48

Drvo Znanja br01

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Drvo Znanja br01
Page 2: Drvo Znanja br01
Page 3: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 3

otporodici pantera pripada �est vrstavelikih maèaka: lav, jaguar, tigar, leo-pard, snje�ni leopard i � najudaljeniji

po srodstvu � oblaèasti leopard, dok gepardpripada posebnoj potporodici. Sve velike maèke�ive u Africi ili Aziji, osim jaguara koji nasta-njuje Srednju i Ju�nu Ameriku te jugozapad-ne predjele Sjedinjenih Amerièkih Dr�ava.

Maèke na Zemlji postoje veæ vi�e od 25 mili-juna godina. Jedno od najstarijih, i mo�da naj-poznatijih, biæa je sabljasti tigar, èiji su oènjacibili dulji od 20 cm. Ova su golema stvorenjavjerojatno lovila velike biljojede, razdiruæi ihpri napadu.

Meðu velikim maèkama uoèavamo nekoli-ko razlika. Primjerice, lavovi, tigrovi i leopardi

rièu, �to nije sluèaj kod jaguara, snje�nih leo-parda i geparda. Veæina se velikih maèaka hra-ni le�eæi, dok snje�ni leopard to èini u èuèeæempolo�aju. Sve velike maèke, osim geparda, ima-ju retroktilne pand�e, �to znaèi da ih prema po-trebi mogu uvuæi i izvuæi.

Sve su velike maèke meso�derni grabe�ljivci,primorani loviti plijen ili hraniti se uginulim�ivotinjama da bi pre�ivjele. U hvatanju plije-na veæina se maèaka oslanja na svoju sposob-nost vrebanja. Kreæu se na vrhovima prstiju,

Vjerojatno najuspje�niji lovci �ivotinjskog carstva,velike su maèke brzi i okrutni ubojice koji hvataju svoj plijen lovaèkom taktikom ili brzinom.

P

ZZ PPoonnoossnnaa ddrr��aannjjaa,,èèeessttoo nnaazziivvaann ��kkrraa--lljjeemm ��iivvoottiinnjjaa��,, llaavvjjee nnaajjmmooæænniijjii ggrraa--bbee��lljjiivvaacc aaffrriièèkkiihhpprroossttrraannssttaavvaa..DDrruuggii ppoo vveelliièèiinniimmeeððuu ssvviimm vveelliikkiimmmmaaèèkkaammaa nnaa ssvviijjeettuu,,nnaajjggllaassnniijjee rriièèee ooddssvviihh ssvvoojjiihh ssrrooddnniikkaa..

XX PPrreekkrraassnnii ppjjee--ggaavvii jjaagguuaarr ��iivvii uu gguussttiimm ��uummaammaa..LLoovvii ssaamm ii hhrraanniissee rraazzlliièèiittoomm lloovviinnoomm,, oodd jjeelleennaa ddoo ��aabbaa..JJaagguuaarr ææee ��eessttookkoobbrraanniittii ssvvoojj tteerriittoorriijj oodd oossttaalliihhjjaagguuaarraa..

Velike maèke

Luiz

Cla

udio

Mar

igo/

Bruc

e Co

lem

an

Rich

ard

Mat

thew

s/Pl

anet

Ear

th P

ictu

res

Page 4: Drvo Znanja br01

uvuèenih pand�i, dotièuæi tlo tek mekanim ja-stuèiæima �apa. Najèe�æe se maèka prije negoskoèi neèujno pribli�ava plijenu, slu�eæi se pri-tom sna�nim mi�iæima stra�njih nogu i leða.Kada uhvati i sru�i plijen, maèka ga ubija lo-meæi mu vrat ugrizom svojih sna�nih èeljusti,ili pak gu�i �rtvu pokrivajuæi joj usta i nossvojom nju�kom. Veæina velikih maèaka lovisamostalno. Izuzetak su lavovi koji love u sku-pinama, �to je vrlo uspje�na strategija. Jedan ilidva lava u skupini zastra�e odabranu �rtvu ipotjeraju je u smjeru ostalih lavova koji le�e uzasjedi.

Lav je jedina istinski dru�tvena velika maèkai �ivi u skupinama koje nazivamo èoporima.Svaki se èopor sastoji od najvi�e 12 �enki usrodstvu i ponekad èak i pet ili �est mu�jaka.

krzno sibirskoga tigra je crvenkasto-�ute bo-je � èesto svjetlije nego kod ostalih tigrova.Mnogo bijele boje na krznu poma�e mu da sestopi sa snje�nim pokrivaèem svog sibirskogdoma.

Indijski ili bengalski tigar najèe�æa je i naj-poznatija podvrsta tigrova. Mu�jaci su jakovezani za svoj teritorij i obièno �ive sami, dok�enke rado �ive i s mu�jacima i sa �enkama.Poput ostalih velikih maèaka i tigar obilje�avasvoje lovno podruèje prskajuæi njegove gra-nice urinom. Svojim o�trim pand�ama tako-

ðer ostavlja tragove na deblima stabala, èimeupozorava ostale tigrove na svoju nazoènost.

Tigar je vrlo sna�an i u stanju je loviti imnogo krupnije �ivotinje od sebe, primjericevodenog bivola. Kada uhvati i ubije plijen,tigar odvlaèi truplo u osamljeni zaklon, èestou blizini pojila, kako bi se ondje hranio. Akoje plijen dovoljno velik, tigar æe se njime hra-niti i nekoliko noæi. Ostatke �ivotinje prekri-va li�æem i èuva ih dok ne ogladni. Lov je iscr-pljujuæi posao, tako da tigrovi obièno 80 postodana provode odmarajuæi se kako bi saèuvali

VELIKE MAÈKE4

Najkrupniji i najsna�niji mu�jak voða je sku-pine i otac veæine mladunèadi. Mu�jaci su mno-go veæi od �enki, a glava i ramena obrasli su imgustom grivom koja ih èini jo� veæima i ulijevastrahopo�tovanje. Takoðer im za�tiæuje grlo,upuste li se u borbu radi obrane teritorija svogèopora. �enke love za cijeli èopor. Lak�e su ibr�e od mu�jaka. Lavovi se prehranjuju vrloraznolikom lovinom: od zebri i bivola do mi�e-va i zmija.

Svaka od �enki u èoporu mo�e istovremenookotiti tri ili èetiri mladunca. Podi�u ih zajed-nièki. Mladunèad poèinje jesti meso u dobi odtri mjeseca, ali jo� sljedeæa tri mjeseca nastav-ljaju sisati mlijeko jedne od �enki.

Najveæa maèkaTigar je najveæa velika maèka. Postoji neko-liko podvrsta tigrova i sve su ugro�ene. Sibirskitigar je najveæa maèka na svijetu. Mo�e te�itièak 300 kg. Nastanjuje najsjevernije predjeleRusije gdje vlada velika hladnoæa, pa ga debelipotko�ni sloj masti �titi od o�trih zima. Hranaje u ovom okru�ju èesto vrlo oskudna, tako da jeovaj usamljeni grabe�ljivac u stanju prevaljivativelike udaljenosti u potrazi za plijenom. Gusto

CC BBiijjeellii jjee ttiiggaarrrriijjeeddaakk,, aallii jjee vviiððeennuu nneekkiimm ddiijjeelloovviimmaaIInnddiijjee.. IImmaa ccrrnneepprruuggee ii ppllaavvee ooèèii..PPoossttoojjee ii aallbbiinnoottiiggrroovvii �� ��iivvoottiinnjjeerrooððeennee bbeezz ppiiggmmeennttaa �� ppoottppuunnoo bbiijjeellooggkkrrzznnaa ii ccrrvveenniihh ooèèiijjuu..

ZZ IIzzrraazziittoo iisspprruuggaannoo kkrrzznnoo vveelliièèaannssttvveennooggttiiggrraa oommoogguuææaavvaa mmuu ggoottoovvoo ssaavvrr��eennoopprriikkrriivvaannjjee uu gguussttoomm ��iipprraa��jjuu nnjjeeggoovvaa��uummsskkoogg pprreebbiivvaallii��ttaa.. TTiiggaarr lloovvii nnooææuu iillii uu ssuummrraakk,, kkaaddaa jjee jjoo�� mmaannjjee vviiddlljjiivv..

ODRASTANJE

�enka tigra okoti jedno do �estmladih, ali obièno pre�ivljavasvega jedno ili dvoje. Samapodi�e mladunce, koji ostajuuz nju i dvije godine. Tigar u divljini mo�e do�ivjeti od 15 do 20 godina.

ROÐENJEMladunèad se raðaslijepa i bespomoæna,te potpuno ovisnao majci.

PARENJETigrovi se pare usvako doba go-dine. Par ostajezajedno tri ilièetiri dana.

UÈENJE SAMOSTALNOSTIMajka uèi svoje mla-dunce kako se brinuti za sebe. U dobi od �estmjeseci mladunèadodlazi s majkom u svoj prvi lov.

PREMJE�TANJEPonekad tigrica premje�ta mladunce unovo skrovi�te. Nje�noih prenosi, jednog pojednog, hvatajuæi ihzubima za naboreko�e na vratu.

Ken

Luca

s/Pl

anet

Ear

th P

ictu

res

Anu

p Sh

ah/P

lane

t Ea

rth

Pict

ures

MC

Pict

ure

Libr

ary

Page 5: Drvo Znanja br01

energiju. Love noæu, skrivajuæi se u visokoj travii prikradajuæi se plijenu pod okriljem tame. Usumrak i zoru tigrovi njeguju svoje krzno,li�uæi ga poput domaæih pripitomljenih maèa-ka. Za razliku od maèaka kuænih ljubimaca,tigrovi vole vodu i èesto se kupaju u lokvamai jezerima.

Tajnoviti lovciZahvaljujuæi lakom prilagoðavanju okoli�u iprehrani, leopard je najrasprostranjenija velikamaèka. To je elegantna �ivotinja, gipka i okret-na tijela, pokrivena glatkim i mekanim pjega-vim krznom. Poput otiska prstiju kod èovjeka,

pjege svakog pojedinog leoparda su razlièite,i svaki se primjerak mo�e raspoznati po krznu.Neki su leopardi crne boje i poznati su kao crnepantere. Njima je krzno posuto pjegama kojese te�ko uoèavaju. Crni leopardi najrasprostra-njeniji su u jugoistoènoj Aziji gdje se zahva-ljujuæi tamnom krznu savr�eno prikrivaju ugustom �ipra�ju. Agresivniji su od ostalih leo-parda.

Leopardi su najtajnovitiji od svih velikih ma-èaka i vrlo im je te�ko uæi u trag. I mu�jaci i�enke krvoloèni su strojevi za ubijanje i pre-hranjuju se raznolikijim �ivotinjama od bilokoje druge velike maèke. Njihov plijen ukljuèu-

je gazele, èagljeve, nojeve, bradavièaste svinje,èak i kornjaèe. Veæinu vremena provode izva-ljeni na trbuh du� grana visokih stabala ili uosamljenim �umskim zaklonima, gdje spava-ju i njeguju svoje krzno.

Snje�ni leopard �ivi u hladnoj klimi, na visi-nama izmeðu tri i èetiri tisuæe metara. Zimi sespu�ta u ni�e predjele. Lovi noæu, i to sisavcerazlièitih velièina, od gazela do zeèeva. Snje�nileopard ima velike prednje �ape, kratke pred-nje noge i sna�an grudni ko�, �to mu omogu-æuje lako preskakanje sa stijene na stijenu. Du-gaèak rep poma�e mu u odr�avanju ravnote�e.

Oblaèasti leopard tijelom i dr�anjem naliku-je velikim maèkama, ali ne rièe. Nije u bliskomsrodstvu s leopardom, no znanstvenici vjerujuda ova vrsta predstavlja sponu izmeðu velikihi malih maèaka, poput ozelota.

Jaguar je vrlo rijetka i tajanstvena �ivotinjakoja traga za plijenom i lovi u tropskim ki�-nim �umama Srednje i Ju�ne Amerike. Mi�iæavi onizak, prekrasno maskiranog krzna nalik naleopardovo, jaguar je savr�eno oblikovan za lov.Ipak, nije dovoljno izdr�ljiv za duge potjere, tesvoj plijen lovi zahvaljujuæi strpljenju i snazi.Hrani se ostalim �ivotinjama iz tropskih ki�nih

DRVO ZNANJA 5

CC LLeeooppaarrdd jjee èèeessttoo pprriimmoorraann nnaattjjeeccaattii sseess oossttaalliimm vveelliikkiimm mmaaèèkkaammaa nnee bbii llii ssee ddoo--mmooggaaoo hhrraannee.. IIzzvvrrssttaann jjee ppeennjjaaèè,, aa ssvvoojj ææeepplliijjeenn ooddvvuuææii nnaa ggrraannjjee ddrrvveeææaa,, ggddjjee ggaa ssii--gguurrnnoo sskkllaannjjaa ss ppuuttaa oossttaalliimm ggrraabbee��lljjiivvcciimmaa..

LEOPARDOVA LUBANJALeopardova lubanja (prednji plan) otkrivapolo�aj oèiju prema naprijed, neophodan za binokularan vid kod kojeg se vidna poljaoba oka preklapaju. Dugi prednji zubi ilioènjaci slu�e za probadanje plijena. Lubanja

snje�nog leoparda mnogo je manja i on nemo�e tako �iroko razjapiti usta kao leopard.Lubanja oblaèastog leoparda jo� je sitnija,no s dugim oènjacima.

LEOPARDOVA LUBANJA(boèni plan)

LUBANJASNJE�NOGLEOPARDA(boèni plan)

LUBANJAOBLAÈASTOGLEOPARDA(boèni plan)

oènjaci� koljaèi

LEOPARDOVALUBANJA(prednji plan)

kutnjaci �deraèi

RAZLIÈITE PJEGE

LEOPARD JAGUAR CRNA PANTERA

I leopard i jaguarimaju pjege u oblikurozete na svjetlijojpodlozi, meðutimjaguarove rozete èesto obuhvaæaju sitnije toèke. Krznocrne pantere takoðerima crne pjege.

VRSTA KOJA IZUMIREZdravom odraslom jaguaru u divljinini�ta ne mo�e nauditi. Mo�da ga mo-�e svladati jedino divovska anakonda.Kada je rijeè o ljudima, situacija jedrukèija. Stanovnici ju�noamerièkihtropskih ki�nih �uma obièavali su po-vremeno ubijati jaguare. Meðutim, upravilu je veæina ljudi iskazivala �to-vanje prema velikoj maèki, te ih nisuprekomjerno izlovljavali.Broj jaguara znatno se smanjio, jer jelovljen zbog prekrasnog toèkastogkrzna. Iako je u dana�nje vrijeme trgo-vina jaguarovim krznom zaustavljena�irom svijeta, na tu �ivotinju jo� uvi-jek ima dosta protuzakonitog lovaradi prodaje krzna na crnom tr�i�tu.Takoðer se ubrzano uni�tavaju i �um-ska podruèja u kojima jaguar prebiva.

Jona

than

Sco

tt/P

lane

t Ea

rth

Pict

ures

MC

Pict

ure

Libr

ary

(des

no i

izna

d)

Mar

tin W

endl

er/N

HPA

Page 6: Drvo Znanja br01

�uma, kao �to su ljenivci i vodenprasad. Ugrizjaguara osobito je �estok. Relativno kratkeèeljusti povezane su sna�nim mi�iæima, �to ja-guaru omoguæava probiti, zdrobiti, sjeæi i �va-kati kost i �ivo tkivo. Poput ostalih velikih ma-èaka, jaguar obièno lovi u sumrak. U potrazi zahranom prijeæi æe nekoliko kilometara, slijedeæi

�rtvu, gepard skaèe i obara je, te se ona spotièei pada. Krupniju �ivotinju mora o�tro povuæipand�ama za stra�nji ili boèni dio tijela. Kadaplijen padne na tlo, gepard ga priklije�ti inavaljuje na njegov vrat kako bi ga usmrtio.Potom prodire zubima kroz meso i pro�diresvoj obrok bez predaha.

Gepardi jedu samo onu hranu koju samiulove i ubiju. Ne obaziru se na mrtve �ivoti-nje, èak i ako su tek ubijene. Gepard je plaha

�ivotinja i prepustit æe svoju lovinu dominant-nijim velikim maèkama, lavovima ili leopardi-ma, protiveæi se jedino re�anjem.

Mladunci geparda vrlo su ranjivi i èesto po-staju �rtve lavova, leoparda i ostalih grabe�-ljivaca koji ih ubijaju kad god im se uka�e pri-lika. Ponekad im prijeti opasnost i od vlastitevrste. Ako se mu�jak kojemu je vrijeme parenjanamjeri na majku s mladuncima, dr�at æe jekao taoca. U takvom zarobljeni�tvu ona neæemoæi hraniti svoje mlade i oni mogu umrijetiod gladi. Ponekad njihovi pozivi privlaèe drugevelike grabe�ljivce, koji ih napadaju i ubijaju.

Kao i mnogim drugim velikim maèkama, igepardima prijeti opasnost od izumiranja.

Njihove su zajednice danas veæinomogranièene na istoèna i ju�na trav-

nata podruèja Afrike. Zbognaèina lova potrebna su im

prostrana podruèja. Kakoljudi nastavljaju uni�ta-

vati njihova prebivali-�ta, tako se i broj ge-

parda smanjuje.

VELIKE MAÈKE6

svoj plijen i do samog ruba vode � hrani se nai-me èak i ribom i kornjaèama.

Gepard je najbr�i kopneni sisavac na svijetu.Svoj plijen, hitronoge gazele i antilope, gonibrzinom od 80 km na sat, a prema potrebi mo-�e ubrzati i do 112 km na sat. Ipak, maksimal-nu brzinu svog trka ne mo�e izdr�ati duljevrijeme. Uspije li progonjena �ivotinja izmi-cati gepardu dvadesetak sekundi, on æe odu-stati i potjera je zavr�ena. Dostigne li svoju

XX KKaaddaa oossjjeettii ooppaassnnoosstt iillii mmuu sseepprriibbllii��aavvaa nneeppoozznnaattii mmuu��jjaakk,, ggeeppaarrddppooggnnee ggllaavvuu ii ppooèènnee pprriijjeetteeææii rree��aattii.. AAkkoossee uulljjeezz ooddbbiijjaa ppoovvuuææii,, ggeeppaarrdd ææee nnaappaassttiiii bboorriitt ææee ssee,, èèeessttoo ii ddoo ssmmrrttii..

VV OOvvaajj ggeeppaarrddnnaaddzziirree ssvvoojj tteerriittoorriijjuu nnaacciioonnaallnnoommppaarrkkuu GGeemmssbbookk,, uuJJuu��nnooaaffrriièèkkoojjRReeppuubblliiccii.. VVeeææiinnaaooddrraasslliihh ggeeppaarrddaa��iivvii oossaammlljjeennoo iinnaaddzziirree ssvvoojj tteerriittoorriijjss ppoovvii��eenniihh ttooèèaakkaakkaaoo ��ttoo ssuu vvrrhhoovviibbrree��uulljjaakkaa ii ssttjjeennoo--vviittii iizzbboojjii,, ooddaakklleemmoogguu vviiddjjeettii ssvvee��ttoo ssee zzbbiivvaa uuookkoolloo..

KAKO GEPARD TRÈI

Gepard ima duge i vitkeudove, labavo spojenes trupom, �to muomoguæava dugaèakkorak. To je maèka male te�ine, gipke kralje�nice i izvanrednogkretanja u bokovima i ramenima.

U punom trku (A) sve su gepardove nogeu zraku � rep je ispru�en zbog odr�avanjaravnote�e. U sljedeæem trenutku jedna odstra�njih nogu dotièe tlo (B). Potom se gepardslu�i drugom stra�njom nogom da potisne tijeloponovno prema naprijed (C), te se odbacuje u zrak u punoj du�ini (D). Naposljetku, geparddotièe tlo jednom od prednjih nogu (E), zatim drugom, prije nego �to se ponovno dovede u potpuno savijen polo�aj (A).

E D C B A

M a

nd C

Den

is-H

uot/S

till

ZEFA

/Aik

en

MC

Pict

ure

Libr

ary

Page 7: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 7

vemir je tako golem da je njegovu veli-èinu nemoguæe shvatiti. Njegov se namavidljivi dio prote�e oko 0,15 milijuna

milijuna milijuna milijuna kilometara, i nitkone zna koliko ga jo� ima iza toga.

Postavljene su veæ mnoge teorije koje obja-�njavaju kako je nastao svemir i kako se razviou ono �to danas vidimo. Danas najpopularni-ja teorija Velikog praska (Big Bang) tvrdi dase svemir rodio u gigantskoj eksploziji prije15.000 milijuna godina. Taj je jedinstveni do-gaðaj stvorio ne samo masu, nego i energiju,prostor pa èak i samo vrijeme. Govoriti o tome

�to je bilo �prije Velikog praska� posve je be-smisleno: nije bilo nikakvog �prije�.

Nakon Velikog praska svemir je, kako vjeru-ju astronomi, bio fantastièno vruæ i prepunzraèenja. Veæ za desetak sekundi poèele su sestvarati atomske èestice � protoni, neutroni ielektroni. Ipak se sami atomi � vodik i helij �nisu oblikovali jo� nekoliko stotina tisuæa godi-na, tijekom kojih se svemir veæ uvelike ra�irio iohladio.

Odjeci Velikog praskaAko se Veliki prasak odigrao prije 15.000 mi-lijuna godina, svemir se do danas morao ohla-diti na otprilike 3 K, ili tri stupnja iznad apso-lutne nule � �to su astronomi i potvrdili. Onisu pomoæu radio-teleskopa detektirali poza-dinski �radio-�um�, koji odgovara temperaturiod 3 K, i èuje se s èitavog neba. To je, tvrde oni,zaostali odjek Velikoga praska.

Jedna od najomiljenijih znanstvenih legen-di prièa nam da je Isaac Newton vidjev�i kako

jabuka pada na zemlju shvatio da tu silu stvarasama Zemlja svojom masom. On je tu silu naz-vao gravitacijom. To je svojstvo koje posjedu-ju sva tijela u svemiru. Jaèina te sile ovisi omasi tijela koja se privlaèe. Jabuka privlaèiZemlju istom silom kojom i Zemlja privlaèijabuku, ali ta sila ne mo�e zamjetno pomaknu-ti Zemlju zbog njezine goleme mase.

Gravitacija dr�i sva nebeska tijela na nji-hovim svemirskim stazama. Mjesec na njegovojputanji oko Zemlje dr�i njezina te�a, tako da neodleti u svemir; Sunèeva gravitacija zadr�avaplanete u kru�nim orbitama, a gravitacijska silagalaksije zadr�ava Sunce na njegovu mjestumeðu drugim zvijezdama.

Svemir je sve �to postoji � svamasa, prostor, energija i vrijeme.U njemu su sve zvijezde, planeti idruga svemirska tijela.

S

ZZ MMaagglliiccaa KKoonnjjsskkaa ggllaavvaa,, jjuu��nnoo oodd zzvviijjeezzddee ZZeettaa OOrriioonniiss.. MMaagglliiccaa jjee ssvviijjeettlleeææaa oobbllaaèènnaa kkrrppiiccaa pprraa��iinnee ii pplliinnaa..NNaa sslliiccii ssee vviiddii ttaammnnii oobbllaakk pprraa��iinnee,, uuoobblliikkuu kkoonnjjsskkee ggllaavvee,, kkaaoo oobbrriiss nnaa ssvvjjeettlliijjoojj ppoozzaaddiinnii..

Svemir

Roya

l Obs

erva

tory

, Edi

nbur

gh c

198

0

Page 8: Drvo Znanja br01

SVEMIR8

Na�e je Sunce prilièno obièna zvijezda sred-nje velièine. Poput svih drugih zvijezda, i onaje lopta usijanoga plina; ogromna nuklearnapeæ koja isijava goleme kolièine svjetla, topli-ne i ostalih oblika energije. Sunce i planeti kojioko njega kru�e zajedno tvore Sunèev sustav.Druge nam zvijezde u usporedbi sa Suncemizgledaju siæu�ne, ali to je samo zato �to su da-leko. Neke su zvijezde promjerom i po stotinuputa veæe od Sunca.

Zvijezde i galaksijeAstronomi zvijezde razvrstavaju u zvije�ða.Zvije�ðe je skupina zvijezda koju mo�emo vi-djeti na nekom mjestu noænoga neba. One nisunu�no i meðusobno blizu.

Zvijezde se skupljaju i u mnogo veæim raz-mjerima, i to u goleme zvjezdane otoke u sve-miru nazvane galaksijama. Na�e Sunce i nje-govi planeti dio su na�e galaksije (Mlijeène staze).Mlijeèna staza nije nipo�to najveæa galaksija, paipak je tako golema da je njezinu velièinu te�-ko shvatiti.

Udaljenosti se u svemiru mjere uz pomoæbrzine svjetlosti � koja iznosi oko 300.000 ki-lometara u sekundi, �to je i najveæa moguæabrzina. Jedinica kojom se slu�e astronomi zovese svjetlosna godina, i predstavlja udaljenost �toje svjetlost prevali za godinu dana. To iznosiotprilike 9,46 milijuna milijuna kilometara.Nama najbli�a zvijezda, Proxima Centauri,udaljena je od nas 4,3 svjetlosne godine, takoda je mi danas vidimo kakva je bila prije vi�eod èetiri godine. Èak i svjetlu sa Sunca treba8 minuta i 20 sekundi da stigne do nas.

ZZ BBaakkrroorreezz iizz nniizzoozzeemmsskkee kknnjjiiggee iizz 1188..ssttoolljjeeææaa kkoojjii pprriikkaazzuujjee ssttaarrii,, ggeeoocceennttrriièènniinnaaèèiinn zzaammii��lljjaannjjaa ssvveemmiirraa,, ssaa ZZeemmlljjoomm uu nnjjeeggoovvuu ssrreeddii��ttuu.. BBiillaa jjee ttoo nnaapprroossttooZZeemmlljjaa ookkrruu��eennaa ppllaanneettiimmaa aa ppoottoomm iizzvvjjeezzddaannoomm ssffeerroomm..

ZZ HHuubbbblleeoovv ssvveemmiirrsskkii tteelleesskkoopp sspprree--mmaann zzaa llaannssiirraannjjee ggooddiinnee 11999900.. ((ggoorree))..TTeelleesskkooppuu zzaa pprroommaattrraannjjee ssvveemmiirraasslluu��ii zzrrccaalloo pprroommjjeerraa 22,,44 mmeettrraa ((ddeessnnoo))..

XX PPoogglleedd kkrroozzHHuubbbblleeoovv ssvveemmiirrsskkiitteelleesskkoopp:: ssrreeddii��nnjjiijjee oobbjjeekktt SSuuppeerrnnoovvaa11998877AA,, zzvviijjeezzddaa117700..000000 ssvvjjeettlloossnniihhggooddiinnaa ddaalleekkoo ooddnnaass kkoojjaa jjee eekkssppllooddii--rraallaa 11998877.. ((PPlliinnsskkii jjeepprrsstteenn ooddbbaaèèeenn uunneekkoo rraanniijjee ddoobbaa..))

11 EELLIIPPTTIIÈÈNNAAOrija�ka eliptièna galaksijaM87. U eliptiènim galaksi-jama skoro da i nema vid-ljivog plina ni pra�ine.

22 SSOOMMBBRREERROOSombrero, M104, spiral-na galaksija s velikomglavèinom. U toj je glav-èini malo plina i pra�ine.

33 SSPPIIRRAALLNNAAUobièajena spiralnagalaksija, vjerojatno igraðom i sastavom slièna na�oj galaksiji.

44 NNEEOOBBIIÈÈNNAA�Neobièna� spiralna galaksi-ja, koja dokazuje da segalaksije gravitacijskim pri-vlaèenjem mogu deformirati.

VRSTEGALAKSIJA

Hal

e O

bser

vato

ry

Kitt

Pea

k N

atio

nal O

bser

vato

ry

Ann

Ron

an P

ictu

re L

ibra

ry

Lock

head

/SPL

NA

SA/S

PL

Page 9: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 9

Mlijeèna staza izgleda kao orija�ki kotaè sispupèenom glavèinom. Ona se polako okreæei sadr�ava stotine milijardi zvijezda. Sunce le�inegdje pri rubu tog kotaèa, otprilike 25.000svjetlosnih godina od osi. Suncu je potrebnootprilike 250 milijuna godina da napravi jedanokretaj oko galaktièkog centra.

Na�a je galaksija samo jedna od mnogih �iako ne znamo koliko ih ima. Do sada je otkri-veno vi�e od milijardu galaksija, i u svakoj senalazi mnogo milijardi zvijezda. Najdalja je po-znata galaksija udaljena vi�e milijardi svjetlo-snih godina, pa kada ih prouèavamo mi zapra-vo gledamo u najdalju pro�lost svemira. Svese galaksije velikom brzinom udaljuju od nas ijedna od druge. Svemir se po svemu sudeæi �iri,i to je jedan od razloga zbog kojeg su astro-nomi razvili teoriju Velikoga praska.

Vrste zvijezdaPostoji mnogo razlièitih vrsta zvijezda. One serazvijaju i propadaju tijekom milijuna godina.Na�e je Sunce staro oko pet milijardi godina.Astronomi raèunaju da æe morati proæi jo� to-liko prije nego �to poène propadati. Sunce jesamostalna zvijezda, no mnoge su zvijezde dvoj-ne, to jest u sustavu su dvije zvijezde koje se ok-reæu jedna oko druge. Postoje i trojne i vi�e-struke zvijezde.

Najveæe zvijezde zovemo superdivovima. Me-ðu njima je i Antares, koji je promjerom 330puta veæi od Sunca. Ti superdivovi, meðutim,imaju vrlo malu gustoæu. Ne�to su manji odnjih divovi s dijametrima izmeðu deset i sto putaveæim od Sunèeva. I oni imaju malu gustoæu, aline tako malu kao superdivovi. Najveæi brojvidljivih zvijezda, ukljuèujuæi i na�e Sunce,klasificiramo u �glavni niz� ili zvijezde sred-nje velièine. One imaju promjer od jedne de-setine Sunèeva dijametra do deset Sunèevihdijametara.

Najmanje zvijezde glavnoga niza zovu se cr-veni patuljci. Postoji jo� jedna vrsta patuljastihzvijezda, i ona je jo� manja od sestara u glav-nome nizu. To su bijeli patuljci, veliki otpri-like kao Zemlja i vrlo slaboga sjaja. Oni imajusilno veliku gustoæu � gu�æi su od vode 100.000do 20 milijuna puta. Samo u Mlijeènoj stazi ihima mo�da i 5 milijardi, ali ih je dosad otkri-veno svega nekoliko stotina.

�ivot zvijezdeSve zvijezde zapoèinju �ivot kao oblak vo-

dikova plina i pra�ine; u svemiru je mno�tvotakvih oblaka. Stvaranje zvijezda poèinje utrenutku kad ne�to (pretpostavlja se magnet-sko polje galaksije) natjera oblak da se poènesa�imati u sebe pod djelovanjem gravitacijskesile. Kad se oblak uru�i u sebe, on se poèinje

CC OOrriioonn,, jjeeddnnoo oodd nnaajjuuppaaddlljjiivviihh zzvviijjee��ððaa,,ii mmaagglliiccaa RRoosseettttaa,, vviiððeennii uu iinnffrraa--ccrrvveennoommssvvjjeettlluu.. NNaajjssvvjjeettlliijjee ssuu zzvviijjeezzddee uu OOrriioonnuuBBeetteellggeeuussee ((��uuæækkaassttoo--ccrrvveennee bboojjee)),, RRiiggeell,,BBeellllaattrriixx ii TThheettaa OOrriioonniiss..

ZZ NNiizz rraaddiiootteelleesskkooppaa ((ppaarraabboolliièènniihh rreefflleekkttoorraa)) uu NNeeww MMeexxiiccuu,, SSAADD.. PPoommooææuunnjjiihh ssee hhvvaattaajjuu ii aannaalliizziirraajjuu rraaddiioovvaalloovvii ��ttoo iihh pprriirrooddnnoo zzrraaèèee ttiijjeellaa uu ssvveemmiirruu..

VV DDiioo MMlliijjeeèènnee ssttaazzee;; sskkuuppiinnee zzvviijjeezzddaavviiddlljjiivvee ssaa ZZeemmlljjee,, aa kkoojjee pprriippaaddaajjuu nnaa��oojjggaallaakkssiijjii.. II nnaa��aa ssee ggaallaakkssiijjaa kkaaoo ccjjeelliinnaaèèeessttoo nnaazziivvaa MMlliijjeeèènnoomm ssttaazzoomm..

55 SSPPIIRRAALLNNAAJo� jedan spiralni oblik,sa �iroko razmaknutimkrakovima i srazmjernomalom glavèinom.

66 SSPPIIRRAALLNNAATijesno skupljeni krakovi ove galaksijemo�da upuæuju nabrzo okretanje.

77 VVIIRRVrtlo�na galaksija imamalog �pratioca� kojije s njom vezan stru-jom materijala.

88 SSPPIIRRAALLNNAA SS PPRREEÈÈKKOOMMSpiralna galaksija s preè-kom. Glavèina je izdu�ena,a krakovi se odvijaju s kra-jeva preèke.

Ang

lo-A

ustr

alia

n O

bser

vato

ry

Hal

e O

bser

vato

ry

Ang

lo-A

ustr

alia

n O

bser

vato

ry c

197

5

Roge

r Re

ssm

eyer

, Sta

rligh

t/Sci

ence

Pho

to L

ibra

ry

NO

AO

/Sci

ence

Pho

to L

ibra

ry

NA

SA

Page 10: Drvo Znanja br01

SVEMIR10

okretati a sredi�te mu se zagrijava. Na krajutemperatura i tlak u sredi�njoj jezgri postanutako visoki � rijeè je o mnogo milijuna stup-njeva � da se pokreæu nuklearne reakcije. Utim se reakcijama jezgre vodika stapaju u helij.Tako stvorena energija oslobaða se u obliku to-pline i svjetlosti, i zvijezda poèinje sjati.

Mlada je zvijezda jo� okru�ena prstenom pre-ostalog plina i pra�ine. U sluèaju na�ega Suncaiz te se materije stvaraju planeti. Gotovo jesigurno da su se oni stvorili i oko drugih zvi-jezda, i vjerojatno je da na mnogima postojibar nekakav oblik �ivota � �to je veæ i samopo sebi zadivljujuæa perspektiva.

Eksplozija zvijezdeSudbina zvijezde ovisi uglavnom o njezinojmasi. Kad zvijezda poput Sunca potro�i svojevodikovo �gorivo� koje se pretvori u helij,njezina se jezgra skupi, dok se vanjski slojevi�ire. Tako nastaje crveni div. Vremenom vanj-ski slojevi ispare, pa ostane mala sjajna jezgra� bijeli patuljak. Zvijezda se potom postupnohladi, da bi na kraju postala crveni patuljak �golemi grumen ugljika.

Zvijezde kojih je masa nekoliko puta veæaod Sunca do�ivljavaju mnogo dramatièniji kraj.Kad im se potro�i nuklearno gorivo, one se �ireu superdiva, mnogo veæeg od crvenog diva, aonda im se sredi�te naglo uru�i zbog gravitacije.Pritom dolazi do silnog zagrijavanja, zbog èegaèitava zvijezda prsne u golemoj nuklearnoj eks-ploziji, pa velimo da je nastala supernova. Onaneko vrijeme blista milijardama puta jaèe odSunca. U veljaèi 1987. supernova se u susjednojgalaksiji mogla vidjeti i bez teleskopa. Bila je toprva supernova vidljiva golim okom u posljed-nje 383 godine. Ako je poèetna masa zvijezdepovoljna, iza nje mo�e ostati malo tijelo zvanoneutronska zvijezda. Ona ima promjer od sveganekoliko desetaka kilometara i sazdana je odsabitih neutrona, tako da joj je gustoæa mnogoputa veæa èak i od gustoæe bijelih patuljaka.

Crne rupeU nekim supernovama sila uru�avanja jezgreje tolika da materiji naprosto oduzme sva svoj-stva osim mase. Od svega na kraju ostane samodio prostora obdaren nevjerojatno jakom gra-vitacijom. Sila te�e je tako jaka da ni�ta ne mo�epobjeæi njezinu zagrljaju. To podruèje zovemocrnom rupom.

Crne su rupe nevidljive veæ i zbog same svojenaravi. Astronomi, meðutim, ipak vjeruju dasu otkrili gdje se neke od njih nalaze. Zbogtoga tra�e dvojne zvjezdane sustave koji sna�noemitiraju rendgenske zrake. Oni vjeruju da tezrake nastaju kad se materija izbaèena iz jednezvijezde u spirali spu�ta u crnu rupu i pritomse zagrijava na milijune stupnjeva. Takav izvorpostoji u zvije�ðu Labuda, i poznat je pod ime-nom Cygnus X-1. Neki znanstvenici smatrajuda mo�da postoje i bijele rupe: mjesta iz kojihbrizga materija, pa sve poèinje ispoèetka.

U svemiru postoje i druga zagonetna tijela,primjerice kvazari. Oni svijetle kao zvijezde, alije oèito da to nisu, jer su jako daleko. Stvarni im sjaj bezbroj puta nadilazi i sjaj najsjajnije

zvijezde. Izgleda da su to vrlo sjajna sredi�tadalekih galaksija, a neki su od njih, èini se, naj-udaljenija tijela u svemiru. Njihovo je svjetlokrenulo prema nama ubrzo nakon nastankasvemira. Vjeruje se da energiju koliku izluèu-ju kvazari mogu proizvesti samo crne rupe.

Podjednako su fascinantni i pulsari. To sutijela koja oda�ilju pravilne izboje energije, avjeruje se da su to neutronske zvijezde koje sebrzo okreæu i pritom oda�ilju snop koji metepreko nas kao iz kakvog nebeskog svjetionika.

Nitko ne zna kakva je krajnja sudbina sve-mira. Danas se on jo� �iri, i to zbog Velikogapraska koji ga je stvorio. Vjeruje se da u dale-koj buduænosti postoje dvije moguænosti. Jednaje da æemo se naprosto nastaviti �iriti, sve dokne izumru sve zvijezde i galaksije i energija seraspe: to je koncept otvorenog svemira.

Druga je moguænost da æe �irenje svemirajednoga dana stati, i da æe se on poèeti skup-ljati, postajuæi sve manji i manji, sve dok posvene nestane usred jednog dogaðaja koji su znan-stvenici � kao suprotnost Velikom prasku �nazvali Velikim stiskom (Big Crunch). To jekoncept zatvorenog svemira. To onda mo�eprouzroèiti neki novi Veliki prasak i stvoritinovi svemir, tako da mo�da doðe do beskrajnihciklusa �irenja i sa�imanja, pa je onda zapravorijeè o oscilirajuæem svemiru.

PPuullssaarr ((ccrrnnaa ttooèèkkaa)) nnaa oovvoojj rraaddiioosslliicciipprriikkaazzuujjee jjeezzggrruu zzvviijjeezzddee kkoojjaa jjee eekkssppllooddii--rraallaa pprriijjee oottpprriilliikkee 1111..000000 ggooddiinnaa.. OOnnaa ssee uu sseekkuunnddii ookkrreennee 1133 ppuuttaa,, ii pprriittoomm eemmiittiirraassvvjjeettlloo ii rraaddiioovvaalloovvee.. OObboojjeennee vvrrppcceeuukkaazzuujjuu nnaa iizzbbaacciivvaannjjee pplliinnoovvaa ii pprraa��iinnee..

VV

XX DDiiggiittaalliizziirraannaa,, bboojjaammaa kkooddiirraannaa sslliikkaazzvviijjeezzddee uu eekksspplloozziijjii,, ttaakkoozzvvaannee ssuuppeerrnnoovvee,,ssnniimmlljjeennee MMeeððuunnaarrooddnniimm uullttrraalljjuubbiièèaassttiimmssaatteelliittoomm EExxpplloorreerr..

ZZ PPrriikkaazz ccrrnniihh rruuppaa �� ppooddrruuèèjjaassvveemmiirraa uu kkoojjiimmaa ssee uurruu��iillaa mmaassiivvnnaazzvviijjeezzddaa.. NNjjiihhoovvaa jjee ttee��aa ttaakkoo jjaakkaa ddaa iizz nnjjiihh nnee mmoogguuppoobbjjeeææii nnii mmaassaa nnii zzrraaèèeennjjee..

XX PPlliinnoovviittii oobbllaaccii uu jjuu��nniimm zzvviijjee��ððiimmaaOOpphhiiuucchhuuss ((ZZmmiijjoo--nnoossaacc)) ii SSccoorrppiiuuss((��kkoorrppiioonn)).. DDoolljjeeddeessnnoo,, ccrrvveennii ssuuppeerrddiivv AAnnttaarreessoossvvjjeettlljjaavvaa pplliinnoovviittiioobbllaakk;; lliijjeevvoo jjee mmaa--gglliiccaa ookkoo zzvviijjeezzddeeRRhhoo OOpphhiiuucchhii..

Mar

shal

l Cav

endi

sh L

ibra

ry

Roya

l Obs

erva

tory

, Edi

nbur

gh &

Ang

lo-A

ustr

alia

n Te

lesc

ope

Boar

d

NA

SA

Dr

K M

ilne/

Dav

id P

arke

r/Sci

ence

Pho

to L

ibra

ry

Page 11: Drvo Znanja br01

DR

VO

ZNA

NJA

11

Podrijetlo �ivotaPrije nekih 3800 milijuna godinaodreðeni broj kemijskih tvaripovezao se u slo�eni spoj sa sposobno�æu vlastite reprodukcije. Bio je to poèetak �ivota na Zemlji.

oèetak �ivota na Zemlji i kako je do njegado�lo, jo� uvijek je zagonetka. Meðutim,otkako je Charles Darwin prvi put opisao

proces evolucije biljaka i �ivotinja, znanstvenicisu prihvatili da su svi oblici �ivota podvrgnutirazvojnom procesu koji ne prestaje.

Sa svakom se novom generacijom prednostipobolj�avaju, nedostaci odbacuju, te istra�uju no-ve moguænosti. Jedan nasljeðeni tip mo�e dovestido nekoliko novih oblika, a zatim izumrijeti; ili

mo�e pre�ivjeti u svom izvornom obliku, savr-�eno smje�ten u vlastitu ni�u u sustavu, dok senjegovi potomci razvijaju u drugim ni�ama.

Posljedica toga je zamr�ena mre�a odnosakoji povezuju sve dana�nje organizme na Zemljis mno�tvom prethodnih, �djedovskih�, oblika ko-ji su izumrli. Pradavni ostaci brojnih izumrlih or-ganizama saèuvani su u okamenjenom obliku.

Fosile, ili okamine, nalazimo u talo�nim stije-nama èija se starost mjeri radio-izotopima. Ovo

XX PPrriijjee ppoojjaavvee ��iivvoottaa pprrvvoobbiittnnaa aattmmooss--ffeerraa ZZeemmlljjee ssaaddrr��aavvaallaa jjee mmeettaann,, vvooddiikk,, aammoonniijjaakk ii vvoodduu ((11)).. KKeemmiijjsskkee rreeaakkcciijjee ooddiiggrraallee ssuu ssee uu mmoorruu;; mmoolleekkuullee ��eeææeerraa ssuu ssee uuddrruu��iillee ii oobblliikkoovvaallee ��kkrroobb ii cceelluulloozzuu,, aammiinnoo--kkiisseelliinnee ddaallee ssuu bbjjeellaannèèeevviinnee ((22,, 33)).. KKaaddaa ssuu ssee ssppoojjiillii ��eeææeerrii ii dduu��iikkoovvii ssppoojjeevvii,, ddoobbiivveennaa jjee DDNNAA �� oorrggaannsskkii kkeemmiijjsskkii ssppoojj ssppoossoobbaann zzaa vvllaassttiittoo uummnnoo��aavvaannjjee ((44))..

P

Mar

shal

l Cav

endi

sh

Page 12: Drvo Znanja br01

je znanstvenicima omoguæilo stvaranje grubeslike �ivota na Zemlji u svim razdobljimanjezine povijesti � grube stoga �to je oèuvantek neznatan djeliæ �ivotinja i biljaka.

I u takvim prilikama, jedno je jasno: sudeæipo fosilima pronaðenim u stijenama, mre�aodnosa izmeðu dana�njih i izumrlih organiza-ma oblikovana je poput stabla, pri èemu senove grane oblikuju tijekom vremena. Brojnegrane venu i propadaju � primjerice dinosauri� no dok neke grane nestaju, druge nièu ibujaju. Kada biste slijedili bilo koju granu upro�lost, naposljetku biste stigli do jedinstve-nog debla, preteèe svih organizama koji suikada �ivjeli: do podrijetla �ivota.

Tragovi u stijenamaNa�alost, iznala�enje podrijetla �ivota nije takojednostavno. Prema suvremenim proraèunimaZemlja je stara oko 4500 milijuna godina, alinajstarije stijene u kojima se pojavljuju vidljivifosili bilje�e starost manju od 590 milijunagodina. Oblikovane su poèetkom kambrijskograzdoblja.

Fosili u kambrijskim stijenama predstavlja-ju raznolike oblike �ivota, od obliæa do meku�a-ca, koji su oèito evoluirali iz svojih primitivnihpredaka. Njihovi preci iz vrlo dugog pretkam-brijskog razdoblja èini se da nisu ostali saèuvaniu obliku okamina.

Glavni razlog je jednostavan: organizmi me-kanih tijela lo�e se okamenjuju. Umiruæi propa-daju i potpuno nestaju prije nego �to se sedi-menti oko njih mogu stvrdnuti u stijenu.Izgleda da je veæina organizama koja je bujalau pretkambrijskom razdoblju � a koje èini 80posto Zemljine povijesti � bila previ�e nepos-tojana da bi ostavila jasne tragove.

To dakako ne znaèi da oni nisu ostavili ba�nikakvih tragova. Ranih pedesetih godina ovogstoljeæa dva su istra�ivaèa zapoèela revno prou-èavati 2000 milijuna godina staru stijenskutvorevinu na obalama jezera Superior (granicaSAD-a i Kanade), poznatu kao ro�njak (nekoæje upotrebljavan kao izvor �kremena� za pu�kekremenjaèe). Stijena je sadr�avala neobiènebijele prstenove, svaki otprilike metar u pro-mjeru. U njima naoko nije bilo nièeg organskog,no usprkos tome istra�ivaèi su odluèili ispitatitanke presjeke krugova promatrajuæi ih krozvrlo jak mikroskop.

OtkriæeOno �to su prona�li bili su nesumnjivo zna-kovi �ivota: ostaci siæu�nih organizama nalikna mikroskopski sitne jednostaniène alge i bak-terije kakve postoje i danas. Zaèudo, ovi krhkiorganizmi bili su zasiæeni staklastom silici-jevom kiselinom koja se ukrutila i oblikovalaro�njak, �to je organizme oèuvalo poput muhau jantaru. Pokazalo se da su bijeli krugovi u sti-jeni nagri�eni ostaci njihovih kolonija: okrugle,kamenite strukture poznate kao stromatoliti,koje nalikuju koraljnim kolonijama na trop-skim grebenima.

Pronala�enje novih vrsta u ro�njaku bilo jepravo otkriæe. Znanstvenici su diljem svijetapoèeli preispitivati prastare stijene za koje sunekoæ smatrali da ne sadr�e fosile. Nagraðenisu zapanjujuæim rezultatima: najstariji do sadaotkriveni oblici �ivota, pronaðeni u zapadnojAustraliji, bili su stari oko 3500 milijuna godi-na. U meðuvremenu, pomno se ispituju naj-

starije poznate stijene na svijetu � 3800 mili-juna godina stari Amitsoq kristalasti �kriljev-ci (gnajs) s jugozapadnog Grenlanda, ali zasadjo� nema konaènih rezultata.

Iznenaðenja nemaÈinjenica da ovi prvobitni oblici �ivota nalikujudana�njim algama i bakterijama, za biologe nepredstavlja iznenaðenje. Takvi jednostanièniorganizmi oduvijek su smatrani najjednostav-nijim oblicima �ivota i èini se razumljivim dabi trebali biti ujedno i najprimitivniji. S obziromna njihovu jednostavnost, bilo je relativno lakopronaæi kako oni djeluju na najosnovnijoj razi-ni. Umjesto izuèavanja djelovanja organa i mi�i-æa, primjerice, biolozi koji se bave prouèavanjembakterija usmjereni su na promatranje naèina

na koji se anorganske molekule pretvaraju ugraðevni materijal �ivota: bjelanèevine, mastii �eæere.

Jednostavna stanicaOve se studije osobito odnose na traganje zapodrijetlom �ivota jer je moguæe da je rijeè up-ravo o takvoj pretvorbi � kemijskih spojeva u�ivo tkivo � kakvom je zapoèeo èitav proces.

Bakterija je jednostavna stanica koja stvaravlastitu hranu: �elatinozni, tekuæinom ispu-njeni omotaè koji apsorbira jednostavne mo-lekule sastavljene od vodika, kisika, ugljika idu�ika, te ih pretvara u znatno slo�enije organ-ske kemijske spojeve kao �to su bjelanèevine,koje koristi za izgradnju svog tijela i stvaranjeugljikohidrata (�eæera) koji joj daju energiju.

PODRIJETLO �IVOTA12

ZZ CCrrttee�� pprriikkaazzuujjee ppooiimmaannjjee ooddnnoossaaiizzmmeeððuu bbiilljjaakkaa ii ��iivvoottiinnjjaa kkaakkvvoo jjee pprreevvllaaddaavvaalloo uu 1166.. ssttoolljjeeææuu..

XX VV OObblliikkoovvaannjjee uugglljjiikkoohhiiddrraattaa ii bbjjeellaannèèeevviinnaa mmoo��ddaa jjee bbiilloo ppoottppoommooggnnuuttoo iissppaarraavvaannjjeemm pprriikkaazzaanniimmnnaa zzrraaèènnoojj ssnniimmccii ssllaannoogg jjeezzeerraa ((ddeessnnoo)) iillii ssmmrrzzaavvaannjjeemm ((ddoolljjee))..

Rona

n

Geo

rg G

erst

er/Jo

hn H

illel

son

Age

ncy

Thom

as H

opke

r/Joh

n H

illel

son

Age

ncy

Page 13: Drvo Znanja br01

Kako je graðena DNAOve procese naposljetku nadzire organski spojpod nazivom deoksiribonukleinska kiselina(DNA). DNA daje upute za sintezu bjelan-èevina, a ima i jo� jedno vrlo znaèajno svojstvo:mo�e se sama udvostruèavati.

Svaka molekula DNA izgraðena je poputljestvi sa ruènim dohvatima sa svake strane.Ljestve saèinjavaju dva spiralizirana polinukleo-tidna lanca. Stepenice èine du�iène baze lanacaokrenute prema unutra�njosti i vezane s dvije ilitri vodikove veze. Dohvati stepenica sastavljenisu od meðusobno vezanih molekula fosfata i�eæera. U poèetku udvostruèavanja molekula sepoèinje odvijati popu�tanjem vodikovih veza tj.cijepanjem �stepenica� po sredini. Tako baze

ostaju slobodne te se na njih polako ve�u slo-bodni nukleotidi iz stanice. Kada se oba lancaodvoje, na njih su veæ vezani novi nukleotidiporedani na isti naèin kao i u ishodnoj molekuli.Tako od jedne nastaju dvije potpuno jednakemolekule DNA.

Ovaj naoko jednostavan proces krije u sebibit �ivota.

Kod slo�enijih oblika �ivota stanice koje semno�e suraðuju kako bi oblikovale vi�esta-niène strukture, pri èemu svaka struktura ob-likuje tek djeliæ neizmjerno slo�enog organiz-ma. Cjelokupni proces nadzire genetski kodugraðen u molekulu DNA, koji se razlikujepo svojoj strukturi od vrste do vrste, èak i odjedne jedinke do druge.

Va�nost DNAKa�emo da je DNA toliko bitna za opstanakvrste da su svi �ivotni procesi, poput uzimanjahrane i piæa ili izluèivanja, razvijeni kako biodr�ali DNA i omoguæili njezinu aktivnost.

DNA je vrlo slo�en organski spoj. �to jeoblik �ivota razvijeniji, to æe slo�enija biti iDNA u njemu. DNA je u bakterijskoj stanicijednostavna koliko god to mo�e biti, meðu-tim jo� uvijek se radi o zamr�enoj konstrukci-ji sastavljenoj od tisuæa i tisuæa atoma pore-danih u skupine koje nazivamo nukleotidima �spojevima �eæera, fosfata i du�iènih purinskih ilipirimidinskih baza.

Svaki je nukleotid sam po sebi slo�ena struk-tura, a isto vrijedi i za ostale organske molekule,

DRVO ZNANJA 13

ZZ MMuunnjjaa jjee vvjjeerroojjaattnnoo bbiillaa kklljjuuèènnii èèiimmbbeenniikk uu oobblliikkoovvaannjjuu pprrvvoogg ggrraaððeevvnnooggmmaatteerriijjaallaa ��iivvoottaa.. OOssttaallii iizzvvoorrii eenneerrggiijjeeuukklljjuuèèiivvaallii ssuu ttoopplliinnuu vvuullkkaannaa ii SSuunnèèeevvoozzrraaèèeennjjee..

XX UUsspprrkkooss ssvvoojjoojjpprriilliièènnoojj jjeeddnnooss--ttaavvnnoossttii,, ookkaammee--nnjjeennii oossttaaccii aallggeessttaarree ookkoo 443300 mmiillii--jjuunnaa ggooddiinnaa vviissookkoossuu rraazzvviijjeennii..

ZZ NNaapprraavvuu oovvee vvrrssttee uuppoorraabbiioo jjee SSttaannlleeyyMMiilllleerr kkaakkoo bbii ooppoonnaa��aaoo uuvvjjeettee kkaakkvvii ssuu pprree--vvllaaddaavvaallii nnaa pprriimmiittiivvnnoojj ZZeemmlljjii.. PPookkaazzaaoo jjeeddaa ssee bbrroojjnnii oossnnoovvnnii ssppoojjeevvii ppoottrreebbnnii zzaa ��ii--vvoott mmoogguu pprrooiizzvveessttii iizz jjeeddnnoossttaavvnniihh pplliinnoovvaakkaaoo ��ttoo ssuu vvooddiikk,, aammoonniijjaakk,, mmeettaann ii vvooddeennaappaarraa,, ppoossttuuppkkoomm zzaaggrriijjaavvaannjjaa ii nnaavvooððeennjjeemmiisskkrree.. OOssttaallii iissttrraa��iivvaaèèii nnaassttaavviillii ssuu rraadd iipprrooiizzvveellii ddaalljjnnjjee aammiinnookkiisseelliinnee..

XX NNaajjrraanniijjee ��iivveessttaanniiccee mmoo��ddaa ssuu bbiillee nnaalliikk oovvoojj aallggii.. SSlliièènnaa jjee bbaakktteerriijjii,, jjeerr nneemmaa jjeezzggrree,, aa ppoottrreebbnnuu eenneerrggiijjuu ssttvvaarraaffoottoossiinntteezzoomm..

tekuæinavrije

izvortopline

amonijak, metan, vodik i para

mje�avina plinova pod iskrom

izlazi

voda za hlaðenje

ostaje unutra

kondenziranamje�avina plinova

nakupljanjeproduktareakcije

MILLEROVPOKUS

Dr

J A

L C

ooke

/Oxf

ord

Scie

ntifi

c Fi

lms

Mar

shal

l Cav

endi

sh

Cour

tesy

of

the

Inst

itute

of

Geo

logi

cal S

cien

ces

Biop

hoto

Page 14: Drvo Znanja br01

bjelanèevine i ugljikohidrate. Bjelanèevine su,primjerice, izgraðene od lanaca aminokiselina �postoji 20 razlièitih vrsta � poredanih odreðe-nim redoslijedom. Jednostavan lanac mo�e sa-dr�avati stotinu veza, dok ih kod ostalih mo�ebiti i na tisuæe. Cjelokupni raspored odreðujese genetskim kodom sadr�anim u DNA togorganizma.

Najosnovnija bakterijska stanica sadr�i bje-lanèevine, ugljikohidrate i DNA (uz ostalesliène nukleinske kiseline). Mora ih sadr�avatiukoliko �eli funkcionirati. Buduæi da su takvestanice dosad najprimitivniji otkriveni oblik�ivota � i najjednostavniji koji danas poznaje-mo � zakljuèujemo da su i prvi oblici �ivotanalikovali njima; mikroskopske èestice s opna-ma sastavljene od bjelanèevina i nukleinskihkiselina.

Iskra i juhaIako nitko pouzdano ne zna kakav je bio svi-jet prije 3800 milijuna godina, dvadesetih godi-na ovog stoljeæa znanstvenici Oparin i Haldaneiznijeli su teoriju da je atmosfera u to vrijemebila gotovo potpuno bez kisika, ali bogataamonijakom, vodom, ugljiènim monoksidom,metanom, vodikom i mno�tvom ostalih tvari.Oparin i Haldane takoðer su zastupali mi�-ljenje da je povr�ina Zemlje veæim dijelombila prekrivena vruæom vodom koja je laganokljuèala zbog rastaljenih stijena �to su isija-vale tik ispod tanke kore oceanskog dna.

Smatrali su da je ova kombinacija plinova ivruæe vode oblikovala kemijski bogatu �juhu�s upravo odgovarajuæim sastojcima za sintezu�ivota. Kljuèna reakcija mogla je biti potaknu-ta vulkanskom aktivno�æu, jakim ultraljubièa-stim zraèenjem kroz tanku atmosferu ili elek-triènom energijom iz munje. Teoriju je 1953.godine ispitao amerièki znanstvenik StanleyMiller.

Upotrebljavajuæi dvije laboratorijske tikvice inekoliko staklenih cijevi, Miller je naèinio mo-del prvobitnog svijeta. U jednoj je tikviciizmije�ao otopinu koja je teoretski bila istogsastava kao more. Prostor iznad tekuæineispunio je mje�avinom plinova koja je, ponovnoteoretski, odgovarala atmosferi. Staklena cijeviz ove tikvice uzdizala se do druge koja jesadr�avala dvije elektrode namijenjene stvara-nju iskre � siæu�nog bljeska munje. Komora siskrom bila je isu�ena drugom cjevèicom koja jevodila natrag do prve tikvice preko kondenza-tora i U-zavoja koji je slu�io kao rezervoar.

Kada je Miller zagrijavao mje�avinu u donjojtikvici ona je uskipjela, pre�la u paru, pro�lakroz komoru s iskrom i naposljetku se konden-zirala, te ponovno otekla u donju tikvicu. Mje-�avina je neprestano zagrijavana, dovoðena podiskru i kondenzirana tijekom tjedan dana, a po-tom usisana radi analize.

Rezultati su izazvali pravu radost. Zagrija-vana i iskrom tretirana mje�avina sadr�avala jetri aminokiseline � organske spojeve koji ukombinaciji daju bjelanèevine. Ostali su istra-�ivaèi nastavili djelovati na tragu ove ideje iizna�li nove pokuse kojima su proizveli jo� vi�eaminokiselina, èak i jednostavnih nukleotida:graðevnog materijala DNA.

Konaèni rezultatiOvakvi pokusi nameæu odreðene zakljuèke.Moguæe je pretpostaviti da se cjelokupna bje-lanèevina � i mnogo vi�e od toga � mogla sin-tetizirati tijekom nekoliko tisuæa milijunagodina. Mogla se razviti èak i sama DNA, stisuæama svojih pa�ljivo poredanih atoma. Kadje veæ jednom pukim sluèajem nastala, moglase dalje razmno�avati, graditi svoje vlastitebjelanèevine i ostale slo�ene organske tvari, te

se razviti u �ivot sposoban za funkcioniranje ivlastito razmno�avanje, kao �to je to sluèaj sbakterijskom stanicom.

Mora biti da se dogodilo ne�to slièno tome.Meðutim, matematièka vjerojatnost stvaranjaslo�ene tvari poput bjelanèevine ili same DNAputem sluèajnog udru�ivanja kemijskih spojevau primitivnom moru, beskrajno je malena.

�anse da se to dogodi mogu se usporediti snagaðanjem o majmunu i pisaæem stroju: dade-te li tom stvorenju dovoljno papira i nekolikogodina na raspolaganje da nasumièno tipka,mo�da æe proizvesti neke prepoznatljive rijeèi,ali �anse da majmun sluèajno stvori velikoremek-djelo doslovno su jednake nuli. Amino-kiselinu pritom mo�emo usporediti s rijeèju, aliDNA neosporno ostaje remek-djelo.

Ove su vjerojatnosti meðu znanstvenicimasada �iroko prihvaæene. Nastavlja se potragaza nekim mehanizmom koji potièe amino-kiseline � poput onih stvorenih u Millerovulaboratoriju � na udru�ivanje u bjelanèevine,bez uputa o spajanju koje daje DNA.

Pronaðe li se takav mehanizam, nalazimose na putu razumijevanja porijekla same DNA,te naposljetku i podrijetla �ivota.

PODRIJETLO �IVOTA14

ZZVV NNiillsskkii kkrrookkooddiill((ggoorree)) aarrhhoossaauurrsskkiijjee ggmmaazz kkaakkvvii ssuubbiillii ii ddiinnoossaauurrii..KKrrookkooddiillii ssuu pprree--��iivvjjeellii ii ooddrr��aallii sseettiijjeekkoomm vvrreemmeennaa,,ddookk ssuu ddiinnoossaauurrii((ddeessnnoo)) iizzuummrrlliipprriijjee 6644 mmiilliijjuunnaaggooddiinnaa..

ZZ KKiittoovvii ssuu ppoottoommccii èèeettvveerroonnoo��nniihh kkooppnneenniihh ��iivvoottiinnjjaa kkoojjee ssuu ssee pprriillaaggooddiillee ��iivvoottuu uu vvooddeennoomm ookkrruu��jjuu pprriijjee 6600 mmiilliijjuunnaa ggooddiinnaa..

Fran

s La

ntin

g/Br

uce

Cole

man

Ltd

Mar

shal

l Cav

endi

sh

Fran

cisc

o Er

ize/

Bruc

e Co

lem

an L

td

Page 15: Drvo Znanja br01

nanstvena spoznaja o dinosaurima pro-izlazi prete�ito iz izuèavanja okamina �okamenjenih ostataka biljaka ili �ivo-

tinja saèuvanih u stijeni. Paleontolozi (znan-stvenici koji izuèavaju izumrle �ivotinje i biljkepo njihovim iskopanim ostacima) su napravilidetaljan prikaz podrijetla dinosaura, graðe nji-hova tijela, naèina �ivota, raznolikosti vrsta, pre-bivali�ta, razmno�avanja i rasprostranjenosti di-ljem pretpovijesnog svijeta.

Ispitivanjem siæu�nih nedostataka na oka-menjenim kostima dinosaura struènjaci dono-se odreðene pretpostavke o mi�iæima ovih �ivo-tinja. Neke kosti otkrivaju bolesti od kojih sumogli obolijevati dinosauri. Pomno promatranjelubanje 200 milijuna godina starog dinosaurastruènjaku mo�e dati predod�bu o velièini moz-ga ove �ivotinje i naèinu ishrane. Okamenjenajaja su sve èime raspola�emo u otkrivanju na-ravi �ivota mladog dinosaura. Na neka pita-nja struènjaci ne mogu sa sigurno�æu odgovo-riti � primjerice, jesu li dinosauri imali dlakuili ne, te kakve je boje bila njihova ko�a.

Doba dinosauraOd svog poèetka, prije 4,5 milijarde godina,geolo�ka povijest Zemlje podijeljena je na ere.Doba dinosaura obuhvaæa veæi dio mezozoika,odnosno srednje ere. Ova se era dijeli na tri raz-doblja � trijas (prije 256�208 milijuna godina),juru (prije 208�146 milijuna godina) i kredu(prije 146�65 milijuna godina).

Gmazovi su na Zemlji postojali i prije pojavedinosaura. Tijekom ranog trijasa pojavile su se

brojne nove vrste, poput gmazova cynodonta(�zubatih�), èiji su plijen bila krda sporih biljo-jeda. U veæine ranih gmazova noge su bile po-lo�ene postrance prema van, pod odreðenimkutem u odnosu na strane njihova tijela, sliènodana�njim gu�terima.

Naposljetku su rane gmazove zamijenili ar-chosauri (�vladajuæi gmazovi�). Jedna je sku-pina imala drugaèiji oblik tijela i dr�ala je nogeuvuèene ispod trupa. Ovo se èini poèetkomuspje�ne tjelesne graðe kakva æe se pojavitikod njihovih potomaka, dinosaura (�stra�nih

DRVO ZNANJA 15

Posljednji dinosauri nestali su s lica Zemlje prije 65 milijunagodina, nakon �to su planetomdominirali 160 milijuna godina.Otkuda su potekli ovi golemi gmazovi? Kako su uistinu izgledali i za�to su izumrli?

Z

Dinosauri

ZZ NNaajjttee��ii ii nnaajjssttrraa��nniijjii mmeeððuu ddiinnoossaauurriimmaammeessoojjeeddiimmaa bbiioo jjee TTyyrraannnnoossaauurruuss..NNjjeeggoovvee mmii��iiææaavvee èèeelljjuussttii ii ppooppuutt bbrriittvveeoo��ttrrii,, 1166 cceennttiimmeettaarraa dduuggii zzuubbii mmooggllii bbii ss llaakkooææoomm pprroo��ddrriijjeettii ii ooddrraasslloogg èèoovvjjeekkaa..

CC TTrriicceerraattooppss jjeebbiioo vveelliikkii ddiinnoossaauurrss rrooggoovviimmaa,, sslliièèaann ddaannaa��nnjjeemmnnoossoorroogguu.. OOvvaajjggmmaazz bbiilljjoojjeedd ��iivviioojjee ppoottkkrraajj ppeerriiooddaakkrreeddee ii bbiioo jjee jjeeddaannoodd ppoosslljjeeddnnjjiihhddiinnoossaauurraa kkoojjii jjeennaassttaannjjiivvaaoo ZZeemmlljjuu.. KKoo��ttaanniinnaabboorr ookkoo nnjjeeggoovvaa vvrraattaasslluu��iioo mmuu jjee kkaaoooobbrraammbbeennii ��ttiitt..

Rani gmazovi, poput Euparkerie, kre-tali su se na sve èetiri i imali noge pos-trance, kao �to je to danas sluèaj svaranom. Dinosauri, poput Tricera-topsa, dr�ali su noge ispod tijela, �toim je dalo odreðene prednosti. Moglisu praviti du�e korake i trèati br�e odostalih gmazova koji su vukli svojatijela po tlu. Dinosauri su hodali nadvije ili na èetiri noge. Mnogi su bilivrlo hitri i mogli su trèati brzinom od50 km na sat, dok su sauropodi, te�inei do 51 tone, bili ogranièeni graðomsvojih èvrstih, stupastih nogu.

Varan Euparkeria Triceratops

DINOSAUROVE NOGE

Nat

ural

His

tory

Mus

eum

, Lon

don

MC

Pict

ure

Libr

ary

(izna

d i l

ijevo

)

Page 16: Drvo Znanja br01

DINOSAURI16

gu�tera�). Krajem trijasa svijetom su lutaliprvi pravi dinosauri. Meðutim, vrhunac svogpostojanja dinosauri do�ivljavaju tijekom pe-rioda krede, kada su njihova brojnost i razno-likost bile najveæe.

Do danas je zabilje�eno vi�e od tisuæu vrstadinosaura. Mogu se podijeliti u dvije odvojeneskupine: biljojede i mesojede.

SauropodiDinosauri su bili razlièitih velièina, od najma-njeg mesojeda, Compsognathusa, ne veæeg od pje-tliæa, do golemih sauropoda (�gu�terovih stopa-la�). Bili su to ogromni biljojedi, krupna tijela,sitne glave i duga vrata nalik �irafinom, koji imje koristio za dosezanje najslasnijeg li�æa viso-kog drveæa. Prednji su im zubi bili klinastogoblika, a slu�ili su za grabljanje li�æa s grana,

dok su im stra�nji zubi bili tupi i namijenjenimljevenju li�æa u ka�astu masu.

Diplodocus (�dvostruka greda�) bio je 26 me-tara dug i te�io je 11 tona. Brachiosaurus (�gu�-ter s rukama�) bio je èak 28 metara dug, 13metara visok, a te�io je 100 tona, �to odgo-vara te�ini 16 afrièkih slonova. Brachiosaurusse prehranjivao iskljuèivo biljem: za pre�ivlja-vanje je morao pojesti gotovo tonu li�æa dnev-no. Neki fosili sauropoda pronaðeni su s krup-nim kamenjem unutar kostura, na mjestu gdjeim se nalazio �eludac. Oèito su gutali kame-nje, kako bi olak�ali mljevenje granja i li�æa ti-jekom probavljanja.

SamoobranaMnogi dinosauri biljojedi kretali su se u sku-pinama u potrazi za hranom. Èesto su lutali uvelikim krdima kako bi se lak�e obranili odmesojeda. Triceratops se, primjerice, morao èe-sto udru�ivati kako bi za�titio svoju mladun-èad. U sluèaju napada odrasli bi okru�ili svojemladunce jednako kao �to danas svoje mladun-ce za�tiæuju slonovi.

Mnogi od ovih �miroljubivih� dinosaura bilisu te�ko naoru�ani. Triceratops je juri�ao poputnosoroga i probadao neprijatelja sa dva velikai o�tra nadoèna roga. Pinacosaurus je omam-ljivao svoje napadaèe udarajuæi ih ko�tanomizraslinom na kraju repa. Ostali biljojedi, po-put Stegosaurusa, bili su za�tiæeni velikim, ko�-tanim ploèama na leðima i �iljcima na repunalik bode�ima.

TyrannosaurusDinosauri mesojedi imali su savijene, poput pi-le nareckane zube za trganje mesa s plijena, teduge i o�tre pand�e za pridr�avanje �rtve kadaotrgnu komad mesa. Tyrannosaurus (�gmaz sil-nik�), du�ine gotovo 12 metara, bio je najte�i di-nosaur mesojed: te�io je preko 8 tona. Njegovisavijeni zubi bili su dugi èak 16 centimetara ��to gotovo odgovara duljini ljudskog dlana.

Veæina mesojeda, ukljuèujuæi Tyrannosaurusa,kretala se na dvjema stra�njim nogama, �toznaèi da su mogli vrlo brzo trèati da bi uh-vatili plijen. Imali su i dvije vrlo kratke pred-

nje noge, prilièno visoko polo�ene na tijelu. Tesu noge zavr�avale tvorevinom nalik na dvijemale ��ake�, s dva prsta slièna pand�ama. Znan-stvenici ne mogu sa sigurno�æu reæi za �to jeTyrannosaurus upotrebljavao svoje prednje noge,ali dr�e da je njima pridr�avao plijen. Neki stru-ènjaci pak smatraju da je Tyrannosaurus upotre-bljavao te male ali sna�ne oslonce kako bi sepodigao na stra�nje noge nakon odmora ili spa-vanja na tlu.

Velociraptor, opaki ubojica èije ime znaèi �brzigrabe�ljivac�, napadao je manje sisavce ili dino-saure jednom od svojih dugih stra�njih nogustojeæi na drugoj i odr�avajuæi ravnote�u pomo-æu repa. Svako stopalo imalo je pand�u srpa-stog oblika kojom je mogao rasporiti �rtvu.

Usprkos zavidnoj velièini, mnogi su se dino-sauri mogli vrlo brzo kretati. Dugonogi �dino-sauri-nojevi� mogli su doseæi brzinu i do 50 kmna sat. Te�i, poput 35 tona te�kog Apatosaurusa,

OOvviirraappttoorr,, èèiijjee iimmee zznnaaèèii ��kkrraaddlljjiivvaaccjjaajjaa��,, iimmaaoo jjee ddvvaa kklliinnaassttaa zzuubbaa uuuussttiimmaa kklljjuunnaassttoogg oobblliikkaa.. NNjjeeggoovv ssuupplliijjeenn bbiillii nneerrooððeennii mmllaadduunnccii oossttaalliihh

ddiinnoossaauurraa ttiijjeekkoomm rraazzddoobblljjaa kkrreeddee..

PPoossttoojjee ii ddookkaazzii kkoojjii ggoovvoorree oo ttoommeeddaa jjee CCooeelloopphhyyssiiss,, ookkrreettnnii ddiinnoossaauurr iizz kkaassnnoogg rraazzddoobblljjaa ttrriijjaassaa,, ttaakkooððeerrmmoo��ddaa pprroo��ddiirraaoo ssvvoojjee vvllaassttiittee ��iivveemmllaadduunnccee..

XX TTaarrbboossaauurruuss jjee bbiioo zzaassttrraa��uujjuuææii ggrraabbee��--lljjiivvaacc.. NNjjeeggoovvii ooppaakkii zzuubbii,, nnaalliikk zzuuppcciimmaa ppii--llee,, bbiillii ssuu ssaavvrr��eennoo ggrraaððeennii zzaa ttrrggaannjjee mmeessaa..BBiillii ssuu zzaakkrriivvlljjeennii pprreemmaa uunnuuttrraa,, ��ttoo jjee oovvoommssttvvoorreennjjuu ppoommaaggaalloo èèvvrrssttoo ddrr��aattii pplliijjeenn..

ZZ SStteeggoossaauurruuss jjee bbiioo vveelliikkii ddiinnoossaauurr bbiilljjoojjeedd,, aa ��iivviioo jjee ttiijjeekkoomm rraazzddoobblljjaa jjuurree..DDoobbrroo ookklloopplljjeenn ii nnaaoorruu��aann bbooddlljjiikkaammaa ii��iilljjcciimmaa,, pprreeddssttaavvlljjaaoo jjee vvrrlloo ttee��kkuu mmeettuu zzaa nnaappaadd..

MC

Pict

ure

Libr

ary

MC

Pict

ure

Libr

ary

MC

Pict

ure

Libr

ary

Meh

au K

ulyk

/Sci

ence

Pho

to L

ibra

ry

Page 17: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 17

kretali su se brzinom slona, dok je tromi, 100tona te�ki Brachiosaurus jedva uspijevao savla-davati sporiji hod � brzinom od 4 km na sat.

Sauropodi su u kretanju u velikoj mjeri biliovisni o dobrim stopalima. Skokoviti korak,poput ljudskog, koji koristi pokret �peta-prsti�,znaèio bi prevelik utro�ak energije, a ogromnidinosaur ne bi stigao ba� daleko. Sauropodi suse prije vukli, nego �to su hodali. Njihova sustopala morala punom du�inom prianjati uz tlo,kako bi podupirala i nosila te�ko tijelo. Izmeðuno�nih prstiju i �pete� postojala je poveæa masaèvrstog tkiva, nalik stopalu dana�njeg slona.

Dobri roditeljiDavno je prihvaæeno da su dinosauri savijali gni-jezda i polagali jaja. Meðutim, naèin podizanjamladunèadi, bio je nepoznanica sve do 1978.godine, kada je u dr�avi Montani, u SjedinjenimAmerièkim Dr�avama, pronaðeno gnijezdo smladim dinosaurima i ljuskama jaja. Neki sumladunci bili dugaèki gotovo metar, pa ipakjaja nisu bila dulja od 20 centimetara. Mladisu dinosauri bili preveliki za tek izvaljene izjajeta, stoga mora biti da su du�e vrijeme po ro-ðenju ostajali u svojim gnijezdima.

Ovaj je dokaz poslu�io struènjacima u dono-�enju zakljuèka da su se dinosauri brinuli za svo-ju mladunèad sve dok nije postala dovoljno veli-ka da se brine sama o sebi. Mnogi od mladu-naca pronaðenih u Montani imali su istro�enezube, �to govori da su ih njihovi roditelji hra-nili u gnijezdu, kao �to to danas èine ptice sasvojim mladima. Neki su struènjaci dvojili jesuli ovi divovski roditelji mogli hraniti svoje mla-de, a da ih pritom ne zgnjeèe. Meðutim aligator,jedan od najveæih gmazova dana�njice, njegujesvoju siæu�nu mladunèad s najveæom pozorno-�æu i brigom.

Pojavljuju se i novi dokazi, koji idu u prilogtvrdnji da su neke od veæih vrsta dinosaura ra-ðale �ive mladunce, kao �to je to sluèaj kodsisavaca. Obzirom da su mnogi dinosauri biliu neprestanom kretanju, tragajuæi za hranomi izbjegavajuæi neprijatelje, znanstvenici danasvjeruju da oni ne bi imali vremena polagati jajai èekati tjednima ili mjesecima da se iz njihizvale mladi, te da narastu dovoljno veliki dabi se sami brinuli o sebi. K tome, najkrupnijedinosaurovo jaje ikad naðeno dugaèko je svega30 centimetara. Mlado koje se iz njega izvalilo

JJeeddiinnoo rraassppoolloo��iivvoo oorruu��jjee bbiilljjoojjeeddaaPPiinnaaccoossaauurruussaa bbiioo jjee nnjjeeggoovv uubboojjiittii rreepp..JJeeddnniimm zzaammaahhoomm kkoo��ttaannee ttoolljjaaggee,, oovvaajj jjee aannkkiilloossaauurr bbiioo uu ssttaannjjuu ssrruu��iittiiddoobbrroo oobboorruu��aannoogg TTaarrbboossaauurruussaa..

XX OOvvoo ggnniijjeezzddoo ss jjaajjiimmaa ii mmllaaddiimm ddiinnoossaa--uurriimmaa jjee mmooddeell nnaaèèiinnjjeenn ppoo uuzzoorruu nnaa ggnnii--jjeezzddoo pprroonnaaððeennoo uu MMoonnttaannii,, SSAADD.. DDiinnoossaauurrkkoojjii jjee ppoollaaggaaoo jjaajjaa nnaazzvvaann jjee MMaaiiaassaauurraa,,��ttoo zznnaaèèii ��ddoobbrraa mmaajjkkaa gguu��tteerriiccaa��..

CC BBrroojjnnii ddiinnoossaauurriiddookkaazziivvaallii ssuu ssvvoojjuunnaaddmmooææ uu bboorrbbiiggllaavvaammaa..PPaacchhyycceepphhaalloossaauurruuss((��ddeebbeellooggllaavviigguu��tteerr��)) iimmaaoo jjeevveelliikkuu,, kkoo��èèaattuuggllaavvuu,, ss lluubbaannjjoommddeebblljjiinnee ddoo 2255 cceenn--ttiimmeettaarraa.. PPooppuuttmmoottoocciikklliissttiièèkkeekkaacciiggee,, ttaakkvvaa jjeelluubbaannjjaa ��ttiittiillaaddiinnoossaauurraa ooddoozzbbiilljjnnee oozzlljjeeddee..

MC

Pict

ure

Libr

ary

Nat

tura

l His

tory

Mus

eum

, Lon

don

Page 18: Drvo Znanja br01

moglo je biti tek neznatno veæe i moralo je vrlobrzo rasti da bi dostiglo svoju punu velièinu.Stoga su neki znanstvenici iznijeli teoriju da suse najveæi dinosauri raðali �ivi � i veliki.

Prve okamineOkamenjene dinosaurove kosti ljudi nalaze veæstotinama godina, iako nisu oduvijek znali �toone predstavljaju � neki su èak smatrali da jerijeè o kostima ljudi divova! Tek dvadesetihgodina 19. stoljeæa ljudi su poèeli uviðati da jerijeè o ostacima divovskih, izumrlih gmazova.

Godine 1822. Gideon Mantell otkrio je ne-koliko velikih zuba u jednom kamenolomu uSussexu, u ju�noj Engleskoj. Uoèio je njihovusliènost sa zubima ju�noamerièkog gu�tera,leguana. Iz toga je zakljuèio da fosilni zubipotjeèu od nekog gmaza, te je tako izmislioime Iguanodon, �to je znaèilo �leguanov zub�.

Okamine dinosaura pronaðene su u gotovosvim dijelovima svijeta i na svim kontinenti-ma, ukljuèujuæi i Antarktik. Najèe�æe okaminesu kosti i zubi � najtvrði dijelovi �ivotinje. Oniodolijevaju procesima raspadanja kakvima supodlo�ni mek�i dijelovi �ivotinjskog trupla, kao�to su ko�a i utroba.

Druga okamina po uèestalosti nala�enja jeotisak stopala. U brojnim sluèajevima otisci sto-pala nala�eni su na utrtim putevima koje sudinosauri ostavili gazeæi po mekom tlu. Otiscistopala daju korisne informacije o rasprostra-njenosti dinosaura, te o tome koje su vrste po-stajale èijim plijenom. Okamenjeni otisci stopala

nazivaju se okamenjenim tragovima, jer zapravone pripadaju �ivotinji.

Koproliti (okamenjene izmetine dinosaura)mogu se rasjeæi i analizirati, zajedno sa sadr�a-jem crijeva i kamenjem iz �eluca, kako bi se ot-krile pojedinosti o prehrani. Pronaðeni su i otis-ci ko�e dinosaura, �to mnogo govori o ko�tanomoklopu nekih dinosaura.

Nitko sa sigurno�æu ne zna koje su boje bilidinosauri, jer se ko�a prebrzo raspada da bi seokamenila. Neki su znanstvenici iznijeli teori-ju da su dinosauri lovci bili maskirani kako bise stopili s okru�jem i bili u stanju pri�uljati seplijenu. Ostali dinosauri, primjerice biljojedi,èija je tjelesna velièina jamèila sigurnost od gra-

be�ljivaca, mogli su biti jarkih boja kako bi pri-vukli pozornost jedinki suprotnog spola.

Krajem perioda krede, prije nekih 65 miliju-na godina, dinosauri su izumrli. Paleontolozi nemogu dati potpuno zadovoljavajuæe obja�njenjeza njihovo izumiranje, meðutim postoji neko-liko teorija. Jedna od njih pretpostavlja da je ublizini Zemlje eksplodirala zvijezda, te da je pre-krila na�u planetu smrtonosnim zraèenjem.

Iznenadna smrtPostojanje golemog podzemnog kratera na po-luotoku Yucatán, u Meksiku, ide u prilog teori-ji da se sa Zemljom sudario divovski meteor,uzrokujuæi sna�nu eksploziju, koja je pak pro-uzroèila formiranje debelog sloja pra�ine u at-mosferi. To je tijekom vi�e mjeseci zakrilo suncei prouzroèilo promjene meðu �ivim biæima naZemlji.

Ostali znanstvenici vjeruju da su dinosaurusiizumrli zbog postupnih klimatskih promjena.Zime su postale hladnije, a ljeta toplija, �to jepogodovalo opstanku manjih kopnenih sisava-ca, sposobnih za prezimljavanje. Istinu vjerojat-no neæemo nikada pouzdano znati.

DINOSAURI18

VV OOvvaajj oottiissaakk ssttooppaallaa oossttaavviioo jjeeDDiilloopphhoossaauurruuss pprriijjee 221100 mmiilliijjuunnaa ggooddiinnaa,, aa pprroonnaaððeenn jjee uu ppuussttiinnjjii AArriizzoonnee,, SSAADD..DDiilloopphhoossaauurruuss jjee bbiioo mmeessoojjeedd,, ttee vvllaaddaarr rraannoogg jjuurrsskkoogg rraazzddoobblljjaa..

NNiittkkoo uuiissttiinnuu nnee zznnaa zzaa��ttoo ssuu iizzuummrrlliiddiinnoossaauurrii.. ZZnnaannssttvveenniiccii ssuu dduuggoo vvjjeerroovvaalliiddaa ssuu kkaaoo hhllaaddnnookkrrvvnnaa bbiiææaa,, bbeezz ssppoossoobb--nnoossttii rreegguulliirraannjjaa ttjjeelleessnnee tteemmppeerraattuurree,,jjeeddnnoossttaavvnnoo uummrrllii oodd iizzlloo��eennoossttii ssvvee

hhllaaddnniijjiimm kklliimmaattsskkiimm uuttjjeeccaajjiimmaa kkrraajjeemmrraazzddoobblljjaa kkrreeddee.. UU ddaannaa��nnjjee vvrriijjeemmee,,kkaaddaa ppoossttoojjee ddookkaazzii ddaa ssuu nneekkee vvrrsstteeuussttvvaarrii bbiillee ttooppllookkrrvvnnee,, èèiinnii ssee ddaa oovvaatteeoorriijjaa nnee rrjjee��aavvaa zzaaggoonneettkkuu..

D a

nd R

Sul

livan

/Bru

ce C

olem

an

MC

Pict

ure

Libr

ary

r Rijeè �dinosaur�, koja na grèkomznaèi �stra�ni gu�ter�, prvi je upotrije-bio dr. Richard Owen 1841. godine.

r Najte�i poznati dinosaur je Ultra-saurus, èiji su ostaci prvi puta otkri-veni 1979. godine. Prema proraèuni-ma, njegova je te�ina morala iznositinevjerojatnih 130 tona.

r Najveæe ikada pronaðeno dinosauro-vo jaje otkriveno je u Francuskoj. Bilo jevelièine ragbija�ke lopte, a polo�io gaje sauropod, golemi Hypselosaurus.

r Stegosaurus je imao najmanji mo-zak, u usporedbi s tjelesnom velièinom,od svih izumrlih i postojeæih �ivotinja.Te�io je gotovo 2 tone i bio 6 metaradugaèak, dok je njegov mozak bio tekvelièine oraha.

Jeste li znali?

Page 19: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 19

ad vulkan Mauna Loa eruptira u mla-zovima rastaljene lave, on boji nebovelièanstvenom aureolom �estokog

naranèastog svjetla. Planet Zemlja tako po-kazuje jednu od svojih najenergiènijih pojava� vulkanizam. Mauna Loa je u �ivot krenuladuboko ispod mora, ali je nakom milijunagodina i bezbrojnih erupcija izrasla tako veli-ka da se sada uzdi�e iznad oceana kao vulkan-sko brdo.

�to je to vulkan?Vulkan je ustvari rupa u zemlji kroz koju uzrak brizga divlja smjesa plina, pare, pepela igromade djelomièno rastaljenih stijena kojezovemo lava. Zrnca vulkanskog pepela pada-ju na zemlju, pa se skupljaju u slojeve i skru-æuju u laganu, sivu stijenu. Tijekom milijunagodina slojevi se lave sla�u u vulkanska brda.Ona su poèesto visoka i sto�asta, a na vrhu imje krater. Mnogi se vulkani nalaze pod morem.

Neki su vulkani stari tek nekoliko godina.Tako se u veljaèi 1943. u Meksiku rodio novivulkan. Jednoga su dana ljudi na kukuruzi�tu

otkrili malu pukotinu. U roku od samo 24sata ona se pretvorila u 25 metara �irok bez-dan, koji je u svojim njedrima razotkrio kotaopun pepela i crveno usijanih stijena. On seuskoro pretvorio u bre�uljak lave, visok dese-tak metara. Za devet godina taj je vulkan,koji je u meðuvremenu dobio ime Paricutin,dosegao konaènu visinu od 405 metara.

Podvodni su vulkani stvorili i neke otoke.Tako je, primjerice, 1963. najednom eruptiraojedan podvodni vulkan u blizini ju�ne obaleIslanda bacajuæi visoko u zrak oblake pare idima. Vulkan je rigao lavu i tako je nastao

K

Vulkan u erupciji katapultira uvis crvenu usijanu lavu, i stvara spektakularan vatromet. Pritom mogu niz padine poteæi potoci rastaljenelave ili nastati oblaci koji zamraèuju Sunce.

Vulkani

VV MMllaazzoovvii llaavvee bbrriizzggaajjuu iizz MMaauunnaa LLooee,,nnaajjvveeææeegg aakkttiivvnnoogg vvuullkkaannaa nnaa ssvviijjeettuu..VVuullkkaann jjee dduugg 112200 kkiilloommeettaarraa ii ��iirrookk 5500..NNjjeezziinn ssuussjjeedd KKiillaauueeaa,, ttaakkooððeerr nnaaHHaavvaajjiimmaa,, eerruuppttiirraa nnaa iissttii nnaaèèiinn..

CC OOvvaa nneevvjjeerroojjaattnnaa sslliikkaa nniijjee nneeggaattiivv.. NNaa nnjjoojj jjee pprriikkaazzaannoo ppooddrruuèèjjee nnaaFFiilliippiinniimmaa kkoojjee jjee ppoossiivvjjeelloo zzbboogg ppeeppeellaa ��ttoo ggaa jjee iizzbbaacciioo vvuullkkaann PPiinnaattuubboo pprrii eerruuppcciijjii 11999911.. ggooddiinnee..

Soam

es S

umm

erha

ys/S

cien

ce P

hoto

Lib

rary

Rex

Feat

ures

, Lon

don

Page 20: Drvo Znanja br01

novi otok. Nazvali su ga Surtsey, prema Surtru,nordijskom bogu vatre. Vulkan je prestao ba-cati lavu tek nakon tri godine, no dotle jeotok veæ dosegao povr�inu od 1,9 èetvornihkilometara.

Vatra u dubiniVulkani nastaju na slabim toèkama Zemljinekore. Zemlja je zatvorena tvrdim vanjskim slo-jem koji se zove litosfera. Ona se sastoji od korei krutog gornjeg dijela omotaèa. Litosfera jepodijeljena u velike, krute blokove koje zove-mo tektonskim ploèama.

Te su ploèe u stalnom gibanju, gurane go-lemim pritiscima odozdo. Na nekim mjestimata gibanja stvaraju hrptove, dok se na drugima

te ploèe, u dubokim morskim brazdama, po-novno uguravaju u unutra�njost Zemlje � tupojavu zovemo subdukcijom ili podvlaèenjem.Ponekad se te ploèe u pomicanju sretnu, po-nekad se razdvajaju; ta su podruèja poznatakao granice ploèa. Sva su ta podruèja slabetoèke u Zemljinoj kori i vulkani æe se najvje-rojatnije stvoriti ba� tu.

Ispod Zemljine se kore nalazi jo� jedan sloj,zvan omotaè. Unutar omotaèa, a ispod lito-sfere, na dubinama od preko 100 kilometara,nalazi se sloj zvan astenosfera. Tu je tako vru-æe da se tale mnoge stijene. Ta polutekuæa sti-

jena, koja sadr�i i vodu i plinove, zove se mag-ma i skuplja se u spremnicima ili komorama,tzv. magmatskim ognji�tima. Magma je i top-lija i laganija od okolnih stijena, i kad se di�etali stijene nad sobom. Kad se pribli�i povr�i-ni, magma stvara kanal koji se zove glavni odu-�ak ili ispust. U gustoj se magmi nalaze za-robljeni plinovi, i dok oni poku�avaju pobjeæi,tlak se polako di�e. Na kraju ti plinovi prisilemagmu da u obliku lave pobjegne kroz slabetoèke na Zemljinoj povr�ini.

Vruæe toèkeNeki vulkani nastaju na mjestima zvanim vru-æe toèke. Ta podruèja nisu slaba, ali izvor topli-ne duboko ispod Zemljine povr�ine proizvodigoleme kolièine magme. Ba� kao i u prija�-njem sluèaju, magma se di�e na povr�inu, alipritom obièno probija rupu u tektonskoj ploèii tako nastaje vulkan. Magma se hladi, pa sespu�ta i onda opet di�e.

Vruæe toèke ostaju uvijek na istome mjestuu omotaèu, dok se tektonske ploèe nastavlja-ju gibati preko njih. Tako se tijekom milijunagodina stvaraju novi vulkani. Havajsko otoèjena Pacifiku, koje je nastalo iz lanca vulkana,stvoreno je, i jo� se stvara, upravo tako.

Vrste laveLava �to je izbacuju vulkani zna biti zagrijanai do 1000°C, i zna teæi niz padinu brzinomveæom i od 170 metara u sekundi. Kako lavateèe nizbrdo, ona se usporava i hladi. Pritomnastaju dvije vrste vulkanskih stijena. Obje sudobile ime prema havajskim rijeèima. Prva je�pahoehoe�, gdje hlaðenjem lave nastaju gustosabijeni nabori koji poèesto slièe konopima.Druga se zove �aa�, i to je gruba, o�tra kora.

VULKANI20

ZZ GGooddiinnee 11997733..nnaajjeeddnnoomm jjee,, nnaakkoonn 55000000 ggooddiinnaassnnaa,, oo��iivviioo vvuullkkaann nnaa iissllaannddsskkoommoottookkuu HHeeiimmeeaayy..��eessttookkaa jjee eerruuppcciijjaazzaattrrppaallaa ppeeppeelloomm ii pprraa��iinnoomm ggrraaddiiææVVeessttmmaannnnaaeeyyjjaarr..

CC EEttnnaa nnaa SSiicciilliijjiijjeeddaann jjee oodd nnaajjaakk--ttiivvnniijjiihh vvuullkkaannaa nnaassvviijjeettuu.. OOdd 11550000..ggooddiinnee pprr..KKrr..,,oottkkaadd ssee vvooddeesslluu��bbeennii aannaallii,,eerruuppttiirraallaa jjee vvii��eeoodd 115500 ppuuttaa..

KRAKATAU Godine 1883. erupcija je potpunorazorila vulkanski otok Krakatau,smje�ten izmeðu Sumatre i Jave.Vulkan je tutnjao preko èetiri mjese-ca. I onda, 27. kolovoza, Krakatau serazletio u �najglasnijoj erupciji na svi-jetu�. Prasak se èuo i u 4000 kilo-metara dalekoj Australiji. U nebo suizbaèene milijarde tona crnog dima ipepela koje su pomraèile Sunce i poèitavom svijetu stvorile blistave suto-ne. Golemi valovi, zvani cunami, uda-rili su u obale Jave i Sumatre usmrtiv�ipreko 36.000 ljudi.Kad se nebo proèistilo, otkrilo se daje nestao najveæi dio Krakataua. Us-koro je iz mora izronio novi otoèiæ.Nazvali su ga Anak Krakatau, �dijeteKrakataua�. Danas je taj vulkan visokoko 200 metara.

KAKO NASTAJU VULKANI

Lanac vulkanskihotoka Duboka oceanska

brazda

TEM

PER

ATU

RA

Zona podvlaèenja

Vulkan havajskog tipanad vruæom toèkom

Magmatska ognji�ta750°C

1,000°C

1,250°C

1,500°C

Pixf

eatu

res

ZEFA

Page 21: Drvo Znanja br01

Ne eruptiraju svi vulkani na isti naèin. Naravizbijanja odreðuju vrsta plinova i sadr�aj vodeu magmi. Isti vulkan mo�e eruptirati na mnogorazlièitih naèina.

Aktivnost havajskih ili �titastih vulkana spa-da meðu bla�e oblike erupcije, i njih nazivamo�tihim�. Crveno usijana lava �to izbija kroz vrhvulkana tekuæa je i rijetka. U njoj zarobljeniplinovi mogu lako pobjeæi i razbrizgati tekuæulavu visoko u zrak kao u vatrenoj fontani. Tajse tip erupcije naziva prema dva havajska vul-kana, Mauna Loi i Kilaueai.

U erupcijama strombolijskog tipa plinovi seoslobaðaju grèevito, u malim eksplozijama.

Svaka eksplozija izbacuje usijane fragmentepolutekuæe lave, koja potom pada na zemlju ivalja se niz padinu, da bi se pri dnu brda pre-tvorila u pljusak kamenèiæa. Taj je tip erupci-je dobio ime po brdu Stromboli u Italiji, kojijo� i danas eruptira u pravilnim razmacima.

Vulkanska erupcijaBrdo Vulcano u Italiji dalo je svoje ime mnogoopasnijoj erupciji. Umjesto da izbacuje malepljuskove stijena koji ne dose�u ba� daleko,erupcije vulkanskog tipa izbacuju masivne gro-made lave i po nekoliko kilometara od kra-tera. U ovom je sluèaju magma vrlo gusta pa

plinovi ne mogu pobjeæi. Zbog toga njihovtlak toliko naraste da dolazi do vrlo �estokeeksplozije.

Najeksplozivnija je ipak plinijevska erupci-ja. Jedna je od najpoznatijih eksplozija u po-vijesti ona �to ju je opisao Plinije Mlaði a pri

DRVO ZNANJA 21

Mnogi se vulkani pojavljuju u zonama gdje se sastaju dvije ili vi�e tektonskih ploèa.Astenosfera je polurastaljeni sloj ispod litosfere. U oceanima se nalaze dugi hrptovi(grebeni) nastali kad je izlivena lava napunilapukotine stvorene razmicanjem litosferskihploèa. Na drugim se mjestima te ploèe sudaraju,pa sile guraju jednu ploèu pod drugu utakozvanim zonama podvlaèenja. Ploèa koja se spu�ta pritom se tali, pa se tako stvaramagma koja poslije izbija kroz vulkane.

VULKANI SVIJETAMnogi su vulkani smje�teni u �pacifièkomvatrenom prstenu� (tamnomodro), koji slijedigranice ploèa �to teku du� istoène obale Azijei zapadne obale obaju Amerika. I vulkani se u drugim dijelovima svijeta èesto nalaze na granicama ploèa ili u njihovoj blizini.

Krakatau, Indonezija

Sakaurajima, Japan

Fujiyama, JapanMauna Loa, Havaji

Kilauea, HavajiParicutin, Meksiko

El Chichón, Meksiko

Pelée, Martinique

Cotopaxi, Ekvador

White Island, Novi Zeland

St Helens, SAD

Karmai, Aljaska

Surtsey, Island

Stromboli, Italija

Vezuv, Italija

Etna, Italija

Nyamuragira, Zair

Vulkan nad vruæom toèkom Oceanska brazda

Batoliti stvoreni skruæivanjem magme

Nabiranje u planinske lanceIzljev bazalta iz

vruæe toèke Dolina

Zona podvlaèenja

Litosfera

Astenosfera

UD

ALJ

ENO

ST O

D P

OV

R�I

NE

KoraSredina oceana(�irenje hrpta)

150 km

100 km

50 km

200 km MC

Pict

ure

Libr

ary

Page 22: Drvo Znanja br01

èijem je promatranju poginuo Plinije Stariji.Dogodila se 79. godine kad je u ju�noj Italijivulkan Vezuv eksplodirao tako silno da je pe-pelom potpuno zatrpao gradove Pompeje iHerkulanej.

Magma je u tom vulkanu bila veoma gustai prenabijena plinovima koji nisu mogli po-bjeæi. Posljedice su bile u�asne. Tlak je plino-va bio toliki da je ispalio magmu kroz odu�akkao metak kroz pu�èanu cijev.

Smrtonosna pra�inaPri erupcijama plinijevskog tipa osloboðenesile mogu probiti i zvuèni zid pa izbaciti stu-pove pepela, stijena i plinova i do 30 kilo-metara uvis. Ti fragmenti, zvani piroklasti,razbijaju se u èestice koje preplavljuju okolneterene poput plime smrtonosne pra�ine.

Ponekad je plinijevska eksplozija tako �e-stoka da razori i sam vulkan. U najboljem se

sluèaju stijenke odu�ka uru�e, pa stvore kraterili kalderu (prema �panjolskom �caldera�, �toznaèi kljuèajuæi kazan). U najgorem se sluèa-ju razlijeæe èitav vulkan, kao �to se dogodilo sotokom Krakatau godine 1883.

Oblaci pepelaAko je magma gusta, ali su plinovi u njoj podniskim tlakom, erupcija oslobaða oblake vru-æeg pepela i plinova koji neko vrijeme lebde uzraku, prije nego �to se sruèe u �usijanoj lavini�.

Vruæi plinovi i pepeo spu�taju se niz padinuu piroklastiènom valu, poznatom pod ime-nom nuée ardente (�to francuski znaèi �plamenioblak�), koji razara sve �to mu se naðe na

putu. Ta je erupcija dobila ime prema vul-kanu Pelée, na karipskom otoku Martinique,koji je 8. svibnja 1902. zatrpao grad St Pierrei usmrtio 30.000 ljudi. Pre�ivio je samo èo-vjek koji se u tom èasu zatekao u zatvoru.Njegova je æelija imala samo jedan, visokopostavljen prozor, tako da ga nije zahvationuée ardente.

St HelensNa isti je naèin eruptirao i St Helens u dr�aviWashington, SAD. Taj vulkan veæ 125 godi-na nije pokazivao nikakve znakove aktivnosti,no onda se 18. svibnja 1980. najednom sve pro-mijenilo. Vulkan je eksplodirao na spektaku-laran naèin. Erupcija je zapravo bila tako �e-stoka da je otkinula èitavu jednu stranu planine.

Oblaci plina i pepela eruptirali su u piro-klastiène bujice, koje su potekle niz obronke,paleæi sve pred sobom. Erupcija je trajala de-vet sati, i u zrak izbacila milijune tona pepela.Poslije su ki�ne bujice taj pepeo i pra�inu pre-tvorile u blato. Iako je erupcija bila predviðena,mnogi su se oglu�ili na upozorenja. Poginulo je57 ljudi.

VV OOvvoo jjee kkrraatteerrvvuullkkaannaa EEll CChhiicchhóónnuu jjuu��nnoomm MMeekkssiikkuu,,nnaakkoonn eerruuppcciijjee11998822.. ggooddiinnee,, kkaadd jjee ppeerrjjaanniiccaassuummppoorrnnooggaa ddiimmaa iippeeppeellaa bbiillaa iizzbbaaèèee--nnaa 1177 kkiilloommeettaarraavviissookkoo uu aattmmoossffeerruu..

XX RRiijjeekkaa rraassttaalljjeenneellaavvee ��ttoo tteeèèee nniizzEEttnnuu nnaa SSiicciilliijjii,,oossvvjjeettlljjaavvaa nnooæænnoonneebboo ddookk ssii ppoollaakkoopprrooppaalljjuujjee ppuutt nniizzppaaddiinnuu bbrrddaa..

CC KKaadd ssuu iissttrraa��iivvaaèèii uulliillii ggiippss uu ��uupplljjiinnuu uu sskkrruuttnnuuttoomm ppeeppeelluu kkoojjiimm ssuu zzaattrrppaanniiPPoommppeejjii,, ddoobbiillii ssuu ooddlljjeevvaakk ddjjeeèèjjeegg ttiijjeellaa,,��rrttvvee eerruuppcciijjee VVeezzuuvvaa ggooddiinnee 7799..

r Vulkani su dobili ime po Vulkanu,rimskom bogu vatre.

r Na Zemlji postoji oko 1300 aktivnihvulkana. Aktivni vulkan je onaj kojieruptira redovito ili koji je u posljed-njih 10.000 godina eruptirao bar jednom.

r Za vulkan koji nije eruptirao 10.000godina velimo da je uspavan ili damiruje. On u takvom stanju mo�e os-tati i po 25.000 godina. Ako nije erup-tirao ni toliko, zovemo ga ugaslim.

r Veæina se vulkana nalazi ispod mo-ra i posve su nevidljivi, no njih oko500 opa�amo kao brda.

r Najveæi je vulkanski krater na svije-tu onaj u Tobi, na Sumatri, Indonezija.Ima povr�inu od 1775 èetvornih kilo-metara.

Jeste li znali?

Roge

r Re

ssm

eyer

/Sta

rligh

t/Sci

ence

Pho

to L

ibra

ry

Fran

k Sp

oone

r Pi

ctur

es/G

amm

a

Scie

nce

Phot

o Li

brar

y

VULKANI22

Page 23: Drvo Znanja br01

gipat je rodio drugu veliku civilizaciju upovijesti. Ona se pojavila u dolini Nila,nekoliko stotina godina nakon uspostav-

ljanja sumeranske civilizacije u Mezopotamiji,koja je nedvojbeno utjecala na najraniji razvi-tak Egipta. Meðutim, dok je Mezopotamijabila stalno otvorena najezdama naroda i ideja,Egipat je bio razmjerno izoliran, za�tiæen pus-tinjama i podalje od previranja na Bliskomistoku. Kad se jednom ustanovila, egipatskaje civilizacija postala iznimno stabilna, konzer-vativna i dugovjeèna. Pritom je bila spremna

prihvatiti tek malobrojne vanjske utjecaje, a isama je, sve do svog zavr�nog razdoblja, maloutjecala na svijet izvan svojih granica. Promjenesu se, dakako, dogaðale, ali tako sporo da suèak i drugi stari narodi Egipat smatrali miste-rioznom zemljom u kojoj vrijeme stoji.

Dar NilaJedan je grèki povjesnièar Egipat s pravom na-zvao �darom Nila�. Ljudi su se naselili uglavnomna zemlji�tu s obje strane te rijeke koja teèe sto-

tine kilometara kroz pustinju da bi se na krajupro�irila u deltu, gdje se vode dijele i utjeèu uSredozemno more.

Stara povijestZa razliku od rijeka u Mezopotamiji, Nil setijekom godine dizao i spu�tao, i tako u popla-vama talo�io bogato novo tlo. To je takoðeromoguæilo i izgradnju bri�ljivo smi�ljenog su-stava navodnjavanja. Zbog toga je Egipat bionevjerojatno plodan, pa je hranio svoje selja-�tvo i proizvodio velik vi�ak, na kojem su po-èivali slo�eno dru�tvo i graditeljski pothvati ne-viðenih razmjera.

DRVO ZNANJA 23

Drevna je egipatska civilizacija,prividno nepromjenjiva, potrajala skoro 3000 godina. Ona je za sobom ostavila silnespomenike i basnoslovne riznicekojima se svijet jo� i danas divi � piramide, Sfingu iTutankhamonovu grobnicu.

E

Faraonski Egipat

ZZ SSlliikkee ii rruukkoottvvoorriinnee pprroonnaaððeennee uu ggrroobbnnii--ccaammaa oommoogguuææuujjuu nnaamm ddaa zzaavviirriimmoo uu ��iivvoottssttaarriihh EEggiippææaannaa.. NNaa sslliiccii jjee pprriikkaazzaannaa ppllee--mmeenniittaa��kkaa oobbiitteelljj uu lloovvuu kkrroozz vviissookkuu ttrrsskkuuppaappiirruussaa..

CC EEggiippææaannii ssuu ssttrraanniiccee ppiirraammiiddaa ookkrreettaalliipprreemmaa ssttrraannaammaa ssvviijjeettaa.. DDaa bbii ppoossttiigglliippoottrreebbnnuu ttooèènnoosstt,, nnaa kkrruu��nnoomm bbii zziidduuoozznnaaèèiillii mmjjeessttoo iizzllaasskkaa ii zzaallaasskkaa zzvviijjeezzddee..PPoolloovvii��ttee ttooggaa kkuuttaa tteekklloo jjee rraavvnnoo uussmmjjeerruu ssjjeevveerr--jjuugg..

Zalazakzvijezde

Umjetnihorizont

Izlazakzvijezde

Sredi�te

Mic

hael

Hol

ford

Page 24: Drvo Znanja br01

Pisana povijest Egipta poèinje oko 3000.godine pr.Kr. kad je Menes, ili Narmer, kraljGornjeg (ju�nog) Egipta ujedinio zemlju os-vojiv�i Donji Egipat (Deltu). Zadivljuje da jetaj savez nekoliko tisuæa godina pre�ivio ne-dirnut, prekidan tek u rijetkim kratkim raz-dobljima, a Menes je utemeljio prvu od otpri-like 35 egipatskih dinastija. Posljednja od njihpropala je 30. godine pr.Kr. kad se Kleopatraubila (kako vele) ujedom siæu�ne afrièke kobre.

Da bi se shvatila stara egipatska povijest, naj-bolje ju je podijeliti u tri razdoblja dugotrajnestabilnosti � na Staro, Srednje i Novo kraljev-stvo � meðusobno razdvojena Prvim i Drugimmeðurazdobljem, za kojih su graðanski ratovii strane najezde prekidali tradicionalni pore-dak. Poèetak i kraj pojedinih razdoblja raznipovjesnièari stavljaju u razlièite godine, a mno-gi su datumi prije 2000. pr.Kr. samo pribli�ni.

Era prve dvije dinastije (oko 3000. do oko2600. pr.Kr.) poznata je kao Rano doba. Poslijenjega je nastupilo Staro kraljevstvo. I u toj suvrlo ranoj fazi veæ postojale mnoge stalneodlike egipatske civilizacije. Kralj je veæ i tadabio bo�ansko biæe, iako se naslov �faraon�(doslovce �velika kuæa�) ne pojavljuje sve do

Novoga kraljevstva. Egipatska je religija bilaslo�ena i mnogo se bavila zagrobnim �ivotom.Da bi ga mogli i u�ivati, smi�ljene su razlièitetehnike mumificiranja, kojima su se konzervi-rala mrtva tijela vladara. Tada se pojavljuju ijako sveæenstvo i dr�avne slu�be.

Staro kraljevstvoZa Staroga kraljevstva (oko 2600.�2150.pr.Kr.), Egipat je bio najstabilniji i najokrenu-tiji samome sebi, i u pravilu se mogao neobazirati na vanjski svijet. U njemu je skoroodmah poèela izgradnja kamenih spomenika.Najslavniji su meðu njima goleme kraljevske

grobnice � piramide. Glasovita �Stepenastapiramida� u Sakkari, kraj prijestolnice, Memfisa,sagraðena je za Zosera ili Ðosera, kralja iz treæedinastije, prema nacrtima koje je izradio nje-gov vezir Imhotep. Taj gotovo legendarni mud-rac, prvi graditelj za kojeg znamo kako se zvao,kasnije je postao i egipatski bog medicine.

Najveæa je piramida izgraðena za kraljaKeopsa u Gizehu. Piramide su bile toènoorijentirane prema èetiri strane svijeta, a iz-graðivane su najprimitivnijom tehnologijom.Njihova izgradnja predstavlja zapravo trijumforganiziranja rada u dotad jo� neviðenimrazmjerima.

FARAONSKI EGIPAT24

XX ��iivvoott jjee oovviissiioo oo ppooppllaavvaammaa NNiillaa.. SSttaarrii ssuu EEggiippææaannii kkooppaallii jjaarrkkee ddaa zzaaddrr��eevvoodduu ppooppllaavvaa,, aa pprroossiijjeeccaallii ssuu ii kkaannaallee zzaa nnaattaappaannjjee kkaakkoo bbii ddoovvooddiillii vvoodduu nnaa iinnaaèèee bbeessppllooddnnuu zzeemmlljjuu..

ZZ SSeelljjaakk pplluu��ii bbooggaattoo ttlloo iizzmmeeððuu kkaannaallaa zzaa nnaattaappaannjjee ddookk zzaa nnjjiimm iiddee ��eennaa ii rraassiippaa ssjjeemmee..

VV GGooddii��nnjjeeppooppllaavvee NNiillaarraasspprroossttiirruu bbooggaattiiccrrnnii mmuulljj pprreekkooiinnaaèèee ggoollee zzeemmlljjee..ZZaattoo ssuu EEggiippææaanniissvvoojjuu ddoommoovviinnuu iizzvvaallii ��KKeemmeett��,, ��ttoozznnaaèèii ��CCrrnnaa zzeemmlljjaa��

Ðeram, vodeni kotaè i Arhimedov vijak tri su ureðaja za natapanje koje su poznavali stariEgipæani.

protuteretvi�i kanal

vjedrica

ni�i izvor vode

ÐERAM VODENI KOTAÈ

kotaè

vi�ikanal

ARHIMEDOV VIJAK

Roge

r W

ood

Mid

dle

East

Arc

hive

s

Page 25: Drvo Znanja br01

Pri kraju Staroga kraljevstva porasla je moækrupnoga plemstva i sredi�nja se vlast poèelaslamati. Za vrijeme Prvog meðurazdoblja (oko2150.�1950. pr.Kr.) Egipat se rascjepkao usuparnièke pokrajinske dinastije, a piramide iostale grobove pljaèkali su zbog njihova blaga.

Srednje kraljevstvoEgipat se za Srednjega kraljevstva opet uje-dinio (oko 1950.�1785. pr.Kr.), kad je pri-jestolnica preseljena iz Memfisa, malo iznadDelte, u Tebu u Gornjem Egiptu. U obli�njojsu Dolini kraljeva izgraðene mnoge kraljevskegrobnice, a u dva gradska podruèja Tebe, Kar-naku i Luksoru, stalno je rastao broj sjajnih hra-mova i velièanstvenih spomenika.

U to je doba religija poprimila visokorazvi-jeni oblik, i u njoj se zagrobni �ivot nije vi�eogranièavao samo na kraljeve, nego ga je mo-gao postiæi � uz primjerenu pripremu � svaki

Egipæanin. Vjerojatno je s tim u vezi bio i noviobièaj da se u grobove stavljaju male drvenelutke, koje su predstavljale vojnike, obrtnike isluge, a koje su u podzemnom svijetu trebaleizvr�avati pokojnikove naredbe. Te figure, kojesu se zvale �oabti, mnogo su nam olak�ale pre-doèavanje svakodnevnog �ivota Egipæana.

U kasnom su Srednjem kraljevstvu najzna-èajniji moæni i uspje�ni kraljevi koji su upoko-rili plemstvo, sproveli velike irigacijske pro-jekte te osvajanjem Nubije pro�irili egipatskuvlast na jug. Onda je, meðutim, u Drugommeðurazdoblju (oko 1785.�1570. pr.Kr.) po-novno do�lo do sloma, na vrhuncu kojeg suazijski zavojevaèi Hiksi zaposjeli Deltu.

Novo kraljevstvoNovo kraljevstvo (oko 1570.�1075. pr.Kr.)predstavlja zadnju veliku fazu egipatske civi-lizacije, i u njemu su se pojavile najpoznatijeegipatske povijesne osobe. To je ujedno i raz-doblje u kojem Egipat napokon uvlaèe u tur-bulentne sukobe na Bliskom istoku, u kojimaon dugo djeluje kao imperijalistièka sila, nokasnije postaje �rtva. Mo�da su ba� Hiksi dalipoticaj za takav razvoj dogaðaja, jer su ba� odnjih Egipæani nauèili nove ratne tehnike (na-pose borbu bojnim dvokolicama). Kad je fara-onova vojska istjerivala mrske strance, progoni-la ih je sve do Palestine i Sirije i tako oznaèilagranice carstva èija æe se velièina mijenjati tije-kom stoljeæa.

Takvi su dogaðaji stvorili prepoznatljivuatmosferu Novoga kraljevstva. Napose je zna-èajno to �to se sve vi�e isticala slava faraonakao zemaljskog osvajaèa, i to poglavito na ra-èun njegove tradicionalne i maglovite slike bo-�anskoga biæa. Pisani spomenici upuæuju da jepolitièki �ivot postao slo�eniji i pro�etiji splet-kama. Meðu najizrazitije osobnosti Novoga kra-ljevstva ubrajamo i jednu vladaricu, Hat�epsut,

koju prikazuju sa svim znakovima i simboli-ma kraljevske vlasti � pa tako i s la�nom, uzi-cama prièvr�æenom faraonskom bradom! Egi-patsko je carstvo pro�irivao èitav niz energiènihvladara sve dok nije doseglo do rijeke Eufratau Plodnom polumjesecu. Ono nije nikad bilomoænije i sigurnije nego pod kraljem-faraonomTutmozisom Treæim (oko 1479.�1426. pr.Kr.),a korespondencija izmeðu Amenofisa Treæeg(oko 1390.�1353. pr.Kr.) i njegova nasljedni-ka Amenofisa Èetvrtog, koja se saèuvala naglinenim ploèicama u Amarni, otkriva namèitav niz diplomatskih veza �to su se pa�ljivoodr�avale s vladarima diljem istoènog Sredo-zemlja i Bliskog istoka.

Jedini bogPa ipak, vladavina Amenofisa Èetvrtog (oko1353.�1336. pr.Kr.) najpoznatija je po sjajnojreformi vjere koju je sam proveo. Amenofis jeodbacio mnogobrojne tisuæe egipatskih bogo-va, pa èak i moænog Amona Ra, èije je ime bilougraðeno u faraonovo. Egipæanima je nareðenoda �tuju samo jednoga boga, predstavljenaSunèevom ploèom ili �Atonom�, a da bi istakaotu novu èinjenicu, i sam je faraon promijenioime u Ehnaton i uspostavio novu prijestolnicuu Tel el Amarni.

Dublje znaèenje tih promjena nikad nije sa-svim razja�njeno, i dok jedni povjesnièari hvaleEhnatona kao prvog vladara koji je uveo �to-vanje jednog i univerzalnog boga (monoteizam),drugi ga osuðuju kao netrpeljivog fanatika.Èini se da je s tom revolucijom tijesno bila po-vezana i njegova �ena Nefertiti. Provela ju jemoæna egipatska dr�avna vlast, a slavili su jenatpisi i spomenici. Ehnatonov je religijski au-toritet bio toliki da nije do�lo do otvorenog ot-pora, ali je nezadovoljstvo kljuèalo.

Ehnatonov je ugled trpio mo�da i zato �toje zanemario svoj imperij. Dok se on bavio vjer-skim pitanjima, egipatski su se saveznici i sateli-ti lomili pod pritiskom neprijateljskih sila. Zbogtog ili nekog drugog razloga, ubrzo poslije nje-gove smrti revolucija je poni�tena. Njegovo je

DRVO ZNANJA 25

ZZ FFaarraaoonnoovv jjee ggrroobb bbiioo oopprreemmlljjeenn ssiimmbboolliimmaa nnjjeeggoovvee mmooææii ii ssttvvaarriimmaa kkoojjee bbiimmuu mmooggllee zzaattrreebbaattii uu zzaaggrroobbnnoomm ��iivvoottuu..OOvvaa ssttoolliiccaa iizz TTuuttaannkkhhaammoonnoovvaa ggrroobbaabbooggaattoo jjee iinnkkrruussttiirraannaa zzllaattoomm..

VV MMaalloo jjee vvjjeerroojjaattnnoo ddaa jjee TTuuttaannkkhhaammoonniikkaadd ii vviiddiioo bboojjnnoo ppoolljjee,, ppaa iippaakk oovvaa ggrroobb--nnaa sslliikkaarriijjaa ssllaavvii nnjjeeggoovvuu rraattnniièèkkuu vvjjee��ttiinnuu..

XX UUmmaattaannjjee ttiijjeellaa uu llaanneennoo ppllaattnnoo bbiillaa jjeezzaavvrr��nnaa ffaazzaa rriittuuaallaa bbaallzzaammiirraannjjaa..

ZZ SSiirroottiinnjjuu bbii,, ssmmaalloobbrroojjnniimm ssttvvaarriimmaa,, nnaapprroossttoo zzaakkaappaallii uu ppuussttiinnjjii..PPiijjeessaakk jjee pprriirrooddnnoo��mmuummiiffiicciirraaoo�� nnjjiihhoo--vvaa ttiijjeellaa �� oovvoo jjee iizz33000000.. ggooddiinnee pprr..KKrr..

VV SSjjaajjnnoo ssaaèèuuvvaannaaggllaavvaa RRaammzzeessaaDDrruuggoogg kkoojjii jjee uummrrooookkoo 11221133.. pprr..KKrr..

Scal

a

Fran

cis

Brun

el

Phot

ores

ourc

es

John

Hill

elso

n

Page 26: Drvo Znanja br01

ime bilo toliko omrznuto da su ga uklonili sasvih postojeæih spiskova vladara. Da bi seizbrisalo sjeæanje na nj uni�tavani su i natpisii spomenici.

TutankhamonSve je to bilo uèinjeno u ime faraona koji je jo�bio dijete, Ehnatonova zeta Tutankatona. Usli-jedila je konzervativna reakcija, pa se dvor vra-tio u Tebu a faraon iz imena izbacio �Aton� ipostao Tutankhamon.

Buduæi da se zakraljio kao desetogodi�njidjeèak i vladao svega nekoliko godina (oko1332.�1323. pr.Kr.), Tutankhamon bi te�komogao biti istaknuta osoba egipatske povi-jesti da se nije upleo sluèaj. Pokopali su ga uDolini kraljeva, i njegovu je malenu grobnicuzatrpao otpad nastao pri izgradnji grobnice

jednog kasnijeg faraona. Posljedica je toga daje Tutankhamonova grobnica ostala skoro nedir-nuta, iako su sva poznata posljednja poèivali�takasnijih faraona opljaèkana. Nju je poslije vi�eod tri tisuæe godina, 1922., otkrio britanski ar-heolog Howard Carter. Bila je tako krcata bla-gom, da je mladi Tutankhamon postao najslav-nijim od svih starih Egipæana.

Faraoni ratniciEgipat je ostao duboko upleten u bliskois-toène sukobe, pa je pod faraonima-ratnicimapoput Setija Prvog (oko 1290.�1279. pr.Kr.)i Ramzesa Drugog (oko 1279.�1213. pr.Kr.)ponovno postao imperijalna velesila. Ramzesje gradio u zapanjujuæim razmjerima, pa jedovr�io Hipostilnu dvoranu u Karnaku i AbuSimbel, hram uklesan u stijenu. Njegovi hvali-savi natpisi i kolosalni portreti stvaraju jasandojam neobuzdane grandomanije.

Ramzesovi su ratovi, meðutim, iscrpili Egipat,u kojem je nedugo nakon kraja njegove vla-davine do�lo do dugog opadanja. Taj je pad usvoju zavr�nu fazu u�ao u desetom stoljeæuprije Krista, kad su se domaæe dinastije poèele

izmjenjivati s onima nametnutim izvana � li-bijskim, nubijskim i, oko godine 660., asirskim.U zavr�nom imperijalnom poku�aju, Egipat jeosvojio Siriju, no samo zato da bi ga potom605. pr.Kr. kod Karkemi�a potukli Babiloncii oduzeli mu èitavo bliskoistoèno carstvo.

Zavr�ni padGodine 525. pr.Kr. Egipat je postao dijelomperzijskoga carstva. Potom je zemlju zaposjeoAleksandar Veliki (356.�323. pr.Kr.). Njegaje naslijedio Ptolomej, jedan od njegovih voj-skovoða, èija je dinastija vladala sve do 30.pr.Kr. Ptolomejeviæi su ostali Grci i jezikom ikulturom i za tog se razdoblja Egipat sve vi�ehelenizirao.

Egipat je svoju nezavisnost konaèno izgu-bio Kleopatrinom smræu, i makar su neki egi-patski kultovi utjecali na vjerska previranja ukasnom rimskom svijetu, stara je egipatskacivilizacija postupno odumrla, a na njezino jemjesto do�la grèko-rimska. Posljednji poznatiprimjer hijeroglifa (394.) mogli bismo smatratii posljednjim rijeèima �to su ih izgovorili stariEgipæani.

FARAONSKI EGIPAT26

ZZ ÈÈaammccii,, nnaapprraavvlljjeennii oodduuvveezzaannoogg pprruuææaappaappiirruussnnee ttrrsskkee,,bbiillii ssuu vvaa��nnoo ssrreeddssttvvoo zzaa ppuuttoovvaannjjee NNiilloomm..RRiijjeekkaa jjee oobbiilloovvaallaarriibboomm ii mmaakkaarr ssuuvvjjeerrsskkii zzaakkoonniibbrraanniillii ddaa ssee oonnaajjeeddee,, oonnaa jjee iippaakkbbiittnnoo ddoopprriinnoossiillaajjeelloovvnniikkuu ssiirroo--mmaa��nniihh sseelljjaakkaa..

VV EEggiippaatt jjee bbiioobbooggaattoo oobbddaarreennvveeææiinnoomm mmaatteerrii--jjaallaa,, iiaakkoo jjee nneekkee,,ppooppuutt ddrrvveettaappoottrreebbnnoogg zzaaiizzggrraaddnnjjuu,, ttrreebbaallooddoopprreemmaattii iizziinnoozzeemmssttvvaa..

KLJUÈNI DATUMIookkoo 33000000.. pprr..KKrr..

Menes ujedinio Egipat

ookkoo 22660000..��22115500.. pprr..KKrr..Staro kraljevstvo

ookkoo 22440000.. pprr..KKrr..U Gizehu izgraðena Keopsova piramida

ookkoo 11995500..��11778855.. pprr..KKrr..Srednje kraljevstvo

ookkoo 11778855..��11557700.. pprr..KKrr..Drugo meðurazdoblje:

Hiksi osvajaju Deltu

ookkoo 11557700..��11007755.. pprr..KKrr..Novo kraljevstvo

ookkoo 11335533..��11333366.. pprr..KKrr..Ehnatonova vjerska revolucija

ookkoo 11332233.. pprr..KKrr..Pokopan Tutankhamon

ookkoo 11227799..��11221133.. pprr..KKrr..Ramzes Drugi: egipatsko carstvo

na svom vrhuncu

ookkoo 666600.. pprr..KKrr.. Asirci osvajaju Egipat

552255.. pprr..KKrr.. Perzijanci osvajaju Egipat

333322.. pprr..KKrr..Aleksandar Veliki u Egiptu

332233..��3300.. pprr..KKrr..Dinastija Ptolomejeviæa

Mar

cus

Broo

ke/C

olor

ific

Page 27: Drvo Znanja br01

arko Maruliæ, �otac hrvatske knji�ev-nosti� i pisac svjetskoga ugleda, rodiose 18. kolovoza 1450. u starom dijelu

grada Splita, unutar zidina Dioklecijanove pa-laèe, a umro u istom gradu 5. sijeènja 1524.Pokopan je u crkvi svetog Frane na splitskojobali, gdje mu je grob s nadgrobnom ploèomi s natpisom na latinskom jeziku. Pisao je svojadjela na latinskomu poput humanista njegovadoba i podpisivao ih kao Marcus Marulus (Ma-rullus). U najva�nijemu od svih svojih tekstova,spjevu Judita, iskazuje se za pisca hrvatskogjezika i pjesni�tva i nazivlje se Marko Maruliæ.U ovom stoljeæu dobio je poetsko ili ime odmilja Marul. Pripadao je po ocu i majci split-skim znamenitim plemiækim obiteljima. Imaoje sedmoro braæe i sestara, brojnu rodbinu, kojuspominje u svojoj oporuci. Posebnu bratsku nje�-nost pokazivao je prema mlaðoj sestri Biri, �to jeupuæena u samostan, a Marko joj je slao svoje�aljive sastave na hrvatskom jeziku. Maruliæisu se isticali u javnom �ivotu grada, posjedo-vali su u nekada�njem Splitskom polju oko600 vriti (50 ha) zemlji�ta. Na njihovu zem-lji�tu danas su neboderi u gradskim èetvrtimapoput Smrdeæca, Mertojaka, Visoke.

�kolovanja i putovanjaU Splitu je polazio u humanistièku �kolu, gdjeje izvrsno nauèio latinski i upoznao antièkuknji�evnost. Njegov uèitelj Tideo Acciarini, hu-manist iz Italije, zapazio je Markovu darovitosti poticao ga, tako da je veæ u 17. godini �ivotanapisao latinsku poslanicu drugomu hrvatskomhumanistièkom pjesniku �ibenèaninu Jurju�i�goriæu. Zavr�iv�i pravne znanosti na slavnomSveuèili�tu u Padovi, vratio se u rodni Split. Su-djelovao je u gradskoj vlasti kao pravni struè-njak, skrbio se za obiteljska imanja nakonprerane smrti dvojice braæe, vodio parnice okoposjeda. U Splitu je boravio do kraja �ivota,izim kraæih putovanja. Pronaðeni su podatcida je ujesen 1481. oti�ao u Mletke da bi s obi-teljskog imanja prodao suhe smokve i vino.Potkraj stoljeæa (1499.) stanovito je vrijemeproveo na otoku �olti (Neèujam), gdje je biogost svojega kuma don Dujma Balistriliæa igdje je prevodio na hrvatski glasovito djeloTome Kempinskog De imitatione Christi, naz-vav�i ga Naslidovanje Isukrstovo. Godine 1500.

hodoèastio je u Rim poput mnogih pobo�nihljudi sa svih strana Europe u jubilarnoj prigo-di. To su uglavnom podatci iz njegova �ivota,koji se mogu dokumentirati.

Mladi dani � zrela dobU arhivskim spisima i u njegovim tekstovimapostoje meðutim i druge naznake na temeljukojih mo�emo suditi da se Marko Maruliæ umladosti vladao poput drugih splitskih mla-diæa njegova soja. I�ao je u ribolov, pjevaopodoknice, pisao ljubavne pjesme, odlaziona izlet u Solin. U zrelijoj dobi nastupilo jeuobièajeno uozbiljenje. Marko se posvetio knji-�evnomu radu, obiteljskim poslovima i grad-skim obvezama. Neki njegovi �ivotopisci tajpreokret u pona�anju poku�ali su objasniti ne-utemeljenim pripovijestima o burnoj i tra-giènoj noænoj pustolovini. Utvrðeno je da utoj pustolovini Marko Maruliæ nije mogaosudjelovati.

Markov tjelesni izgledMaruliæev prvi �ivotopisac i prijatelj FranjoBo�iæeviæ Natalis opisao je njegov tjelesni iz-gled: srednjeg stasa, ni mr�av ni debeo, crnook,kestenjaste kose, duge brade, orlovskog nosa.Prema tom opisu slikar Emanuel Vidoviæ na-pravio je Maruliæev portret. Ivanu Me�troviæuza poznati kip na splitskom trgu pozirao jetada jo� �ivuæi potomak slavne obitelji Maruliæ.

Bestseleri i uspje�niceSvjetsku slavu stekao je latinskim knjigamakr�æanskoga i æudorednog usmjerenja, koje subile tako lijepo jezièno i stilski oblikovane, dasu ih rado èitali i pobo�ne du�e i obrazovaniljudi, koji su se odu�evljavali vrsnoæom Maru-liæeve latin�tine. Na� humanist u knjigama jepromicao kr�æanski naèin �ivota, evanðeoskekreposti, ljubav prema Kristu, a svoje je �tivozaodijevao u privlaène prièe iz �ivota svetaca,Biblije, svakida�njeg �ivota. Najèuvenija sumu bila i najèitanija ova tri latinska spisa: Deinstitutione bene beateque vivendi per exemplasanctorum (�Pouke za èestit �ivot po primjeri-ma svetaca�); Evangelistarium i Quinquagintaparabolae (�Pedeset prièa�). Institucija je objav-ljena preko 60 puta, Evangelistar 20, Prièedeset puta, �to u latinskom izvorniku, �to uprijevodima na razne jezike: osim hrvatskoga,

DRVO ZNANJA 27

XX PPoolloo��aajj SSpplliittaa uu MMaarruulliiææeevvoo vvrriijjeemmeevvrrlloo jjee oossjjeettlljjiivv:: TTuurrccii ssuu ddoo��llii ddoo zziiddiinnaa ggrraaddaa,, uuggrroo��aavvaajjuu ppoolljjaa,, vviinnooggrraaddee,, sseellaa,, ccrrkkvvee ii ssaammoossttaannee kkoojjee nnee ��ttiittee ggrraaddsskkii bbeeddeemmii..

Marko Maruliæ MarulMarko Maruliæ (1450.�1524.),otac hrvatske knji�evnosti, zna-menitim epom Judita, �u versihharvacki slo�ena� g. 1501.,istodobno je pisac europskihdometa i odjeka, po svojim mnogobrojnim kr�æansko-religioznim djelima i humanistièkim pjesmotvorima.

M

Page 28: Drvo Znanja br01

MARKO MARULIÆ MARUL28

na talijanski, francuski, �panjolski, portugal-ski, engleski, flamanski, njemaèki, èe�ki i slo-venski. Neki dijelovi Institucije prevedeni suèak i na japanski. Prva saèuvana izdanja tihknjiga su s poèetka XVI. stoljeæa, no postojenaznake, da su neke od njih veæ tiskane u in-kunabulsko vrijeme, dakle, prije 1500., pa se

Erudit i prevoditeljMaruliæ je, �to se vidi upravo iz Davidijade, alii iz drugih tekstova, vrlo obrazovan pisac, hu-manistièki erudit �to se tièe antièke knji�ev-nosti. Istodobno je i intelektualac renesansnogvremena, �to je prouèavao Dantea, paèe gaprevodio s talijanskog na latinski, isto tako iPetrarcu, kojeg je prevodio i na latinski i nahrvatski. Poznavao je onodobnu petrarkisti-èku liriku i talijanske pisce. Dakle, upuæen jeu grèko-rimsku knji�evnost i talijansku poezi-ju njegova doba, �to su bili preduvjeti huma-nistièko-renesansnog auktorskog oblikovanja.

22. travnja 1501.No Marul je takoðer, �to je za nas bitno, biou prisnom doticaju sa svojom hrvatskom pjes-nièkom tradicijom i htio se iskazati skladajuæi�verse� (stihove) �harvackim jezikom.� Krunaje te ambicije spjev Judita, prvi ep u hrvatskojknji�evnosti po europskim mjerilima i poèetakvelikog doba nacionalnoga pjesni�tva. Juditaje zavr�ena 22. travnja 1501., a taj se nad-nevak, 22. travnja, odlukom Sabora RepublikeHrvatske od 1996. godine slavi kao �Danhrvatske knjige.� Tiskana je istom 1521., a nezna se ba� toèno zbog èega je Judita 20 godi-na bila u rukopisu.

Judita � hrvatskaBo�anstvena komedija

U pismu prijatelju Jeronimu Æipiku od 2. stu-denoga 1501., Marko izrazuje zadovoljstvo�to je ispjevao taj spjev, nadajuæi se da æe odtada hrvatski jezik imati svojeg Dantea, �to sei obistinilo. Judita je prekretnica u hrvatskojknji�evnoj i pjesnièkoj kulturi kao �to je tobila Danteova Bo�anstvena komedija u talijan-skoj. Po èemu? Po tomu �to je Maruliæ u Juditina nov naèin slo�io zahtjevan pjesmotvor svisokim humanistièkim zakonitostima, napra-viv�i povijesni korak dalje od srednjovjekovnihkonvencija pobo�nog pjesnikovanja. Uporabu

CC PPrriiggooddoomm 440000.. ggooddii��nnjjiiccee MMaarruulloovveessmmrrttii ppooddiiggnnuutt jjeeMMee��ttrroovviiææeevv kkiippaauuttoorruu JJuuddiittee uuSSpplliittuu,, nnaa NNaarrooddnnoomm ttrrgguu..

ZZ PPrriijjeevvoodd MMaarruulliiææeevvaa EEvvaannððeelliissttaarraannaa ��ppaannjjoollsskkii ((MMaaddrriidd,, 11665555..))

struènjaci nadaju da æe pronaæi koji njihovprimjerak, �to bi jo� vi�e uzdiglo vrijednostMaruliæa i ulogu njegovu u povijesti europ-skog tiskarstva. Jer knjige ovoga hrvatskogknji�evnika objavljivali su poznati nakladniciu svim europskim kulturnim sredi�tima.Najvi�e ih je tiskano u Italiji (Mletci, paBergamo, Reggio nell�Emilia, Pisa, Genova),pa Njemaèkoj (Köln, Dilingen, Augsburg,Solingen), Francuskoj (Paris, Douai), Madridu,Lisabonu, Antwerpenu, itd. Maruliæeva latin-ska pjesma Carmen de doctrina Domini nostri JesuChristi (�Pjesma o pouci Gospodina na�eg

Isusa Krista obje�enog na kri�u�) objav-ljena je na raznim jezicima preko 100

puta. Ta su se djela tiskala veæinomu XVI. i XVII. stoljeæu, kad je

Marko Maruliæ slovio za jed-nog od najveæih i najutjecaj-

nijih kr�æanskih pisaca. Nekidijelovi Institucije bili su do�li

pod udar cenzora Inkvizicije zbogMaruliæeva tumaèenja grijeha la�i.

O tome su poslije raspravljali uèeniteolozi i moralisti, pozivljuæi se na

Maruliæevo tumaèenje kao i na njegovotumaèenje svetih sakramenata, fenomena

èistili�ta.

Henrik VIII. èita MarulaMeðu slavnim èitateljima Maruliæevih latin-skih knjiga nalaze se sv. Ignacije Loyola, sv.Franjo Ksaverski, sv. Franjo Sale�ki, sv. KarloBoromejski, Toma Morus, francuska kraljicaMargareta Navarska, engleski kralj HenrikVIII., veliki �panjolski barokni pisac Franciscode Quevedo. Valja pripomenuti, kad se govorio latinskim tekstovima Marka Maruliæa, daneki od njih nisu jo� pronaðeni, iako su poz-nati po naslovima. U posljednje doba u Eng-leskoj je pronaðen rukopis Maruliæeve latinskebiografije sv. Jeronima, a u �kotskoj rukopislatinskih pjesama, meðu kojima ima iljubavnih.

DavidijadaVrhunsko Maruliæevo pjesnièko djelona latinskom, humanistièko biblijsko-vergilijanski ep Davidias, otkriven jetek 1952., a tiskan 1954. Davidijadaoèituje velièinu Maruliæeva pjesnièkogdara, izvanredno poznavanje epskihzakonitosti i tehnike, te vladanje hek-sametrom, stihom glasovitih antièkihepova Ilijade, Odiseje, Enejide. U njemuse na umjetnièki pjesnièki naèin pri-kazuje starozavjetni kralj David, nje-govi sukobi, ratovi, ljubavi otmjenimlatinskim stihom i stilskim figurama.Davidijada se dr�i jednim od najveæiheuropskih epova u svojoj vrsti, �to suzakljuèili marulolozi (struènjaci zaMaruliæa), kako na�i, tako i inozemni.

Page 29: Drvo Znanja br01

jezika). U posveti Juditi Maruliæ se izrijekompozvao na iskustva zaèinjavaca, prethodnihhrvatskih pjesnika, koji su pjevali dvostrukosrokovanim dvanaestercom, stihom s tradici-jskim obilje�jem. Taj je stih �tovi�e nadogra-dio, da bi pojaèao epsku uzvi�enost. U izved-bi spjeva rabio je antièke ukrase i natuknice,na petrarkistièki je naèin slikao Juditinu lje-potu i pojavu, pa je biblijsku tematiku po-nudio èitateljima na moderan naèin, uputiv�iim i osloboditeljsku poruku. Split je u onodoba bio u osmanlijskom okru�enju, veliki di-jelovi Hrvatske pod turskom okupatorskomvla�æu, a spjev pripovijeda kako hrabra udovi-ca Judita svojim junaèkim èinom spasava svojgrad Betuliju, izlo�iv�i se smrtnoj pogibelji.

Juditu mo�emo do�ivljavati i izvan te od-rednice u njezinoj pjesnièkoj dimenziji, jer po-sjeduje ljepotu drevnog jezika i stiha, izvan-redne opise prirode i prizore iz svagdanjeg�ivota. Opisi praskozorja, morske oluje, �en-skog kiæenja pripadaju meðu najljep�a mjesta

DRVO ZNANJA 29

stiha nazvao je �harvackom�, jezik i takoðernacionalnim imenom: �cilicij harvacki se zovevriæi�æe�, stoji u jednoj njegovoj bilje�ci uz stihgdje je uporabio navedeni izraz. Na� splitskihumanist rijetkost je meðu europskim kolega-ma upravo po tom obraæanju �puèkom� jezikukao posredniku visoke poezije, buduæi da suse humanisti slu�ili latinskim jezikom i prezri-vo se odnosili prema tekstovima, koji nisu bilinapisani tim ili grèkim jezikom. Za razliku,recimo, od Erazma Roterdamskog, èuvenogaeuropskog humanista, koji je sva svoja djelastvorio na latinskomu, Maruliæ je njegovaomaterinsku rijeè, splitsku èakav�tinu, unoseæiu nju i �tokavske i glagolja�ke izraze, tako dase na stanovit naèin izra�avao vi�eslojnim knji-�evnim jezikom. U Juditi je u sretnom i istin-skom nadahnuæu dostignuo ravnovjesje kaopoeta christianus (kr�æanski pjesnik, tumaè cr-kvene objave i svjetonazora), poeta doctus (uèenipjesnik �to pozna pravila i umijeæe antièkihauktora) i zaèinjavac (pjesnik �puèkog� naèina i

ZZ SSaannddrroo BBoottttiicceellllii:: PPoovvrraattaakk JJuuddiittee oodd HHoollooffeerrnnaa,, ddiippttiihh,, ddrrvvoo,, 3311 ×× 2244 ccmm,, FFiirreennzzaa,, UUffffiizzii..

VV NNaasslloovvnnaassttrraanniiccaa ddrruuggooggiizzddaannjjaaMMaarruulliiææeevveeJJuuddiittee,, ttiisskkaannee uu VVeenneecciijjii 3300.. ssvviibbnnjjaa ((iilliimmoo��ddaa oo��uujjkkaa))11552222.. DDvvaa pprriimm--jjeerrkkaa,, oobbaa iizzoossttaavv��ttiinnee IIvvaannaaKKuukkuulljjeevviiææaa,, ppoossjjeedduujjeeNNaacciioonnaallnnaa iissvveeuuèèiillii��nnaakknnjjii��nniiccaa uuZZaaggrreebbuu..

XX TTrreeææee iizzddaannjjeeJJuuddiittee ttiisskkaannoo jjeettaakkooððeerr uu VVeenneecciijjii,,11552233.. NNaa nnaasslloovvnnoommlliissttuu vvrrlloo jjee lliijjeepp kknnjjii--��aarroovv zznnaakk �� lliikk ssvv..JJaakkoovvaa kkaaoo hhooddooèèaass--nniikkaa ((kknnjjii��aarr ssee zzvvaaooJJaakkoovv)).. JJeeddiinnii pprriimm--jjeerraakk oovvooggaa iizzddaannjjaappoossjjeedduujjee DDrr��aavvnnaabbiibblliiootteekkaa uuMMüünncchheennuu..

CC PPrrvvoo ppoozznnaattoo iizzddaannjjee JJuuddiittee oobbjjaavvlljjeennoo jjee uu VVeenneeccjjii11552211.. JJeeddiinniipprriimmjjeerraakk ssaaèèuuvvaann jjee uuKKnnjjii��nniiccii MMaalleebbrraaææee uuDDuubbrroovvnniikkuu..

XX NNaajjnnoovviijjee,,jjuubbiillaarrnnoo 2255..iizzddaannjjeeMMaarruulliiææeevveeJJuuddiittee oobbjjaavviioojjee SSyyssPPrriinntt iizzZZaaggrreebbaa..

Page 30: Drvo Znanja br01

MARKO MARULIÆ MARUL30

iz hrvatske poezije, a sve je to ispjevano postrogim stihotvornim pravilima sa èetvoro-strukim srokovima.

Legendarni pjesnikPovijesno znaèenje Judite oèituje se takoðer uèinjenici da je imala neviðen uspjeh (veæ zaMaruliæeva �ivota objavljena je triput) kodsuvremenika. Novi knji�evni nara�taj prihva-tio ju je za klasièno djelo vrijedno divljenja iopona�anja, te je na taj naèin Maruliæ potak-nuo hrvatsku jeziènu i pjesnièku samosvijest.Na�i pisci iz XVI. stoljeæa poput Petra Zoraniæa,Petra Hektoroviæa, Brne Karnarutiæa �tovali suMaruliæev ep i odavali mu priznanje. Bartul Ka�iæiz XVII. stoljeæa i Jerolim Kavanjin iz XVIII.poznavali su i dièili Maruliæeva djela. Njima suse nadahnjivali i hrvatski pjesnici pro�logastoljeæa (Ivan Ma�uraniæ) i ovoga (Tin Ujeviæ,Tonèi Petrasov Maroviæ). Opona�ajuæi Maruliæevjezik Tin Ujeviæ je naèinio slavni sonet Opro�taj,a Tonèi Maroviæ poemu Suprotiva. Prema tomuJudita je �ivo vrelo hrvatskoga pjesni�tva evoveæ gotovo pet stotina godina.

Ostala djelaPogre�no je ipak svoditi Maruliæa kao pjesni-ka samo na Juditu. Valja istaknuti i drugu nje-govu biblijsku poemu Suzanu s divnim opisi-ma njezina vrta, pa rodoljubnu proroèku pjes-mu Molitva suprotiva Turkom, lirske pjesmeDjevici Mariji, �aljive sastave, te jo� njegovehrvatske prozne stranice. Njegovi tekstovi na

hrvatskom jeziku popunjavaju razne vrste knji-�evnog oèitovanja (poezija, proza, drama), paiako su obujmom manji od latinskih, zapremajupet svezaka, jer je Marko Maruliæ bio vrlo plo-dan i marljiv pisac. Sabrana djela tog u svijetunajèitanijega i najvi�e objavljivanog hrvatskogpisca, koja izdaje Knji�evni krug u Splitu, bro-jit æe oko 25 svezaka.

Rodoljub i Europljanin,Spliæanin i Harvatin

Marko Maruliæ, �splitski zaèinjavac�, kakomu je tepao Tin Ujeviæ, veliko je kulturnoblago hrvatskoga naroda. No, on je i europ-ska knji�evna velièina, �to mu priznaju pisci istruènjaci iz mnogih naroda. Bio je istodobnohrvatski pjesnik, rodoljub, intelektualac, kojije pisao javno pismo papi Hadrijanu VI,prosvjedujuæi protiv nemara i nesloge europ-skih vladara u odnosu na pusto�enje i osva-janje Hrvatske od otomanske sile. Po�tovao jesvoj jezik, narod, povijest (preveo je ljetopisHarvacku kroniku na latinski), a istodobno jesudjelovao u knji�evnim i duhovnim procesi-ma europskog Zapada, i tako dao primjer bu-duæim nara�tajima, da ga slijede istim stazama.Zato je i postao legenda, �otac hrvatske knji-�evnosti�, spojiv�i u sebi pobude zavièajnogasplitskog podneblja, hrvatske nacionalne pri-padnosti, mediteranske osjeæajnosti s pleme-nitim idealima Europe u humanistièko-rene-sansnom preporodu.

XX MMaarruulliiææeevvaa llaattiinnsskkaa ddjjeellaa pprreevvooððeennaa ssuu nnaa rraazznnee jjeezziikkee;; oossiimmhhrrvvaattsskkooggaa,, nnaa ttaalliijjaannsskkii,, ffrraannccuusskkii,,��ppaannjjoollsskkii,, ppoorrttuuggaallsskkii,, eenngglleesskkii,, ffllaammaannsskkii,, nnjjeemmaaèèkkii,, èèee��kkii,, sslloovveennsskkii,, ppaa èèaakk ii nnaa jjaappaannsskkii..

CC PPaaoolloo VVeerroonneessee:: DDaavviidd ii BBaatt--��eebbaa,,11557722..;; uulljjee nnaa ppllaattnnuu,, 222277 ×× 223377 ccmm,, LLyyoonn,, MMuussééee ddeess BBeeaauuxx--AArrttss..

Page 31: Drvo Znanja br01

a�e su oèi tako oblikovane da nam pru-�aju podatke o dubini, udaljenosti, ve-lièini i pokretu. I jo� k tome � u boji!

Osim toga, mogu se micati prema gore, dolje, sjedne na drugu stranu, i time nam omoguæava-ju naj�iri moguæi pogled na na�u okolinu.

Pogledamo li fotografski aparat, lak�e æemoshvatiti kako se mi slu�imo oèima. Prednji diooka slu�i kao leæa, poput staklene leæe u pred-njem dijelu fotoaparata. Leæa je zakrivljeno pro-zirno tkivo koje lomi zrake svjetlosti koje pro-laze kroz nju.

Okrugli otvor, zjenica, odreðuje kolièinu svjet-losti koja ulazi u oko. Poput otvora iza leæa naobjektivu fotoaparata, zjenica se �iri ili su�avakako bi poveæala ili smanjila kolièinu svjet-losti koja ulazi u oko. Unutarnja stijenka oka,koja se zove mre�nica, predstavlja �film� ili �zas-lon� na koji pada slika.

Kako vidimoIpak je oko puno zamr�enije od fotoaparata.Fotoaparatom se slike samo zapisuju na film,dok su ljudi i �ivotinje sposobni dati znaèe-nje i djelovati prema podacima koji dolaze domre�nice.

Razlog le�i u tome �to je oko vidnim �iv-cem povezano s mozgom. Vidni �ivac izlazi nastra�njem dijelu svakog oka. Poruke koje je

primila mre�nica vidni �ivac prenosi mozgu.Poruke putuju u obliku �ivèanih podra�aja kojemozak tumaèi.

Ne vide oba oka stvari iz istog kuta, pa sei poruke koje �alju mozgu pomalo razlikuju.Kad smo bili sasvim mali, na� je mozak nauèiokako spojiti te dvije razlièite slike; zato vi�e nevidimo �dvostruko�. Lijeva i desna slika se sta-paju i zato vidimo da su predmeti èvrsti i da jeneki predmet ispred ili iza drugoga. To se zove�trodimenzionalna slika�.

Mozak nam omoguæuje da dobijemo pravil-nu sliku. Kada zrake svjetlosti prolaze kroz le-æu, one se lome, tako da je slika na mre�niciobrnuta. Buduæi da ne mo�emo hodati na glavikako bismo sliku vidjeli uspravno, na� mozak�proèita� sliku i istog nam je trena stavlja uuspravan polo�aj. No, da bi se to nauèilo, pot-rebno je dosta vremena, pa malena djeca doistavide naopako.

Graða okaLjudsko oko ima oblik loptice. U sredini pred-njeg dijela oka nalazi se proziran, malo ispup-èen sloj zvan ro�nica. Ro�nica je smje�tena ubjelooènici koja obavija èitavo oko. Bjelooènicuobavijaju debeli slojevi tkiva prokrvljenog mre-�om tankih krvnih �ilica.

Ro�nica prva lomi svjetlosne zrake koje ula-ze u oko. To je leæa stalne �ari�ne duljine: uvi-jek je na istom mjestu i istog je oblika.

Ispod ro�nice nalazi se �arenica. Na mnogimje jezicima zovu iris, �to je starogrèka rijeè zadugu i bo�icu duge. �arenica je najèe�æe plava,zelena ili smeða. Ona je zapravo kru�ni mi�iæs otvorom u sredini. Taj se otvor zove zjenica.Kroz nju svjetlost ulazi u oko.

DRVO ZNANJA 31

Veæinu podataka o svijetu oko nas primamo osjetom vida.Znanstvenici su izraèunali da smo 80%, ili èak sve èega sesjeæamo, nekada vidjeli.

N

ZA�TO SE MIJENJA VELIÈINA ZJENICEZjenica je otvor u sredini �arenice, kojiodreðuje koliko æe svjetlosti uæi u oko.Na jakom se svjetlu �arenica skuplja.Kao posljedica toga, zjenica se jako su-�ava i propu�ta sasvim malo svjetlosti.

Pri prigu�enom svjetlu �arenica se opu-�ta i �iri, a zjenica se poveæava i propu-�ta vi�e svjetlosti u oko. Zjenice setakoðer �ire pri sna�nim osjeæajima, kao�to su ljubav i strah.

ZZ TTaannkkaa ccrrvveennaa zzrraakkaa hheelliijjsskkoo--nneeoonnsskkooggllaasseerraa pprroollaazzii kkrroozz zzjjeenniiccuu lljjuuddsskkoogg ookkaa.. OOnnaa pprroorreezzuujjee rruuppiiccuu uu zzaammuuææeennoojjzzjjeenniiccii kkaakkoo bbii ssvvjjeettlloosstt ppoonnoovvnnoo mmooggllaa uullaazziittii uu ookkoo..

Vid

Ale

xand

er T

siar

as/S

cien

ce P

hoto

Lib

rary

City

Uni

vers

ity

Page 32: Drvo Znanja br01

VID32

Prostor izmeðu ro�nice i �arenice ispunjavaprozirna oèna vodica. Ta tekuæina èisti ro�nicui �titi je od �tetnih klica.

Akomodacija leæeIza �arenice nalazi se leæa oka. Ta je leæa punomek�a i savitljivija od ro�nice. Dr�i se pomoæumre�e vlakana koje èine zrakasto tijelo. Okru-�ena je zrakastim mi�iæima, koji joj mijenjajuoblik. Npr., kad gledamo neki udaljenipredmet, zrakasti se mi�iæi opu�taju kako bi seleæa pro�irila i stanjila, a kad gledamo neki bli�ipredmet, leæa se jaèe zakrivljuje.

Iza leæe je unutarnja oèna komora. Ispunjavaje �elatinozna tvar zvana staklasto tijelo. Zrakasvjetlosti, koju lome ro�nica i leæa, mora proæikroz staklasto tijelo da bi stigla do mre�nice �unutarnje oène ovojnice.

�tapiæi i èunjiæiMre�nica se sastoji od èak 130 milijuna stani-ca osjetljivih na svjetlost, koji se zovu �tapiæi i èunjiæi. �tapiæi su vrlo osjetljivi na svjetlost, aline razlikuju boje, osim plave i zelene. Èunjiæipak razlikuju sve boje i poma�u nam da jasni-je vidimo, no zataje kad nema dovoljno svjet-losti. Zbog toga kad se smraèi ne vidimo vi�etako jasno, a boje �i�èezavaju� te na koncu vidi-mo tek nijanse plavog i sivozelenog. Francuzistoga suton zovu l�heure bleue � plavo doba.

ZaslijepljenostKad je svjetlost vrlo jaka, �tapiæi vi�e ne rade,ostavljajuæi èunjiæe da se sami snalaze. Ali, kako

GRAÐA OKAOèna jabuèica dobija oblik po �elatinoznojtekuæini koja je ispunjava, a zove se staklasto tijelo. Zbog nje je oèna jabuèicaèvrsta, a ipak mekana. �ilnica i korijenvidnog �ivca dr�e oko u duplji. Vidni �ivacprenosi poruke od oka prema mozgu.

Svjetlost koja putuje od neke toèke na viðenom pred-metu prolazi kroz zjenicu i baca na mre�nicu obrnutu,izokrenutu sliku. Mozak je automatski ispravlja.

OBRNUTA SLIKA

Ako si kratkovidan, ne mo�e� jasno vidjetiudaljene predmetezbog toga �to je kodudaljenih predmeta�ari�te zraka svjetlostiispred mre�nice. To sedogaða kad je oènajabuèica previ�eizdu�ena ili kad leæaprejako lomi svjetlost.Konkavne leæe ispravljaju kratkovid-nost tako �to produ�uju put zrakama svjetlosti te one padaju toèno na mre�nicu.

KRATKOVIDNOST

��aarrii��ttee ppaaddaa iisspprreedd mmrree��nniiccee

kkoonnkkaavvnnaa lleeææaa iisspprraavvlljjaa ��aarrii��ttee

oèna vodica u prednjojoènoj komori

spojnica

leæa

ro�nica

zjenica

�arenica

ligamenti zrakastogtijela

zrakasto tijelomre�nica

�ilnica

bjelooènica

arterija

vidni �ivac

vena

slijepa pjega

unutarnja oèna komora

krvne �ilice

oèni mi�iæ

suzovod

staklasto tijelo

Stev

e Bi

ckne

ll

John

Hut

chin

son/

MC

Pict

ure

Libr

ary

MC

Pict

ure

Libr

ary

Page 33: Drvo Znanja br01

se smanjuje jaèina svjetlosti, �tapiæi se ponovnoaktiviraju. No, to se ne dogaða trenutaèno.Jeste li ikada opazili �to se dogaða kad s jakogsunca na ulici uðete u tamnu sobu? Va�im oèi-ma trebat æe neko vrijeme za prilagodbu. Kad sepak vratite na jarko sunce, bit æete neko vrijemezaslijepljeni.

Postoje neki oblici sljepoæe, uzrokovani bo-le�æu mre�nice, koji o�teæuju �tapiæe i èunjiæe teih ometaju u njihovu radu. Znanstvenici po-ku�avaju pronaæi naèin kako potaknuti �tapiæei èunjiæe ugradnjom siæu�nih elektriènih sondiili elektroda. Druga je zamisao obnoviti mre�-nicu presaðivanjem �tapiæa i èunjiæa s fetalnogtkiva.

Èunjiæi su sakupljeni na malom podruèjuzvanom �uta pjega ili sredi�nja jamica, kojeje smje�teno na stra�njem prostoru mre�nice.�utu pjegu okru�uju uglavnom �tapiæi, ali ièunjiæi su razbacani po cijeloj mre�nici.

�uta pjega se nalazi blizu mjesta gdje vid-ni �ivac izlazi iz oène jabuèice ka mozgu i tu

je mre�nica probijena. Zrake svjetlosti kojepadaju na mre�nicu nemaju nikakva uèinkana to podruèje, a to znaèi da na stra�njem di-jelu svakog oka imamo jednu siæu�nu �slijepupjegu�.

Kretnje oène jabuèiceBuduæi da jasnije vidimo sredi�njim dijelommre�nice, na�e se oko mo�e okretati, isto kao iglava, kako bismo bolje vidjeli. Oènu jabuèicuu njenoj duplji dr�i ukupno �est mi�iæa i okreæuje dajuæi joj veliku slobodu kretanja.

Na�e su oèi za�tiæene na razne naèine. Svakooko je smje�teno u svojoj duplji koju od ko�-tanog tkiva �titi mekano, masno tkivo. Akopadnemo ili nas netko udari, prije æe se o�teti-ti oèna duplja, nego samo oko.

Prednji dio oka i unutarnji dio vjeðe povezu-je prozirna �podstava� � spojnica. Spojnica �titii èisti cijelu prednju stranu oka kupajuæi je usuzama. Suze nastaju u suznim �lijezdama uvanjskim kutovima oèiju, a otjeèu u unutarnjekutove. Upadne li nam pra�ina ili trun u oko,suzne �lijezde stvaraju vi�e suza, koje æe isprationo �to je upalo u oko.

Unutarnja stijenka vjeða omoguæuje namda proèistimo oko svaki put kad trepnemo.Vjeðe sklapamo i da bismo se za�titili od pre-

jake svjetlosti te od èestica koje lete zrakom,a mogle bi o�tetiti ro�nicu. Trepavice takoðerdonekle �tite oèi od �tetnih èestica u zraku.Èak i obrve imaju svoju svrhu: �tite oèi od kap-ljica znoja.

Kratkovidnost i dalekovidnost

Najèe�æe pote�koæe s vidom su kratkovidnosti dalekovidnost. Kratkovidni ljudi ne mogujasno vidjeti udaljene predmete, a dalekovid-ni nejasno vide predmete u svojoj blizini. Tasu stanja gotovo uvijek uzrokovana oblikomoène jabuèice. Za savr�en vid oko bi trebalobiti potpuno okruglo. Meðutim, kratkovid-nim je ljudima oèna jabuèica izdu�ena (u smje-ru naprijed-natrag), a dalekovidnima je skraæe-na (u istom smjeru).

I kratkovidnost i dalekovidnost lako se is-pravljaju no�enjem naoèala ili kontaktnihleæa. No, znanstvenici su otkrili naèin kakoispraviti kratkovidnost trajnim stanjivanjemro�nice.

Kod te operacije, tzv. �radijarne keratotomi-je�, ro�nica se urezuje poput �bica na kotaèu.Kako ranice zara�æuju, tako se ro�nica stanjuje.

DRVO ZNANJA 33

DALEKOVIDNOST

��aarrii��ttee ppaaddaa iizzaa mmrree��nniiccee

kkoonnvveekkssnnaa lleeææaa iisspprraavvlljjaa ��aarrii��ttee

Ako si dalekovidan,predmeti u tvojoj blizini æe ti se èiniti zamuæeni. Kad je oèna jabuèicaprekratka ili leæa nelomi dovoljno zrakesvjetlosti, one s tih predmeta nisusakupljene u trenutkukad padaju namre�nicu. Konveksneleæe to mogu ispraviti lomeæi zrake svjetlosti tako da im �ari�te bude na mre�nici.

XX DDvvoojjiiccaa kkiirruurrggaa iizzvvooddee mmiikkrrookkiirruurr��kkuuooppeerraacciijjuu ookkaa.. SSlluu��ee ssee ooppeerraattiivvnniimmmmiikkrroosskkooppoomm kkaakkoo bbii uukklloonniillii ssiivvuu mmrreennuu.. UUzz ppoommooææ mmiikkrroosskkooppaa ddoobbiivvaajjuu iizzrraazziittoo uuvveeææaannuu sslliikkuu ookkaa..

BINOKULARNI VID (GLEDANJE SA OBA OKA)

Trodimenzionalni specijalni vizualniefekti na filmu mogu se postiæi prikazi-vanjem dviju malo razlièitih slika � jed-ne u crvenom i jedne u zelenom tonu,koje se preklope jedna preko druge.Publika u kinu nosi posebne naoèale sjednim crvenim i jednim zelenim stak-lom. Tako jedno oko vidi samo crvenu,a drugo samo zelenu sliku i gledateljdobiva privid trodimenzionalnosti.

Stev

e Bi

ckne

ll

BSIP

LEC

A/S

cien

ce P

hoto

Lib

rary

Star

Tra

cker

Pub

licat

ions

, Lon

don

Page 34: Drvo Znanja br01

VID34

Primjenom lasera moguæe je toèno izmjeritistupanj kratkovidnosti te taj podatak pohrani-ti u raèunalnu memoriju. Raèunalo zatimproraèunava koliko treba izrezati iz ro�nicekako bi oko ponovno �normalno� vidjelo.

AstigmatizamOblik oène jabuèice mo�e utjecati na vid najo� jedan naèin. Tada uzrokuje astigmatizam.Ova se vidna mana obièno javlja zajedno skratkovidno�æu ili dalekovidno�æu. Ro�nica,koja se nalazi na prednjoj strani oka, trebalabi biti zakrivljena pravilnom krivuljom,poput nogometne lopte. Kod nekih ljudi takrivulja vi�e nalikuje lopti za ragbi, �to znaèida oko ne mo�e izo�triti sliku.

Oko �bje�i� ako gleda u smjeru razlièitomod drugog oka � obièno prema nosu ili premavan, rjeðe uvis ili nadolje. Obièno je uzroktome �lijenost� jednog od �est mi�iæa koji po-kreæu oènu jabuèicu. Da bi se takvo razrokooko izvje�balo, na zdravo se oko stavlja nepro-zirni povez. Ako to ne pomogne, naoèale ilioperativni zahvat èesto æe biti rje�enje togproblema.

Kod djece su razrokost i ozljede glavni uzro-ci slabovidnosti na jednom oku. �to vi�e stari-mo, poveæava se broj problema s oèima, a me-ðu njima su i mrene: zelena (glaukom) i siva(katarakta).

MreneZelena mrena ili glaukom je oèna bolest kojanastaje zbog poveæanja kolièine oène tekuæineizmeðu �arenice i ro�nice, od èega znatno po-raste pritisak oène tekuæine, �to uzrokuje bol.Vid mo�e postati zamagljen, a ako se glaukomne lijeèi, mo�e dovesti do sljepoæe. Ponekad selaserom prore�e rupica u �arenici kroz kojuotjeèe vi�ak oène tekuæine, èime se snizi oènipritisak.

Siva je mrena (ili katarakta) zamuæivanjeleæe, �to se osobi koja pati od ove bolesti èinikao da gleda kroz prozor koji polagano prekri-va inje. Katarakte obièno sporo napreduju ibezbolne su. Mogu se ukloniti lomljenjem leæepomoæu posebne ultrazvuène sonde èiji su zvuènivalovi tako visoke frekvencije da ih ljudsko uhone mo�e èuti. Nakon uklanjanja leæe, ona sezamjenjuje plastiènim nadomjestkom.

r Ljudi trepnu jednom ili dvaputsvakih deset sekundi. Svaki treptajtraje jednu treæinu sekunde. To znaèida za dvanaest sati dnevno èovjektrepæe ukupno oko 25 minuta. Novoro-ðenèad uopæe ne trepæe; djeca poènutreptati s oko �est mjeseci starosti.

r Plaèemo kad smo tu�ni ili uzrujani,no ne zna se toèno za�to. Pri plaèuispuhujemo nos, jer suze kroz rupiceu unutarnjem dijelu vjeða otjeèu unos.

r Ako jedete mrkvu, to æe vamuistinu pomoæi da bolje vidite umraku. Razlog je vitamin A u mrkvikoji potpoma�e djelovanje �tapiæa umre�nici. Kupus i drugo zelenopovræe takoðer je dobro protiv oènihbolesti.

r Ljudsko oko razlikuje i do deset mi-lijuna razlièitih nijansi boja. No, zarazliku od kukaca, ljudi ipak ne moguvidjeti ultraljubièasto svjetlo.

Jeste li znali?

Koji broj vidite? Ljudi normalna vida opa�aju tri osnovne boje: crvenu, zelenu iplavu. Takvi æe proèitati broj 74. Ljudi slijepiza crveno-zelene nijanse, a njih je najvi�e, ne razlikuju crveno od zelenog i oni æe proèitatibroj 21. Vrlo je malo ljudi koji uopæe ne videboje. Sljepoæa za boje nasljeðuje se od roditelja, ba� kao i boja kose. Djeèaci ne razlikuju boje èe�æe od djevojèica. Sljepilo za boje ne mo�e se izlijeèiti, no vrlo je malosituacija u kojima ono uzrokuje ozbiljnepote�koæe.

Da biste prona�li svoju slijepu pjegu,ovu stranicu dr�ite od oèiju za du�inu ruke.Za�mirite ili pokrijte lijevo oko i usredotoèitedesno na lijevi (zeleni) krug. Polako pribli�avajte stranicu prema sebi sve dok desni (crveni) krug ne i�èezne. Slika mu je,naime, pala na toèku gdje vidni �ivac izlazi iz oka � to je tzv. �slijepa pjega� na mre�nici.

2

1

Bijelo se svjetlo mo�e stvoriti kombiniranjem zraka samo triju boja: crvene, zelene i plave. To su osnovne bojesvjetlosti. Dakle, bijela je svjetlost zapravomje�avina boja. Kad se osnovne boje kombiniraju u parove, one daju sekundarneboje: �utu, plavozelenu i ljubièastu.

3

13

2

OPTIÈKE VARKE

Page 35: Drvo Znanja br01

ijelog na�eg �ivota upravo hrana kojujedemo � ili ne jedemo � u velikoj mjeriodreðuje koliko æemo narasti, koliko je

na�e tijelo u dobroj kondiciji i koliko imamoenergije za svakodnevne aktivnosti.

Za bolje razumijevanjeprocesa rasta

Ljudsko se tijelo sastoji od �ivih stanica i izvan-staniènih tvari koje zajedno èine tkivo, organei organske sustave. Tijekom rasta stvaraju senove stanice, a one veæ postojeæe se nastavljajurazvijati. Od trenutka roðenja, pa sve do kas-nog puberteta, na�e tijelo raste neprekidno iznaèajno. Raste svaki dio na�eg tijela; kosti seizdu�uju te postaju deblje i sna�nije; unutra�njiorgani se poveæavaju � ukljuèujuæi mozak, srce,pluæa i jetru; razvijaju nam se mi�iæi; kosa, dlakei nokti stalno rastu. Izvana zapa�amo kako namse tijelo poveæalo i prilagodilo procesu rasta.

Sva se ova razlièita podruèja rasta ne odvi-jaju istom brzinom niti u istoj mjeri. Glava,primjerice, dosti�e skoro svoju konaènu velièinuveæ tijekom prve godine �ivota, dok ostali dije-lovi na�eg tijela i dalje nastavljaju rasti.

Izmeðu 16. i 21. godine dosti�emo tjelesnuvisinu odrasle osobe. Ako tada imamo po�eljnute�inu za svoju visinu � nismo ni premr�avi, nipredebeli � pribli�no istu tu te�inu trebamonastojati zadr�ati cijelog �ivota.

Kad ka�emo da je netko �prestao rasti�, obiè-no mislimo na osobe koje su dostigle svoju pu-nu visinu. Ustvari, mi i dalje �rastemo� cijelog�ivota, zbog toga �to su stanice od kojih se sas-toji ljudsko tijelo podlo�ne neprekidnom po-pravljanju i obnavljanju.

Za bolje razumijevanje energetskih potreba

organizmaKad ka�emo da imamo energije � ili jo� èe�æe,da nemamo energije � obièno mislimo na tokoliko mo�emo ili smo sposobni baviti se ne-kom tjelesnom aktivno�æu. Meðutim, ako go-vorimo o tijelu i energetskim potrebama, ondataj pojam ima daleko �ire znaèenje. Èak i kadspavamo na�e tijelo tro�i energiju kako bisamo sebe odr�alo na �ivotu � tj. da bi srcemoglo kucati, da bismo mogli disati, da nammi�iæi i probava obavljaju svoju funkciju te daodr�imo toplinu tijela. Èim se na�e tijelo poène

kretati, èak i kod obiènog ustajanja iz krevetai sjedanja na stolicu, ono tro�i dodatnu energiju.

Praizvor svekolike energije je Sunce. Zelenoli�æe biljaka koristi Sunèevu svjetlosnu energi-ju za proizvodnju jednostavnog �eæera, koji sezatim djelomièno pohranjuje u sjemenkamaili gomolju kao �krob. �ivotinje i ljudi jedu tebiljke, a i �ivotinje koje su se hranile tim biljka-ma, kako bi dobile tu energiju.

Dakle, sva energija dolazi iz hrane koju jede-mo. Pa ipak, da bi na�e tijelo moglo tu hranu

DRVO ZNANJA 35

U pro�lom su stoljeæu znanstvenicianalizirali hranu i iz nje izdvojilirazlièite sastojke, potrebne svim�ivim biæima za rast i �ivot.

C

ZZ ��JJuurree PPrruuttaakk jjee ggllooddaaoo kkoosstt,, aa ��eennaa mmuu nniijjee zznnaallaa zzaa ppoosstt�� �� nnii oonn nnii oonnaa nnee hhrraannee ssee pprraavviillnnoo..

CC BBaarruunn JJuussttuuss vvoonn LLeeiibbiigg,, nnjjeemmaaèèkkii kkeemmiièèaarriizz 1199.. ssttoolljjeeææaa,, ddoo��aaoo jjee ddoo nneekkoolliikkoo nnoovviihh ssppoozznnaajjaa nnaa ppooddrruuèèjjuu zznnaannoossttii oo pprreehhrraannii..

XX FFrraannççooiiss MMaaggeennddiiee,, ffrraannccuusskkii ffiizziioolloogg iizz 1199.. ssttoolljjeeææaa,, pprrvvii jjee ooddrreeddiioo eenneerrggeettsskkeevvrriijjeeddnnoossttii hhrraannee..

Hrana � izvor energije i graða za rast

Man

sell

Colle

ctio

n

Man

sell

Colle

ctio

n

Mar

y Ev

ans

Pict

ure

Libr

ary

Page 36: Drvo Znanja br01

koristiti kao energiju, ono je najprije mora pre-tvoriti u prikladan oblik.

To se dogaða za vrijeme probave � koja po-èinje u ustima � kad enzimi zapoèinju razgrad-nju hrane rastavljajuæi je na zasebne, uporabljivetvari.

Sve se namirnice sastoje od osnovnih hranji-vih tvari koje se zovu bjelanèevine, ugljikohi-drati (�eæeri i �krob) i masti. K tome, namirnicemogu sadr�avati vlakna, vodu, vitamine i mi-nerale, a svi su oni prijeko potrebni za trajni

proces rasta i zdravlje. Upravo kolièine hranjivihtvari koje unosimo u na� organizam i njihovomjer utjeèu na na� rast i tjelesnu sposobnost.

Osim vode, najveæi dio na�eg tijela � kaoglavni gradivni sastojci tkiva i organa � èinebjelanèevine. One tvore osnovnu graðu svihtjelesnih stanica, a neki se dijelovi tijela � kosa,dlake, nokti, ko�a i mi�iæno tkivo � sastoje go-tovo iskljuèivo od bjelanèevina. Dakle, kakobi se izgradile nove stanice i tkiva tijekom rastate da bi se stanice mogle odr�avati i obnavljati

u odrasloj dobi, unos bjelanèevina potreban jecijelog �ivota Oèito je vrlo va�no da u periodunajintenzivnijeg tjelesnog rasta u organizamunosimo dostatne kolièine bjelanèevina.

AminokiselineBjelanèevine se sastoje od ugljika, vodika, kisi-ka, du�ika i nekih osnovnih minerala. Graðenesu od lanaca molekula koje se zovu aminokise-line, a mogu se opisati kao osnovna graða ljud-skog tijela. U ljudskom tijelu postoji 20-akvrsta aminokiselina u znaèajnijim kolièinama,od kojih njih 12 tijelo mo�e stvoriti sintezomili sagraditi iz hrane, a preostalih 8 aminokiseli-na se moraju unijeti hranom koju jedemo, pa ihzovemo esencijalnim aminokiselinama. Bjelan-èevine koje dobivamo iz razlièitih izvora sadr�erazlièite kombinacije aminokiselina.

Kako bjelanèevine mo�emo naæi u tkivimasvih �ivih biæa, proizlazi da su izvori bjelanèevi-na u hrani koju jedemo �ivotinjskog ili biljnogporijekla. Stoga su meso, perad, riba, mlijeèniproizvodi, �itarice, mahunarke i sjemenke na-mirnice iz kojih dobivamo bjelanèevine.

Odavno se smatra da su bjelanèevine �ivo-tinjskog porijekla najbolje iskoristive u ljud-skoj prehrani zbog sliènosti njihova sastava. Sobzirom na sastav aminokiselina, bjelanèevine�ivotinjskog porijekla nazivaju se prvorazred-nim ili potpunim bjelanèevinama, dok se onebjelanèevine koje potjeèu iz �itarica nazivajudrugorazrednima ili nepotpunima. Meðutim,buduæi da razlièite vrste namirnica sadr�e raz-lièite kombinacije aminokiselina, kombinacijomnamirnica biljnog porijekla uglavnom mo�emo

HRANA � IZVOR ENERGIJE I GRAÐA ZA RAST36

CC MMlliijjeekkoo,, jjaajjaa,,ggrraahh,, ssiirr,, mmeessoo iirriibbaa ssuu nnaammiirrnniicceebbooggaattee bbjjeellaannèèee--vviinnaammaa.. VVeeææiinnaannaammiirrnniiccaa ssaaddrr��iimmjjee��aavviinnuu oossnnoovvnniihhhhrraannjjiivviihh ttvvaarrii,, aazzddrraavvaa oossoobbaa sspprraavviillnniimm pprreehhrraamm--bbeenniimm nnaavviikkaammaa,,kkoojjaa nneemmaa pprreevvee--lliikkee sskklloonnoossttii kkaaddeebblljjaannjjuu iilliimmrr��aavvlljjeennjjuu,, mmoo��eessee uu pprroossuuddbbiikkoolliikkoo jjoojj kkaalloorriijjaattrreebbaa oosslloonniittii nnaa ssvvoojj tteekk..

KAKO ORGANIZAMISKORI�TAVA HRANU

Kao izvor energije organizam najprije koristi ugljikohi-drate, zatim zalihe masti i ako je nu�no, bjelanèevine.

Bjelanèevine tvore najveæi dio stanice, zajedno s nekimmastima i ugljikohidratima.

Masti se talo�e kao masno tkivo, a ugljikohidrati i bjelanèevine se mogu pretvoriti u masti.

Tijekom izmjene tvari u organizmu ostaju nepro-bavljivi ostaci hrane koji trebaju biti odstranjeni.

Kod odrasle osobe koja jede nedostatne kolièine hrane,tijelo tro�i svoje zalihe i gubi na te�ini.

U odrasle osobe koja jede vi�e nego �to joj je potrebno, vi�ak energije se odla�e kao mast.

Djeci je potrebno osigurati dovoljne kolièine hranepotrebne za optimalan rast.

Bjelanèevine

Ugljikohidrati

Masti

Venn

er A

rtis

ts

Roge

r Pa

ylin

g/Co

ve G

arde

n G

ener

al S

tore

/Slo

ane

Squa

re T

iles

Ltd

Page 37: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 37

zadovoljiti prehrambene potrebe organizma zabjelanèevinama. Npr. aminokiseline iz mahu-narki mo�emo kombinirati s onima iz �itaricai dobit æemo takav uèinak.

Bjelanèevine u hrani mjerimo u gramima �npr. 100 g nemasne govedine sadr�i 18 g bje-lanèevina, 100 g piletine sadr�i 20 g bjelanèe-vina, 100 g mahuna 2,2 g, 100 g gra�ka 5,8 g,100 g svje�eg mlijeka 3 g, 100 g crnog kruha9 g, 100 g ri�e 6,2 g, a 100 g kukuruznih pa-huljica sadr�i 7,4 g bjelanèevina. Te�ko je toènoprocijeniti koliko bjelanèevina trebamo svakidan unositi u organizam. To, kao i svi ostalièimbenici prehrane, znatno varira ovisno o ci-jelom nizu okolnosti. Nutricionisti, struènjaciza prehranu, obièno preporuèuju svima kojijo� nisu dosegli svoju punu tjelesnu zrelost daizraèunaju koliko im je bjelanèevina potreb-no, polazeæi od toga da nam treba 4 g bjelan-èevina po svakom kilogramu tjelesne te�ine.Ta se kolièina smanjuje na 1 g bjelanèevina, ilièak i manje, po kilogramu tjelesne te�ine kododraslih osoba.

Ako jedemo vi�e bjelanèevina nego �to jena�em tijelu potrebno za izgradnju ili obnavlja-nje tkiva, one æe se pretvoriti u zalihe masti. S

druge strane, ako u na�oj prehrani nedostajebjelanèevina � èak i ako ima dovoljno ostalihprehrambenih tvari � tijelo æe poèeti tro�itiaminokiseline koje je samo stvorilo. Najprijeæe poèeti razgraðivati i tro�iti bjelanèevine umi�iæima; upravo stoga ljudi èijoj prehrani ne-dostaju bjelanèevine zbog gubitka mi�iæne ma-se u poèetku izgledaju mr�avo, a kasnije uslijedizrazitog manjka bjelanèevina mo�e doæi do oti-canja nogu, pa èak i drugih dijelova tijela.

Kalorije i energijaHranu mo�emo smatrati gorivom koje namdaje energiju; nutricionisti mjere energetskuvrijednost hrane jedinicom koja se temelji namjerenju topline, a zove se kalorija. Jedna kalo-rija je ona kolièina topline koja je potrebna dase temperatura 1 g vode povisi za 1°C. Buduæida je to jako mala jedinica, kalorièna vrijed-nost hrane se obièno izra�ava u kilokalorijama(iako se one jo� uvijek pi�u u kalorijama) � tj.u kolièini koja je potrebna da se temperatura1 kg vode povisi za 1°C.

Ugljikohidrati i masti predstavljaju glavneizvore energije dobivene iz hrane koju jedemo.Ugljikohidrati su �krob i �eæeri koje biljke pohra-njuju u svojim sjemenkama i gomoljima. Stogaugljikohidrate mo�emo naæi u �itaricama, kor-jenastom povræu i voæu � osobito u su�enom vo-æu, mahunarkama i ora�astim plodovima. Osimtoga, sve su namirnice koje sadr�e �eæer izvorugljikohidrata. Takve su namirnice meso i mli-jeko, �to znaèi i svi mlijeèni proizvodi.

Masti se nalaze u crvenom mesu, u svim mli-jeènim proizvodima, margarinu, masnoj ribi,nekim mahunarkama i ora�astim plodovima.Postoje dvije vrste masti: zasiæene i nezasiæene.Zasiæene masti, koje trebamo jesti u umjerenimkolièinama, �ivotinjskog su porijekla � nalazese u mesu i svim mlijeènim proizvodima.

ZZ JJaappaannsskkii ssuummoobboorrccii jjeedduu hhrraannuuiizzrraazziittoo bbooggaattuubbjjeellaannèèeevviinnaammaakkaakkoo bbii ddoobbiillii nnaattee��iinnii ii mmaassnnoommttkkiivvuu.. ��ppoorrttaa��ii,, kkaaoonnpprr.. ggiimmnnaassttiièèaarrii,,kkoojjiimmaa jjee ppoottrreebbnnoobbrrzzoo oosslloobbaaððaannjjeeeenneerrggiijjee,, jjeedduu vvii��eeuugglljjiikkoohhiiddrraattaa ooddpprroossjjeeèènnee oossoobbee..

KOLIKO SE KALORIJA TRO�I PRI SVAKODNEVNIM AKTIVNOSTIMA

PPoosslloovvii kkoojjii sseeoobbaavvlljjaajjuu ssjjeeddeeææii uredski namje�tenici,vozaèi, lijeènici,novinari.

DDnneevvnnee eenneerrggeett--sskkee ppoottrreebbeemu�karci2500�2700�ene 1700�2200

UUmmjjeerreennoo ttee��kkiiffiizziièèkkii ppoosslloovvii kuæanice, pismono�e, vodoinstalateri,kondukteri uautobusu, radniciu lakoj industriji,konobarice.

DDnneevvnnee eenneerrggeett--sskkee ppoottrreebbeemu�karci2700�3200�ene 2100�2400

TTee��kkii ffiizziièèkkiippoosslloovviiradnici uugljenokopu, luèki radnici,graðevinari, fizièki radnici,novaci u vojsci,atletièari.

DDnneevvnnee eenneerrggeett--sskkee ppoottrreebbeemu�karci3300�4400�ene 2400�2800

Navedene preporuke predstavljaju prosjeène dnevne energetske potrebe � odstupanja su moguæa ovisno o dobi, te�ini i tjelesnoj aktivnosti.

Kim

New

ton/

Katz

MC

Pict

ure

Libr

ary

Kim

New

ton/

Katz

Page 38: Drvo Znanja br01

HRANA � IZVOR ENERGIJE I GRAÐA ZA RAST38

Ugljikohidrati u tijelu predstavljaju brz izvorenergije, a ulaze u mi�iæe i jetru u obliku gliko-gena, koji je po svojoj graði i prehrambenojvrijednosti slièan �krobu. No, ugljikohidratine predstavljaju glavnu zalihu energije kojuæe tijelo potom crpsti; glavne energetske zali-he u organizmu saèinjavaju masti. Masti usebi imaju relativno malu kolièinu kisika, �toim osigurava visok energetski potencijal. Akose usporede u jednakim kolièinama, masti sago-rijevanjem oslobaðaju dvostruko i vi�e kalorijanego ugljikohidrati. Pa ipak, ne smijemo za-boraviti da su ugljikohidrati va�an izvor ener-gije koja se mo�e brzo iskoristiti, tako da æe�porta�i radije osigurati potrebnu kolièinu ener-gije iz ugljikohidrata, a ne iz masti.

Kao �to smo vidjeli, vi�ak bjelanèevina u pre-hrani, koji se u na�em tijelu pohranjuje u oblikumasti, takoðer mo�e poslu�iti kao izvor ener-gije. Meðutim, ako netko ima prevelike za-lihe masti � tj. ako ima izrazito prekomjernute�inu � imat æe osjeæaj da nema dovoljnoenergije, jer mu je tijelo optereæeno dodatnimteretom.

Kolièina kalorija koju svaka osoba treba sva-kodnevno unositi u organizam, kako bi se tije-lo opskrbilo potrebnom energijom, znatno serazlikuje ovisno o spolu, dobi, uobièajenim tje-lesnim aktivnostima, tjelesnoj te�ini, klimat-skim uvjetima te ostalim èimbenicima. Da biuopæe mogla �ivjeti, tj. da bi odr�avala osnovnimetabolizam � rad srca i mi�iæa, disanje, itd. �odrasla osoba tro�i prosjeèno 1 kaloriju u minu-ti � �to iznosi 1440 kalorija dnevno, iako se iova kolièina razlikuje od pojedinca do pojedin-ca. Svaka aktivnost � pa i obièno ustajanje iz

kreveta � tro�i dodatne kalorije, a naporneaktivnosti, kao �to su vo�nja bicikla ili bav-ljenje �portom, tro�e puno vi�e. Veæini aktivnihodraslih osoba bit æe potrebno osigurati dodat-nih 800�1200 kalorija dnevno.

U procesu rasta, energetske potrebe orga-nizma su veæe te je potrebno osigurati dodat-nu kolièinu kalorija. Tijekom prve godine�ivota tro�imo najvi�e kalorija po kilogramutjelesne te�ine. U pubertetu kolièina kalorijakoju unosimo u organizam takoðer treba bitirazmjerno velika.

Ostale prehrambene tvariOsim �to su dobri izvori bjelanèevina, uglji-kohidrata i masti, veæina namirnica takoðersadr�i vlakna, vodu, vitamine i/ili minerale. Ovaprva dva sastojka nisu hranjive tvari u pravomsmislu rijeèi, jer ne zadovoljavaju prehrambenepotrebe. Meðutim, oni su nu�ni za zdrav �ivoti normalno funkcioniranje organizma.

Vlakna, ili prehrambene vlaknaste tvari, suonaj dio biljke koji tvori njenu osnovnu graðu,a nalaze se u �itaricama, povræu i njihovimproizvodima. Vlakna su va�na za prehranuzbog toga �to poma�u probavi. U novije vri-jeme nam sve vi�e preporuèuju jesti prehram-bena vlakna, �to je nesumnjivo dobar savjet.Osim �to poma�u u probavi, jedan od razlogazbog kojih se preporuèa unos prehrambenihvlakana je taj �to daju osjeæaj sitosti koji te�edobivamo potro�njom drugih vrsta namirnica.

Osjeæaj sitosti je velika pomoæ onima koji nas-toje smanjiti kolièinu hrane koju jedu za vri-jeme obroka. Meðutim, u procesu rasta na�aprehrana ne smije obilovati iskljuèivo namirni-cama bogatim vlaknima nau�trb bjelanèevinakoje su nam prijeko potrebne u tom �ivotnomrazdoblju.

Najveæi dio na�eg tijela saèinjava voda, i up-ravo je zbog toga nu�na u svakodnevnoj pre-hrani. Da bi probavni enzimi zajedno s drugimtvarima mogli strujati cijelim na�im tijelom, or-ganizmu je neophodna tekuæina, koju uglav-nom èini voda. U samom procesu probave sva-kodnevno sudjeluje oko 9 litara vode.

Sve prirodne namirnice sadr�e vitamine i mi-nerale koji su nu�ni za zdravlje. Vitamini poma-�u pri odvijanju metabolièkih procesa, a takoðerdoprinose zdravom funkcioniranju unutra�njihorgana, �ivaca i mi�iæa. Izmeðu ostalog, mine-rali su va�ni za zdravlje kostiju, zubi i krvi, kaoi za odr�avanje ravnote�e tekuæina u tijelu.

Prehrana koja sadr�i pravilan omjer bjelan-èevina, ugljikohidrata i masti (vidi dolje), ug-lavnom osigurava potrebne dnevne kolièine vi-tamina i minerala.

�to i kada jesti? Prehrambeni cilj je isti za sve ljude, bez obzi-ra na dob i okolnosti: unositi potrebnu dnevnukolièinu kalorija kako bismo ostali zdravi i osi-gurali onoliko energije koliko nam je potrebnoza na�e aktivnosti. Va�no je da se ta energijaosigurava iz pravilnog omjera bjelanèevina,ugljikohidrata i masti. Preporuèeni omjer je50�55% ugljikohidrata, 12�15% bjelanèevi-na i 30�35% masti u ukupnoj energiji.

�to bismo toèno trebali jesti nije jednos-tavno odrediti. Stoga je, dakle, va�no jesti �toraznovrsnije namirnice, osobito svje�e i prirod-ne, a izbjegavati velike kolièine preraðenih na-mirnica, slatki�a, slanih pr�enih grickalica i za-slaðenih sokova.

Koliko i sastav obroka, isto je toliko va�anraspored i vrijeme uzimanja obroka, naroèito ti-jekom rasta. Obroke treba jesti redovito; dobardoruèak je vrlo va�an, kao i ruèak i veèera kojepo svom sastavu osiguravaju potrebne kolièineenergije i prehrambenih tvari. Preporuèa se po-jesti malo voæa ili sendviè kao meðuobrok pri-jepodne i poslijepodne, ali zato u isto vrijemetrebamo svakako izbjegavati zaslaðenu hranui piæa.

PRAVILNA PREHRANAMnogi struèni tekstovi daju upute zazdravu prehranu, a oslanjaju se na do-kaze o povezanosti prehrane i zdravlja.Npr. dokazano je da prevelika kolièinamasti doprinosi razvoju srèanih bo-lesti, a previ�e rafiniranog �eæera o�te-æenju zubi. Preporuèuje se manja potro�nja mastii �eæera, a vi�e namirnica bogatih ug-ljikohidratima, kao �to su �itarice, voæei povræe. Odrasle osobe to mogu pos-tiæi ako njihova prehrana sadr�i:r barem dvije porcije povræa dnevno;r jednu porciju priloga od krumpiradnevno;r dva komada svje�eg voæa dnevno;r kruh, osobito od punog zrna �itarica;r nemasno meso (sva se vidljiva mas-noæa odre�e);r ribu, umjesto nekih vrsta mesa;r hranu pripremljenu kuhanjem i pe-èenjem, a rjeðe pr�enu;r poluobrano mlijeko;r vi�e namaza s niskim sadr�ajemmasti, a manje maslaca ili obiènogmargarina;r smanjenu kolièinu rafiniranog �eæera(manje kolaèa, slatki�a, èokolade, kek-sa i gaziranih zaslaðenih sokova, te ma-nje �eæera u kavi i èaju);r smanjenu kolièinu soli (manje slanihgrickalica, slanine i drugih mesnihdelikatesa).Energetske i prehrambene potrebe

pojedinaca ovise o stupnju njegovetjelesne aktivnosti. Djeci je potrebnovi�e bjelanèevina nego odraslima, amaloj djeci potrebno je osigurati puno-masno mlijeko umjesto obranog.

ZZ KKwwaasshhiioorrkkoorr,, bboolleesstt kkoojjaa nnaassttaajjee zzbbooggmmaannjjkkaa bbjjeellaannèèeevviinnaammaa.. JJaavvlljjaajjuu ssee oottooccii,,jjeerr ssee tteekkuuææiinnaa zzaaddrr��aavvaa uu ttjjeelleessnniimm ttkkiivviimmaa..

XX KKrriissttaallii aammiinnookkiisseelliinnee aassppaarraaggiinnaa..AAmmiinnookkiisseelliinnee ssee ssaassttoojjee oodd uugglljjiikkaa,, kkiissiikkaa,, vvooddiikkaa ii dduu��iikkaa..

Spec

trum

A P

asie

ka/Z

EFA

Page 39: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 39

porabne moguænosti prividne (virtual-ne) stvarnosti �irokog su obuhvata i po-krivaju sve: od zabavnih arkadnih igara

(arcade games) � gdje mo�ete voziti auto, up-ravljati avionom, skijati niz planinu ili slijedi-ti dinosaura � do uvje�bavanja lijeènika za raz-lièite operativne zahvate ili uèenja pilota da si-gurno upravljaju zrakoplovom. Ovi kompju-torski generirani svjetovi mogu biti bilo kojevelièine (prostrani kao svemir ili mikroskop-ski sitni kao atomi i molekule).

Dobro i lo�eUporabne su moguænosti prividne stvarnostineogranièene. Mo�e se koristiti u kontroli zraè-noga prometa, medicini, zabavi, uredskom po-slovanju i industrijskom dizajnu. Meðutim, sdobrim dolazi i lo�e. Prividna stvarnost mo�e sekoristiti i u destruktivne svrhe, kao �to su rat ikriminal.

Ideja prividne stvarnosti ostvarena je 30-tihgodina kada su znanstvenici kreirali prvi simu-

lator letenja za uvje�bavanje pilota. Plan sesastojao u tome da pilot stekne dojam kakoupravlja pravim zrakoplovom. Filmovi (snimke)zraènih staza preneseni su na simulator, èineæiiluziju jo� stvarnijom.

Godine 1965. Amerikanac Ivan Sutherlanddo�ao je do nove zamisli i objavio svoje pronala-ske u novinama �The Ultimate Display�. Nje-gova je ideja bila da kreira prenosivi, odnosnoosobni, prividni svijet koristeæi se dvama tankimtelevizijskim ureðajima, za svako oko po jed-nim. Kako bi to realizirao, projektirao je i ka-cigu (head mounted display, HMD). Iako je

njegov izum funkcionirao i zbilja je na nekinaèin stvorio prividni svijet, slike su bile vrlogrube i osnovne. Sljedeæi je problem bila samakaciga � bila je izuzetno te�ka i nezgrapna, teju je trebalo podr�avati sa stropa. A bila je ivrlo skupa. Iduæih godina znanstvenici su nas-tavili raditi na Sutherlandovoj poèetnoj ideji,�to je dovelo do znatnih pobolj�anja. MichaelMcGreevey iz NASA/AMES-a razvio je 1985.mnogo jeftiniju i lak�u verziju kacige. Upo-trijebio je motociklistièku kacigu i opremio jemalim zaslonima (display screen) i specijal-nim senzorima koji su bili projektirani tako da

Prividna stvarnost (virtualreality, VR) je tehnologija kojavam omoguæuje interakciju sa svijetom �to ga stvara kompjutor. Posebna grafika,videoslike i stereozvuk omoguæuju da se ovaj prividnisvijet èini stvarnim.

U

Prividna stvarnost

CC ZZnnaannssttvveenniikk eekkssppeerriimmeennttiirraa ss VVRRkkaacciiggoomm ii rruukkaavviiccoomm.. KKaakkoo ookkrreeææee ggllaavvuu iillii ppookkrreeææee rruukkuu,, kkoommppjjuuttoorr pprraattiinnjjeeggoovvee ppookkrreettee ii pprreennoossii nnoovvuu sslliikkuu nnaaddvvaa zzaasslloonnaa uunnuuttaarr kkaacciiggee..

ZZ DDaannaa��nnjjii ssiimmuullaattoorrii lleetteennjjaa ttoolliikkoo ssuu ssooffiissttiicciirraannii ddaa ppiilloottii ttee��kkoo mmoogguu rraazzlliikkoovvaattii ssiimmuulliirraannii oodd ssttvvaarrnnoogg lleettaa.. II vvoojjnnii ii cciivviillnnii ppiilloottii pprrii uuvvjjee��bbaavvaannjjuukkoorriissttee ssee pprriivviiddnnoomm ssttvvaarrnnoo��ææuu..

T H

orow

iwtz

/ZEF

A/ S

tock

Mar

kJa

mes

Kin

g-H

olm

es/W

Indu

strie

s/ S

cien

ce P

hoto

Lib

rary

Page 40: Drvo Znanja br01

PRIVIDNA STVARNOST40

slijede pokret, te povezani s moænim, ali osjet-ljivim kompjutorima.

Iste, 1985. godine, drugi je VR znanstvenik,Myron Kreuger, otvorio �Videoplace� u Museumof Natural History u Connecticutu, SAD. Ubiti je �Videoplace� bio niz soba gdje su, po-moæu interaktivnog grafièkog sistema, ljudimogli dijeliti virtualni prostor, �onglirati, ple-sati i slikati (iako su bili u razlièitim sobama).

Posljednji dio opreme za kompletan sastavprividne stvarnosti bila je rukavica. Jedna jedizajnirana ranih 80-tih, ali je moderna pri-vidna stvarnost roðena 1986. kada je JaronLanier, programer kompjutorskih igara, dizaj-nirao novu rukavicu. Time je uvedena VRoprema koja se sastojala od kacige i rukavice.Lanier je ovoj novoj tehnologiji dao ime �pri-vidna stvarnost� (Virtual Reality).

Tri tipa prividne stvarnostiPostoje tri glavna oblika prividne stvarnosti:prvi je, mo�da, najuobièajeniji. Sastoji se odkacige, opremljene malim TV zaslonima i slu-�alicama, i rukavice (neki sistemi upotreblja-vaju joystick ili igraæu palicu umjesto rukavice).Kaciga i rukavica povezane su s kompjutorimaprogramiranim za specijalne zvukove i gra-fiku. Ovo varira ovisno o tome s kojom naka-nom se sustav rabi. Ako ga koriste dizajneri iarhitekti, grafika je najvjerojatnije tematskivezana za zgrade i pejza�. Zahtijevane slike po-tom se prenose na TV zaslone u kacigi. Svaki

je TV zaslon pod neznatno razlièitim kutemkako bi se dobio trodimenzionalni efekt. Kadna glavu stavite VR kacigu, slike na TV zaslo-nima potpuno æe ispuniti va�e vidno polje ibit æete potpuno ograðeni prividnim svijetom.Putem slu�alica èut æete zvukove koji odgo-varaju slikama koje gledate.

I kaciga i rukavica (ili joystick) opremljene suspecijalnim senzorima. Oni omoguæuju kom-pjutoru da prati sve pokrete koje èinite glavomili rukama. Kako pomièete glavu da biste vid-jeli ono �to se nalazi oko ili iza vas, kompjutormijenja gledi�te onoga �to promatrate � kaoda ste stvarno unutar slike. To se sve dogaðau realnom vremenu (istom brzinom i za istovrijeme kao �to bi se dogaðalo u stvarnom svi-jetu). Rukavica vam omoguæuje da osjetite vir-tualne stvari i podignete ih. Èak vam omogu-æuje da izvr�ite promjene u prividnom svijetu,razmje�tajuæi uokolo virtualne predmete.

Kamere i zasloniDrugi oblik prividne stvarnosti koristi se vi-deokamerama kako bi se slijedila slika kori-snika u prividnom svijetu, gdje takoðer mo�etepodizati i pomicati predmete. Oba ova VR su-stava omoguæuju istodobno sudjelovanje ve-æeg broja osoba.

Posljednji tip prividne stvarnosti je onaj ukojem se trodimenzionalne slike prikazujuna velikom, zakrivljenom zaslonu. Oblik za-slona poma�e da dobijete �to vjerniji osjeæajda se nalazite u prividnom svijetu. Posebnim,3-D naoèalama, ovaj se uèinak mo�e znatnopobolj�ati.

Vjerojatno ste upoznati s prividnom stvar-no�æu u obliku arkadnih igara (arcade games).

Trenutaèno su prilièno uobièajene u zabavnimarkadama i tematskim parkovima �irom Europe,SAD-a i Japana. Danas postoje brojne VR igreu kojima istodobno mogu sudjelovati dvije ivi�e osoba.

Godine 1991. predstavljena je igra �DactylNightmare�. Bila je to prva igra u prividnojstvarnosti koja je ukljuèivala zajednièko kori�te-nje prostora i omoguæila da dvoje ljudi istodob-no igra, slijedeæi se i pucajuæi jedan na drugoga.

Ove arkadne igre bile su samo poèetak. S po-veæanjem VR tehnologije poèeli su se pojavlji-vati tematski parkovi. Tematski parkovi sa-dr�avaju nekoliko razlièitih prividnih svjetova,gdje igraèi mogu sudjelovati u brojnim tipovima

ZZ AArrkkaaddnnaa iiggrraa bbiillaa jjee pprrvvii kkoommeerrcciijjaallnnooddoossttuuppaann ssiisstteemm pprriivviiddnnee ssttvvaarrnnoossttii..DDaannaass ppoossttoojjee bbrroojjnnee iiggrree kkoojjee pprruu��aajjuuoossjjeeææaajj ssuuddjjeelloovvaannjjaa uu aauuttoommoobbiillsskkoojj ttrrccii iillii uupprraavvlljjaannjjaa mmllaa��nnjjaakkoomm..

XX PPrrvvii ssvvjjeettsskkii VVRR tteemmaattsskkii ppaarrkk jjee LLeeggeennddQQuueesstt uu NNoottttiinngghhaammuu,, EEnngglleesskkaa.. IIggrraaèèiimmoogguu ooddaabbrraattii uulloogguu kkoojjuu ��eellee iiggrraattii ii pprrii--ddrruu��iittii ssee ssnnaaggaammaa kkoojjee ssee bboorree pprroottiivv oogg--rroommnniihh ppaauukkaa ii rraazznniihh ppooddzzeemmnniihh nneemmaannii..

r Kad VR oprema bude bila dovoljnomala i jeftina da je mo�ete imati usvom domu, moæi æete obavljati ku-povinu a da ne napu�tate kuæu, pos-jeæujuæi virtualni supermarket. Tu semo�ete kretati du� polica i napunitisvoju ko�aru ili kolica kao �to biste touèinili u stvarnom duæanu. Prilikomplaæanja jednostavno date podatke osvojoj kreditnoj kartici, a roba æe bitiisporuèena na va�u adresu.

r Svemirski brod Viking �alje elektroni-èke signale natrag na Zemlju, a znan-stvenici izraðuju grafièku trodimen-zionalnu sliku Marsa. VR æe omoguæitiastronautima kretanje po povr�iniMarsa a da ne napu�taju Zemlju.

r U SAD-u jedan znanstvenik radi navideotelefonskom sustavu bazira-nom na VR-u (virtuphone). To æe vamomoguæiti da razgovarate sa svojimprijateljima i dijelite s njima isti �pri-vidno stvaran� prostor.

Jeste li znali?

Fran

cois

e Sa

uze/

Sci

ence

Pho

to L

ibra

ryZE

FA

Page 41: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 41

igara fantazije (fantasy games), a cijeli je govor uprimjerenim elektronièkim glasovima kako bi sepoveæala fantazija.

Ove arkadne igre i igre u tematskim par-kovima mogu biti vrlo zabavne, ali jo� mnogotoga treba nauèiti o njihovu utjecaju na ljudekoji ih igraju. Mnogi su se �alili da su nakonigranja VR igre osjeæali glavobolje i vrtoglavi-ce. Pokazalo se takoðer da neki ljudi posta-ju ovisni o njima, pa te opasnosti treba pa�ljivoprouèiti.

Usprkos ovim problemima i brigama, pri-vidna stvarnost pru�a mnoge pozitivne dopri-nose. Omoguæuje, primjerice, invalidima uklju-èivanje u aktivnosti koje im obièno nisu dostup-ne. U prividnim svjetovima oni, mogu imatislobodu kretanja koju nemaju u stvarnom svije-tu. Danas realtivno mali broj ljudi mo�e sebipriu�titi kupnju VR sustava. Meðutim, kakotehnologija napreduje, lagane kacige i moænijikompjutori uvest æe prividnu stvarnost u obiè-ne domove.

Uporaba u dizajnuPrividna stvarnost ima vrlo znaèajne uporab-ne moguænosti u svim tipovima arhitekture iindustrijskog dizajna. Kompjutorski podr�andizajn (Computer Aided Design, CAD) sredi-nom 70-tih postaje va�an dizajnerski pribor jeromoguæuje korisniku crtanje trodimenzionalnihslika na kompjutorskom zaslonu. Meðutim,ukoliko nemate VR kacigu i rukavicu na kojebiste projicirali slike, neæete biti uronjeni u pri-vidni svijet.

Prva uporaba prividne stvarnosti u industrij-skom dizajnu zabilje�ena je na University ofNorth Carolina u SAD-u. Arhitekti su kreiraliVR zgradu u kojoj su se potom mogli �kretati�.Mogli su otvarati vrata i prozore kako bi prov-jerili da li je sve ispravno, pa èak i postavljatinamje�taj na odreðena mjesta. Moguænost da

se dizajn vidi �iznutra� znaèila je moguænostuoèavanja bilo koje dizajnerske pogre�ke i nje-nog ispravljanja prije poèetka gradnje.

Isprobajte prije kupnjePrividna stvarnost postala je interesantnom iu poslovnom svijetu jer doprinosi znaèajnimnovèanim u�tedama. Moguænost uoèavanja di-zajnerskih pogre�aka u ranoj fazi èini je vrlo pri-vlaènom (preskupo je sagraditi zgradu samo dabi se otkrilo kako ne valja i kako je treba sru�i-ti, te sagraditi na drugi naèin). Prividna stvar-nost takoðer omoguæuje arhitektima da pro-jektiraju nekoliko razlièitih verzija zgrade.Dizajneri i predstavnici javnosti mogu se tada

�kretati� uokolo kako bi �osjetili� ambijent raz-lièitih zgrada i vidjeli �to im se sviða i �to naj-bolje funkcionira.

Moguænosti prividne stvarnosti su ogromne.Buduæi stanovnici novih gradova moæi æe sekretati virtualnim ulicama, trgovinama, kuæa-ma i parkovima prije nego �to se polo�i i jednajedina cigla. Veæ postoje planovi za preureðenjesredi�ta Berlina, glavnoga grada Njemaèke, uzpomoæ prividne stvarnosti.

Izgradnja zrakoplovaPrividna stvarnost predstavlja velik poticaj uavijacijskom poslu buduæi da izbjegava potrebuza gradnjom nekoliko razlièitih prototipova(modeli izgraðeni u prirodnoj velièini). Svakiput kad in�enjer projektira novi zrakoplov ilihelikopter, mora se izraditi prototip kako bi sevidjelo da li stvarno radi, hoæe li letjeti dovolj-no brzo i je li siguran za posadu i putnike. Akoje prototip neispravan, dizajneri se moraju vra-titi crtaæem stolu, uèiniti potrebne promjene ipotom izgraditi drugi. To je vrlo skup posaokoji zahtijeva puno vremena.

Koristeæi se prividnom stvarno�æu, in�enjerimogu projektirati, izgraditi i testirati svoj zra-koplov u virtualnom okru�enju bez izgradnjepravog zrakoplova. Prividna stvarnost takoðerim omoguæuje da isprobaju razlièite ideje (sveideje mogu promotriti do u detalje i potomizabrati najbolju). NASA se koristila privid-nom stvarno�æu pri projektiranju helikoptera,a Boeing ju je upotrijebio pri projektiranju svo-ga najnovijeg zrakoplova.

Koristeæi se prividnom stvarno�æu lijeènici suveæ bili �unutar� tijela. Na University of North

VV KKoorriisstteeææii ssee ssiimmuullaattoorroomm pprriivviiddnneessttvvaarrnnoossttii,, vvllaakkoovvooððaa uuèèii kkaakkoo ddaa rreeaaggiirraa nnaa nneepprreeddvviiddiivvee ooppaassnnoossttii,, bbeezzddoovvooððeennjjaa ppuuttnniikkaa uu ooppaassnnoosstt.. SSlliikkaapprruuggee pprriikkaazzuujjee ssee nnaa zzaasslloonnuu..

CC AArrhhiitteekkttii ii pprroojjeekkttaannttii ggrraaddoovvaa mmoogguu sseekkrreettaattii ppoo vviirrttuuaallnniimm kkuuææaammaa ii kkuuppoovvnniimmcceennttrriimmaa kkaakkoo bbii ssee uuvvjjeerriillii ddaa jjee ssvvaakkii ddeettaalljjiisspprraavvaann,, pprriijjee nneeggoo ��ttoo ppoottrroo��ee zznnaaèèaajjnneessvvoottee nnoovvccaa ggrraaddeeææii iihh uu ssttvvaarrnnoomm ssvviijjeettuu..

ZEFA

Supe

rsca

pe/D

imen

sion

s In

tern

atio

nal

Page 42: Drvo Znanja br01

PRIVIDNA STVARNOST42

Carolina, SAD, prividna stvarnost je omoguæilalijeènicima da uðu u prsni ko� pacijenta obo-ljelog od raka kako bi se uvjerili da su radija-cijske zrake, potrebne pri lijeèenju raka, na pra-vome mjestu. Lijeènici æe uskoro moæi gledati iprouèavati tumore iz prve ruke i u tri dimen-zije, a ne sa skaniranih i rendgenskih snimki.

Virtualno tijeloU SAD-u je ubojica osuðen na elektriènu sto-licu donirao svoje tijelo znanosti. Njegov je le�izrezan na vrlo tanke presjeke od vrha do dnai kori�ten pri kreiranju potpuno virtualnogtijela za medicinska istra�ivanja. Uskoro æe svistudenti medicine moæi vje�bati koristeæi se vir-tualnim tijelima umjesto stvarnim pacijentima.

Na mikroskopskom nivou prividna stvarnostkoristi se u ispitivanju lijekova. Znanstvenicina University of North Carolina mogu kreiratimolekule te ih potom vizualizirati i �osjetiti�kako reagiraju jedne s drugima. Prije uporabeprividne stvarnosti ovaj je proces bio vrlo spori kompliciran. Stoga se mo�e oèekivati da æe ubuduænosti prividna stvarnost imati velik utje-caj na brzinu kojom se razvijaju novi lijekovi ina njihovu dostupnost.

Prividna stvarnost va�na je i zato jer se njomemo�e vizualizirati nepoznato ili nevidljivo. Ovobi moglo dovesti do toga da VR operateri uz

su ga�enje po�ara ili upravljanje bombom. Znan-stvenici na University of Salford, u Engleskoj,mnogo su radili na tim robotima. Veæ se koristeu opasnom, ali vitalnom zadatku odlaganja nu-klearnog otpada.

Ovi æe roboti biti velika pomoæ u smanjenjurazlièitih naèina zagaðivanja okoli�a. Oni æe moæiobavljati poslove s vrlo toksiènim plinovima i te-kuæinama, a vrlo je vjerojatno da æe se koris-

titi i pri popravljanju ili zatvaranju neispravnihili starih nuklearnih elektrana �irom svijeta, spre-èavajuæi tako nuklearne nesreæe.

The American College of Aeronautics uNew Yorku, SAD, upotrijebio je prividnu stvar-nost pri rje�avanju problema zagaðivanja. Zavrijeme praktiènog dijela nastave studenti suuvje�bavali zavarivanje pri èemu su nastajali pli-novi koji su zagaðivali okoli�. Fakultet je kupiosustav prividne stvarnosti posebno programiranza njihove potrebe. Koristeæi se prividnom stvar-no�æu, studenti su mogli uvje�bavati zavarivanjebez proizvoðenja bilo kakvih plinova!

�iroka javnost koja �ivi u podruèjima gdjevojska uvje�bava svoje pilote i testira svoje bor-bene planove takoðer mo�e imati koristi od prividne stvarnosti. Uporabom VR sistema sma-njila bi se razina buke koju proizvode niskoleteæimlazni avioni, a priroda bi se oèuvala od vojni-ka i tenkova na vje�bama.

pomoæ robota izvode popravke u svemiru. Utehnici koja se naziva �virtualno lutkarstvo�(virtual puppetry) vje�t operater kontrolira ro-bota koji opona�a sve njegove pokrete.

Operater zna �to treba reæi robotu da radi, ilikojim putem treba krenuti, jer kroz robotoveoèi mo�e vidjeti �to se dogaða. Koristeæi se �vir-tualnim lutkarstvom�, roboti se takoðer moguupotrijebiti u vrlo opasnim situacijama, kao �to

PRIVIDNI SVJETOVI

VR tematski parkovi trenutaèno po-sti�u ogromne uspjehe i tisuæe ih ljudiposjeæuje svake godine. Meðutim,veæ postoje planovi za pro�irenjeuporabe prividne stvarnosti. U SAD-upostoji virtualni akvarij Marriot�sWaterworld. Ovdje, kroz �iroke otvo-re, mo�ete promatrati ribe. Planovi uJapanu oti�li su jo� dalje; namjerava-ju kreirati akvarij gdje æe posjetiteljimoæi plivati s ribama! Planira se iizgradnja virtualnog zoolo�kog vrta uLeicesteru, Engleska. Koristeæi se VR--om i drugom multimedijalnom teh-nologijom posjetitelji æe imati osjeæajda se nalaze meðu �ivotinjama, amoæi æe uèiti i o naèinu njihova�ivota.

CC OOvvaajj zznnaannssttvveenniikkuuvvjjee��bbaavvaa ooppeerraacciijjuuookkaa.. UUppoottrreebblljjaavvaammiikkrroosskkoopp kkoojjii jjee ppoovveezzaann ss VVRR ssiiss--tteemmoomm ii ��vviirrttuuaallnnii��sskkaallppeell.. SSkkaallppeell ssee kkoonnttrroolliirraa ppoosseebbnnoomm oolloovvkkoomm kkoojjaa jjee ppoovveezzaannaa sskkoommppjjuuttoorroomm..

ZZ VVoojjsskkaa ((kkooppnneenneeppoossttrroojjbbee,, mmoorrnnaarrii--ccaa ii zzrraakkoopplloovvssttvvoo))ssee kkoorriissttii pprriivviiddnnoommssttvvaarrnnoo��ææuu pprriippllaanniirraannjjuu bboorrbbii..PPiilloottii uu ZZaalljjeevvsskkoommrraattuu nnaauuèèiillii ssuu ssvvee ootteerreennuu IIrraakkaa iiSSaauuddiijjsskkee AArraabbiijjeeppuutteemm VVRR--aa.. TToo jjeebbiilloo oodd ppoosseebbnneeppoommooææii ttiijjeekkoommnnooæænniihh lleettoovvaa..

Div

isio

n Lt

d

Han

k M

orga

n/Sc

ienc

e Ph

oto

Libr

ary

Page 43: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 43

ao mje�avina europske i afrièke kul-ture, rock�n�roll je mogao nastati jedinou Sjedinjenim Amerièkim Dr�avama.

Tijekom 17. i 18. stoljeæa Ameriku je napuèi-lo mno�tvo iseljenika iz èitave Europe, koji susa sobom donijeli svoju glazbu i glazbene in-strumente. Robovi, silom dovedeni iz Afrike,takoðer su oèuvali svoju tradicionalnu glazbu,meðutim iskljuèivo u obliku pjesme i plesa,jer im je bilo zabranjeno upotrebljavati izvornaglazbala. Tijekom sljedeæih nekoliko stoljeæanastavili su se pro�imati meðusobni utjecaji

glazbe dviju kultura i njihove mijene, usprkossvim predrasudama, prosvjedima i poku�ajimanjihova odvajanja � èesto i pod okriljem zako-na. Rezultati toga bili su glazbeni pravci rag-time, jazz, western swing i blues. Naposljetkuse blues, kakav je bio izvoðen u ju�njaèkim dr�a-vama, pro�irio na sjever i u gradove. Urbani-zirani zvuk koji je nastao iz bluesa bio jerhythm and blues � preteèa rock�n�rolla.

Tinejd�ersko tr�i�tePoput d�eza i bluesa, rhythm and blues bila jeu su�tini crnaèka glazba koja je u poèecimaprivlaèila slabu pozornost bijelog stanovni�tva.U svakom sluèaju, bilo je malo prilike èuti ta-kvu glazbu, jer su èelni ljudi industrije nosaèazvuka rhythm and blues smatrali prerazornimza masovnu prodaju.

Ipak, poslije Drugog svjetskog rata prepo-znatljivom je postala nova dru�tvena skupina� tinejd�eri. I kada su bijeli tinejd�eri, kojima jeglazba njihovih roditelja bila dosadna, poèelikupovati rhythm and blues ploèe u velikimkolièinama, nakladnici zvuka odbacili su svojeskrupule te zapoèeli promicati crne rhythmand blues umjetnike. Do ranih pedesetih godi-na ovog stoljeæa nosaèi zvuka Muddyja Watersa,Raya Charlesa, the Drifters-a i ostalih blues andrhythm izvoðaèa i zvijezda bluesa konkuriralisu na top-listama �milozvuèno-èistim� bijelimumjetnicima kakvi su bili Eddie Fisher, PerryComo i ostali.

Roðenje rock�n�rollaBilo je i bijelaca koji su poèeli pjevati rhythmand blues. Jedan od njih bio je country i wes-tern pjevaè Bill Haley. Snimio je dva ili tri

�Prost, izopaèen i razoran� �takvim je bijela Amerika u poèetkusmatrala rock�n�roll. Meðutim, du-boko ukorijenjena u povijest, novase glazba pojavila da bi se odr�ala,te nije postala tek trendom koji seolako odbacuje, �to su pokazala i desetljeæa koja su uslijedila.

K

CC RRaanniihh ppeeddeesseettiihhggooddiinnaa,, ccoouunnttrryy iiwweesstteerrnn ppjjeevvaaèè BBiillll HHaalleeyy ppooèèeeoo jjee ppjjeevvaattii rrhhyytthhmmaanndd bblluueess.. NNeedduuggoonnaakkoonn ttooggaa ssttvvoorriioojjee ggllaazzbbuu kkoojjaa ææeeppoottrreessttii AAmmeerriikkuu..BBiioo jjee ttoo rroocckk��nn��rroollll..

VV EEllvviiss ��tthhee ppeellvviiss��((eennggll.. zzddjjeelliiccaa,, kkaarr--lliiccaa)) PPrreesslleeyy ssvvoojjiimmjjee ssttiilloomm ppjjeevvaannjjaassaabbllaazznniioo ssttaarriijjeennaarraa��ttaajjee kkoojjii ssuu ggaaooppiissiivvaallii kkaaoo pprrooss--ttoogg,, iizzooppaaèèeennoogg iioottvvoorreennoo vvuullggaarr--nnoogg.. NNoo mmllaaddii ssuuggaa AAmmeerriikkaannccii vvoo--lljjeellii.. NNaakkoonn ssvvooggpprrvvoogg hhiittaa,,HHeeaarrttbbrreeaakk HHootteell,,EEllvviiss jjee ppoossttaaoo��kkrraalljj�� rroocckk��nn��rroollllaa..

CC DDaa rroocckk��nn��rroollllnniijjee iisskklljjuuèèiivvoo ggii--ttaarriissttiièèkkii ddookkaazzaaoojjee JJeerrrryy LLeeee LLeewwiissoossvvaajjaajjuuææii AAmmeerriikkuunnaa jjuurrii�� ssvvoojjiimmnnaaèèiinnoomm ssvviirraannjjaakkllaavviirraa.. NNjjeeggoovv pprrvviihhiitt,, WWhhoollee LLoott aaSShhaakkiinn�� GGooiinn�� OOnn,,zzaabbrraannjjeenn jjee nnaavveeææiinnii rraaddiiooppoossttaajjaajjeerr jjee ssmmaattrraann pprree--ttjjeerraannoo vvuullggaarrnniimm..

Uspon rock i pop glazbe

Pict

oria

l Pre

ss

Pict

oria

l Pre

ss

Pict

oria

l Pre

ss

Page 44: Drvo Znanja br01

rhythm and blues broja koji su ranije bili hitovidrugih pjevaèa, a potom je 1953. objavio CrazyMan Crazy. Pjesma se pojavila na amerièkimtop-listama i naposljetku dosegla 15. mjesto.

Sljedeæe godine snimio je Thirteen Women,dok se na drugoj strani ploèe pojavila pjesmapod nazivom Rock Around the Clock. Uslijedilesu Shake, Rattle and Roll, Mambo Rock i Birth ofthe Boogie. Meðutim, nije bila rijeè o roðenjuboogie glazbe. Dogodilo se ono o èemu jeMuddy Waters pjevao, �Rhythm i blues dobilisu dijete, i nazvali ga rock�n�roll�.

Rock Around the Clock kasnije je prikazan ufilmu Blackboard Jungle. Film je postao velikihit meðu amerièkim i britanskim tinejd�e-rima i prouzroèio je dotad neviðene prizore ukino-dvoranama, kada je mlada publika tr-gala sjedala da bi napravila prostora za ples uprolazima. Ploèa se pojavila na top-listama uSjedinjenim Dr�avama u svibnju 1954., te 9.srpnja postala broj jedan, da bi se na prvommjestu zadr�ala sedam tjedana. Postala je jed-nom od najprodavanijih singl ploèa u povijestitop-liste: 24 tjedna meðu prvih 40 singlova, odèega 19 tjedana meðu prvih deset. Tinejd�erskapublika voljela je Haleyjevu glazbu, ali je bilazaprepa�tena njegovim izgledom: bio je to

èovjeèuljak okruglih obraza u kasnim dvade-setim godinama koji je zaèe�ljavao kosu premanaprijed u smije�an uvojak na èelu. No, nasta-vili su kupovati njegove ploèe.

Godine 1957. Haley je postao prvi rockglazbenik iz Sjedinjenih Dr�ava na turneji poVelikoj Britaniji. Po njegovu dolasku u Londonobo�avatelji su ga opsjedali ne pu�tajuæi ga èita-vih 20 minuta, a njihovo pona�anje na prvomkoncertu u dvorani Dominion Theatre bilo jetako neobuzdano da su neki èlanovi Parlamentazahtijevali zabranu rock�n�rolla. Haleyjeva kari-

jera naposljetku je poèela blijedjeti. Njegoveploèe nisu se probijale na top-liste, meðutimdo kraj �ivota, 1981. godine, prodao je vi�e od60 milijuna ploèa i postao jednom od neospor-nih zvijezda rock glazbe.

Rock klasiciOstali velikani ranih dana rock�n�rolla bili su:Little Richard, koji se pojavio s Haleyjem uRock Around the Clock; Fats Domino, rhythmand blues umjetnik koji je zapoèeo karijeru kaotzv. honky-tonk pijanist u jeftinim lokalima sigrama na sreæu i plesom u New Orleansu, stjednom zaradom od tri dolara; Jerry Lee Lewis,èiji su roditelji 1949. zalo�ili svoju kuæu kako bikupili pijanino za svog nadarenog �esnaesto-godi�njeg sina. Sedam godina kasnije, on i nje-gov otac prodavali su jaja kako bi pokrili tro-�kove puta u Memphis, gdje je Lewis snimioWhole Lotta Shakin� Goin� On. U dana�nje vri-jeme smatrana klasikom rock glazbe, pjesma jebila zabranjena na veæini amerièkih radioposta-ja zbog svoje vulgarnosti!

�Vulgarnost� je rijeè kojom su oznaèavali imladiæa koji je svoju prvu demo-ploèu u Mem-phisu snimio godinu prije nego �to je Bill Haleysnimio svoj Rock Around the Clock. U novin-skim naslovima pojavio se tri godine kasnije, uo�ujku 1956., kada se na top-listama pojavioHeartbreak Hotel. Sljedeæeg mjeseca 40 mili-juna Amerikanaca imalo ga je prilike èuti i

USPON ROCK I POP GLAZBE44

CC AAmmeerriikkaa jjee kkoollii--jjeevvkkaa rroocckk��nn��rroollllaa.. UUrraanniimm ddaanniimmaa bbiillaajjee jjeeddiinnaa zzeemmlljjaakkoojjaa jjee mmooggllaa ddaattiiiissttiinnsskkee vveelliikkaannee,,kkaaoo ��ttoo jjee pprriimmjjee--rriiccee LLiittttllee RRiicchhaarrdd..

VV RRooddiitteelljjii ssuu mmoo--ggllii pprroossvvjjeeddoovvaattii,,aallii nnoovvaa ddrruu��ttvveennaasskkuuppiinnaa nnaazzvvaannaattiinneejjdd��eerriimmaa,, kkoojjaassee ppoojjaavviillaa ppoosslliijjeeDDrruuggoogg ssvvjjeettsskkooggrraattaa,, bbiillaa jjee sspprreemm--nnaa ss vveelliikkiimm oodduu--��eevvlljjeennjjeemm pplleessaattiiuu rriittmmuu rroocckk''nn''rroollllaa..

CC DDeettrrooiitt,, ppoozznnaattppoo pprrooiizzvvooddnnjjiiaauuttoommoobbiillaa,, nnaazzii--vvaann jjee aammeerriièèkkiimm��ggrraaddoomm mmoottoorraa��..GGooddiinnee 11996600.. ppoo--ddaarriioo jjee ssvvoojjee iimmeennoovvoomm zzvvuukkuu ppoo--zznnaattoomm ppoodd nnaazzii--vvoomm ��MMoottoowwnn�� iipprreeddssttaavviioo nnoovveezzvviijjeezzddee,, kkaaoo ��ttoo ssuubbiillee TThhee SSuupprreemmeess..

CC UU uussppoorreeddbbii ss TThhee BBeeaattlleessiimmaa,, TThheeRRoolllliinngg SSttoonneess ssuu bbiillii ��zzllooèèeessttii ddeeèèkkii�� bbrriittaannsskkoogg rroocckk��nn��rroollllaa.. MMeeððuuttiimm,, nnjjiihhoovvssiirroovvii ii ooppoorrii zzvvuukk iizzddrr��aaoo jjee tteesstt vvrreemmeennaattee oonnii ii ddaannaass uu��iivvaajjuu iizznniimmnnuu ppoouullaarrnnoosstt..

Pict

oria

l Pre

ss

Pict

oria

l Pre

ss

Pict

oria

l Pre

ss

Pict

oria

l Pre

ss

Page 45: Drvo Znanja br01

vidjeti na televiziji. Mladi su ga Amerikancivoljeli. Meðu primjedbama koje su mu upuæi-vali stariji nara�taji moglo se èuti da je �prosti izopaèen�, �zavijajuæa seljaèina�, �hodajuæasramota ljudskog roda�, �manijak s masnomkosom, prljavim pjesmama i bez ikakve buduæ-nosti�, te �prijetnja amerièkoj mlade�i�. Bio je toElvis Presley.

Elvis je prerastao u neospornog kralja rock--�n�rolla. Njegovi hitovi ukljuèivali su mnogopjesama koje su danas klasika rock�n�rolla. Bilisu to Jailhouse Rock, Hound Dog i All Shook Up,kao i balade Love Me Tender i Can�t Help Fallingin Love. Ljudi su hrlili u kino-dvorane da bividjeli njegove filmove. Kada je 1977. godineElvis umro, milijunima ljudi koji su tijekompedesetih i �ezdesetih godina bili tinejd�eri,te njihovoj djeci, èinilo se da je velika erarock�n�rolla zavr�ila.

U ranim godinama rock�n�roll scenom s obijustrana Atlantika dominirali su amerièki pjevaèii sastavi. Iako su na top-listama u Velikoj Bri-

taniji svoje hitove imali Tommy Steele, CliffRichard, Marty Wilde i drugi, britanski glaz-benici nisu imali previ�e uspjeha u SjedinjenimDr�avama gdje su se za pri�eljkivano prvo mje-sto na top-listama natjecale zvijezde kao �tosu bili Buddy Holly, Eddie Cochrane, RayCharles, Gene Vincent, The Everly Brothers,Sam Cooke, Danny and the Juniors, BrendaLee i ostali brojni izvoðaèi.

Novi zvuciRanih �ezdesetih, kada je Chubby Checker upu-tio opæi poziv na ples svojim brojevima TheTwist i Let�s Twist Again, nova je senzacija pre-plavila svijet rocka s obje strane Atlantika.

Otprilike u isto vrijeme, iz Detroita � me-tropole amerièke automobilske industrije �sti�e novi zvuk. Nazvan je �Motown�. Popu-larnost stjeèu The Supremes, The Temptations,

Beatles i ishodovali anga�man kao redoviti iz-voðaèi u Cavern Club-u u Liverpoolu.

Godinu dana kasnije, nakon �to je Besta nabubnjevima zamijenio Ringo Starr, sastav je sni-mio Love Me Do, koji se na top-listama pojaviou listopadu. Uslijedili su Please Please Me, SheLoves You, I Want to Hold Your Hand i niz ostalihhitova popularnih u Sjedinjenim Dr�avama iVelikoj Britaniji.

Kada su u veljaèi 1964. odletjeli u New York,�legendarnu èetvorku� (the �Fab Four�) poz-dravile su tisuæe vri�teæih obo�avateljica.

Dominirali su �ezdesetim godinama i postalinajuspje�nijim sastavom svih vremena, s prekomilijardu prodanih ploèa i kazeta.

Prema utjecajnom rock listu Rolling Stone, uzvuku The Beatlesa osjeæao se �... Chuck Berryi Little Richard, Elvis i rockabily, slaganje glaso-va doo-wop-a, The Everly Brothers i The Beach

DRVO ZNANJA 45

Marvin Gaye, The Miracles, Mary Wells i �Litt-le� Stevie Wonder. Diana Ross, iz sastava TheSupremes, i Stevie Wonder postaju kasnije veli-kani glazbene industrije.

Britanski rockTek ne�to vi�e od dva tjedna nakon izlaskaprvog singla sastava The Supremes, ButteredPopcorn, u Sjedinjenim Dr�avama, èetvorica suse mladiæa � John Lennon, Paul McCartney,George Harrison i Pete Best � nazvali The

Boys, Buddy Hollyjeva romantika i Phil Spec-torov �enski pop�.

The Beatles su bili predvodnici niza liverpul-skih zvijezda, ukljuèujuæi glazbenike kao �to suGerry and The Pacemakers, Freddy and TheDreamers, Billy J. Kramer and The Dakotas iCilla Black. Britanska rock glazba nadmoænoje vladala, predvoðena sastavima The RollingStones, The Yardbirds, The Hollies, The Sear-chers, The Kinks i brojnim drugim, koji su

CC RRaazzbbiijjaannjjee iinnssttrruu--mmeennaattaa bbiillaa jjee oommii--lljjeennaa zzaavvrr��nniiccaa ssaassttaa--vvaa TThhee WWhhoo.. NNjjiihhoovvoonnaassiillnnoo ppoonnaa��aannjjee nnaasscceennii nniijjee iihh uuèèiinniilloooommiilljjeenniimm mmeeððuu rrooddiitteelljjiimmaa,, aallii jjee pprriiddoonniijjeelloo nnjjiihhoovvoojjppooppuullaarrnnoossttii..VV NNaajjppoozznnaattiijjii bbrrii--ttaannsskkii iizzvvoozznnii pprrooiizz--vvoodd ��eezzddeesseettiihh ggooddii--nnaa bbiillaa jjee nneessuummnnjjiivvooggllaazzbbaa ��lleeggeennddaarrnneeèèeettvvoorrkkee��,, ssaassttaavvaaTThhee BBeeaattlleess..

CC TTiijjeekkoomm kkaassnniihh��eezzddeesseettiihh ggooddiinnaa uu mmooddii jjee bbiillaa ttzzvv.. ppssiihhooddeelliijjaa ��bboojjee ssuu bbiillee ddiivvlljjee,,ggllaazzbbaa jjee ��rraazzaarraallaammoozzaakk��,, aa nnaarrkkoottiicciissuu bbiillii ddiioo kkuullttaa..DDrrooggaa jjee ddoovveellaa ddoottrraaggiièènnee ssmmrrttii nneekkoolliikkoo vveelliikkiihhggllaazzbbeenniikkaa..

VV PPjjeevvaaèè DDaavviiddBBoowwiiee uunneepprreessttaannoojj jjeeppoottrraazzii zzaa nnoovviimm,,mmiissaaoonnoo iizzaazzoovvnniimmnnaaèèiinniimmaa vvllaassttiittooggpprreeddssttaavvlljjaannjjaa ��ppoojjaavvlljjuujjuuææii sseekkaattkkaadd uu nnaappaaddnniimmkkoossttiimmiimmaa,, dduuggeekkoossee ii nnaa��mmiinnkkaannaalliiccaa,, iillii iizzllaazzeeææii nnaappoozzoorrnniiccuu uu ssvvaakkoo--ddnneevvnnoojj ooddjjeeææii.. Pi

ctor

ial P

ress

Pict

oria

l Pre

ss

Redf

erns

/Dav

id R

edfe

rn

Redf

erns

/Dav

id R

edfe

rn

Page 46: Drvo Znanja br01

objavljivali pjesmu za pjesmom i postizali hito-ve na top-listama s obje strane Atlantika.

Kraj ereÈlanovi grupe The Beatles razi�li su se 1970.godine i nastavili odvojene karijere. Svi su ob-javili uspje�ne albume, no unatoè razlièitimglasinama u javnosti se nikada vi�e nisu zajed-no pojavili. John Lennon poginuo je kao �rtvaatentata u New Yorku 1980. I kao �to je, trigodine ranije, Presleyjeva smrt oznaèila kraj erejedne generacije, tako je i Lennonova smrt pro-uzroèila istovjetne osjeæaje kod brojnih pri-padnika iste te generacije, te mlaðih nara�taja.

Dio tajne ogromnog uspjeha The Beatlesakrije se u èinjenici da su se svidjeli roditeljimakoji su u�ivali u romantiènim baladama �to ih

�to je saksofon. Nove, visoko razvijene tehnikesnimanja i uporaba elektronike omoguæuju da-na�njim sastavima postizanje �irokog rasponazvuka i efekata na njihovim nosaèima zvuka ikoncertima. The Beatles su meðu prvima pri-mjenjivali takve tehnike.

Progresivni rockSlo�enije vrste rock glazbe namijenjene prijeslu�anju negoli plesu èesto se nazivaju progre-sivnim rockom. Pink Floyd, Genesis i ostaliprogresivni rock sastavi snimili su glazbu kojase odlikuje sjajnom izvedbom, èesto �estokomi obièno vrlo dramatiènom, a njihovi su javninastupi i koncerti u�ivo postali spektakularnepriredbe s visoko razvijenim sustavima ozvuèe-nja i osvjetljenja.

Drugaèiji sastavi, kao �to su bili Cream, pri-klonili su se manje slo�enoj glazbi, iskori�tavaju-æi glazbeni talent instrumentalista u glasnim idugim improvizacijama. Ovo je dovelo do stilakoji je u rock glazbi poznat kao heavy metal, ukojem je obièno dominirala elektrièna gitara, kao�to se mo�e èuti u glazbi sastava Led Zeppelin.

PunkJo� jedan izdanak rocka bio je punk � jednos-tavniji i izravniji od ostalih vrsta te glazbe, alijednako glasan. Svojom ogromnom popular-no�æu meðu tinejd�erima istakli su se punk sa-stavi The Clash i The Sex Pistols. Nije potreb-no nagla�avati da su bili silno neomiljeni meðuroditeljima.

Neki od pionira rock�n�rolla danas vi�e nisumeðu �ivima. Brojne grupe i sastavi koji suetablirali nove trendove veæ su odavno pre-stali postojati, no njihova glazba �ivi u nji-hovim snimljenim materijalima. Nastavljajuæisa stvaranjem novih zvijezda i novih zvukova,rock�n�roll je jedan od osnovnih èimbenikadana�nje popularne glazbe.

Pop glazba, bez odreðenog vlastitog stila,upotrebljava ostale glazbene stilove, kao �to susoul, folk, country i western, kako bi poluèila�to je moguæe �iri krug slu�atelja.

Pop i rock sastavi i samostalni izvoðaèi dolazei odlaze. Brojni su se iskazali tek jednokratnimuspjehom, dok su mnogi drugi postali pozna-tim imenima, �to su i danas, ostvariv�i dugo-godi�nje karijere.

Letimièan pogled na glazbene top-liste do-voljan je da bi se sagledao ogroman raspondanas popularne i rado slu�ane pop i rock glaz-be. Jedan tjedan top-liste æe osvojiti romantiènabalada koju pjeva Mariah Carey; veæ sljedeæegtjedna prva mjesta preuzet æe Take That,Michael Jackson ili njegova sestra Janet, da biih tjedan dana kasnije na pri�eljkivanom mjes-tu broj jedan smijenili Madonna ili Simply Red,

USPON ROCK I POP GLAZBE46

je grupa izvodila zajedno s glasnijim i �e�æimbrojevima uz koje su se drmala njihova djeca.

Jedan od glasovitih britanskih rock sastava,suvremenici The Beatlesa ali manje privlaèniroditeljima, bili su The Rolling Stones. Nastu-pajuæi vi�e od 30 godina nakon svog osnutka1962. godine, The Stones i njihov hrapavi iprodorni zvuk postali su utjelovljenjem rock--�n�rola za milijune tinejd�era. Tako je bilo i sglazbom sastava The Who, kojeg su 1962. go-dine osnovali Roger Daltrey, Pete Townsend iJohn Entwistle. Njihovo nasilno pona�anje nasceni i izvan nje jamèilo je definitivno protiv-ljenje roditelja.

Danas veæina rock sastava koristi dvije elek-triène gitare, bas gitaru, bubnjeve, èesto klavi-jature, a ponekad i duhaèki instrument kao

dok na njih vrebaju s nadolazeæim najnovijimhitovima Blur ili Elton John! Meðutim, dana-�njim pop i rock zvijezdama nije dovoljno znatitek pjevati ili svirati instrument: va�nost video-spotova zahtijeva od njih ostavljanje i vizu-alnog dojma. To znaèi da æe zvijezde poputMadonne ili Michaela Jacksona morati bitiizvanredni plesaèi. Tehnièka pomagala i struè-nost, koji su dio stvaranja videospotova, svje-doèe o vrtoglavom porastu tro�kova takve pro-izvodnje sa nekoliko tisuæa na vi�e od milijundolara � �to je tek neznatan iznos za mogulakoji zna da je glazba veliki posao.

CC PPuunnkk jjee bbiioo iizzrraa--vvaann,, ss nnaaggllaa��eenniimm��aannttii�� ssttaavvoomm iipprroottiivvlljjeennjjeemm bbaa��ssvveemmuu,, aa ssttvvoorriioo jjee ppjjeevvaaèèee ppooppuuttJJoohhnnnnyyjjaa RRootttteennaa..

XX DDaannaa��nnjjaa ggllaazzbbaammoorraa jjeeddnnaakkooddoobbrroo iizzgglleeddaattii kkaaoo ii zzvvuuèèaattii..TThhrriilllleerr,, vviiddeeoossppoottMMiicchhaaeellaa JJaacckkssoonnaattrraajjee 1144 mmiinnuuttaa,,ssttaajjaaoo jjee pprreekkoo mmii--lliijjuunn ddoollaarraa,, ttee bbiioonnoommiirraann zzaa OOssccaarraa..

ZZ GGllaazzbbaa ddoonnoossii nnoovvaacc:: 11998855.. ggooddiinneerroocckk ii ppoopp zzvviijjeezzddee ss oobbjjee ssttrraannee AAttllaannttiikkaassuuddjjeelloovvaallee ssuu uu kkoonncceerrttuu LLiivvee AAiidd,, kkoojjiimmjjee pprriikkuupplljjeennoo nneevvjjeerroojjaattnniihh 5500 mmiilliijjuunnaaffuunnttii zzaa ppoommooææ iizzggllaaddnnjjeelliimmaa uu AAffrriiccii..

ZZVViissookkoo pprrooffiilliirraannee mmeeggaa zzvviijjeezzddee kkaaoo ��ttoojjee MMaaddoonnnnaa ppooddjjeeddnnaakkoo ssuu ppoozznnaattee ppoo ssvvoo--jjeemm nnaaèèiinnuu ��iivvoottaa ii ppoo ggllaazzbbii kkoojjuu iizzvvooddee..

Pict

oria

l Pre

ss

Redf

erns

/Dav

id R

edfe

rn

Redf

erns

/Dav

id R

edfe

rnRe

x Fe

atur

es

Page 47: Drvo Znanja br01

DRVO ZNANJA 47

UJEDINJENO KRALJEVSTVOPovr�ina(ukljuèujuæi Sjevernu Irsku)244.046 km2

Smje�taj49°10´� 60°50´ N (sjever)1°45´ E (istok) � 8°10´ W (zapad)Stanovni�tvo58.245.000Gustoæa naseljenosti241 st/km2

Glavni i najveæi gradLondon � 6.809.000 st. JeziciEngleski, dok se u �kotskoj i Walesugovori jo� i keltskim i vel�kim jezikomNajva�niji uvozni proizvodiStrojevi, obojeni metali, kemijskiproizvodi, nafta, voæe i povræe, dijamanti, tekstilNajva�niji izvozni proizvodiStrojevi, industrijski proizvodi, vozila,tekstil, kemijski proizvodi, mineralnagoriva i mazivaValutaFunta sterlinga(1 £=100 penija)Bruto nacionalni proizvod575.740 milijardi US$Dr�avno ureðenjeUstavna monarhijaStatistièki se podaci odnose na Ujedinjeno Kraljevstvo (Engleska, �kotska, Wales i Sjeverna Irska), ali tekst iskljuèuje Sjevernu Irsku.

RELJEFNA OBILJE�JAProstor ju�no i istoèno od

crte povuèene od u�æa rijeke Exe do u�æa rijeke Tees je prete�no nizinski i izgraðen od prilièno mekih sedimentnih stijena, krede,gline i pje�èenjaka. Pobrða kaoCostwolds, Chilterns, sjeverni i ju�ni Down prete�no su izgraðena od krede ili vapnenca, dok su nizine najèe�æe od gline. GorskaBritanija sjeverno od crte Exe-Teesizgraðena je od starijih i tvrðih stijena koje oblikuju vi�a pobrða.Najvi�a planina u Britaniji je BenNevis u �kotskoj (1344 m), u Walesu je to Snowdon (1085 m),u Engleskoj je Scafell Pike (978 m).Najdu�a rijeka je Severn u Engleskoj.

KLIMABritanija ima blagu i

umjerenu oceansku klimu.Promjenjivo vrijeme je uzrokovanopoljem niskog tlaka (ciklone) koje s Atlanskog oceana donosi ki�u. Polje visokog tlaka (anticiklona) donosi stabilno i suho vrijeme. Najhladniji mjeseci susijeèanj i veljaèa (prosjek 4°C), a najtopliji su srpanj i kolovoz (prosjek 16°C). Godi�nja kolièinapadalina se kreæe od 650 mm u jugoistoènim nizinama, 1000 mmna zapadu, sve do 2000 mm na pojedinim planinama.

OTOCIOtoci oko Velike Britanije

koji pripadaju UjedinjenomKraljevstvu su otoèje Orkney, otoèje Shetland, otoèje Scilly, otokAnglesey i otok Wight. Otok Man(588 km2; 64.282 st.) i otoèjeChannel (194 km2; 138.000 st.) imaju svoju vlastitu upravu. Naotoku Man se jo� uvijek govoriposebnim jezikom, tzv. Manx, a naotoèju Channel se govori francuski.

PROMETPreko 90% putnika i

82% tereta (bez nafte i naftnihpreraðevina) prevozi se cestama.Britanija ima 362.357 km asfalti-ranih cesta (3147 km autocesta),37.740 km �eljeznièkih pruga.Tunel ispod Kanala, slu�benootvoren u svibnju 1994., je dug49.940 km a spaja Folkestone uEngleskoj i Calais u Francuskoj.Zraèni prijevoz, ukljuèujuæidomaæe i internacionalne letove,je u porastu. Preko 89 milijuna putnika i preko milijun tona tereta je pro�lo kroz britanske zraène luke.

INDUSTRIJABritanija je visokoindustri-

jalizirana zemlja. U industrijskojje proizvodnji 34% ukupnozaposlenih. Blizu polovice zapo-slenih je u strojogradnji, metalnojindustriji i industriji vozila.Industrijska proizvodnja je zastu-pljena s 24% bruto nacionalnogproizvoda. Danas je industrijavisoke tehnologije u porastu, dok mnoge stare industrije, kaoèelièane i tekstilna industrija,opadaju. Zaposlenost u uslu�nimdjelatnostima i turizmu je u stal-nom porastu. Graðevinarstvo jetakoðer va�na industrijska grana.

RIBARSTVO I �UMERibarstvo je polako u

opadanju uslijed stranekonkurencije i prekomjernog izlova ribe, ali je jo� uvijek bitno za luke kao �to suAberdeen, Peterhead, Grimsby,Newlyn i Fleetwood. Najvi�e se lovi bakalar, a slijede iverak, list, sku�a i haringa. �ume prekrivaju oko 10% povr�ine i ne�to manje od polovice je uvlasni�tvu �umskog povjerenstva.

RUDARSTVO I ENERGIJAProizvodnja ugljena je

preko 42 milijuna tona godi�nje,ali opada. Ugljen danas osigurava samo 8,5% ukupnepotro�nje energije; nafta i plinpodmiruju 76%, a nuklearnaenergija 15,5%. Hidroenergija je va�na u �kotskom gorju i sjevernomWalesu.

POLJOPRIVREDAU poljoprivredi je danas

manje od 2% ukupno zaposlenih.Glavna podruèja za ratarstvo suIstoèni Midlands, Istoèna Anglia i moèvarne nizine naistoènoj obali gdje je klima su�nija i sunèanija. P�enica,jeèam, krumpir i �eæerna repauspijevaju u mnogim nizinskimpodruèjima, osobito u onimavla�nijima i bla�ima na zapadu.Ovce i goveda uzgajaju se u brdskim podruèjima. Jabuke idrugo voæe uspijeva u Kentu, u dolini Evesham i drugdje.

GRADOVI90% ukupnog

stanovni�tva �ivi u gradovima, a preko 30% ih �ivi u glavnimkonurbacijama i to: London (6.809.000)Birmingham (2.632.000)Manchester (2.600.000)Leeds (2.053.000)Glasgow (1.700.000)Liverpool (1.467.000)Sheffield (1.297.000)Newcastle (1.135.000)Edinburgh (440.000) je glavnigrad �kotske. Cardiff (279.000)je glavni grad Walesa.

Obalne luke su prekrcale preko538 milijuna tona robe u 1994.London je najveæa luka, prekrcav�i preko 51 milijun tona u 1994. Sullom Voe naotoèju Shetland je druga luka po velièini za pretovar nafte.Ostale va�nije luke su Manchester,Dover, Southampton i Felixstowe.

VELIKA BRITANIJA

Page 48: Drvo Znanja br01