenih smjernica koje nas prate u svakom trenutku od-goja i odrastanja naše djece.”

“Dijete je sretnije jer sam ja mirnija i sigurna.”

“Osvijestio sam si puno situacija kako bolje voditi i odgojiti dijete.”

“Osvijestila sam si mnoge rodi-teljske postupke, odnosno vlastiti odnos prema djetetu i reakcije. Ta-kođer sam postala sigurnija u vla-stito roditeljstvo i bolje shvaćam svoje dijete (njegove reakcije).”

“Osviještenost o tome koliko sam malo znao o odgoju djece te koli-ko je potrebno učiti i raditi da bih bio dobar roditelj.”

PROGRAMI “RASTIMO ZAJEDNO“ PROGRAMI “RASTIMO ZAJEDNO“


GLAZBENI PROGRAM

Voditeljica glazbenog programa : Kristina HOLJAR, odgajateljica

Glazba pozitivno utječe na fizičke i umne sposobnosti te je veoma važna za razvoj svakog djeteta. Glazba također utječe na razvoj estetike i umjetnosti, a djeca koja se aktivno bave glazbom od najranije dobi, ostvaruju izvrsne rezultate ne samo u glazbi već općenito u svim područjima. Glazba kao takva utječe na:

■ komunikacijske vještine■ vizualnu i auditivnu percepciju■ slušnu disjriminaciju■ pamćenje, mišljenje, opažanje, djelovanje...■ motoričke vještine; grubu i finu motoriku■ kreativnost i apstraktno mišljenje

RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA

Voditeljica programa: Magdalena MAHIĆ, odgajateljica

S programom ranog učenja Engleskog jezika započeli smo u mjesecu studenom. U program je upisano 15-ero djece među kojima je i nekoliko djece koja program pohađa već par godina. Tijekom ovog perioda imali smo priliku sudjelovati na Božićnom koncertu zajedno s dje-com iz glazbenog programa. Nastupili smo s pjesmom “We wish you Merry Christmas”. Djeca su s nestrplje-njem očekivala koncert te uživala u svom prvom javnom nastupu.

KRAĆI SPECIJALIZIRANI PROGRAMI IZ LOGOPEDSKOG KABINETA

Mi smo se kao aktivni sudionici glazbene radionice pozabavili svim područjima od slušanja glazbe, pjevanja, plesa i sviranja instrumenta. Također smo zavirili u teoriju glazbe te imenovali nazive, duljinu i trajanje nota. Putem različitih glazbenih igara razvijali smo ritam, sluh i harmoniju. Slušanjem klasičnih djela upoznali smo se i s velikim imenima glazbene prošlosti: Vivaldi, Bach, Mozart... Pjevanjem pjesama različitog sadržaja usvojili smo i nove pojmove te obogaćivali rječnik. Svakog smo se mjeseca zabavljali pjevanjem prigodnih pjesama odgovarajućeg sadržaja. Zadnji mjesec našeg druženja proveli smo u pripremama za veliki na-stup gdje ćemo ukratko prezentirati rezultate našeg cjelogodišnjeg rada. Već je jedan veliki nastup iza nas na Božićnom koncertu kada smo zajedno sa polaznicima engleskog programa pobijedili tremu i briljirali izvedbom pjesme na engleskom jeziku. Veselimo se našem završnom koncertu i nadamo se da će ljepota glazbe uvijek biti prisutna u našim srcima bez obzira u kojem smjeru nas život odvede putovima odrastanja.

U ovih nekoliko mjeseci naučili smo boje, razne životinje, hranu, abecedu, brojati do 15, dijelove tijela koje smo popratili uz razne pjesmice “Hoky poky”, “Baby finger”, “Baby shark” i mnoge druge. Također smo na-učili kako zahvaliti, zamoliti i pozdraviti, a očekuje nas još puno toga što Vam ne želimo otkriti. Uskoro nam se bliži kraj programa te pripremamo maleni program za roditelje i prijatelje da vide što smo sve naučili. Nadamo se da će im se svidjeti.

Autizam

Pripremila: Ana Sokolić, mag. logoped.Prema: National Autism Center, www.nationalautismcenter.org

Poremećaj iz spektra autizma (PSA) neurorazvojni je poremećaj koji karakteriziraju teškoće u socijalnoj interakciji i socijalnoj komunikaciji te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja.

U području socijalne interakcije i socijalne komunikacija, dijete pokazuje malo interesa za sklapanjem pri-jateljstava; inicira socijalne interakcije prvenstveno kako bi ostvarilo trenutne potrebe (npr. da dobije hranu, omiljenu igračku) te smanjeno dijeli postignuća i iskustva. Ostali simptomi uključuju nedostatan kontakt očima, te odsutnost gesti ili ograničene i atipične geste (npr. upotreba nečije ruke kao alata za otvaranje vrata). U nekim slučajevima dolazi do nazadovanja u razvoju jezika i govora.

Ograničeni interesi i ponavljajuća ponašanja kod PSA odnose se na intenzivne ponavljajuće motoričke pokreti ili korištenje objekata; dijete je okupirano određenim predmetom, idejom ili osobom; doživljava poteškoće s promjenama u okolini ili pri prelasku iz situacije u situaciju; može imati učestale ispade bijesa; može biti agresivno ili autoagresivno.

Broj dijagnosticiranih slučajeva autizma i srodnih poremećaja dramatično se povećao tijekom posljednjeg desetljeća. Najnovija istraživanja (CDC, 2018.) pokazuju da se PSA javlja otprilike u jednom na svakih 59 rođenja. PSA jedan je od najčešćih složenih razvojnih poremećaja i gotovo je četiri puta veća vjerojatnost da će se pojaviti u dječaka nego u djevojčica.

Iako nije poznat jedan specifičan uzrok PSA, trenutna istraživanja povezuju autizam s biološkim ili neu-rološkim razlikama u mozgu. Vjeruje se da autizam ima genetsku osnovu iako nijedan gen nije izravno povezan s poremećajem. Istraživači koriste naprednu tehnologiju snimanja mozga kako bi ispitali čimbe-nike koji mogu doprinijeti razvoju autizma. MRI (snimanje magnetskom rezonancijom) i PET (pozitronska emisijska tomografija) mogu pokazati abnormalnosti u strukturi mozga, sa značajnim staničnim razlikama u malom mozgu.

Rani znakovi autizma

Poremećaj iz spektra autizma obično se javlja tijekom ranih godina života. Rana procjena i intervencija presudni su za dugoročan uspjeh djeteta.

Rani znakovi upozorenja uključuju:

■ izostanak socijalnog smiješka u dobi od 6 mjeseci■ izostanak komunikacije riječima u dobi od 16 mjeseci■ izostanak dvočlanih fraza u dobi od 24 mjeseca■ izostanak brbljanja, pokazivanja ili smislenih gesta u dobi od 12 mjeseci■ nedostatak kontakta očima■ dijete ne pokazuje predmete ili ne dijeli interes■ neobična vezanost za određenu igračku ili objekt■ dijete ne odgovara na zvukove, glasove ili ime■ gubitak vještina u bilo koje vrijeme

KAMPANELIĆI 37KAMPANELIĆI36

Igrom se razvija osjećaj vlastite vrijednosti

Osjećaj vlastite vrijednosti razvija se svaki puta kada djeca u igri nešto uspiju savladati (npr. složiti toranj od kockica, popeti se na drvo, skočiti sa zida...). Osjećaj uspjeha potiče kod djeteta razvoj samopouzda-nja. Zbog toga je djeci potrebno omogućivati stalno nove izazove kako bi sakupili što više uspješnih isku-stava. Izazovi moraju biti uvijek dovoljno izazovni (ne prelaki), ali ne preteški da kod djece ne bi izazvali frustraciju i odustajanje. Sa svakim novim uspjehom dijete će graditi svoje samopouzdanje i vjeru u sebe što će utjecati na njegovu otpornost u teškoćama i izazovnim situacijama kasnije u životu.

Igrom djeca govore o sebi

Slobodna igra često će nam otkriti unutarnji svijet našega djeteta. Djeca u predškolskom razdoblju ne znaju još riječima izraziti svoje osjećaje i razvojne potrebe, ali nam zato načinom kojim se igraju i onime što čine mnogo govore o sebi, ali i o tome kako vide odrasle i svijet koji ih okružuje. Primjerice, dijete koje je dobilo mlađeg brata ili sestru često će se u prvo vrijeme igrati lutkama, prenoseći u igru ono što mu se zbiva u stvarnom životu. Ili primjerice kada vidite dijete koje nježno nuna i pjevuši lutki u igri, vjerojatno je to i samo doživjelo u svojoj okolini. Slično je i s djetetom koje lutki prijeti ili ju tuče po guzi. Zadatak je roditelja osigurati djeci dovoljno vremena za slobodnu nestrukturiranu igru te osluškivati ideje i prijedloge koje djeca daju kad se igraju.

Igranje s igračkama i bez njih

Dobre igračke važne su razvoj djeteta. One uče djecu u svijetu i nude im mogućnost istraživanja. No u da-našnje vrijeme svjedoci smo da djeca najčešće imaju previše igračaka, da su im sobe pretrpane igračkama kojima se uopće ne igraju. Previše igračaka može omesti djecu u razvijanju punog potencijala njihove ma-šte. Događat će se to da će neku složeniju igračku odbaciti u korist neke jednostavnije. To kod djece potiče mentalitet odustajanja. Važno je razlikovati preobilje igračaka od zdrave upotrebe dobrih igračaka i onih igračaka koje su prirodno prisutne u našoj svakodnevici. Pod tim podrazumijevamo stvari koje su ukloplje-ne u naš svakodnevni život poput papira, glazbe, knjiga, kamenčića, grana. Igračka može biti bilo što. Dje-ca se primjerice cijelo jutro mogu igrati kanticom i kamenčićima. Bit igračke je i tome da potiče maštu i nudi širok raspon mogućnosti primjene. U vrtiću takve igračke nazivamo prirodnim i pedagoški neoblikovanim materijalom (role papira, tuljci, karton, plastični čepovi, oblutci, šišarke...), a mogućnosti za igru s takvim materijalom su neslućene. Djeci je potrebno smanjiti količinu gotovih igračaka i ponuditi im mnogo prirod-nog i pedagoški neoblikovanog materijala i time ih dovesti u stanje da razmišljaju što mogu učiniti s onim što imaju. Ponekad ih je potrebno dovesti i u stanje dosade kako bi sami smislili čime će se igrati i kako. Dosada može biti zdrava jer budi kreativnost i potiče djecu na aktiviranje mašte za rješavanje problema.

Igrajte se zajedno i provodite vrijeme zajedno!

Dužnost je roditelja u dnevnom rasporedu obitelji ostaviti vremena za ljenčarenje, dokolicu, igru i zajed-ničko druženje. Koliko god nam se čini da je to u našim pretrpanim rasporedima teško, to nam je svima potrebno, i odraslima i djeci. U tim trenucima dokoličarenja najčešće se spontano događa najkreativnija igra. Uključite se u igru s djetetom, boravite zajedno, družite se kao obitelj. Ne morate raditi ništa pre-zahtjevno. Možete kuhati zajedno, pospremati stan, družiti se uz neku društvenu igru ili otići u prirodu u vožnju biciklom ili na piknik. U tim zajedničkim obiteljskim trenutcima razvija se osjećaj sreće i životnog zadovoljstva, koji mi roditelji prenosimo na djecu i učimo ih kako da jednog dana budu sretne, zdrave, ot-porne i zadovoljne odrasle osobe.

I svakako, pročitajte u cijelosti knjigu, pronaći ćete u njoj još mnogo savjeta o igri i kako se igrati sa svojim djetetom!

PEDAGOŠKA TEMA PEDAGOŠKA TEMA

Kako odgojiti zdravo i otporno dijete

Pripremila: Vedrana Domaćinović Pičuljan, prof.pedagogijePrema: Iben Dissing Sandhal; Igra na danski način

U prošlogodišnjem broju Kampanelića pisala sam o odgoju sretne djece, odnosno načinima kako Danci odgajaju svoju djecu zbog čega ona postaju sretni ljudi, a Danci se već godinama nalaze na samom vrhu ljestvice najsretnijih nacija. U ovom ću broju Kampanelića nešto više reći o igri, jednom od važnih načela danskog odgoja. O igri se u posljednje vrijeme mnogo govori i piše, stručnjaci ističu njezinu vrijednost i važnost za djetetov cjelokupni razvoj. No unatoč svim znanstvenim spoznajama koje o igri znamo, čini se da je ona iz generacije u generaciju sve manje zastupljena u dječjim životima. Moderne generacije djece imaju sve manje vremena za slobodnu nestrukturiranu igru jer se više pažnje posvećuje učenju i raznim strukturiranim aktivnostima (npr. sport, jezici). Neki roditelji smatraju da igra ne doprinosi učenju te da je učenje važnije od igre. Susrećemo s tim i u svakodnevnoj komunikaciji s roditeljima u vrtiću koji pokazuju da im je važnije da djeca nauče novu pjesmicu ili rješavaju radne listove od toga da se slobodno igraju i u igri uživaju.

Vrijednost slobodne igre

Slobodna igra je važan alat cjelovitog razvoja zadovoljnog i sretnog djeteta jer ima smisao sama po sebi, bez nekog određenog cilja. To što djeca nauče u igri nije uvijek mjerljivo, ali je iznimno važno. Samo zato što nije uvijek vidljivo i mjerljivo koliko djeca uče u igri, ne znači da djeca igrajući se ne uče. Psihijatar dr. Shooter kaže: “Slobodnom igrom dijete u razvoju stječe kognitivnu sposobnost rješavanja problema, emocionalnu sposobnost savladavanja nedaća, društvenu sposobnost pomaganja drugima i tjelesnu spo-sobnost da to sve izdrži. Igra je za djecu temelj otpornosti, ma što im život donese!”. Otpornost je važna jer ona znači ljudsku sposobnost da se suočimo sa životnim teškoćama, da ih savladamo i da iz njih napo-sljetku iziđemo jači ili čak preobraženi. Primjerice, kada se trogodišnjak prepire s prijateljem tko će se igrati željenom igračkom, zamijetit ćemo da raspravljaju o tome, da u toj raspravi pobjeđuje dijete s najboljim argumentima ili pak najupornije dijete. To je posve prirodan dio strategije opstanka. Dijete koje ne dobije igračku možda je učinilo kompromis s kojim će se morati naučiti pomiriti. Sljedeći put kad se nađe u sličnoj situaciji, znat će argumente potrebne da bi obrnulo situaciju u svoju korist. Djeca u igri neprestano uvjež-bavaju svakidašnja osnovna ponašanja odraslih.

Igra je najbolji učitelj

Igranjem djeca uče značenje stvari u svijetu oko sebe. Npr. igrajući se u pješčaniku s kanticom, dijete uči značenje pojmova puno i prazno, uči skupljati i iskorištavati informacije, otkriva kakav okus ili opip imaju predmeti. Djeca nisu ni svjesna da igranjem uče o umjetnosti, znanosti, matematici, glazbi, prirodi, životinjama i ljudima. U igri dijete uvježbava usmjeravanje pozornosti i upornost. A sve će mu te vještine dobro doći kad odraste. Usto, slobodna igra dokazano razvija djetetov unutarnji poriv, uči ga samokontroli, ovladavanju stresom, vještinama pregovaranja i suradnji. Potiče kreativnost, maštovitost i empatiju. U igi dijete iskazuje svoje osjećaje, uči slušati, razgovarati i slijediti pravila, pokušava voditi i slijediti, uči čekati svoj red i dijeliti. U igri dijete ima priliku isprobati kako je biti netko drugi: vatrogasac, policajac, liječnica ili majka. Može se pretvarati i biti što želi, a tako se poistovjećujući s drugima, djeca uče empatiji. Igra djecu uči društvenim i moralnim normama i vrijednostima.


ZAHVALA

Djelatnici dječjeg vrtića Pahuljica svojim nesebičnim nastoja-njima da svakom djetetu osiguraju optimalne uvjete za rast i razvoj, uvažavajući pri tome potrebe djeteta i različitosti u po-ticajnom okruženju podržavajući humanističke vrijednosti, za-hvaljuju svima koji prate i podržavaju odgojno obrazovni rad. Velika hvala našem osnivaču, Gradu Rabu koji nas financijski podržava u svim aktivnostima te svim našim poslovnim partne-rima i suradnicima.

Bogatstvo otočkog življenja čine žitelji koji na različite načine utječu na baštinjenje i gradnju njegovog sveukupnog života. Po-štovati bogatstvo, očituje se prvenstveno utjecajem odraslih na djecu vlastitim primjerima, bilo u obitelji ili u predškolskoj usta-novi. Stoga veliko hvala svim roditeljima na povjerenju, suradnji i partnerstvu.

Ne postoji recept za dobar odgoj, ali postoji put kojim želimo ići.

Prvi mliječni zubi počinju nicati oko 6. mjeseca života, no oni mogu niknuti i kasnije - do prve djetetove godine. Prvo niču sjekutići, zatim prvi kutnjaci, pa očnjaci i na kraju drugi kutnjaci. Tijekom faze mliječnih zuba, djetetu ukupno izraste 20 zubi, po deset u svakoj čeljusti. Nakon nicanja prvog zuba započinje se s korištenjem zubne četkice prilagođene uzrastu djeteta. Na taj način se od najranijih dana stječe navika četkanja zuba.

Kod nekih roditelja prevladava mit da mliječni zubi nisu od pretjerane važnosti - ‘‘jer će ionako ispasti i zamijeniti će ih novi - trajni zubi.’’ Takvo stajalište nipošto nije opravdano jer su mliječni zubi izrazito važni u rastu, razvoju i funkcioniranju dječjeg organizma zbog njihove uloge u:

■ prehrani■ razvoju govora■ razvoju čeljusti■ psihološkom razvoju

Također, jedna od uloga mliječnih zuba je da ‘‘čuvaju’’ mjesto budućim trajnim zubima čime utječu na nji-hov pravilan razvoj u budućnosti.

KAKO PRAVILNO ODRŽAVATI ORALNU HIGIJENU

■ Zube je potrebno četkati dva puta dnevno, ujutro i navečer laganim kružnim pokretima.■ Četkica za zube neka bude primjerena uzrastu djeteta te birajte četkicu s malom glavom i mekanim

vlaknima.■ Koristite pastu za zube primjerenu djetetovoj dobi u količini veličine graška.■ Obratite pažnju i očistite prijelaz između zuba i desni jer se tamo bakterije najlakše skupljaju.

Djeci je potrebna pomoć u četkanju. Do polaska u školu djetetu roditelj mora četkati zube. Do 8. godine dijete to može i samo, ali pod nadzorom roditelja, a poslije 8. godine može potpuno samostalno. Učite vaše dijete kako pravilno četkati zube, dajte mu da samo četka kako bi steklo naviku.

OPASNOST OD KARIJESA

Karijes je, uz prehladu, najraširenija bolest današnjice. Veliki postotak svjetske populacije ima na svojim zubima karijes. Glavni uzročnik karijesa je bakterija Streptococcus mutans koja se naseljava na zubne površine.

ZDRAVSTVENA TEMA ZDRAVSTVENA TEMA

ORALNO ZDRAVLJE KOD DJECE

Pripremila: Tihana IVANČIĆ, zdravstvena voditeljica

Poticanje učinkovite oralne higijene već od najmlađe dobi djeteta ključno je za zdrave zube u budućnosti. Upravo je uloga roditelja u poticanju oralnog zdravlja kod djece naj-važnija, stoga pomozite vašim najmlađima da steknu dobre navike.

Zbog velikog utjecaja prehrane na nastanak karijesa prepo-ručljivo je imati redovite zdrave obroke te izbjegavati gric-kanje i zaslađena pića između obroka. Važno je nakon za-dnjeg večernjeg obroka djetetu temeljito oprati zube kako bi se uklonile nakupljene bakterije. Djetetova prehrana bi tre-bala biti uravnotežena sa što manje rafiniranih šećera koje sadrže slatki napici, čokolade, bomboni i ostale poslastice jer negativno utječu na zdravlje zubi pogodujući nakupljanju štetnih bakterija. Također, treba ograničiti unos kiselih napi-taka, kisele hrane i gaziranih napitaka jer negativno utječu na zubnu caklinu.

Odvedite vaše dijete na redovnu kontrolu kod izabranog doktora dentalne medicine svakih šest mjeseci, kako bi se na vrijeme uočile promjene na zubima.

Documents

Dragi čitatelji,