DrvoZnanja11

8/14/2019 DrvoZnanja11

1/48


2/48


3/48

laka sibirskoga tigra svjetlija je od dlakeostalih tigrova. Na dobro poznato sme-e-naranasto krzno s crnim prugama

nadovezuju se bijeli trbuh i prsa. Uspjeno seodupiru hladnoi, u emu im pomae dlaka ko-ja zimi postaje dulja i gua. U hladnijem pe-riodu mujaci dobivaju prepoznatljiv ovratnikod duge dlake.

Posljednje uporite sibirskih tigrova su ume

izmeu rijeka Amur i Usuri, na krajnjem jugo-istoku Rusije, te izmeu Kine i June Koreje.Tamo su i nia brda u podnoju gorja prekrive-na snijegom etiri do pet mjeseci godinje. Tempe-ratura se zimi sputa do -20 C, a ponekad ido -40 C.

Pripremajui se za dugu zimu, sibirski tigro-vi nakupljaju naslage masnoe debele oko5 cm uglavnom oko trbuha i bokova. Ta ma-snoa djeluje kao izolator i slui kao pohranje-na energija.

Lov i hranaKada postanu spolno zreli tigrovi se osamljujute poinju pretraivati svoje lovno podruje upotrazi za plijenom: sika jelenom, himalajskomdivokozom, mousnim jelenom. Ponekad napad-nu i himalajskog crnog medvjeda. Njihova omi-ljena hrana su, bez sumnje, divlje svinje teke i po

340 kg i oboruane otrim zubima deraimkojima zadaju teke rane svojim neprijateljim

Divljoj svinji tigar prilazi izuzetno opreznPuzei kroz nisko raslinje pokuava se prikrato blie. U jednom jedinom skoku skoit e na lea i zagristi u njen vrat. Ukoliko uspije, monim e joj onjacima zdrobiti kraljenicu, pregsti vratne vene i lenu modinu; kao gotovo srtve i ova e uginuti od guenja nakon to tigar zdrobi dunik. Usmreni plijen tigar odvi u gutare, gdje ga moe neometano pojesti

Kao posljedica sjee uma, uz rijeke AmuUsuri nestaju nekad iroko rasprostranjeni hr

DRVO ZNANJA

Tuna je injenica da su sibirski

tigrovi, najkrupnije i najsnanije

velike make, dovedeni na samrub opstanka.

Sibirski tigar

D

Izuzetno snana eljust i otri zubi inesibirskog tigra opasnim grabeljivcem.rtve ubija lomei im kraljenicu i kostilubanje.

Sibirski tigar izvrsno pliva pa vrijemeesto provodi pokraj rijeka i jezera svogateritorija.E

AJames/NHPA

KLJUNE INJENICESibirski tigar (Panthera tigris altaica)

pripada redu zvijeri (Carnivora) iporodici maaka (Felidae).

Duljina glave i tijela: 180220 cmTeina: Mujaci u prirodi tee od

140230 kg. enke su manje i lake.Najvei ikad izvagani tigar teio je 384 kg.


4/48

i cedar. Tijekom vremena divlje svinje su se na-vikle hraniti irom i eerom. Nestankom drveai njihova je populacija u opadanju pa su tigroviprisiljeni loviti druge ivotinje. Ponekad se

uljaju oko farmi gdje ubijaju stoku i pse, a vi-eni su i u predgrau Vladivostoka.Iako velik i snaan, sibirski tigar se kree go-

tovo neprimjetno. Zabiljeeno je da je jednomnapravio sklonite ispod hrpe klada udaljenihsamo 100 metara od autobusne stanice. Nakonnestanka veeg broja pasa ljudi su potraili i ot-krili krivca mladog, etverogodinjeg tigra.

Ni injenica da je simbol Vladivostoka upravosibirski tigar nije mu spasila ivot.

Tigrovi rijetko napadaju ljude, ali i to e ui-niti ukoliko osjete da moraju zatititi mladunce.Kada je 1976. godine voza traktora parkiraovozilo metar ili dva od brloga s dva mladuncanapala ga je i ubila tigrica.

Obiteljski ivotMujaci ne sudjeluju u podizanju mladunaca.

Tigrovi su samotne ivotinje koje u paru pro-vode samo kratko vrijeme, iskljuivo pred pa-renje. Nakon tri i pol mjeseca enka okoti dva

do etiri mladunca u dobro skrivenom brlogu,uglavnom duboko u umi. U poetku siu maj-ino mlijeko, ali im malo poodrastu majka impoinje donositi meso u nastambu.

enka je drutvenija od mujaka te s mladun-cima ostaje dvije do tri godine. Zajedno boravena podruju od 1520 kvadratnih kilometara.Kada naue sami uloviti plijen naputaju maj-ku i kreu u potragu za vlastitim teritorijem.

Veza s ovjekomNa papiru, sibirski je tigar u potpunosti zati-en ruskim zakonom.

U novije doba stvorene su ekonomske veze iz-meu jugoistoka Rusije, June Koreje, Japana iKine. Tako je postalo mogue da za krenje za-kona o zatiti usurskih uma, koje su posljednjeobitavalite sibirskog tigra, budu optueni ja-panski i korejski drvosjee. U stvarnosti, rijetkotko potuje zakon. Krivolov je postao toliko uo-biajen da se cijene za pojedine dijelove ivotinja,poput koe ili kostiju, objavljuju na lokalnoj ra-diopostaji. U posljednjih nekoliko godina kri-volov na tigrove postao je jako unosan posaojer se gotovo svi dijelovi te ivotinje koriste usve popularnijoj tradicionalnoj kineskoj medicini.

ZatitaDanas nitko ne zna toan broj sibirskih tig-rova. Podaci WWF-a sredinom devedesetih go-dina govore o 450 do 500 preostalih jedinki. inise da e sibirski tigar, a najvjerojatnije i bengal-ski, izumrijeti. U predloenim nainima elimi-nacije krivolova i zatite tigrova u divljini govorise i o osnivanju farmi tigrova u kojima bi se inten-zivno uzgajale ivotinje koje bi sluile za dobi-

vanje sirovina potrebnih u kineskoj medicini.No izgleda da je i za ovako ekstremne akcijeve prekasno.

SIBIRSKI TIGAR

Iako tigrica ubija plijen jednim stiskomsvojih snanih eljusti, mladune prenosinjeno poput svake druge majke. Mladiostaju s majkom dvije do tri godine nakonroenja.

MaryClay/PlanetEarthPictures

Sibirski tigrovi se dobro razmnoavaju uzatoenitvu. Biolozi se nadaju da e oni ipakpreivjeti u zoo-vrtovima i safari parkovima.

Jeste li znali?

Sibirski tigar je najvea svjetskamaka. Tei je od bengalskog tigra zapunih 100 kilograma.

Stanovnici jugoistone Rusije, Nanaii Udegei, oduvijek tigra smatraju sve-tom ivotinjom.

Sibirski tigrovi se dobro razmno-avaju u zatoenitvu, pa ih vie ima uzoolokim vrtovima irom svijeta negou slobodnoj prirodi.

Sibirski tigar tijekom jednog obrokapojede i po 50 kg mesa.


5/48

ako nastanjuju i druga, potpuno razliita sta-nita, majmunima Novog svijeta najei sudom tropske kine ume. Marmozete nalazimo

u rubnim umskim predjelima uz rijene tokovepa i u odsjeenim dijelovima ume koji izgledajupoput otoka usred visokih trava. Majmune kapu-cine nalazimo u sunim predjelima, ali i u vlanimumama, od razine mora pa sve do nadmorskevisine od preko 2500 metara. Noni majmuninastanjuju mnoge dijelove June Amerike uklju-ujui i sune akose (prijelazno podruje izmeuvlane ume i ravnica) Paragvaja i Argentine.

Obiteljski ivotTamarini i siuni marmozeti to nalikuju vje-verici ive monogamnim nainom ivota, u obi-teljskim grupama sastavljenim od odraslog para

i njihova potomstva. U velikim grupama od po15 jedinki odrasle enke keri iz ranijih legla potiskuju svaki oblik spolnog ponaanja kako biomoguile nesmetano razmnoavanje domi-nantnoj enki. Smatra se da dominantna enkaposjeduje mirisne lijezde ije izluevine po-tiskuju nagon za parenjem kod ostalih enki ugrupi.

Mlae enke sebi namjenjuju ulogu poma-gaa u hranjenju i odgoju mladunaca te tako

stjeu iskustva koja e im koristiti nakon stjecnja vlastitog teritorija. Kod veine majmuna dminantna enka svake porodice dvaput godin

koti blizance razliita spola. Kod Goeldijevmajmuna kote dvije enke, ali svaka samo jedno mlado.

Otac, zajedno s ostalim lanovima obitepokazuje velik interes za novoroene te nosi uokolo i hrani kukcima i ostalim njemukusnim zalogajima. Mladune marmozeta bspomono je prva dva tjedna nakon roenja, se ubrzo naui kretati po vrhovima drvepronalaziti hranu. Mnogo vremena provedehrvanju i igranju s ostalim lanovima grupedva mjeseca starosti mladunci su ve gotovopotpunosti samostalni pa se njihova majka pinje spremati za novi okot. Odrasla enka mamozeta na dobrom poloaju unutar grupe ra

DRVO ZNANJA

Ugroene tropske kine ume JuneAmerike dom su za vie od 50vrsta majmuna Novog svijeta.Iako dijelei isto drvee boravena visokim granama, hranupronalaze u raznim slojevimaume, a odlikuju se i razliitimivotnim navikama.

Majmuni novog svijeta

I

Goeldijev majmun(Callimico goeldii)

pripada porodici

Callitrichidae kojaukljuuje sve tama-rine i marmozete.Jedini je predstavnikroda Callimico,a ivi u gustimpraumama uzgornji tok

Amazone.

EricCrichton/BruceColemanLtd

Mladog vjeve-rijeg majmuna(Saimiri sciureus)

naizmjence nosei otac i majka.


6/48

VELIKE MAKE

dvojke svakih pet mjeseci i ima najvei reproduk-tivni potencijal meu majmunima.

Obiteljski ivot majmuna Novog svijeta jakoje raznolik. Postoji mnotvo malih, monogamnihvrsta, kao to su noni majmun, titi ili saki. Od-rasli, dominantni par koji se ramnoava povezanje i vrstim prijateljskim vezama koje su emocio-nalna osnova obiteljske grupe. Agresivni su pre-ma odraslim jedinkama koje nisu lanovi njihovegrupe.

Za razliku od njih, vjeveriji majmun je po-ligaman i ivi u velikim skupinama od 30 do 100jedinki, na podruju od 1530 hektara. Nekoliko

odraslih mujaka vei dio godine mirno ivi narubovima grupe da bi u doba parenja zapoeliestoke borbe oko enki. enke vjeverijeg maj-muna pare se s nekoliko mujaka tijekom estrusa.To poveava genetiku raznolikost unutar gru-pe; novoroeni blizanci uglavnom imaju razliiteoeve.

Mladi vjeveriji majmuni znatieljni su i zaig-rani. U prvom mjesecu ivota dre se vrsto zamajina lea, ali ubrzo poinju istraivati svijetoko sebe. Tako ue kako pronai i otvoriti plod,kako uloviti kukca i kako se verati po granamabez padanja. Igre su raznolike i korisne jer ihtunjave, hrvanja, zavaravanja i bjeanja pri-premaju za obranu od grabeljivaca, primjerice

jastrebova.Majmuni se sporazumijevaju sloenom mjea-

vinom pokreta, izraza lica, poloaja tijela i gla-sanja. Mladunci oponaaju odrasle i pritom ueosnove ponaanja unutar grupe. Odrasli im po-kazuju najsigurnije putove kroz kronje drvea izalihe vode sakrivene u granama te raznolikevoke i plodove. Igrajui se, mladunci stvarajudrutvene veze koje mogu potrajati cijeli ivot.

I, od njih mnogo vei, kapucini su uglavnompoligamni, ali ive u manjim gupama. Urlikavcii kapucini ponekad ive u haremima pa se do-gaa da se jedan mujak pari s tri enke. Kaokod bradatog sakija i vunastog majmuna, i kodnjih u grupi od 20 ivotinja nalazimo nekolikomujaka. Grupe majmuna hvataa stalne su po

broju lanova tek manji dio godine. lanovi gru-pe odlaze i vraaju se ovisno o koliini raspoloivehrane, ali se uvijek prepoznaju.

Prilagodbe ivotuu kronjama

Majmuni Novog svijeta provode vie vremenana drveu nego njihovi srodnici iz Starog svijeta.

Pripadnici nekih vrsta silaze na tlo zbog igreili u potrazi za hranom. Ostali e prijei cijeleproplanke kako bi se domogli udaljenog, ali pri-vlanog drveta. Pa ipak, marmozeti, tamarini ikapucini provode najvei dio svog ivota nagranama.

Tijekom kine sezone, nakon izlijevanja mo-nih rijeka June Amerike iz njihovih korita, podvodom se nae na tisue hektara ume. Ovakve

poplave preivljavaju samo ivotinje koje se iinae zadravaju na drveu jer je na tlo nemogu-e sii i po pet mjeseci.

Pripadnici porodice Cebidae kapucini, urlikav-ci, hvatai i vunasti majmuni razlikuju se od maj-muna Staroga svijeta po gipkom repu kojim se slakoom hvataju za grane pa se ini kao da ima-ju pet nogu. Na taj nain lako oslobaaju prednjeudove te s lakoom ubiru plodove. Rep crnorukoghvataa toliko je snaan da lako dri teinu osta-log dijela tijela.

Obojenost i prikrivanjeMarmozeti i tamarini imaju izvanredno svila-stu dlaku i duge repove. Tijelo im krase raznolike

Gore: dva ukasta saki majmuna(Pithecia albicans). Desno: bjeloliki saki(Pithecia pithecia). Vei dio vremenaprovode visoko meu praumskimkronjama i slove za najbolje akrobatemeu majmunima Novog svijeta.

JamesSimon/BruceColemanLtd

Humboltov vunasti majmun (Lagothrixlagotricha)je okretan akrobat, to ga inipopularnom ivotinjom u zoolokim vrto-vima. Repom se pomae toliko spretnokao da ima i petu nogu.

RodWilliams/BruceColemanLtd


7/48

DRVO ZNANJA

grive, kreste, brkovi, rese. Sve su to vane oznakespolova i poloaja unutar grupe koji se koriste i udramatinim nadmetanjima izmeu dviju obitelj-skih grupa. Osnovna hrana marmozeta i tamarinaje voe, cvijee, nektar, biljni sok i sokovi gumije-vaca. Jednu treinu svog aktivnog vremena pre-trauju pukotine drvea u potrazi za malim ivo-tinjama, kukcima, paucima, abama, guterima ipuevima. Dugim rukama i prstima zlatni lavlji

tamarin i sedlasti tamarin trgaju komadie kore ipretrauju rupe u potrazi za plijenom. Iako nejedu lie, rado se poaste sonim pupovima.

Tamarini i marmozeti dnevno prijeu jednutreinu svog teritorija, to je jednako putovanjuod nekoliko kilometara. Veliina teritorija mijenja

se od vrste do vrste, a ovisi o koliini raspoloivehrane u okoliu. Svaka obitelj oznaava mirisnim

tragovima svoje podruje i ustro ga brani odostalih skupina povicima i tjeranjem. Marmozetiimaju spolne organe uoljive bijele boje, pa supar-nike tjeraju pokazujui im stranjice. Drugi nainje kostrijeenje dlake i repa. Zlatni lavlji tamaringrivom izaziva protivnika, a neslaganje, kao isvi tamarini, iskazuje oblizujui se jezikom.

U prehrani patuljastog marmozeta zastup-ljeniji su sokovi gumijevaca nego voe. U osku-dici sjeveroistonog i centralnog Brazila bjelouhimarmozet u periodu nestaice voa preivlja-va samo na biljnim sokovima. S obzirom da jeista vrsta gumijevca od ivotne vanosti za svevrste marmozeta, oni se nisu uspjeli specijali-

zirati u prehrani i u odabiru stanita kao to to uinili ostali majmuni Novog svijeta.

Mnogo vei, kapucini pretrauju donje i srenje slojeve ume u potrazi za kukcima i zrelvoem. Kapucini nisu izbirljivi pa e pojesti i pupauka, ptice na gnijezdu i manje kraljenjake.

Uspjeni urlikavciUrlikavac je najrasprostranjeniji majmun JuAmerike. Tajna njegova uspjeha lei u tome se prehranjuje liem. Lie je teko probavljii sadri malu koliinu hranjivih tvari, no uvijje dostupno. Kod urlikavaca se razvio probavsustav s bakterijama koje ive u crijevu, a uzrokju fermentaciju pojedenog bilja i razgradnju cluloze. Urlikavci se hrane samo njenim, mlad

listiima, a starije listove pomno biraju sa samnekih vrsta biljaka. Iako za vrijeme oskudtjednima preivljavaju samo na liu, sa zadovostvom e se pogostiti slatkim voem i cvijeem

S druge strane, gumijevcima pripada bituloga u prehrani marmozeta. Mnogi majmunA

ndreBartschi/PlanetEarth

Picture

Poput svih majmuna hvataa, i crnorukihvata (Ateles geoffroyi) ima rep kojimse s lakoom hvata za grane, duge rukei dobro pokretne ramene zglobove radiboljeg kretanja kroz kronje.

Urlikavci slove za najbunijepraumske ivotinje. Crveni urlikavac(Alouata seniculus) hrani se svjeimmladim voem i liemlistopadnih uma.


8/48

potrazi za sokom gumijevaca samo prikupljajuostatke soka koji se zadrao na kori drveta ote-enoj kukcima. Marmozeti su otrim zubima po-sebno opremljeni za buenje dubokih rupa u stab-lima. Dok se s lakoom penju po drvetu uzpomo noktiju koji nalikuju kandama, prih-vatit e djeli kore gornjim i donjim sjekutiimaslinim dlijetu i izdubiti ovalnu rupu promjera dvado tri centimetra.

NatjecanjePripadnici porodice Cebidae (kapucini) natjeuse oko istih izvora hrane pa se esto na jednomdrvetu hrani i po nekoliko vrsta majmuna. Fizikijae jedinke odluuju kome e pripasti najvie hra-

ne; vie od milijun godina sukoba oko hrane rezul-tiralo je razvojem specijaliziranih naina prehrane.Tako titi majmuni mogu probaviti nezrelo voe,pa ga jedu znatno prije ostalih. Tijekom nonihsati nesmetano jede jedna jedina vrsta nonimajmuni. I velika grupa prua sigurnost, pa sevjeveriji majmuni kreu u velikom broju, sigurniod napada mnogo veih vrsta. Vei majmunisnanijih eljusti jedu vee plodove, ali i starije lieneprobavljivo manjim vrstama. Bradati saki sespecijalizirao u otvaranju sjemenki voa. Uakari

se ne natjee s ostalim vrstama, ve radije odabireboravak u movarnim predjelima koje ostalimajmuni izbjegavaju.

Buni susretiNajglasniji zov u ivotinjskom svijetu je zagluu-jue zavijanje urlikavca koji tako najavljuje pri-sutnost svoje grupe na tom podruju. Bukustvara usisavanjem zraka kroz kotanu upljinu

u vratu.Kada se skupine urlikavaca neoekivano sret-nu, mujaci zapoinju borbe koje esto zavrava-ju ozbiljnim ozljedama. Problem je u tome tojedna porodica nema iskljuivo pravo na teri-torij, ve mora dijeliti hranilite s jo nekolikogrupa. Urlikanje otkriva mjesto prisutnosti jednegrupe i tako omoguuje drugima da je izbjegnu.Glasanje grupe zapoinje u zoru, a na njega od-govaraju sve skupine koje se nalaze u doseguzvuka. Hijerarhija meu grupama se jasno iska-zuje pa e se slabija grupa pribliiti vou tek kadadominantna grupa zavri s obrokom. Mo se neiskazuje samo pojavom ve i glasom. Glas domi-nantnog urlikavca uje se na udaljenosti veoj od

kilometra.Maleni noni majmuni glasaju se zauuju-

e dubokim zovom, ali i uzbuenim grupnimcvrkutanjem. Osobito su aktivni za vrijeme punogmjeseca kada se osamljeni mujaci oglaavaju ue-stalim pozivima u potrazi za enkom.

SuradnjaVjeveriasti majmuni i kapucini esto stvarajusaveze korisne u obrani i pronalaenju hrane. U

MAJMUNI NOVOG SVIJETA

LuizClaudioMaringo/BruceColemanLtd

Najmanji od svih majmuna jepatuljasti marmozet (Cebuella pygmaea).Nastanjuje relativno mala podruja urubnim dijelovima amazonske praumena tromei Brazila, Perua i Bolivije.

Lice elavog uakarija (Cacajaorubicundus) blijedi bez suneve svjetlosti,a grimizno crvene je boje ako ivi nasuncu.

Timarenje je od velike vanosti za

zdravlje ivotinje, ali je i prijateljski inkojim se uvruju drutvene vezeunutar grupe. Ponekad majmun kojieli biti istimaren izazivakim pozamaili sjedanjem na stopala privlai pa-nju lanova porodice. istei krznomajmuni pregledaju uglavnom teedostupna podruja: stranji dio glave ivrata ili stranje noge. Nakon nekogvremena zamijenit e uloge.

TIMARENJE

MFreeman/BruceColeman


9/48

usporedbi s kapucinima vjeveriji majmuni se

kreu po mnogo veem teritoriju, pa slabijepoznaju pojedina stabla. Stoga im je najkraiput do hrane promatranje dobro upuenih ka-pucina, koji e posluiti kao vodii do slatkogvoa. Zauzvrat, otrooki vjeveriji majmun navrijeme e uoiti prikradanje grabeljivca iuzbuniti sve prisutne majmune.

NeprijateljiMajmune najvie ugroavaju razne ptice grab-ljivice. Nekim vrstama jastrebova i orlova Srednje

i June Amerike majmuni su iskljuiva hrana; onijednako spretno love i mladunce i odrasle. Grupemajmuna neprekidno motre uvis, a pri pojaviopasnih obrisa obuzima ih panika. Smei kapu-cini su toliko nervozni da isputaju upozoravajuezvukove ve i pri pojavi potpuno bezopasnih ptica.Meutim, znamo li da prosjenu grupu oekujeozbiljan napad barem jednom u dva tjedna priz-nat emo da kapucini nimalo ne preuveliavaju

opasnost. Pokazalo se da su vee skupine ipaksigurnije od malih grupa.Posjetitelji zoolokih vrtova navikli su vid-

jeti zlatnog lavljeg tamarina. Naalost, tijekomezdesetih godina legalno je ulovljeno i izvezenona stotine tamarina; izlov za zooloke vrtove iprodavaonice kunih ljubimaca pripomogao

je unitenju njihove populacije u divljini. Usprk

svim mjerama zatite, trgovina na lokalnoj razodvija se i danas. Ipak, glavni uzrok njihova ntanka je sjea tropskih kinih uma i gubitstanita.

Iako stanovnici Rio de Jainera znaju sveugroenosti zlatnog lavljeg tamarina, on im nrijetko poslui i kao hrana. Nekoliko tamarina uvijek ivi u djeliu obalne tropske ume uz justranu ua rijeke Rio Sao Joao, ali i oni su oseni na propast jer je to zemljite predvieza izgradnju turistikih nastambi.

Izmeu 75 i 100 tamarina jo preivljavasvom posljednjem uporitu biolokom rezvatu Poco dAnta. To je 5000 ha tropske ki

ume smjetene tek 130 km istono od Rio Janeira, jedan od posljednjih djelia tropsume uz Atlantik u istonom Brazilu. uma

DRVO ZNANJA

JOWirminghaus/PlanetEarthPictures

Uoljivo crno lice dvobojnog tamarina(Saguinus bicolor bicolor) uokvireno je

bijelim ovratnikom i bijelim prednjim dije-lom tijela. To je jedna od samo tri vrstetamarina koje nalazimo izvan Amazone.

Pin tamarin (Saguinus oedipus)ukljuuje vie mesa u svoju prehranu odostalih majmuna Novog svijeta. Svoj pli-

jen, mia ili pticu, ubija ugrizom u glavu.

Kostur tamarina. Lagane i tanke kostitamarinu olakavaju kretanje kroz kronjedrvea. Dugi prsti prednjih i stranjihudova omoguuju mu vrsto dranjeza grane.

Zlatno-crni lavlji tamarin(Leontopithecus rosalia chrysomelas) ubrazilskoj tropskoj kinoj umi. Golemounitenje stanita dovelo je lavljetamarine na granicu izumiranja.

Jeste li znali?

Majmun kapucin slovi za jednog odnajinteligentnijih majmuna.

Najrjei majmun Novog svijeta jezlatnolei lavlji tamarin.

Mada potpuno pogreno, mnogiljudi misle da su marmozeti i tamarini

prenosioci ute groznice i malarije.

Bolivija, Panama i Francuska Gvajanajo uvijek dozvoljavaju izlov i izvoz mar-mozeta i tamarina. Najvie se upotre-bljavaju za medicinska istraivanja.

Kao to mu i naziv govori, noni maj-mun je jedini majmun Novog svijetaaktivan nou.

Glasanje urlikavca je najglasniji zovbilo koje ivotinje na svijetu.


10/48

ve ispresijecana eljeznikom prugom i cestama,ivotinje neprekidno ugroavaju lovokradice, asada im prijeti i izgradnja brane, to znai da biznatan dio te povrine mogao zavriti pod vo-dom. U 1990-oj godini vie od 2000 ha unitioje poar. Sve manje raspoloive ume i sve veaaktivnost ovjeka, onemoguavaju tamarinimanormalno kretanje pa i parenje s lanovima gru-pa s kojima nije u srodstvu. Smanjena genetskaraznolikost ini grupu sve slabijom.

Zlatnolei lavlji tamarin nastanjuje razvije-no podruje Sao Paula na jugu Brazila i jo jeugroeniji. Od 1905. do 1970. godine nije biovien, no posljednja otkria govore o dvije ko-lonije s manje od 100 ivotinja u razdvojenimumskim predjelima.

Razmnoavanje uzatoenitvu

Za ove majmune gubitak stanita je toliko opa-san da im kao jedina nada ostaje razmnoavanjeu zatoenitvu. Kolonija s dvije podvrste lavljegtamarina odrana je u Centru za uzgoj primata uRio de Janeiru, a vie od 300 zlatnih lavljih ta-marina uzgojeno je u kolonijama u SAD-u.

Smatra se da bi uzgoj u zatoenitvu mogaoomoguiti i povratak u prirodu. To svakako ovisii o ouvanju te iste prirode. Vei broj zlatnih lav-ljih tamarina uspjeno je puten u rezervat PocodAnta. Obiljeeni su radio-odailjaima, a pratiih tim znanstvenika sa Smitsonian Instituta,WWF-a i Ibama-e, brazilske udruge za okoli. Uspas vrste uloen je stvarni napor, no Poco dAnta

je premalen prostor i ne moe omoguiti opsta-nak vee populacije tamarina.

MAJMUNI NOVOG SVIJETA

RodWilliams/BruceColemanLtd

Iako djeluje tiho i njeno, ugroenizlatni lavlji tamarin (Leontopithecusrosalia) izuzetno je agresivan premauljezima. Odrasle jedinke istog spolaponekad se bore do smrti.

Crnouhi marmozet (Callithrix penicilla-ta), raskone crne dlake, pripada porodiciCallitrichidae, najrazvedenijoj i najivopis-nijoj porodici majmuna Novog svijeta

KLJUNE INJENICEMajmune Novog

svijeta dijelimo u dvije porodice:

Callitrichidae marmozeti i tamarini.

21 vrsta u pet rodova.Tu spadaju i obini marmozet, lavljitamarini i Goeldijev majmun.

Cebidae majmuni nalik kapucinima.30 vrsta u 11 rodova. Tu spadaju ikapucini, hvatai, vunasti majmuni

i urlikavci, sakiji i uakariji.

Veliina: U rasponu od patuljastogmarmozeta s duljinom glave i tijela od17,5 cm i repa od 19 cm do vunastog

hvataa s duljinom glave i tijela do63 cm i repa od 74 cm.

Teina: Razliita: od patuljastogmarmozeta teine 120 g do vunastog

hvataa s vie od 12 kg.


11/48

snovna vegetacija vlanih tropskih u-ma je uvijek zeleno drvee irokih lis-tova koje raste tijekom cijele godine.

Raslinje buja potaknuto visokom temperaturom(u prosjeku 25 C) i godinjom koliinom obo-rina od 200 cm. Gusta uma izuzetno je boga-ta biljnim vrstama pa se procjenjuje da se na100.000 km2 ume nalazi 750 vrsta drvea i1500 vrsta cvjetnica.

Osim raskonog biljnog svijeta na 100.000km2 ume nai emo i 400 vrsta ptica, 150 vrstaleptira, 100 vrsta gmazova i 60 vrsta vodozema-ca. Svijet kukaca je gotovo neprebrojiv u svombogatstvu. Nasuprot njima, sisavci su pomalooskudno zastupljeni, osobito u usporedbi s obi-ljem vrsta koje obitavaju na oblinjim tropskimtravnjacima.

Povoljni uvjetiTropske kine ume najbolje uspijevaju u kra-jevima bez sunog perioda pa ih i nalazimouglavnom oko ekvatora. To su predjeli Srednje i

June Amerike (najvea i najpoznatija je amazon-ska prauma), zapadne i srednje Afrike (osobitouz rijeku Zair u Demokratskoj Republici Kongo),Madagaskar, vei dio jugoistone Azije, mnogitihooceanski otoci i Queensland u Australiji.

Razlikujemo nekoliko tipova tropskih kinihuma. Najrairenije i najosjetljivije su nizinskekine ume. U obalnim, slanim movarama na-lazimo mangrove kine ume, a na visinama pla-ninske kine ume, vei dio godine obavijenemaglom.

Monsunsku kinu umu nalazimo u vlanim,tropskim predjelima, ali ona ima izraenu suhusezonu koja traje najmanje tri mjeseca. Nizinskekine ume odlikuju se veom biljnom raznoliko-u od monsunskih, u kojima vei broj vrsta od-bacuje lie tijekom sune sezone.

Ljudi veinom zamiljaju praumu kao gustisplet nieg bilja natkriljenog visokim drveem.

Prava slika je potpuno drugaija. Nisko bilje upijeva samo u podrujima u kojima se sunesvjetlost probija do tla uz rijeke ili na istinamInae, blatnjavo tlo praume prekriva oskudna vgetacija, a natkriljuje je visoki, bogati, zeleni svo

Stotinu kvadratnih metara ume umjerenpodruja SAD-a ili Europe sadri oko 10 vrsdrvea, a prostor iste veliine u tropskoj kinumi vie od stotinu (neubrajajui grmlje i brojpenjaice).

DRVO ZNANJA

Tropske kine ume su jedan od

najstarijih i najbogatijih prirodnih

ekosistema na svijetu. Iako prekri-

vaju samo est posto povrine

Zemlje, udomljuju vie od polovine

biljnih i ivotinjskih vrsta.

Tropske ume

O

Karakteristian izgled donjeg i srednjesloja tropske kine ume prikazujenevjerojatnu raznolikost biljnog svijetakoji se natjee za sunevu svjetlost.

Bromelije su epifiti u ijim serozetama nakuplja kinica, to je pakidealno mjesto za razmnoavanje abapenjaica poput ovog amphodusa.

OxfordScientificFilms


12/48

Upoznajmo drveeUsprkos bogatstvu vrsta, neupueni proma-trai kinu umu esto proglaavaju jednoliom.Razlog lei u velikoj slinosti biljaka pa tako dr-vee dijeli tek nekoliko osnovnih oblika. Na prim-jer, debla veine stabala su uspravna i tanka, oba-vijena glatkom, tankom korom. Male kronjese oblikuju tek pri vrhu drveta. Sve ove karak-teristike vane su prilagodbe ivotu u gustim ki-

nim umama. Razlog je uvijek isti: natjecanje zato veu koliinu suneve svjetlosti, to biljketjera da rastu velikom brzinom.

Iz veine drvea izrasta trobrido zrano ko-rijenje, pruajui se i do est metara od stabla.Iako njegova funkcija nije u potpunosti razja-njena, smatra se da slui kao potporanj visokomdrveu, a ujedno provodi hranjive tvari.

Epifiti i biljke penjaiceEpifiti ili zrane biljke i biljke penjaice (lijane)jo su dvije skupine biljaka koje uvelike dopri-nose bogatstvu vlane tropske ume. Epifiti supriljubljeni uz stablo koje im osigurava povoljnomjesto u odnosu na sunevu svjetlost, ali od nje-ga ne uzimaju ni vodu ni hranjive tvari. Najeiepifiti su alge, liajevi, mahovine i jetrenjarke,paprati i cvijetnice, osobito bromelije (jedna odpoznatih je ananas) i orhideje. Tek ponekad, epi-fiti pokazuju nametnike osobine. Neke vrste

TROPSKE UME

Mravi su vjero-jatno najbrojnijiumski kukci. U

jedan jedini pohodmrava pljakaa(lat.Eciton) kreeizmeu milijun imilijun i pol jedinki.Na fotografijividimo formiranjeivog mosta izmeudva stabla.

Vjeverijimajmun (rodSaimiri) ivi ugrupama od po30100 jedinki ukinim umamaJune i Srednje

Amerike.

DIVOVSKO DRVEEStabla koja dosegnuvisinu od 100 metara.

A SLOJiroko rasprostranjenodrvee prosjene visine40 metara.

B SLOJKronje (grane i lie)drvea visine 1530metara ine glavnipraumski svod.I u ovom slojunalazimo pukotinekoje proputajusunevu svjetlost.

C SLOJDrvee visine 520metara ini najjedno-liniji sloj praumskevegeatacije koji gotovou potpunosti sprjeavaprolaz suneve svjet-

losti. Gusto izraslastabla imaju stoastekronje, za razliku odstabala viih slojevairokih kronji u oblikukiobrana. U ovom sesloju odvija glavninaivotinjske aktivnosti.

D SLOJGrmlje, mladice,palme, visoke trave

E SLOJPresadnice, cvijee icrvotoine

SLOJEVI TROPSKEKINE UME

OxfordScientificFilms

Jacara


13/48

smokava iz Afrike, Malezije i Australije s vreme-nom prue korijen sve do tla, i tada ubijaju biljkudomadara koja im vie nije potrebna. Takve biljkepoznate su kao biljke davitelji.

Lijane su biljke penjaice ukorijenjene u tlu.Stabla koriste kao oslonac pri penjanju u vieslojeve ume u potrazi za sunevom svjetlou.Poneke stvaraju kronju jednako veliku kao sta-bla koje koriste kao oslonac.

ivotinjski svijetTropske kine ume nastanjuje zadivljujuemnotvo ivotinjskih vrsta, osobito beskralje-njaka. Pa ipak, dogodi se da ovjek proe kroztamu kine ume potpuno nesvjestan bogatstvaivotnih oblika ba tu, na dohvat ruke. Razlog le-i u aktivnosti ivotinja koja se ne odvija na tluve u praumskom svodu iznad naih glava, unepresunom bogatstvu lia, voa i kukaca

tu u praumskom svodu. Neki od praumskih sta-novnika, letea vjeverica ili letei guteri i abe,koriste nabore koe izmeu prednjih i stranjihudova poput padobrana te gotovo lete s jed-nog na drugo stablo.

Sisavci tropskekine ume

Sisavci gornjih slojeva kine ume imaju razvi-jene udove s nasuprotnim prstima i gibak rep ko-ji slui poput pete noge, a sve to im omoguujelake kretanje kroz gusto raslinje. U mnotvusisavaca je i velik broj majmuna, a meu njima izapanjujue brzi giboni koji uz zagluujui pjevjure umama jugoistone Azije.

impanze, gorile i orangutani su mnogo krup-niji i tei pa im se i glavnina aktivnosti odvija natlu. Od ostalih vrsta na umskom tlu sredinje

njoj ive, izvrsno ih prikriva u sveopem zeleniPraumski mravojedi Novog svijeta i vrlo slini riki ljuskavci, imaju savitljiv rep i dug ljepljiv jezkoji im olakava hvatanje kukaca.

Najskladnije ivotinje tropskih kinih ma su velike make. Opasnim grabeljivcimaoblaastom leopardu jugoistone Azije, zlatnmaki zapadne Afrike, ocelotu i jaguaru iz Ju

DRVO ZNANJA

Zeleni leguanje veliki biljojedniguter kojinastanjuje tropskeume Srednjei June Amerike.

koji im slue kao hrana. Kraljenjaci su uglav-nom none ivotinje, pa dnevne sate provodeskriveni u brlozima u tlu, u rupama na stablimaili u bujnoj vegetaciji.

Mimikrija (maskirna obojenost) i jednolikoobojenje dodatni su razlozi koji pridonose pri-vidnom nestanku ivotinja u slojevima nieg

drvea i grmlja. Papige, tukani i leptiri koji ive uviim slojevima ume gotovo zasljepljuju jarkimbojama i upadljivim arama.

RazgradnjaMrtve biljke i ivotinje neprekidno se razgra-uju na tlu praume. Time su osigurane hranjivetvari za rastue biljke. U procesu razgradnje ve-liku ulogu imaju mravi i termiti. Mravi kroja-i reu dijelove lia s mrtvih i rastuih biljaka teih odnose u mravinjake gdje slue kao spremitahrane za liinke. Termiti penjai nastanjuju mrtvastabla i igraju glavnu ulogu u razgradnji biljnetvari. Sisavci su uglavnom dobro prilagoeni ivo-

Afrike susreemo srodnika irafe, rijetkog oka-pija. U Junoj Americi esti su glodavci paka iaguti.

Ljenjivci, sisavci koje nalazimo na drveu Bra-zila, gotovo su izgubili sposobnost hodanja. ivotprovode visoko, u granama drvea s kojih se tekpovremeno premijetaju sporim pokretima. Bojadlake, koja je zelena zahvaljujui algama koje na

Zelena boadavi papigu.Pritiskom poku-ava zaustavitikucanje rtvinasrca.

Bogomoljka je uspjena u hvatanjuplijena veliine svog tijela, poput ovogmacaklina. Mnogi praumski kukci igmazovi posjeduju otrov za obranui lov.

Frith/BruceColeman


14/48

Amerike u vrebanju plijena pomae maskirnaboja dlake. umske make su uglavnom dobri pe-njai, iako veinu vremena provedu na tlu vreba-jui plijen.

Rijeke i vodeni tokovi tropskih kinih umadom su mnogim vrstama gmazova: krokodilima,kornjaama i zmijama.

Unitenje tropskih uma

Nekad su tropske kine ume prekrivale dvo-struko veu povrinu od dananje. Drastino uni-tenje nastupilo je u posljednjih 40-ak godina.Ujedinjeni Narodi su 1976. godine procijenilida svake godine nestane 57.000 km2 tropske

nekoliko godina. Tlo bez ume izloeno je ja-kim pljuskovima koji kroz neko vrijeme ispe-ru svu hranjivu tvar te tlo ubrzo postane ne-plodno. Istovremeno se odvija i jaka erozija pase korita rijeka ispune muljem i blatom. Kia,koju su nekad upijale biljke i tlo, sada tee pozemlji i uzrokuje poplave, klizanje i uruava-nje tla.

U potpunoj neravnotei ne pate samo biljkei ivotinje ve i ljudske zajednice koje takoernestaju. Tako je samo uz rijeku Amazonu u po-sljednjih 90 godina nestalo 90 plemena Indi-janaca. Nestankom ume gubimo bioloko blago

neprocjenjive vrijednosti. Oko dvije petine svjet-skih medikamenata dobiva se iz biljaka tropskihkinih uma. Neki od njih su kinin, koji se upo-

trebljava u lijeenju malarije, curare, koji oputamiie i upotrebljava se u kirurgiji, i niz tvarikoje koristimo u sredstvima za kontrolu zaea.Biljke koje emo moda jednog dana oajniki

TROPSKE UME

Tropske kineume Amazoneneprekidno se kre u ovom sluajuza izgradnju veliketransamazonskeautoceste.

trebati, jer bez njih neemo moi napraviti lijekprotiv raka ili AIDS-a, moda su posjeene i ne-stale ba ovog trenutka.

Uza sve to, znanstvenici procjenjuju da e uni-tenje tropskih kinih uma dovesti do ubr-zanih promjena svjetske klime. Na primjer, spa-ljivanjem uma oslobaa se ugljikov dioksid kojiuzrokuje efekt staklenika, a time i globalnozatopljenje.

Ljudi vie nego ikada prije prepoznaju opas-nosti vezane uz sjeu uma. Nadamo se da e tazabrinutost dovesti i do meunarodnih napora iodlunih akcija za njihov spas.

kine ume. Do 1990. godine godinji gubitakume popeo se na 142.000 km2, to je povrinavea od dananje Grke.

Prodaja mahagonija i tikovine, vrijednog trop-skog tvrdog drveta, jedan je od razloga unitenjatropskih uma. Narudbe za sjeu dolaze iz raz-vijenih zemalja. Jedan od vodeih svjetskih uvoz-

nika je Japan. Za ruenje stabala upotrebljavaju sesve jai strojevi, koji unitavaju sve oko sebe.

Drvosjee slijede seljaci bez posjeda, koji upotrazi za plodnim tlom spaljuju velike povrineume. ume se rue, a tlo prekopava u potraziza rudama. Istovremeno se grade brane i akumu-lacijska jezera kako bi se zadovoljile potrebe zaelektrinom energijom. Drugi kre umu i gradefarme te jeftino dre stoku. Situaciju moemoprikazati i ovako: ume se djelomino unita-vaju i zato da bi ljudi u razvijenim zemljamamanje platili svoj hamburger.

Prenamjena tla koje je nekada bilo pre-kriveno kinom umom djelotvorna je samo

Ovo je udesanpogled na jednu

jedinu dlaku lje-njivca. Obrasla jezelenim algamakoje ivotinji po-mau u prikrivanju.

Hofmanov dvo-prsti ljenjivac visis grane u svomuobiajenom polo-aju. Usprkos svomizgledu, ljenjivacizdrava due peri-ode bez hrane.

Prijedlozi koji obuhvaaju zatitu ipravilno gospodarenje tropskim kin-im umama mogli bi osigurati velikuzaradu. Poduzete mjere obuhvaale biselektivnu sjeu stabala, to bi omo-guilo podmlaivanje ume, odabirkorisnih biljaka i razvoj turizma. Vlademnogih zemalja danas su uvjerene u

nunost zatite. Stoga su osnovalenacionalne parkove i ostale zatienepovrine od kojih mnoge sadre dije-love tropske kine ume.No svi su svjesni da projekti zatite nemogu uspjeti dok i lokalno, uglavnomsiromano stanovnitvo, ne povjerujeu njihovu nunost. Upravo njima trebadokazati da e vie zaraditi i kvalitet-nije ivjeti pravilnim gospodarenjemumom, nego njenim unitavanjem.

PROJEKTI ZATITE

TonyMorrison/SouthAmericanPictures


15/48

DRVO ZNANJA

rve podatke o tragovima dinosaura unas, pronaenim na Brijunima, iznosi1925. Austrijanac Adolf Bachofen-Echt.

Njihovu toniju geoloku odredbu daje 1964.

zagrebaki paleontolog akademik dr. Ante Pol-ak, koji je registrirao 33 troprsta otiska. Godine

1972. rudarski inenjer iz Slovenije BoidarGodec iznosi podatak o postojanju slinih osta-taka otisaka i na brijunskom otoiu Vangi.Dvije godine kasnije, slovenski biolog MatijaGogala obilaskom otoia Fenoliga ispred naj-junijeg rta Istre rta Premantura nailazina brojne otiske dinosaura i o svom nalazupie u slovenskom prirodoslovnom asopisuProteus. Detaljnim pregledom ostalih dob-ro uslojenih naslaga kredne starosti na juguIstre naeno je jo nekoliko otisaka tragovadinosaura, ali su neki od njih, naalost, kasnijeuniteni.

Od ronjenja kod Balado parka dinosaura

Prije vie od jednog desetljea talijanski je rnilac-amater Dario Boscarolli iz talijanskog Tia (Monfalconea) ronei na lokalitetu UvaColonne, na dubini od oko 12 metara, stotinjmetara od obale, na nekoliko mjesta na dnu opzio neke udne ostatke koji su nalikovali na kosNeki od njih virili su iz prirodne kamene stijenZainteresiran njihovom neobinou, on ihpaljivo skupljao. Nekoliko godina kasnije pokzao ih je svom znancu, paleontologu Fabiju DeVecchiju sa sveuilita u Modeni. Nakon struobrade i dodatnih ispitivanja, paleontolog

Dinosauri u IstriNa Velom je Brijunu prije 120

milijuna godina ivio troprstibiljojed Iguanodon, a na uu

Mirne svoje je malo mlae tragove

ostavio dvononi gmaz mesojed iz

skupine Theropoda.

Od nalaza prve nepoznateogromne kosti prije stotinugodina smatrane za kostovjeka-diva do danas jeotkriveno preko stotinu ostatakai itavih skeleta dinosaura, odkamenoloma u Engleskoj prekoarizonskih pijesaka Amerike doslinih naslaga u Mongoliji, pase spoznaja o njima sve vieupotpunjuje i bogati novimdokazima.

Potanske marke Nalazdinosaura na zapadnoj obaliIstre s prigodnim igom prvogdana.

P


16/48

zakljuio da se sasvim sigurno radi o kostimadinosaura, i to o ak dvije razliite vrste.

Godine 1994., kada je objavljena hrvatskamarka s dinosaurima, ekipa strunja-

ka na elu s dr. M. paricomkree u istraivanje podmorja

kod Bala. U znanstvenimlaboratorijima institutauslijedila je detaljnaobrada naenih kosti-ju, to rezultira i pr-

vim znanstvenim ra-dovima. Povezuju sestrunjaci iz Italije iHrvatske a uskoro se,uz odrane strune re-ferate i objavljenelanke, pojavljuje izakonska odluka ozatiti itavog pod-morskog podruja

ispred Bala kaoprostora bu-

DINOSAURI U ISTRI

dueg ekolokog kampa, odnosno mjesta nakojem e se postaviti makete dinosaura iji sutragovi naeni na prostoru Istre.

Nova otkria i lokalitetiDanas se sa sigurnou znade da na podrujuIstre ima preko deset nalazita tragova i ko-stiju dinosaura, ali se neki lokaliteti jo skri-vaju iz bojazni od beskrupuloznih i koristolju-bivih kolekcionara prirodnih rijetkosti.

Pretpostavlja se da slinih nalazita moebiti i na kvarnerskim otocima, ali i drugdje duJadrana gdje se na povrini nalaze uslojeni se-dimenti iz mezozoika razdoblja kada su i-vjeli dinosauri.

Geolozi i histolozi (istraivai tkiva) svojimsustavnim istraivanjima slau dio po dio mozai-ka davne geoloke prolosti mjerene veliinomod preko stotinu milijuna godina. Mikroskop-skom analizom preparata kostiju iz podmorjaBala dokazano je da se radi o dvije vrste pret-povijesnih gmazova. Uz nastavljeno prikup-ljanje i obradu ostalih kostiju stjee se sve pot-

punija slika o tim neobinim ivotinjama, kojesu se nekada kretale tlom dananje Istre.

Otisci stopala na rtu Pogledalo

Veli Brijun.

KosturBrachiosaurusa.

Bio je 23 metra dug,12 metara visok, ateio je izmeu 70 i80 tona.

Dio bedrene kosti izpodmorja Bala.

Kraljeak repnog dijelakraljenice iz podmorja Bala.

Lijevo: trag dvononog biljojedasa stijena kod Pule. Desno: tragdvononog mesojeda s Brijuna.

Nalazita tragova stopala i kostiju

dinosaura u Istri.

HRVATSKASLOVENIJA

ITALIJA

Piran

Buzet

Pazin

Opatija

Labin

Tragovi

KostiFenoliga

Pula

Brijuni

0 5 10 km

Novigrad

6

5

4

3

2

1

Pore

Rovinj

0 1 2 3 4 5 7 86 9 10cm

Snimio:Dr.M.

parica

Snimio:Dr.M.

parica


17/48

esi li, vozei karambol u luna-parku, za-mijetio bockavi miris? To je miris ozona,plaviastog plina u kojega svaka molekula

sadri tri atoma kisika, pa joj je formula O3.Kisik je inae u pravilu sastavljen od dvo-atomskih molekula O2.

Ozon se stvara elektrinim iskrenjem i pra-njenjem. U karambolu automobile pokreeelektrina energija koja se, pomou posebnogjarbola, skida s vodljive mree iznad piste. Pri-tom izbijaju velike iskre koje stvaraju ozon.

Ozon se u industriji upotrebljava kao sred-stvo za izbjeljivanje, kao antiseptik i oksidans,to jest sredstvo koje u kemijskim reakcijamadodaje kisik drugim tvarima. Ozon kao polu-

tant (oneiujua tvar) u nie slojeve atmosferedospijeva iz ispunika motornih vozila i iz indu-strijskih procesa. On pri visokim koncentraci-jama moe biti opasan, jer oteuje biljke, aizaziva i dine smetnje.

Ozon, meutim, i potpomae ivot. Zemljaje okruena ozonskim slojem to lei visokonad povrinom planeta. Taj sloj ubire oko dvije

treine ultraljubiastog (ultravioletnog, UV) zrenja koje stie sa Sunca. Da njega nema, sve zrake stigle do tla i opasno ugrozile iva bi

Ozonski sloj lei u atmosferi, a proteeod 15 do 50 km visine, ali je najkoncentriranizmeu 20. i 25. km. To zapravo i nije isti ozonego zrak bogat ozonom, jer meu normnim molekulama zraka (uglavnom duikom

DRVO ZNANJA

Do prije petnaest godina malo jetko i znao za ozonski sloj. Danassmo, meutim, svi mi itekakosvjesni vanosti tog plinskog pokri-vaa, kao i opasnosti koje nas eka-ju ako ga nekako ne zatitimo.

Ozonski sloj

J

Koncentracijaozona nad Antarktikom prikazana jbojama, od bijele(najvia) do ljubi-aste (najnia).Godine 1995.ozonska je rupabila velika kaoSjeverna Amerika

NASA/SciencePh

otoLibrary

Udio pojedinihplinova u zagrija-vanju planeta. CFne samo to razaozonski sloj, negoizaziva zagrijavanitave Zemlje.

1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 2020.

0,3

0,2

0,1

0,0

CFC

ugljikov dioksid

metan

duikov suboksid

23. rujan, 1979. 23. rujan, 1980. 23. rujan, 1981. 23. rujan, 1982.

23. rujan, 1989. 23. rujan, 1990. 23. rujan, 1991. 23. rujan, 1992.


18/48

kisikom) nalazimo neuobiajeno velik broj mo-lekula ozona.

U ozonskom sloju dolazi do stalnih preo-brazbi raznih oblika kisika. Normalne se mo-lekule kisika, O2, razlau u pojedinane atome,O. Oni se opet spajaju s molekulama kisika itako nastaje O3. Ozon se zatim vremenom opetraspada u normalni kisik, O2, i pojedinane ato-me kisika, O.

Energija koja pokree taj proces potjee od

Suneva zraenja. Ozonski sloj, apsorbirajuitu energiju uglavnom iz ultraljubiastog dije-la spektra prijei UV zrakama da dopru do tlai tetno djeluju.

tetno djelovanje UV-aUltraljubiasto svjetlo zna biti vrlo tetno zaiva bia. Kod manjih se doza koa titi stva-ranjem zatitnog pigmenta melanina, koji uz-rokuje preplanulost.

Meutim, vee doze tog zraenja, osobito jed-nog njegova dijela, takozvanog UV-B, uzro-kuju razne oblike raka koe, one mrene kojeizazivaju sljepilo, te djeluju na imunoloki sustavi tako smanjuju otpornost tijela na bolest. Pre-vie ultraljubiastog svjetla, osim toga, oteujebiljke, pa i jestive kulture. One, dalje, ugroava-ju i plankton (sitne lebdee morske organizme).A plankton je poetak svih prehrambenih lana-ca u oceanu. Poremeaj ekoloke ravnotee u oce-

anima mogao bi imati katastrofalne posljediceza ivot divljih organizama.

Koliina ozona u ozonskom sloju mijenja ses temperaturom, izmjenom dana i noi, te go-dinjim dobima. Sve donedavno u tom je slojuvladala ravnotea, kakva vjerojatno traje vemilijunima godina.

Godine 1985. znanstvenici su pomou visin-skih balona i instrumenata na tlu izmjerili sadrajplinova u ozonskom sloju. Pritom su otkrili da se

u nekoliko proljetnih mjeseci nad Antarktikompojavila rupa. Vjerojatnije je to bilo razrjeenje,jer se smanjio broj molekula ozona, no to je ipakznailo da do povrine dopire vie energije izultraljubiastog dijela spektra. Vjeruje se dase to postupno razrjeivanje javlja jo od oko1975. godine.

Istrebljivai ozonaGodine 1987. visinski su avioni uzeli uzorkezraka iznad Antarktika. Pritom je otkrivenoda oteivanje ozonskoga sloja izazivaju prijesvega kemijski spojevi klorofluorougljici, iliCFC, poznati kao freoni.

CFC imaju mnogo primjena. Nalazimo ih urashladnim sustavima hladnjaka i zamrzivaa, u

sprejevima i tekuinama za ienje, a upotreblja-vaju se i kao potisno sredstvo pomou kojeg seprave pjenasti materijali, primjerice stiropor,mnogo primjenjivani za pakiranje i izolaciju.

CFC dospijevaju u visoke slojeve atmosferekao oneiivai. Njih razlau Suneve zrake,i pritom oslobaaju opasni klor. Taj klor moeukrasti ozonu jedan atom kisika, pa se on opetpretvara u obinu molekulu kisika. Jo je goreto se atom klora nakon toga opet oslobaa, pase postupak moe ponoviti i do 100.000 puta.

Kemikalije na leduUskoro je otkriveno da slina ozonska rupa po-stoji i nad Arktikom. Poetkom 1990-ih to jerazrjeivanje otkriveno i ljeti u umjerenoj zoni,na zemljopisnim irinama Sjeverne Amerike iEurope.

Zato je razrjeivanje ozona toliko izrazitoiznad Antarktika? Nad njim je nestalo skoro

pola ozona, koji se opet stvorio nakon nekolikotjedana i mjeseci. Smatra se da se zimi zbog ve-like studeni visoki oblaci smrzavaju u kristaleleda. Na njihovim se kristalnim plohama raz-lau molekule CFC-a, i pritom se oslobaa klor.Taj klor potom spremno napada ozon kad uproljee zatopli.

Zabrana CFC-aZnanstvenici su brzo shvatili kakva opasnost

prijeti Zemlji ako do nje stigne previe ultra-ljubiastog zraenja, jer bi ono izazvalo povea-nje broja oboljelih od raka, mrene i sljepila, tenanijelo veliku tetu usjevima i morskim orga-nizmima. CFC su, osim toga, stakleniki plino-vi, dakle oni koji doprinose zagrijavanju planeta.

Zbog toga se moralo neto poduzeti. Go-dine 1987. 24 su zemlje potpisale Montrealskiprotokol, koji je pozvao na smanjenje upotrebeCFC-a. Znanstvenici su proveli istraivanja sciljem da im pronau manje opasnu zamjenu.Ipak, neke zemlje potpisnice tog protokolanisu izvrile preuzete obveze.

Dugotrajna opasnostPoetkom 1990-ih Montrealski je protokolizmijenjen: zatraeno je da se do godine 2000.sasvim obustavi uporaba CFC-a. To se odnosi i nadruge sline tetne kemikalije, primjerice halone,metil-kloroform i metil-bromid. Donijeta je i za-brana proizvodnje CFC-a na jednome mjestu, injegove prodaje zemljama koje jo nisu potpisalesporazum. Bogate su zemlje stvorile fondove zapomo siromanijima pri provoenju izmjena.

CFC e, meutim, u atmosferi ostati jo stoi vie godina. Znanstvenici stalno prate razvojsituacije, pa upozoravaju kad prilike postanuopasne po zdravlje. Tada ljudima savjetuju dase manje sunaju, te da pokrivaju kou i ne iz-laze bez potrebe.

Dugotrajne posljedice osiromaenja atmo-sfere ozonom tek se poinju osjeati. Tako jeRumen Bojkov iz Svjetske meteoroloke orga-nizacije rekao: Oekujemo da e se ozonskisloj obnoviti, ali ne prije 2050. ili 2070., i tosamo ako se svi budu drali pravila.

OZONSKI SLOJ

Iako veina ljudipri spomenu CFC-anajprije pomiljana sprejeve, oni setakoer mnogoprimjenjuju u ras-hladnim sustavimazamrzivaa, kojekad dotraju trebaotpremiti u centarza reciklau da iz

njih izvade opasneCFC-e.

y

Znanstvenik naNASA-inom istrai-vakom zrakoplovupomou laserskogradara prouavarupu u ozonskomsloju. Procjenjujese da pad koncen-tracije ozona uatmosferi od samo1% moe ozbiljnougroziti svaijezdravlje. NA

SA/SciencePhotoLibrary


19/48


20/48

Opaeno je da se svojstva mnogih elemenataponavljaju nakon svakih osam mjesta. Zato jeNewlands zamislio tablicu elemenata podije-

ljenu u sedam stupaca, u koje su elementi biliporedani prema rastuoj atomskoj masi. To jeznailo da svaki osmi element pripada istoj sku-pini. Meutim, to jednostavno slaganje elemena-ta nije sasvim vailo za sve do tada otkriveneelemente, pa tako Newland za svoj rad nije dobiozaslueno priznanje od svojih kolega.

Periodni sustavDo prave je revolucije u klasificiranju eleme-nata dolo 1869. kad je ruski kemiar DmitrijMendeljejev (1834.1907.) objavio novu tab-licu. Kao i drugi prije njega, i Mendeljejev je po-redao elemente prema rastuoj atomskoj masi. Te

je elemente sloio u redove razliite duljine, takoda su svi elementi slinih svojstava bili u istomretku. (Dananje su tablice okrenute, pa su seretci pretvorili u stupce.) Ipak je tablica Men-deljejeva donijela i neto bitno novo. Da bi seelementi pojavili u najprimjerenijem stupcu,on je u svojoj tablici na nekim mjestima osta-vio praznine. Potom je prorekao da e u njihdoi elementi koje tek treba otkriti. I vie odtoga: na temelju svojstava poznatih elemenata udotinoj skupini, Mendeljejev je prorekao i kak-va e biti svojstva jo neotkrivenih elemenata.

Neka su od tih praznih mjesta ubrzo i po-punjena, jer su otkriveni galij (1875.), skandij

(1879.) i germanij (1886.). injenica da su fizi-ka i kemijska svojstva tih elemenata odgovaralapredvianjima Mendeljejeva, pokazala je koli-ka je vrijednost njegova sustava. Tako ta tab-lica nije samo dala sjajan pregled postojeegznanja o elementima, nego je i ukazala put dalj-njim istraivanjima.

Raspored elemenata

Mendeljejev je svoje djelo saeo u periodni za-kon koji glasi: Kad se elementi poredaju premarastuoj atomskoj masi, opaa se periodino pona-vljanje svojstava. Zbog toga je njegov rasporedelemenata i dobio ime periodni sustav.

TEMELJI KEMIJE

Njemaki alkemiar Hennig Brandotkriva fosfor godine 1669. Zagrijavanjemurina dobio je malu koliinu svijetleegfosfora.

DerbyMuseum

Kemiar provjerava sastavgorivoga ulja dobivenaprimarnom destilacijom.

Atomi koji imaju zajednikeelektrone spojeni su kovalentnomvezom. Primjer toga je molekulavode (lijevo) i metana (dolje).

atom kisika

atomivodika

atomivodika

atom ugljikai njegoveelektronske orbitale

voda metan

atomvodika

KOVALENTNAVEZA

Esso


21/48

Iako je bila vrlo prikladna, tablica Mende-ljejeva ipak je imala i neke nedostatke. Tako se,primjerice, inilo da su neki parovi elemenata,

primjerice nikal i kobalt, zabunom zamijenilimjesta. A neke je skupine od tri elementa sli-nih svojstava trebalo stisnuti na jedno mjesto utablici da bi daljnji elementi doli na prvo mje-sto. Tako je postalo jasno da na temelju atomskemase nije mogue izgraditi idealnu klasifikacijuelemenata. Ali, na emu je onda zasnovati?

Sastav atomaNa to je pitanje dobiven odgovor poetkom20. stoljea, kad su znanstvenici stekli bolji uvid

u grau atoma. Otkriveno je da u atomima po-stoje izvanredno lagane estice, nazvane elek-troni, kao i razmjerno teki protoni i neutroni.Kad su elemente poredali prema broju pro-tona u njihovim atomima, dobio se mnogo

bolji periodni sustav.Broj protona u atomu nazvan je atomskim bro-

jem, a periodni je zakon prilagoen toj novoj

DRVO ZNANJA

Mnotvo katalizatora, to jest tvari kojeubrzavaju kemijske reakcije, ali na kraju iznje izlaze nepromijenjeni.

Ionska veza. Kad elektron prijee sjednog atoma na drugi, oba atoma dobiju

elektrini naboj, pa se privlae. Takvu vezunalazimo meu elementima na suprotnimstranama periodnog sustava.

Duik i kisik su elementi koji se dobi-vaju destilacijom zraka. Prvi se izdvajaduik, jer ima nie vrelite. Ostatak jegotovo ist kisik.

Voda spoj vodika i kisika na sobnoje temperaturi tekuina a ne plin, zato tse javlja elektrika privlanost izmeumolekula, takozvana vodikova veza.

natrij

IONSKA VEZA

natrijdonira

elektron

klor

VODIKOVAVEZA

natrijev klorid

molekule vodemeusobno seprivlae i tako nastajevodikova veza

usis zraka

tekuina teepreko tava i takose, padajui nizkolonu,obgaujekisikom,dok seduik diei izlazi iz nje

filter

kompresor

uklanjanjeugljikovadioksida

uklanjanjevlage

plinovitiduik

razmjenjivaitopline

plinoviti zrak

ekspanzijskistroj

generator

tekuiduik

ekspanzijski ventil tekui zrak

tekui zrak

pare se diui pritom seobogaujuduikom

tekui zrak s 32% kisika

ekspanzijskiventil

duik

duik se kondenzira

tekuizrak

otuda odvoteku

kis

ekspa

zrak

kisik

duik

Na

Na

Na Cl

Cl


22/48


23/48

stronomi obino grade zvjezdarnice navrhovima planina, iznad veine oblakai najzagaenijih dijelova Zemljine at-

mosfere. No ak je i tada slika donekle zamu-ena zranim strujanjima. Najjasniji se, meu-tim, pogled otvara kad se teleskop digne sasvimiznad atmosfere, i nae se u svemiru.

Teleskopi vide bolje od ljudskoga oka zatoto skupljaju vie svjetlosti. Za razliku od obi-

nih dvogleda, koji svjetlost skupljaju i sabiru le-ama, astronomski teleskopi to u pravilu inezrcalima. Teleskopi opremljeni najveim zr-calima trebali bi vidjeti najvie, jer vee zrcaloprikuplja vie svjetlosti. Meutim, iako je prom-jer Hubbleova svemirskog teleskopa (HST,prema engleskom Hubble Space Telescope) samo2,4 metra, dakle manji od promjera najveihzemaljskih teleskopa, on ipak uspijeva razabratiobjekte 100 puta manjeg sjaja i 10 puta manjeod onih koje razluuju najbolji teleskopi naZemlji. To je zato to HST-u sliku nezamuuje Zemljina atmosfera.

HST je u putanju oko Zemlje izbacio rake-toplan Discovery u travnju 1990. Na njemu se

nalaze dva glavna instrumenta za snimanjeneba. Jedan je od njih irokokutna i planetarnakamera (WFPC, prema engl. Wide Field andPlanetary Camera), namijenjena snimanju pla-neta i velikih dijelova neba. Drugi je kamera zaobjekte slaboga sjaja (FOC, prem engl.FaintObject Camera), i ona moe suziti vidno polje i

hvatati male, tamne objekte, primjerice dale-ke galaksije.

Nakon lansiranja HST-a, NASA-ini su kon-trolori pokuali izotriti teleskop, ali su na svojuas otkrili da slike nisu ni izbliza one otrinekojoj su se nadali. Istraga je otkrila pogrekuna glavnom zrcalu, navodno najsavrenijemzrcalu svih vremena. Proizvoa je poliranjempostigao malko drukiju zakrivljenost, i stogaje zrcalo dobilo pogrean oblik.

Loe izotrenoPogreka u zakrivljenosti zrcala iznosila je sa-mo jednu pedesetinu debljine ljudske vlasi, alise zbog toga svjetlost koja je padala na vanjskidio zrcala skupljala u jednom fokusu, a svjetlostkoja je padala na sredinji dio zrcala u drugom,malo odmaknutom fokusu. Takva se pogrekazove sferna aberacija. Zapanjujue je da dovre-ni teleskop nikad nije bio provjeren na Zemlji,tako da pogreka nije otkrivena prije lansira-

nja. Neko se vrijeme inilo da e HST bsamo izvanredno promaaj.

Na svu sreu, teleskop nije bio sasvim neup

trebljiv, jer su znanstvenici neto od tog zamenja uspjeli ukloniti kompjutorskom obradonjegovih slika. Tako su, izmeu ostalog, uspjopaziti zanimljivu pojavu umnoavanja slikadalekog svemira, koju uzrokuju takozvane grvitacijske lee. Do toga dolazi kad svjetlost prlazi kroz jako gravitacijsko polje, pa se savda stvori nekoliko slika. U jednom je slua

DRVO ZNANJA

Visoko nad nama, svemirskiteleskop Hubble promatra svemir s

jasnoom i preciznou kakva se nemoe postii teleskopima sa Zemlje.

Teleskop Hubble

A

Znanstvenici obrauju sliku zvijeas HST-a, koju vidimo nejasno u crvenojboji na ekranu u prvom planu.Na ekranu do njega je ta ista slikanakon kompjutorske obrade.

BruceFrisch/SPL

Ova slika Saturna, snimljena HST-om9. studenog 1990., prikazuje crvenokasto--bijelo podruje du njegova ekvatora,takozvanu bijelu pjegu. To je zapravomnoina olujnih oblaka.

Svemirski teleskop Hubble nekolikosekundi nakon otputanja iz teretnogprostora raketoplanaDiscovery. Naranaste

fotoelektrine ploe, rairene kao krila,proizvode elektrinu energiju uz pomoSuneve svjetlosti.

NASA/SPL

NASA/SciencePhotoLibrary


24/48

svjetlost kvazara (malog, sjajnog i veoma dale-kog objekta) bila rascijepljena na etiri odvojene

slike, rasporeene kao listovi etverolisne dje-teline. Do toga je dolo zbog djelovanja gra-vitacije galaksije 20 puta blie od kvazara. Takveje gravitacijske fatamorgane jo 1915. predvidioAlbert Einstein u svojoj teoriji relativnosti, paje pojava dobila ime Einsteinov kri.

Oluje na SaturnuNa radost astronoma, ve nekoliko mjeseci na-kon lansiranja HST-a u oblacima prstenastogplaneta Saturna izbila je oluja. Takve su oluje,na tom inae mirnom planetu, iznimno rijet-ke dogaaju se prosjeno svakih 30 godina.Astronomi su, dakle, svoj instrument usmjeriliprema Saturnu da prate razvijanje oluje. Ona serodila kao bijela pjega, pa se rairila u pojas

oblaka cirusa du itava Saturnova ekvatora,to je astronomima omoguilo da prate visin-ske vjetrove tog planeta.

Astronomima je takoer uspjelo da po prviput jasno ugledaju Plutonov veliki satelit Haron.Taj satelit krui tako blizu Plutonu da ih je ze-maljskim teleskopima jedva i mogue razluiti.Pomou HST-a je omogueno praenje obilaskaHarona oko Plutona.

Svi ti uspjesi ipak nisu mogli ponititi inje-nicu da HST ne radi kako treba. Objekti naj-slabijeg sjaja, koji su mogli odgovoriti na bitnapitanja o veliini i starosti svemira, i dalje subili izvan njegova dosega. Osim teleskopa, te-koe su zadavale i ploe s fotoelementima, paih je trebalo zamijeniti.

Srea je, meutim, bila to je HST projek-tiran tako da se moe popravljati u putanji.Kako se glavno zrcalo nije moglo zamijeniti,inenjeri su se dali na posao i napravili do-datne optike elemente za ispravljanje optikihpogreaka. Bile su to zapravo naoale koje supopravljale vid teleskopa, kao to nae naoaleispravljaju pogreke naega oka! Posljedica je nji-

hova truda bila kutija zvana osna korektivna op-tika svemirskog teleskopa (COSTAR, prema engl.Corrective Optics Space Telescope Axial Replacement).

Osim toga je trebalo postaviti i novu, pobolj-anu irokokutnu i planetarnu kameru, nazvanuWFPC 2.

Tako je raketoplan Endeavour u prosincu1993. krenuo na jedan od najsloenijih svemir-skih letova svih vremena. Sastanak sa Hubbleomodigrao se na visini od nekih 600 kilometara.Daljinski upravljani krak raketoplana dohva-tio je HST i uvukao ga u teretni prostor, u ko-jem su dvije ekipe astronauta u skafanderimapet dana zamjenjivale dijelove.

Jedna od starih fotoelektrinih ploa vraena jena Zemlju da bi se prouilo djelovanje svemir-skih uvjeta, a u HST su ugraeni i novi iroskopiza stabilizaciju, kao i novi kompjutorski proce-

sor. Uz jo nekoliko servisnih obilazaka, HST bimogao nastaviti raditi jo najmanje deset godi-na, neumorno irei naa znanja o Svemiru.

TELESKOP HUBBLE

NASA/SPL

NASA se sprema za posjet teleskopuHubble. Na slici su astronauti koji podvodom, u svemirskim uvjetima beste-inskog stanja, uvjebavaju skidanjeirokokutne i planetarne kamere.

NASA/SPL

NASA/SPL

Jeste li znali?

Svemirski je teleskop ime dobio poEdwinu Hubbleu, amerikom astrono-mu koji je 1929. otkrio da se svemir irikao balon. Njegovo je otkrie dovelodo teorije koja tvrdi da je svemir nas-tao u divovskoj eksploziji nazvanojVeliki prasak.

HST je stajao 1,5 milijardu dolara, paje on stoga najskuplji satelit svih vre-mena. Osim toga je do danas najvei inajtei znanstveni satelit. Dugaak je13,1 metar (otprilike kao eljezniki va-gon), a masa mu je 11,5 tona (kao de-setak automobila).

Da bi mogli prepoznati ciljeve za pro-matranje HST-om, astronomi su sasta-vili katalog 15 milijuna zvijezda. Njegasu napravili kompjutorskim analizira-njem skoro 1500 fotografskih ploakoje pokrivaju itavo nebo.

Usporedba slika galaksije M100 prije(lijevo) i poslije (desno) smione poprav-ljake misije, govori nam da je teleskopuznatno popravljen vid. Zemaljska je ekipamogla javiti da se u nakanama sasvimuspjelo. Na drugoj se slici vide ak i poje-dine zvijezde u dalekoj galaksiji, toomoguuje tono mjerenje udaljenosti.To je mjerenje dio programa mjerenja

veliine i starosti svemira, ime se nas-tavlja posao to ga je zapoeo EdwinHubble. Prvi rezultati, objavljeni u listo-padu 1994., odnosili su se na skup galak-sija u zvijeu Djevica. HST je otkrio dasu one od nas udaljene oko 50 milijunagodina svjetlosti. Dananje nam procjenegovore da je svemir star oko 15 milijardigodina.

SPIRALNA GALAKSIJA M100 PRIJE I POSLIJE


25/48

i vidimo predmete kad svjetlost todopire od njih stigne do naega oka.Predmeti koje vidimo ili sami pro-

izvode svjetlost, ili odbijaju odnosno proputajusvjetlost to ga je proizvelo nego drugo tijelo.Veinu predmeta oko sebe vidimo u odbijenojsvjetlosti. Meutim, mnogi nam predmeti,recimo crkveni prozori s vitrajima, kad kroznjih prolazi svjetlost otkrivaju bogatstvo boja.

BojaMi sjajnu Sunevu svjetlost zovemo bijelom, tojest neobojanom. To nas, meutim, moe zave-sti, jer je bijela svjetlost zapravo smjesa mnogihboja. Povremeno se te sastavne boje bijele svjetlo-sti razotkrivaju kad Suneva svjetlost obasja ki-ne kapljice. Tada se na nebu pojavljuje duga.Pruga boja pojavljuje se i kad se Suneva svjetlost

odbije od ruba bruenog zrcala, ili kad proekroz stakleni ures ili kristalnu vazu. Pruga bo-ja koja pritom nastaje zove se spektar svjetlosti, injezina se boja postupno mijenja od crvene najednom do ljubiaste na drugom kraju.

Mi obino zanemarujemo nijanse, pa govo-rimo o sedam boja ili vrpca spektra, ili o se-dam duginih boja. Te su boje crvena, naranas-ta, uta, zelena, modra, indigo i ljubiasta.

Prizme1660-ih godina engleski je znanstvenik IsaacNewton pravio pokuse sa svjetlou. Posluiose trobridnom staklenom prizmom i pomounje rastavio Sunevu svjetlost u spektar. Pri-tom je otkrio da se taj spektar moe drugomprizmom opet skupiti u bijelu svjetlost. To je biodokaz da je bijela svjetlost sastavljena od zrakarazliite boje.

Prizma zapravo lomi zrake svjetlosti koje u njuulaze i iz nje izlaze. Meutim, zrake se lome

DRVO ZNANJA

Svjetlost je izuzetno vaan oblik

energije. ivot na Zemlji ovisan je

o energiji koju daje Sunevasvjetlost; svjetlost je ono zraenje

zahvaljujui kojemu vidimo.

Laserska svjetlost ima mnoge

primjene od prenoenja poruka

do rezanja elika.

Svjetlost

M

Primarne boje svjetlosti (desno) jesucrvena, zelena i plava. One udruene dajubijelu svjetlost. Pomijeane dvije po dvije,daju utu, cijan i magentu. Pigmentneboje, ili primarne boje premaza (sasvimdesno) jesu magenta, cijan i uta. Svezajedno bi morale dati crnu, ali u praksi,zbog nesavrenosti tiskarskog procesa,one u pravilu daju tamnosmeu. All

ardGraphicArts/MarshallCavendish

Duga nastajekad Sunce sja krozkine kapi. Kadsvjetlost prelazi iz

jednog prozirnogmaterijala u drugiono se u pravilulomi. Pri tome sezrake razliite bojelome pod razliitimkutom. U bijelojsvjetlosti nalazimozrake razliite boje

i kine kapi svakulome drukije.Zbog toga nastajeniz boja.

Rastavljanjesvjetlosti na sastane boje zovemodisperzijom. Prizmnajvie lomi ljubi-astu svjetlost, anajmanje crvenu.ZE

FA


26/48


27/48

boje mogu dobiti mijeanjem tih triju boja uprikladnom omjeru. Tako, primjerice, zelenai crvena zraka pomijeane daju utu svjetlost.

injenica da je bijela svjetlost sastavljena odboja objanjava nam zato neki predmeti imajuboju. (Radi jednostavnosti izlaganja, pretposta-vit emo da se bijela svjetlost sastoji samo od

crvene, zelene i plave komponente.) Predmetje bijel ako odbija sve tri komponente bijelesvjetlosti, a crn ako ne odbija nijednu. Ako je,meutim, predmet crven, kad ga gledamo ubijeloj svjetlosti, to je zato to on odbija ug-lavnom crvenu komponentu bijele svjetlosti,a upija najvei dio plave i zelene komponente.

Zbog toga taj predmet i vidimo crvenim. Slitome, plavi predmet odbija plave zrake, a upcrvene i zelene. Zeleni pak predmet odbija zene zrake, a upija crvene i plave.

Pomijeamo li premaze razliitih boja, svaod njih upija, ili oduzima, razliitu sastavboju bijele svjetlosti, pa smjesa postaje tamnjom. Mijeanje obojenih premaza je stoga prces suprotan mijeanju obojenih zraka, pa boje dobivaju mijeanjem drugog skupa p

marnih boja. Primarne boje koje se upotreblvaju u premazima zovu se primarnim pigmennim bojama. Te se boje u fotografiji i tiskarstnazivaju magenta, cijan i uta, koje se obino (pogreno) zovu i crvenom, plavom i utomPogledamo li paljivije i pod jakim povealoslike u ovom asopisu, opazit emo u njima tokice tih triju boja. Njima se dodaje jo i crna, bi se pootrili obrisi i potamnili crni dijelovjer i gusta smjesa svih triju primarnih bojdalje odbija poneto svjetla, pa se ne dobicrni, nego tamnosmei premaz.

Valovi i esticeNegdje u treem stoljeu prije Krista Grci

zakljuili da svijetlea tijela, primjerice Sunili uareno ugljevlje, odailju svjetlost. Ipakodgovor na pitanje kako nastaju svjetlosne zrke i kako prolaze kroz svemir stoljeima ostnepoznat. Taj proces znanstvenici nisu uspjdo kraja shvatiti ak ni do naih dana.

Isaac Newton i ostali znanstvenici iz 17. stljea vjerovali su da se svjetlost sastoji od brzestica, takozvanih korpuskula. Ipak su nizozemski znanstvenik Christiaan Huygens i njego

DRVO ZNANJA

Novaniceoznaene antra-cenom fluoresci-raju u ultraljubi-astoj svjetlosti.

Fatamorgana je optika varka koja seopaa u pustinji (sasvim gore). Suncejako zagrije tlo, pa se zagrije i zrak nadnjim. Zbog razliite temperature zraka naraznim visinama, svjetlo se lomi i po-lagano savija kao to je prikazano naslici. Zbog toga promatra kronju vidi

dolje, i stablo se ini izvrnutim. Svjetlostpak to dolazi s neba moe stvoritidojam jezerca.Sloj hladnoga zraka na moru zna stvoritisuprotnu pojavu (gore). Svjetlost to do-lazi od dalekoga broda savija se tako dase ini da brod lebdi na nebu.

VELIKA ILUZIJA

MarkFranklin/Marsha

llCavendish

Picturepoint

JohnLythgoe/PlanetEarthPictures

DavidScharf/SciencePhotoLibrary

Muhe imajumozaik-oi,sastavljene odtisua lea. Svakaod njih sabiresvjetlo na nekolikofotoosjetljivihstanica, takoda muha ne vididetalje. Ona cvijet

vidi vjerojatnokao na slici dolje,to jest sastavljenod mnogo djelia.

UV zrake primjenjuju se i u zubar-stvu, za stvrdnjavnje plastinih plombi i ubijanje klica.


28/48


29/48

ljudskom tijelu postoje tri vrste miia.Poprenoprugastim (voljnim) miii-ma kostura upravlja mozak. Zajedno s

kostima i tetivama, ova vrsta miia odgovor-na je za sve vrste pokreta, od osmijeha do tr-anja po stepenicama. Drugu vrstu ine glat-ki miii, koji se tako zovu jer tako izgledajupod mikroskopom. Zadueni su za nesvjesne(nevoljne) pokrete unutarnjih organa, kaoto su crijeva i mokrani mjehur. Trea vrstaje srani mii.

Poloaj miiaPoprenoprugasti miii nalaze se po itavomljudskom tijelu i ine velik dio miine mase,skoro 25%. Oni upravljaju pokretima razlii-tih dijelova kostura, od siunog miia koji senalazi na stremenu, koici u uhu, do velikogsjednog miia (gluteus maximus), koji ini veidio stranjice i upravlja zdjelicom.

Miie uz kosti veu tetive. Obino se jedankraj miia i njegova tetiva nalaze s jedne stranezgloba, a drugi kraj miia s tetivom s drugestrane. Stezanjem miia mie se zglob.

Graa miiaPoprenoprugasti miii izgledaju kao niz nita-stih snopova povezanih u jednu cjelinu. Najma-nje niti u ovakvim snopovima, a to su ujedno iosnovne radne jedinice miia, su aktinske imiozinske niti, toliko siune da ih je mogue

vidjeti jedino pomou elektronskog mikrosko-pa. Sastoje se od bjelanevina. Mii se skraujepo duini kad sve miozinske niti skliznu duaktinskih niti.

Niti su sakupljene u snopove zvane miofib-rile. Izmeu njih se nalazi glikogen, spremnikmiinog goriva, te mitohondriji, tvornice ener-gije stanice, gdje kisik i hrana sagorijevaju kakobi stvorili energiju.

Miofibrile su povezane u vee snopove, kojenazivamo miinim vlaknima. Svako vlaknoje ustvari miina stanica u kojoj se staninajezgra nalazi na vanjskom rubu stanice. Svaka

DRVO ZNANJA

Sve pokrete naeg tijela, od

mrtenja do skoka uvis,

omoguuju miii. O njima ovisi

probava hrane i optok krvi.

Miii

U

Dizanje utegamoe poveatiobujam miia, ioni postaju iznimno

jaki. Miii koje nekoristimo poete slabiti.

Colorsport

Stav tijela ipokreti rezultatsu zajednikogdjelovanjapoprenoprugastihmiia i kostiju.

kruni miiusne upljinepokretanje vilicai usana

veliki prsni miiboni pokretiruke

vanjskikositrbunimiikontrolapokretarebara

Fleksorikontrola pokretazapea i prstiju

uspravni trbuni miikontrola pokreta

kod disanja, kaljanja,kihanja, smijanja

i uzdisanja

eoni miipokretiobrvama ielom

kruni oni miiotvaranje izatvaranje oiju

dvminapre(flepo

flekspodl

ekpo

vitki miinatkoljenicekontrola pokkod stajanja,tranja, hodai odravanjaravnotee

etveroglavipruapotkoljeniceekstenzija koljenpokreti potkoljen

prednji miigoljenicekontrola pokretastopala i glenja

GLPOPRENOPRUG

MPOGLED SPR


30/48

stanica ima ivano vlakno koje ulazi u njukako bi je potaknulo na stezanje.

Miine stanice su grupirane u snopove.Takve snopove omata vezivno tkivo, slino kaoto izolacija omata bakrene ice elektrinog kab-la. Mali mii moe se sastojati samo od nekolikosnopova, dok je veliki mii graen i od sto-tine snopova.

impuls stigne do miia, njegova elektrinasnaga je vrlo mala. No zato su elektrinepromjene koje se prilikom kontrakcije zbiva-ju u miiima prilino velike, pa je potrebnaneka vrst pojaala. Prijenos impulsa za kon-trakciju obavlja se na motorikoj ploi. Nanjoj se dodiruju ivac i miina stanica, ali neizravno. Kad je podraeno, ivano vlakno

MIII

Graa glatkih miia ne pokazuje pod mi-kroskopom isti pravilan raspored aktina i mio-zina, iako kontrakcija (stezanje) tih miia jo uvi-jek ovisi o klizanju niti. Graa sranog miia,gledamo li je kroz mikroskop, jednaka je graipoprenoprugastih miia, samo to su vlaknakoja ga sainjavaju meusobno vezana popre-nim mostovima.

ivci se sputaju niz lenu modinu od mo-torikog podruja modane kore, koje slui zaupravljanje pokretima, a izlaze iz lene mo-dine kao pojedinani ivci te se proteu doraznih miia. Ako mii nije opskrbljen ivci-ma, on gubi sposobnost kontrakcije i poinjeslabiti.

ivci ulaze u miie na podruju koje se na-lazi na povrini miinih vlakana. Kad ivani

otpusti kemijsku tvar acetilkolin, koja veza-njem na motoriku plou izazove kontrakcijumiia.

Snaga miiaKlizanje miozinskih niti preko aktinskih slo-en je proces. Pritom se neprestano stvara ilomi mnotvo kemijskih veza. Za to je potreb-na energija koja nastaje sagorijevanjem kisika iglukoze u mitohondrijima, a pohranjuje se iprenosi kao kemijski spoj zvan ATP (ade-nozin-trifosfat), bogat visokoenergetskim fos-fatom. Miina kontrakcija poinje dotokomkalcija u miine stanice kroz niz cjevicazvanih mikrotubule koje se nalaze izmeumiofibrila.

Miii takoer sadre dvije skupine poseb-nih vlakana jedna biljei snagu kontrakcije,a druga, koja se nalazi unutar tetiva koje vodeod miia do kostiju, usklauje napetost. Ovaje informacija, koja se prenosi natrag mozgu,od najvee vanosti za upravljanje miinomaktivnou.

voglavi vratni miiputanje i podizanjelave, okretanje glavevrata, te pokretistranu

ki oblitanjeaktice

avi

akticenzija

i sjedni miirola pokretasaginjanja iavanjaavnog poloaja

lavi miioljeniceola stajanja,nja, tranjaavanjatee

fleksijakoljena

dugi mii listakontrola pokretastopala i glenja

trapezni ideltoidni mii

podizanje,sputanjei rotacijaramena

iroki lenimiikontrolapokretatrupa

povrnipruai akeekstenzorizapea i prstiju

Miii rade u skupinama, krozkontrakciju i oputanje, i tako vre

jednostavne pokrete kao to jemirkanje, ili s loene pokrete kaoto je skok uvis.

Poprenoprugasti miiiizgraeni su od nitiudruenih u snopvlakana.

Rad parova suprotnihmiia nadlaktice. Kod

podizanja (fleksije)podlaktice stee sebiceps, a kod sputanja(ekstenzije) podlaktice

steu se tricepsi.

troglavimii

nadlaktice(triceps)

dvoglavimiinadlaktice(biceps)

troglavimiinadlaktice(triceps)

dvoglavimiinadlaktice(biceps)

AVNIPRENOPRUGASTIIIGLED STRAGA

GRAA MIIA


31/48


32/48

se pojavljuju na onim dijelovima tijela koji suizloeni alergenima. Tako alergen koji se pre-nosi zrakom, na primjer pelud, najvie djelujena oi, nos i dine putove. Alergije na hranunajee se oituju nateenim usnicama, elu-anim smetnjama ili proljevom.

Alergija na neki metal zahvatit e kou namjestu gdje ju taj metal dodiruje. Alergija nagumu dovest e do osipa na onom dijelu tijelagdje je, na primjer gumena traka na donjemrublju, dola u dodir s tijelom. Ako alergen ueu krvotok izazvat e reakciju na gotovo svim di-jelovima tijela.

To se naroito odnosi na alergene u hrani

koji kroz probavni trakt ulaze u krv. Oni mo-gu izazvati itav niz reakcija kod ljudi osjetljivihna neku vrstu namirnica. Najee alergije ovevrste su egzemi, koprivnjaa (urtikarija), astmate ak i neki psiholoki poremeaji.

Kone alergijePostoje tri osnovne vrste alergijskih reakcijakoje zahvaaju kou. Najea je egzem, naro-ito meu djecom, a pojavljuje se kao osip ililjuskava koa. Uglavnom zahvaa ruke, lice,vrat te kou zglobova (najee lakta i koljena).

U mnogim sluajevima egzem nastaje zbogalergijske osjetljivosti. Alergeni pospjeuju na-predovanje egzema, a mogue ih je otkriti uhrani ili u tvarima koje dolaze u dodir s koom.Meutim, alergene je ponekad teko ili nemo-gue otkriti. Tada nije rije o alergijskom egze-mu, nego egzemu nekog drugog podrijetla.

Kontaktni (dodirni) dermatitis je posebna vr-sta egzema. esto pogaa odrasle, a uzrokujuga alergeni koji dolaze u izravan dodir s koom.Obino zahvaa ruke, a mogu ga uzrokovatisapuni, praak za pranje, ljepila i druge tvariili kemikalije koje se koriste pri radu. Nekiljudi s dodirnim dermatitisom alergini su nanikal, koji se moe nai u biuteriji i kopamana grudnjacima i trapericama. Uzrok ove aler-gije bit e esto oigledan budui da e se osip

pojaviti u obliku crvenih plikova na koi ispodniklane kope.

Koprivnjaa ima i drugo ime urtikarija.Javlja se kao crvena ili bjelkasta oteklina kojajako svrbi. Osip se moe javiti iznenada i po-nekad zahvaa vrlo malu povrinu koe. I ovavrsta alergije ima raznovrsne uzroke odreenevrste hrane, lijekovi, parfemi, cvijee, druge biljke.

Alergije na oima,u uima i nosuAlergijske reakcije mogu zahvatiti i oi, a obi-no se javljaju kao nadraaj i crvenilo bjeloonice.Moe doi i do opsenih oteklina kapaka, ali simp-tomi su uglavnom suzenje i crvenilo oiju.

Peludna groznica moe zahvatiti oi i ui,iako je njena glavna meta nos: osjeamo da nam

je nos pun, da curi i da nas tjera na kihanje. Zarazliku od obine prehlade, koja proe za e-tiri do pet dana, peludna groznica traje tolikodugo koliko je dotina osoba izloena onoj vr-sti peluda koja izaziva alergijsku reakciju.

Neki ljudi, meutim, tijekom cijele godinepate od simptoma vrlo slinih simptomima pe-ludne groznice. Imaju osjeaj da im je nos pun i daneprekidno curi. Stanje im se pogorava u zatvo-

renom prostoru, a posebno nou i rano ujutro.Ovo se stanje naziva trajni rinitis, a obino jeposljedica alergije na kunu prainu ili grinje.

Alergije na hranuAlergije na hranu pokazuju vrlo razliite simp-tome. Najei su eluane tegobe uz pojavumunine, povraanja ili proljeva. Osobama kojesu osjetljive na neku vrstu hrane takoer moenatei jezik i usnice, to je esto povezano surtikarijom po cijelom tijelu.

Alergijske reakcije na neku vrstu hrane i pe-lud mogu izazvati napadaje astme. Pritom seobino javlja hripanje i potekoe pri disanju.

ALERGIJE

Za lijeenje egzema esto postoje vrlojednostavna rjeenja. Vano je brinuti seda koa ne bude presuha. U ovom sluajupomau obine vlane kreme i dodavanjeuljnih preparata vodi u kojoj se kupamo.

InstituteofDermatology

SallyandRichardGreenhill

Graevinski radnici su u stalnom dodiru scementom, koji moe prouzroiti jednuvrstu dermatitisa (umetnuta sliicadesno). Rukavice za ruke, maske za licei drugi oblici zatitne odjee pomau u

zatiti koe od nadraujuih tvari, apomoi e i zatitne masti i sprej .


33/48

Meutim, lijenici vjeruju da mnotvo fizi-kih i psihikih simptoma mogu nastati uslijedalergije na hranu. Depresija, tjeskoba, glavobo-lja, uestali bolovi u trbuhu, hiperaktivnost koddjece, pa ak i grevi mogu se pripisati alergi-jama na hranu. U nekim sluajevima i migrenase povezuje s osjetljivou na neku vrstu hrane,premda se njen mehanizam razlikuje od me-hanizma nastanka alergija.

Anafilaktiki okNajtei oblik simptoma izazvan alergijom, nasvu sreu vrlo rijedak, zove se anafilaktiki ok.Kod ovog stanja dini putovi u bolesnika natiui zatvaraju se, krvni tlak naglo pada, pa nas-taje teko stanje anafilaktikog oka. To je poivot opasno stanje, ali se ponekad moe izli-jeiti ako se bolesniku utrca adrenalin.

Jo uvijek nije otkrivena bitna razlika iz-meu osoba koje pate od alergija i onih koji ih

terije, virusi i bjelanevine, koja nisu identinaonima u ljudskom tijelu, pa mogu ugrozitiorganizam.

Kad bijele krvne stanice naiu na potenci-jalno opasne strane bjelanevine, stvaraju pro-tutijelo koje se spaja sa stranom bjelanevinomi neutralizira je. Kod svakog prvog susreta sastranom bjelanevinom stvara se posebno pro-tutijelo. To se protutijelo zatim moe neprekid-no stvarati i na taj nain obraniti organizam od bilokojeg budueg napada te iste bjelanevine.

U jednom iznimno sloenom procesu, kojiznanstvenici jo uvijek ne mogu u potpunosti

objasniti, imunoloki sustav zdrave osobe prpoznaje razliku izmeu opasnih stranih blanevina (npr. virusa) i bezopasnih, kao to bjelanevine iz hrane. Imunoloki sustav alergne osobe reagira na bezopasne strane bjelanvine isto kao i na opasne, pa stvara protutijeOno se zatim vee uz mastocite. Mastocsadre brojne kemijske tvari, a najvanijahistamin.

Kad se organizam ponovno izloi djelovnju strane bjelanevine, protutijelo vezano mastocite spaja se s bjelanevinom i neutrazira je. Ali, u tom procesu ono poremeuje gru mastocita, koji se raspada i oslobaa histmin. Navala histamina izaziva uinak vrlo sliupali krvne ilice se ire, pa im se stijentoliko rastegnu da proputaju tekuinu iz kr

u okolna tkiva. irenje krvnih ilica dovodi crvenila i svrbei, a zbog dotoka tekuine okoltkivo natie. Kod peludne groznice, lijezde slunice u nosu i sinusima stvaraju tekuinu od konam curi iz nosa.

DijagnozaU veini sluajeva, karakteristini simptoolakat e dijagnozu. Meutim, ukoliko dijanoza nije sigurna bit e nuno provesti daljnpretrage. Dijagnoza alergije na pelud (a poneki na neku vrstu hrane) izvodi se postupkom kse naziva test ubodom. Lijenik ili medicinssestra nakapa vodenu otopinu s vrlo malo

koliinom nekog odreenog alergena na polakticu ispitanika. Zatim se tankom iglom koprobode kroz kapljicu, prije nego se otopiosui.

Kod odraslih osoba moe se napraviti i 40 takvih malih testova odjednom, a da to izazove nikakvu nelagodu. Ako je osoba osjljiva na neki od tih alergena, obino e se petnaestak minuta na ubodenom mjestu koi pojaviti vidljiv okrugao i crven mjehurS osobama koje imaju alergijski egzem ili dematitis provodi se druga vrsta konog tesKomadii lanenog platna s moguim alergenopomou trake se privrste na kou i ostave tajedan ili vie dana. Ako je osoba alergina

DRVO ZNANJA

Mnogi ljudi sualergini na cvijeei biljke. ak ilagani povjetaracmoe uzrokovatikihanje. Oni kojipate od peludnegroznice trebajuizbjegavati duiboravak na otvo-renom tijekomsezone peluda,naroito ranopopodne, kada jekoncentracijapeluda najvea.

nemaju. ini se da su alergije ipak nasljedne, arazlog tome su osobine koje se prenose u sta-nicama koje ine imunoloki sustav, koji inaepredstavlja obrambeni mehanizam ljudskogtijela protiv bolesti.

Meutim, poznato nam je da je veina aler-gija posljedica pogreaka u naem imunolokomsustavu. Obrambene snage ljudskog tijela rea-giraju na alergen na isti nain kao to bi sebranile od opasnog zaraznog organizma. Bijelekrvne stanice, zvane limfociti, jedan su od najva-nijih dijelova imunolokog sustava. Ove stanicebudno motre na strana tijela, kao to su bak-

Koprivnjaa iliurtikarija je crvenooteknue, a estose javlja kad dira-mo biljke ili ivoti-nje, odnosno kori-stimo neke vrstehrane i parfema.Kod nekih ljudi se

javlja ako im jekoa izloena jakojvruini ili hladnoi.Kod tekih oblikaurtikarije cijelotijelo prekrivajuveliki mekani

crveni plikovi.JFarr

ow/Bubbles

S S t a m m e r s / S c i e n c e P h o t o L i b r a r y


34/48

bilo koju od testiranih tvari, na maloj povriniispod platna pojavit e se dermatitis. Danas seneke alergije mogu dijagnosticirati posebnimpretragama krvi kojima se provjerava postojeli protutijela za odreene alergene.

Eliminacijska prehranaDa bi se utvrdilo koja vrsta hrane uzrokujealergiju, ponekad se koristi posebna vrsta pre-hrane, zvana eliminacijska prehrana. Poinjese s vrlo oskudnom prehranom, koja se estosastoji samo od vode i tek ponekog povra, npr.krumpira, uz jednu vrstu mesa, npr. svinjetinu.Time se iskljuuje veina alergena.

Ako osobi nakon nekoliko dana ovakve pre-hrane bude bolje, uzrok tegoba je vjerojatnojedna ili vie vrsta namirnica koje su elimini-rane iz prehrane. Zatim se moe isprobavati sunoenjem u prehranu razliitih namirnica dabi se vidjelo hoe li se simptomi vratiti. Pro-cesom eliminacije pronalazi se vrsta hrane na

koju je osoba alergina.

Lijeenje simptomaZa lijeenje simptoma alergija propisuje se ne-koliko vrsta lijekova. Antihistaminici sprjeava-ju djelovanje histamina na tkiva. Proizvode seu obliku tableta, tekuina, kapljica za nos i oi, atakoer i kao injekcije antihistaminika za teesluajeve.

Antihistaminici su naroito korisni kod pelud-ne groznice, urtikarije i trajnog rinitisa. Jedinamana antihistaminskih tableta je da na nekeljude djeluju uspavljujue. Zbog toga se oso-bama koje uzimaju antihistaminike savjetuje

da ne voze automobil i da ne upravljaju stro-jevima. Ako vam se od antihistaminika spava,traite od svog lijenika ili ljekarnika da vampreporui neki drugi lijek.

Druga vrsta lijeka, dinatrijski kromoglikat(poznatiji pod nazivom kromolin) djeluje takoda sprjeava razaranje mastocita. Zbog toga

se mora uzeti prije nego nastupe simptomi.Ovaj se lijek moe dati u obliku inhalatora (za

astmu), kapljica za oi (kod simptoma alergi-je u oima), tableta (kod eluanih alergijskihreakcija) ili kao sprej za nos kod peludne groz-nice i trajnog rinitisa.

Kortikosteroidi, na primjer kortizon, koji suiznimno snani protuupalni lijekovi, propisujuse i kod konih alergija, a u obliku inhalatoraza suzbijanje napada astme. Treba naglasitida ovi lijekovi ne lijee, ve samo ublaavaju

simptome. Takoer nisu bez popratnih pojava.Kortikosteroidi se moraju uzimati u umjeren-im koliinama, a ako se uzimaju na usta, nesmiju se koristiti dulje razdoblje.

Testovi ubodom esto dokazuju alergijskereakcije na kunu prainu ili na grinje. Prainu jevrlo teko izbjei, ali moemo izbjegavati na-mjetaj koji skuplja prainu (npr. teke zavjese,veliki prekrivai, debeli tepisi.)

Masti i lijekoviTeki egzemi mogu se izlijeiti kortikos-teroidnim mastima. Ne preporua se upotre-ba jaih vrsta tih masti kroz dulje razdobljebudui da mogu uzrokovati stanjivanje koe.

Meu kortikosteroidnim mastima najee sepropisuje hidrokortizon jer ima najmanjeizraene nuspojave.

Alergije na hranu moemo ponekad ubla-iti lijekovima, ali lijenici radije preporuujuneuzimanje onih namirnica koje bi mogle uz-rokovati alergijsku reakciju. Postoje brojni nai-ni na koje oboljeli od razliitih alergija mogusami sebi pomoi.

Ako ste alergini na neku vrstu hrane ili naneku kemikaliju, trebate se, koliko je god tomogue, potruditi da izbjegavate te tvari. Toznai da morate paljivo proitati napise napaketiima s hranom. Tako ete saznati sadri

li ta hrana ak i male koliine tvari koja moekod vas prouzroiti alergijsku reakciju.

ALERGIJE

Astma se moeobuzdati lijekovi-ma koji se zovubronhodilatatori.Oni ire bronhe(dine putove okoplua). Lijek seudie kroz inhala-tor. Napadajeastme moguprouzroiti alerge-ni koje udiemo, adonio ih je vjetar.Tu spadaju ivotinj-ske dlake, ljuskicekoe, pelud, gljivi-ce, neke vrste pli-

jesni i praina.Uglavnom je uzrokastme siuna gri-nja, duga oko 0,3mm. Ona obitavau madracima i ku-noj praini. U slu-aju alergije poma-e esto usisavanjepraine iz madracai s poda.

KenMoreman

DrRDavies/StBartholomewsHospital

ClairePaxton/Bubbles

Kod testa ubodom, kapljica otopine(umetnuta sliica lijevo) koja sadri moguialergen nakapa se na kou. Zatim se koalagano probode kroz kapljicu kako bi sealergen unio u kou. Tome je podvrgnuta

ova bolesnica; otkriveno je da je uzroknjene alergije grinja u kunoj praini.Pozitivna reakcija na ovaj alergen je crveni

plik na dnu ruke. Ostali ubodi na gornjojstrani ruke ne pokazuju reakciju, pa stogapredstavljaju negativne rezultate.


35/48

o poetka 15. stoljea u Europi je bilomnogo solidnih brodova i iskusnih po-moraca, ali su se oni rijetko odvaili poi

dalje od mirnog Sredozemlja i priobalnih voda

Atlantika. Trgovina s Istokom odvijala se uglav-nom kopnenim putem, pri emu je roba ila odruke do ruke, pa su tako tek malobrojni za-padnjaci uspjeli doprijeti do Indija, to je biloneodreeno ime kojim su Europljani obuhvaaliIndiju i istonu Aziju. U svijesti ljudi, Azija, Afri-ka i oceani bili su zabranjeni predjeli, puni udo-vita i fantastinih stvorenja, poput bezglavih lju-di i legendarnih likova kao to je, primjerice, Ivan

Sveenik, kranski kralj koji toboe vladaAfrici.

Zbog svega su toga na prijelazu u 15. stljee arapski trgovci koji su putovali izmeIndije i istone Afrike rije je, dakle, o istiskoj prekooceanskoj plovidbi vjerojatnosvijetu znali vie od europskih pomoraca. Npoetku stoljea neusporedivo smionih putvanja Europljane e voditi niz razliitih mova: od elje da otvore nove trgovake putodo pohlepnih matarija o zlatnim gradovim

ili pobonih elja da otkrivene narode privekranstvu.

Henrik PomoracKao zemlja na jugozapadnoj atlantskoj obEurope, Portugal je imao oite zemljopisne prenosti zbog kojih je postao odskona daska oceanska putovanja, no Portugalci nedvojbene bi postigli toliko da nisu imali zaista iznimnog kraljevia, infanta Henrika (1394.1460znanog pod imenom Henrik Pomorac, iako nsudjelovao u eskpedicijama koje je pomagaNakon sudjelovanja u portugalskom osvajanCeute u Maroku (1415.), Henrik je zakljuio irenje u Afriku moe biti bogato nagrae

DRVO ZNANJA

Traei pomorski put na Istok

europski su pomorci krenuli u itav

niz odvanih oceanskih putovanjakoja su promijenila tijek povijesti.

Svojim su brodovima obili svijet,

i tako zauvijek izbrisali izoliranost

kontinenata.

Istraivaka putovanja

D

KristofKolumbo (lijevo),koji je 1492.pristao na Antile,

i njegov admiralskibrod, okruglastaSanta Maria(desno).

Scala

Karta HenricusaMartellusa (HenryjaMartella) iz 1489.,nacrtana nakonDiasovih putovanja

Portugalskiinfant HenrikPomorac. On jeistraivanja posta-vio na znanstvenetemelje sagradivipomorsku zvjez-darnicu u Sagresu.

Posrtnjaa

Prvenjaa

Vrnjaa

Ko

Velejedro

Latinska

turnjaa

Potpaluba

tiva

SANTAMARIA


36/48

stjecanjem dominantne uloge u trgovini zla-tom, robovima, bjelokou, a moda i sklapa-njem saveza s Ivanom Sveenikom. Poduproje itav niz ekspedicija koje su krenule zapad-nom obalom Afrike, a osim toga je u Sagresuosnovao svojevrsni istraivaki centar koji jeprikupljao sve zemljopisne i navigacijske in-formacije te

Documents

DrvoZnanja11