Sadrzaj_ Jasen

SI.ai*I ba /lllmd1lihlORUI znRnJR

- '.:.~

Drvo znanja moiete naci i na Internetu.na adresi: hltp:j/www.drvo·znanja.hr

Illltr '

Pretplatom na casopis ostvarite niz pogodnosti.(Vidi Izlog k!ljiga!~

Dragi atalelji,nadamo se dOl. ste se odmorili onako dobro kako smo yam poleljeli. Mi

smo se dotle zabavljali pripremanjem ovoga broja. Naslojali smo poveCatiraznovrsnost, p.1 ima viSe tema nego obicno. Naslovniru smo namijenili

svirna koji Sll ikada citali Andersenove bajke. Sigumo niste zaboravili Malusirenu. Poster je vee nesto sasvim drugo, jer one sto prikazuje nije nikakvabajka, nego se zbilja dogodilo. ~iri pregled tih dogadanja naei cere u tekstu

Amerilki gradanski rat (23.-24. stLl.

Kako smo u proslorn broju pisali 0 glumclI koji je dobio ovogodisnjunagradu Oscar, odluCili smo objaviti du1ji tekst 0 toj nagradi. Sobzirom

na lemu nagradenog filma, pomisliti smo dOl. je prilika objasniti eko su biligladijaeori, gdje. kako i kada su se borili.

Jos je jedna lema povenna sa sadriajem proslog broja. Nairne•CretItz[tld-]akobova bolest naslavlja se na aanak 0 kravljem ludilu.

Na kraju upozoravarno na tekse Crna udovica, jer se a tom pauku izvanznanstVene literature malo pise. Buduti dOl. iivi iu nasim krajf'Vima, dobmje upoznati je na stranicama Casopisa. Stvami susret ne preporueujemo.

Pozdrav i ugodno atanje!

- (rna udovicafVIlk obumill obitaja- (reutzfeld·Jakobova bolest· Hl1Yi obIik ltorog ntprijatdjlII' .. Goveda i mlijeeni proizvodi, Pasmint gamin i razlazi uzgoja ![,

lElaIlt!

~Poljoprivredni strojevi

Vdika porno( urntnr}- Klimatizacija1\ I'll I' ,.:rlII1II

RashlooMln1~ i rjn)t zo~ihf!'osfOfa

Navigacija

I'mllom.:J /lfijtlllm:ija.. Gerilsko ratovanje.......'".- Americki gradanski ratKro'III'iputdo~.. Country i western glazbaAmtOClid=ljtniri st1'lIrlJJ!I Na$IrviJt

IIIlI DepresijaUzroci. fimptom~ /~nit

11m GladijatoriOrgonizironiwSrl't,:Sa smn'u

,'~.- ....Snn filmJkih umjtrilj a

III Impresionisti· I'rmalmci ; njiltovo djtloIII Kopenhagen

Bo]1'zMla dalllka prijestohriar- Europski prekomorski posjedi~oi:D~III Utemeljitelji sikhizma

Dtsn (judi i~.. Atlas - Tunis i Aliir·.. Kviz

~"::;"'-I..........IDrvo znanja - enciklopedijski lasopis za mladei

N..lov origlna'a.' rrf. oJ "no'ltl,dg•. TIt. c. Nm. Skakl'lj.ICrtJJlz[tJ&.)1JJ:oboya Iooksr); Z~tko V,da/l;

DRVO ZNANJA 5

Crna udovicaIlPoznajes Ii sarenog paukamanjeg od pola obola (starogreki

novliC) od lijeg ugriza lovjek moze

sifi s uma?" - tim je rijeiimastarogrlki jilozofSokrat, prema

Kseno/01ztovu rapisu, iosprijedva i pol mile11ija opisao CNZUudovim - najotrovuijegeuroprkog pauka.

P aut; (Arachnida) ~padaju u potkol;C1lO 1'a-ucnjaka (Chelictmta) i kolj~no tlankono-iaca (Arthropodll). Glli imaju ghvu j prs-oi kos sCaSten II nv. glav()pr~njak.Naprijed, nanjcgovuj donjoj mani, imaju par (,elju>ti iii heli·cera. lza gJavoprinjaka nalazi se zadak koji jcohieno okruglusr, ali moze biti i drugog obli-ka. Danas poznamo preko 30 parodica i rlsucevrsta pauka_

Cme udO\-icc faZVT$fane su u rod WrrrxkrtNJ.koji uglavnom iivi u toplijim dijelovima sVlje-fa. U sistcmatici toga roda i danas vlada popri-lima weka. Pokazalo se da su mnoge vrste togacooa netoc:'no razvrstane iii proglaSene poseb-nim vmama. Naziv roda izvedtn je iz gr~kihriie'enesu im pjege okrufene bijclim ruoom. Zcnke supuna veee: narastu do 1,5 em, a pjege su imnarantasrozute bez bijele boje. erne se udovi-u: pare u rano Ijeco. Mu!jaci predu 5VOjC mre-fc oko ic:nkine mrefe i po6nju se udvarati.Smatra Sf;' da rijekom parenja iii poslije njegaienka ubije i pojede mufjaka. Zbog toga jc tajpauk i dobio ime erna udovica (negdje u Dal-madji zovu ga i crna baba). Mcdutim, sve viSeprevladava miiljenje da ienka u vec.'ini sluea-jcva ipak ne uspijeva ubici muijaka, pa se onmofe pariti s vise Zenki. Ipak, muzjak na ha-ju obi~no ugine od iscrpljt:nosti, pa poletkomsrpnja u prirudi viSe nc mofemo na(i mufjake.

DRVO ZNANJA 5

Crna udovicaIlPoznajes Ii sarenog paukamanjeg od pola obola (starogreki

novliC) od lijeg ugriza lovjek moze

sifi s uma?" - tim je rijeiimastarogrlki jilozofSokrat, prema

Kseno/01ztovu rapisu, iosprijedva i pol mile11ija opisao CNZUudovim - najotrovuijegeuroprkog pauka.

P aut; (Arachnida) ~padaju u potkol;C1lO 1'a-ucnjaka (Chelictmta) i kolj~no tlankono-iaca (Arthropodll). Glli imaju ghvu j prs-oi kos sCaSten II nv. glav()pr~njak.Naprijed, nanjcgovuj donjoj mani, imaju par (,elju>ti iii heli·cera. lza gJavoprinjaka nalazi se zadak koji jcohieno okruglusr, ali moze biti i drugog obli-ka. Danas poznamo preko 30 parodica i rlsucevrsta pauka_

Cme udO\-icc faZVT$fane su u rod WrrrxkrtNJ.koji uglavnom iivi u toplijim dijelovima sVlje-fa. U sistcmatici toga roda i danas vlada popri-lima weka. Pokazalo se da su mnoge vrste togacooa netoc:'no razvrstane iii proglaSene poseb-nim vmama. Naziv roda izvedtn je iz gr~kihriie'enesu im pjege okrufene bijclim ruoom. Zcnke supuna veee: narastu do 1,5 em, a pjege su imnarantasrozute bez bijele boje. erne se udovi-u: pare u rano Ijeco. Mu!jaci predu 5VOjC mre-fc oko ic:nkine mrefe i po6nju se udvarati.Smatra Sf;' da rijekom parenja iii poslije njegaienka ubije i pojede mufjaka. Zbog toga jc tajpauk i dobio ime erna udovica (negdje u Dal-madji zovu ga i crna baba). Mcdutim, sve viSeprevladava miiljenje da ienka u vec.'ini sluea-jcva ipak ne uspijeva ubici muijaka, pa se onmofe pariti s vise Zenki. Ipak, muzjak na ha-ju obi~no ugine od iscrpljt:nosti, pa poletkomsrpnja u prirudi viSe nc mofemo na(i mufjake.

, CRNA UDDVICA

Nckoliko [jeJana nakon oplodnjt icnka Otllazcjaja u posebnu okruglu mre2icu koju lOve-rnoopredak ili kolon. Oprttci su u pocctku bijelebajt, a kasnije dobiju bojll ljdnjaka. POStav-ljcni su uvijck u najzasricenijem dijelu pauko-ve metZe, ispod kakvog kamcna iii ylari nave.Zenka (me udovice plete mre±u fla skrovitimmjestima: U zitnim poljima, u grmlju, izmedukaraya, liZ rubove jaraka, liZ obrasle suhozido-ve, u starim maslinovim stablima, Ovaj paukizbjcgava naseljena mjesta, Povrcmcnc pojaveII gradovima fezultar su slucajllog unosellJa pau-ka sa sela u grad aa povrcu, razliCitim proiz-voelima i slicno.

Mreia oase ulle udovice nalazj Sf na razillitla. Dna ima karakteristicni izglcd, jef je aa-pravljena od nepravilno polozenih, isprepleto::nihniti koje sjaje na sune1.1. Mreia mladih pa1.1kovavrlo jc jcdnostavna, ali kako pauk stari mreiapnstaje veCa i slozenija. Sredisnjc je mjestomrefe uCvrSceno i isplcreno u gnijezdn oblikako.sarice okn:nutc prema dolje. Odozgo je pre-kriveno suhim vlatima rrave, Ekern, grumen-CiCima zemlje ili ostacima isisanih kukaca. U [Omsrcdisnjem dije11.1 iivi ienka. Ona II gnijezduzallzima karakterisrican poloiaj s ledima prcmadolje. T1.1 sc nalaze i opretci s jajima koje ien-ka ddi strain)im nogama. Kako vrijeme pro-lazi mreh se izduzuje u nblik Iijevka, a gnijezdosc pomice ad sredinc ptema onaga, 1.1 kakvutup1.1 u zid1.1 iJi 1.1 zemlji. Sredisnje je gnijezdo srubovima mreie povezano tankim nitima. Akoneb k1.1kac slul'ajno Jade na te niri i proneseih, pallk to odmah osjcti i smjesta se baca nairtv1.1.

(me su lldoviee kanibali, I'a ako dvije stavi-mo II jcduu posudu 1.1btzo ce jedna biti ubijena1 isisana. KaJa Gi lllladunu: sprijceili da se ra-zidu kada dosegnu oJreJen1.1 vdicin1.1 (primjcti-cc \1 zatol"mistvu) lIskoro bismo imali sarno jed-[log mladllnca: wi bi sc meJusobno pojeli. Uzatocenistvu se erne udoviee vrlo lako nJriava-jll, ali morain biti smjdtene pojedinacno

.... NaSa erna udoviea (L. tridecimguttatus)najce~te na zatku ima oko 13 ervenih iiinarancastoiutlh mrlja. Americka erna udovi·ea (L. madans) koju vidimo na ovoj slid imana zatku jednu ervenu mrlju. Ipak, otrovi suim slicnog djelovanja.

moraju llvijek imati dovoljno vode. Zenke IIpovoljnim uvjetima mogll preiivjeri i rri godi-ne. lpak, nikako nemojte drhti ernu lldovicukao k1.1cnog Ijubimca! To moie biri vrlo opas-no, posebno ako pauk pobjegne i negdje se 1IkllCi sakrijc.

Temperatura i vlaga zraka vaini su /'imb(:-niei koji urjecu na ptciivljavanjc erne 1.1doviee.Odrasli pauei ne mogu 1.1 nas prdivjeti zim1.1,osim ako nije izuzctno blaga. Medutim, Jajas-ea u oprethl preiivljavaju niske temperature.ZiJ opretka je bo pergamem I sprjeeava brzoiSuSivanje ili vlaienje jaja. Osim toga, zcnka UVI-jek za gnijezdo odabire mjesto knje je zasticenoad iZtaVllog d)elovanja sunea i kise.

Ugriz erne udovieePosljeJice llgriza erne udoviee zovemo lauodek-tizam. Poznat je vel" stoljetima. Mu7:jak erneuJoviee je 'lido malen 1 svojim cel)ustima nemoie probiti koiu. Opasna je sarno knka. la-ko pauk pri ugrizu izluCi vrlo malo nnoYa, onsnaino djeluje na iivl'ani s1.1stav. Glavni simp-tomi llgriza su jaka, nepodnosljiva bol i grcevi ueijelom tijelll. Oni sc javljaju lO do 40 minlltanakon 1.1griza. Bolesniei to opisuju ovako: "kaoda mi netko kida meso sa ciravog tije1a mare-aim klijeStilllu"; "kao cia me eijclog ghxtu bijesnipsi"; "kao da me nerko eije10g td)a najosrrijimtrnjcro"; "kao da mi netko zabija uzarenc cavleu kosri"'. Tvrdi se ela najtezi porodaj i tdki bu-breini napada) nisu niSta u Llsporedbi s bolomkoji se javlja nakon ugriza erne lldovic(:. Zabi-Ijcieno je da s1.1 se ljudi u jllinoj ltaJijl 1I 15.sroljdu, ne mogavsi izdriati tu uzasnu bol, ubi-

MIf"~i

... U pocetku se male erne udovice hranekanibaJisticki. pa u gnijezdu moiemo naliiivotinje razlicitih veliclna. ali i ubijenihprimjeraka koji su svojoj brali i sestramaposluzili kao hrana. Slika prikazuje naieerne udovice u gnijezdu.

jali kako bi si skratili muke. Ipak, bol obicno pro-lazi za dan-dva, no oporavak moze rrajati rjedni-rna. Smrtnost od ugriza iznosi oko 5%. Nasvrsui klinicki toksikolog dt. Zvonimir 1hreticnavoJi da je ugriz najopasniji za malu Jjeeu isto.rce. U oba smrrna sllli'aja koja je on zabilje-iio ralliln se 0 osobama srarijim ad .so godina.Jedini jc pravi lijek protiv simptOma ugriza an-

... U Istri su najceici ugrizi tijekom zetvekada se snoplje iita grabi jednom rukom,a drugom rukom kida srpom. Pritomieteoci cesto razaraju gnijezda pauka,a cesto i pritisnu pauka uz kakvu tvrdupovr~inu. ito odmah dovodi do ugriza.

tis(:ruro, koji je prije proizvodio Imunoloski za-vod iz Zagreba. Taj se antiserum, medlltim, visene proizvodi, jet je godisnji broj ugriza zane-madjiv, a njegova proizvodnja 'lido skupa. Lije-(enjr.: se zato provodi suzbijanjcm bola i dru-gih simptoma ugrIza.

Naialost, kod ugriza erne udoviee ne moiesc pruiiti efikasna prva pomoc. Iako pauksvoj ouov izlu/'i u vrlo malim koliCinama, onse po tijel1.1 siri zapanjujucom brzinom. Zatonakon llgriza i pri pajavl prvih simptoma rre-ba odmah otiCi u najblizu bolniClI.

, CRNA UDDVICA

Nckoliko [jeJana nakon oplodnjt icnka Otllazcjaja u posebnu okruglu mre2icu koju lOve-rnoopredak ili kolon. Oprttci su u pocctku bijelebajt, a kasnije dobiju bojll ljdnjaka. POStav-ljcni su uvijck u najzasricenijem dijelu pauko-ve metZe, ispod kakvog kamcna iii ylari nave.Zenka (me udovice plete mre±u fla skrovitimmjestima: U zitnim poljima, u grmlju, izmedukaraya, liZ rubove jaraka, liZ obrasle suhozido-ve, u starim maslinovim stablima, Ovaj paukizbjcgava naseljena mjesta, Povrcmcnc pojaveII gradovima fezultar su slucajllog unosellJa pau-ka sa sela u grad aa povrcu, razliCitim proiz-voelima i slicno.

Mreia oase ulle udovice nalazj Sf na razillitla. Dna ima karakteristicni izglcd, jef je aa-pravljena od nepravilno polozenih, isprepleto::nihniti koje sjaje na sune1.1. Mreia mladih pa1.1kovavrlo jc jcdnostavna, ali kako pauk stari mreiapnstaje veCa i slozenija. Sredisnjc je mjestomrefe uCvrSceno i isplcreno u gnijezdn oblikako.sarice okn:nutc prema dolje. Odozgo je pre-kriveno suhim vlatima rrave, Ekern, grumen-CiCima zemlje ili ostacima isisanih kukaca. U [Omsrcdisnjem dije11.1 iivi ienka. Ona II gnijezduzallzima karakterisrican poloiaj s ledima prcmadolje. T1.1 sc nalaze i opretci s jajima koje ien-ka ddi strain)im nogama. Kako vrijeme pro-lazi mreh se izduzuje u nblik Iijevka, a gnijezdosc pomice ad sredinc ptema onaga, 1.1 kakvutup1.1 u zid1.1 iJi 1.1 zemlji. Sredisnje je gnijezdo srubovima mreie povezano tankim nitima. Akoneb k1.1kac slul'ajno Jade na te niri i proneseih, pallk to odmah osjcti i smjesta se baca nairtv1.1.

(me su lldoviee kanibali, I'a ako dvije stavi-mo II jcduu posudu 1.1btzo ce jedna biti ubijena1 isisana. KaJa Gi lllladunu: sprijceili da se ra-zidu kada dosegnu oJreJen1.1 vdicin1.1 (primjcti-cc \1 zatol"mistvu) lIskoro bismo imali sarno jed-[log mladllnca: wi bi sc meJusobno pojeli. Uzatocenistvu se erne udoviee vrlo lako nJriava-jll, ali morain biti smjdtene pojedinacno

.... NaSa erna udoviea (L. tridecimguttatus)najce~te na zatku ima oko 13 ervenih iiinarancastoiutlh mrlja. Americka erna udovi·ea (L. madans) koju vidimo na ovoj slid imana zatku jednu ervenu mrlju. Ipak, otrovi suim slicnog djelovanja.

moraju llvijek imati dovoljno vode. Zenke IIpovoljnim uvjetima mogll preiivjeri i rri godi-ne. lpak, nikako nemojte drhti ernu lldovicukao k1.1cnog Ijubimca! To moie biri vrlo opas-no, posebno ako pauk pobjegne i negdje se 1IkllCi sakrijc.

Temperatura i vlaga zraka vaini su /'imb(:-niei koji urjecu na ptciivljavanjc erne 1.1doviee.Odrasli pauei ne mogu 1.1 nas prdivjeti zim1.1,osim ako nije izuzctno blaga. Medutim, Jajas-ea u oprethl preiivljavaju niske temperature.ZiJ opretka je bo pergamem I sprjeeava brzoiSuSivanje ili vlaienje jaja. Osim toga, zcnka UVI-jek za gnijezdo odabire mjesto knje je zasticenoad iZtaVllog d)elovanja sunea i kise.

Ugriz erne udovieePosljeJice llgriza erne udoviee zovemo lauodek-tizam. Poznat je vel" stoljetima. Mu7:jak erneuJoviee je 'lido malen 1 svojim cel)ustima nemoie probiti koiu. Opasna je sarno knka. la-ko pauk pri ugrizu izluCi vrlo malo nnoYa, onsnaino djeluje na iivl'ani s1.1stav. Glavni simp-tomi llgriza su jaka, nepodnosljiva bol i grcevi ueijelom tijelll. Oni sc javljaju lO do 40 minlltanakon 1.1griza. Bolesniei to opisuju ovako: "kaoda mi netko kida meso sa ciravog tije1a mare-aim klijeStilllu"; "kao cia me eijclog ghxtu bijesnipsi"; "kao da me nerko eije10g td)a najosrrijimtrnjcro"; "kao da mi netko zabija uzarenc cavleu kosri"'. Tvrdi se ela najtezi porodaj i tdki bu-breini napada) nisu niSta u Llsporedbi s bolomkoji se javlja nakon ugriza erne lldovic(:. Zabi-Ijcieno je da s1.1 se ljudi u jllinoj ltaJijl 1I 15.sroljdu, ne mogavsi izdriati tu uzasnu bol, ubi-

MIf"~i

... U pocetku se male erne udovice hranekanibaJisticki. pa u gnijezdu moiemo naliiivotinje razlicitih veliclna. ali i ubijenihprimjeraka koji su svojoj brali i sestramaposluzili kao hrana. Slika prikazuje naieerne udovice u gnijezdu.

jali kako bi si skratili muke. Ipak, bol obicno pro-lazi za dan-dva, no oporavak moze rrajati rjedni-rna. Smrtnost od ugriza iznosi oko 5%. Nasvrsui klinicki toksikolog dt. Zvonimir 1hreticnavoJi da je ugriz najopasniji za malu Jjeeu isto.rce. U oba smrrna sllli'aja koja je on zabilje-iio ralliln se 0 osobama srarijim ad .so godina.Jedini jc pravi lijek protiv simptOma ugriza an-

... U Istri su najceici ugrizi tijekom zetvekada se snoplje iita grabi jednom rukom,a drugom rukom kida srpom. Pritomieteoci cesto razaraju gnijezda pauka,a cesto i pritisnu pauka uz kakvu tvrdupovr~inu. ito odmah dovodi do ugriza.

tis(:ruro, koji je prije proizvodio Imunoloski za-vod iz Zagreba. Taj se antiserum, medlltim, visene proizvodi, jet je godisnji broj ugriza zane-madjiv, a njegova proizvodnja 'lido skupa. Lije-(enjr.: se zato provodi suzbijanjcm bola i dru-gih simptoma ugrIza.

Naialost, kod ugriza erne udoviee ne moiesc pruiiti efikasna prva pomoc. Iako pauksvoj ouov izlu/'i u vrlo malim koliCinama, onse po tijel1.1 siri zapanjujucom brzinom. Zatonakon llgriza i pri pajavl prvih simptoma rre-ba odmah otiCi u najblizu bolniClI.

Image1Image2Image3Image4