SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA

STROSSMAYERA U OSIJEKU

Veseljko Jelić

DRUŠTVENI ČIMBENICI

Seminarski rad iz kolegija Biološka raznolikost i osnove zaštite prirode

2012.

"Kada sam gladan palma mi daje hranu. Kada je moj trbuh pun, gle, stablo je lijepo."

Ova izjava, pripisana beduinu Jordan Guya Mountforth, govori o dvije važne stvari: o vrijednostima pojedinca i vrijednostima društava.

Počet ćemo ispitivanje različitih skupina vrijednosti biološke raznolikosti – fokusirani na različite kulture, ruralne i urbane ljude te žene i muškarace.

Vrijednosti koje se razlikuju Kultura i religija

Kulturne raznolikosti koje karakteriziraju čovječanstvo

su jedna od naših najvećih vrijednosti.

To je duboko bogatstvo ljudskog potencijala koje

odražava naše vjerske, etničke, rasne i jezične

raznolikosti.

Razlike u kulturi se na svjetskoj sceni najčešće vide kada

se raspravlja o pravima ljudi, ali kulturne razlike se vide

i u stavovima o neljudskim bićima koja su približno

jednako važna.

Razlike u kulturi se na svjetskoj sceni najčešće vide kada

se raspravlja o pravima ljudi, ali kulturne razlike se vide

i u stavovima o neljudskim bićima koja su približno

jednako važna.

Mnogi ljudi smatraju kukce nepoželjnima, ali

procjenjuje se da 2000 vrsta insekata služi kao hrana za

ljude diljem svijeta.

U Sjevernoj Americi i Europi psi su dragi prijatelji

čovjeka, a u mnogim azijskim istočnim zemljama su

cijenjeni kao hrana.

Religija je samo dio onoga što razlikuje kulture, a treba

uzeti u obzir i druge utjecaje, poput povijesti, politike,

ekonomije i tehnologije, razumjeti kulturne razlike na

način na koji su ljudi u interakciji s prirodom.

Urbano – ruralno

Život u gradu se razlikuje od života na selu.

Mnogi gradski ljudi su prilično izolirani iz prirodnog

svijeta van grada i to može utjecati na njihove stavove.

Takva izolacija također može dovesti do apatije.

Naravno, nisu svi urbanisti apatični ili slabo informirani

o prirodi.

Mnogi od najvećih svjetskih prirodoslova i

konzervatora imaju duboke urbane korijene.

Sažeto se može generalizirati: ruralni ljudi svoje pozitivne i negativne stavove o divljem životu temelje na redovitim kontaktima.

S druge strane, stavovi urbanih ljudi, pozitivni ili negativni, vjerojatno će biti više konceptualni i bez takvog izravnog iskustva.

Ove razlike postaju vrlo važne u geopolitičkim područjima gdje urbani glasači brojno nadmašuju ruralne birače u pitanjima koja se tiču očuvanja prvenstveno ruralnih područja.

Žene – muškarci

Koncept jednakih prava i mogućnosti žena je široko prihvaćena, ali u mnogim zemljama nije i uvijek primjenjivana.

Jednaka prava i mogućnosti ne znači da su žene i muškarci jednaki fizički ili psihički, međutim, takve razlike mogu dovesti do interakcije kod oba spola različitih naravi i različitih stavova prema prirodi.

U svakom slučaju, svi se slažu da su priroda i žene podvrgnuti dominaciji muškaraca, i da se mora raditi na više sklada i ravnoteže.

Ova ideja je temelj za širenje područja filozofije nazvane ekološki feminizam ili ekofeminizam, a može djelomično objasniti zašto žene imaju središnju ulogu u zaštiti okoliša, posebno na lokalnoj razini.

Osim romantičnih ili mitoloških shvaćanja veze između žena i prirode, ostaje činjenica da žene igraju ključnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti i razvoju znanja.

Razlike među kulturama, ruralnih i urbanih ljudi te žena

i muškaraca, su samo tri pravca koja daju pregled

društvenih vrijednosti.

Također se moglo raspraviti o tome kako stavovi o

prirodi utječu kod dobi, zanimanja, prihoda,

obrazovanja i drugh čimbenika.

Sortiranje ove složenosti je više moguće ako se koristi

sustavani pristup opisivanju vrijednosti, a u sljedećem

poglavlju će se prikazati jedan poznati primjer.

Vrijednosti koje opisuju

Stephen Kellert, sociolog koji radi na pitanjima zaštite,

proveo je mnogo godina u razvoju sustavne tehnike za

opisivanje što ljudi misle o životinjama, a zatim je

koristio tehniku kako bi se bolje razumjele vrijednosti

koje se razlikuju među ljudima različite dobi,

obrazovanja, zapošljavanja, kulture, rase, spola, regije,

itd.

Podaci iz istraživanja ovog tipa pokazuju da se

vrijednosti razlikuju među kulturama, između ruralnih i

urbanih ljudi i između žena i muškaraca.

Vrijednosti koje se mijenjaju

Paradoksalno, ali podsjetimo da jedina stvar koja

se nikada ne mijenja je činjenica da se sve

mijenja.

Gledajući unatrag samo nekoliko desetljeća

mogu se otkriti značajne promjene u

vrijednostima.

Mijenjanje narodnih vrijednosti

Ako smo za održavanje biološke raznolikosti, vrijednosti se u budućnosti moraju promijeniti znatno više nego što su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.

Ideja o promjeni ljudske vrijednosti, može biti prilično kontroverzna.

Na primjer, u mnogim dijelovima svijeta ljudi su preplavljeni glazbom, filmovima, brzom hranom itd. koja potječu iz SAD-a i Europe.

Neki ljudi to pozdravljaju jer se osjećaju moderno i kozmopolitski, drugi vrijeđaju jer utapa njihovu tradicionalnu kulturu.

Ti sukobi postaju zabrinjavajući kada politička i ekonomska moć pokušava nametnuti strane vrijednosne sustave.

Najveća promjena: antropolizam u odnosu na biocentrizam

Moramo napredovati s antropolizma (tj. vjerujući da su

ljudi središte svemira) na biocentrizam (tj. vjerujući da

je život u svim svojim različitim oblicima središte

svemira).

Biocentrizam (ponekad se naziva ekocentrizam)

priznaje da sve vrste imaju svoju vrijednost i odbacuje

ideju da je homosapiens važniji od drugih vrsta.

Kod većine ljudi postoji zabrinutost o dobrobiti svih

drugih bića i mnogi ljudi vode brigu o životinjama.

Podizanje stupnja interesa kod ljudi da obuhvate sve

vrste i ekosustave je bitan cilj očuvanja biologa.

Neki će reći da se to može učiniti samo ako ljudi

postanu biocentrični, drugi će tvrditi da mogu biti

antropocentrični - briga prvenstveno o ljudima - i još

uvijek doprijeti do života u svim njegovim oblicima.

CASE STUDY Parrot Bahama

12. listopada 1492, Lucayan Indijanci pozdravio je

Kristofora Kolumba na svom dolasku na otok

Guanahani.

Stanovnici su ga upoznali s različitim stvarima, a

Kolumba su posebno privlačile papige te je pri

povratku u Španjolsku, nekoliko mjeseci kasnije, poveo

sa sobom 40 papiga.

Mnogo se toga promijenilo u 500 godina.

Danas, Bahama papagaj se nastanjuje na samo dva

otoka Abaco i Velike Inagua i broji manje od 3000.

Nestanak papiga se može pratiti kroz nekoliko

čimbenika, najveći je gubitak staništa zbog razvoja i

poljoprivrede.

Lov papiga za hranu je bio značajan problem, a danas je

veća prijetnja lov papiga za trgovinu kućnim

ljubimcima.

Na kraju, a možda i od neposrednog značaja, divlje

mačke dovele su do velikih gubitaka papiga na otoku

Abaco, gdje papige gnijezdo rade u rupama u zemlji.

10.700 ha nacionalnog parka je stvoreno na

otoku Abaco.

Ona štiti ne samo stanište za papige, ali i za

mnoge druge vrste, npr. u Kirtland je pjevica,

čak i rjeđa od papiga.

Kampanja je senzibilizirala stanovnike prema

ekološkoj dobrobiti i biološkom bogatstvu

njihova naroda u cjelini.

Rezime

Stavovi ljudi prema drugim organizmima i očuvanju se enormno razlikuju od osobe do osobe.

Iako je svaka osoba jedinstvena i ima vlastite vrijednosti, postoje obrasci koji mogu u određenoj mjeri, pojasniti kulture, religije, spol, prihode, zanimanja, dobi i druge čimbenike.

Razumijevanje kako ovi čimbenici utječu na nečije stavove je lakše ako koristimo sustavan način opisivanja stavova prema prirodi.

Informirajući ljude o važnosti biološke raznolikosti, potičući ih da dožive prirodu, mogu se poticati stavovi koji nas udaljavaju od antropolizma (briga samo o ljudima) te usmjeravaju više prema biocentrizmu (središte života), perspektivi koja obuhvaća ostale oblike života s kojima dijelimo zemlju.

HVALA NA PAŽNJI!