Upload
laus-cc
View
260
Download
16
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Grad koji se velikim početnim slovom smije upisati u vrijeme svoje povijesti, drevni Grad sagrađen od kamenih kocaka, po mjeri ljudskoj i zvjezdanoj. Na vašem je dlanu s crtom života, ljubavi, sudbine, vječnosti, dlanu pružanja i primanja, zahvale i dobrodošlice. Doživite Dubrovnik - Grad na dlanu!
Citation preview
grad na dlanu
Grad na dlanu!? Vidjet Êete da je to Dubrovnik, Grad koji
se velikim poËetnim slovom smije upisati u vrijeme svoje
povijesti. Osjetit Êete taj dlan. To je dlan ruke onoga sveca-
zaštitnika koji ga na njoj nosi, ali to je i dlan ljepote pružen
svijetu, otvoreni dlan, spreman primiti svaku blagu, do-
brohotnu ruku.
Grad na dlanu! Jest, to je Dubrovnik, grad od kamenih kocaka
od kojih je svaka bila u dlanu njegovih drevnih graditelja,
Grad sagraen po mjeri ljudskoj i mjeri zvjezdanoj.
Osjetit Êete taj dlan. To je i vaš dlan, dlan s crtom života,
ljubavi i sudbine, crtom vjeËnosti. To je dlan pružanja i dlan
primanja, dlan zahvale i dobrodošlice. To je kao kad otvorite
ruku da vam na dlan sleti ptica. To je kao... Vidjet Êete: to je
Dubrovnik ∑ Grad na dlanu!
grad na dlanu
Vaš izbor može biti razliËit: avion, brod ili vlak, osobni au-
tomobil, jahta ili autobus, bicikl, auto-stop ili vlastite noge,
ali vaš cilj samo je jedan ∑ Dubrovnik.
Sve vas vodi k njemu, sve Êe vas tamo dovesti, vi samo od-
luËite kako i kada. Donesete li drugaËiju odluku, lišit Êete
sebe jedinstvenog užitka, nezamjenjivog iskustva ljepote, bit
Êete siromašniji za jedno bogatstvo koje vam nudi Dubrov-
nik. Nemojte to dopustiti! Postoji najmanje deset dobrih
razloga da posjetite Dubrovnik: 1. zato što nikad niste bili
tu. Vi ne volite rijeË nikad; 2. zato što ste veÊ bili tu. Veoma
je drago vraÊati se na mjesta na kojima vam je bilo lijepo; 3.
zato što volite putovati. Takvi ste i takvi želite ostati: puto-
vati, putovati, putovati!; 4. zato što ne volite putovati. Upra-
vo zbog toga trebate poÊi u Dubrovnik. On je kao stvoren za
vas, intiman je kao vaša soba, prisan kao salon, kao da ste
oduvijek živjeli tu; 5. zato što volite biti u društvu s nekim
koga volite. Izabrali ste pravo mjesto, na petoj strani svijeta
∑ ondje gdje je srce; 6. zato što želite biti sami. Vašoj samoÊi
Dubrovnik Êe spremno pridružiti svoju; 7. zato što su vas na
to nagovorili. Dobro su uËinili, zar ne?; 8. zato što volite
Shakespearea. Svi putovi Hamleta vode na tvravu Lovrjenac;
9. zato što volite dobar provod. Niste u tome sami, i neÊete
biti sami; 10. zato što vam se tako prohtjelo. Vi uvijek tako
Ëinite. Zašto ne? »eka vas ∑ Dubrovnik. Pitajte kozmonaute.
Iz kabine svemirskog broda Dubrovnik privlaËi poglede
kamenim bolerom svojih zidina. Kao zvuËna školjka života
Dubrovnik leži na obali Jadrana, u Hrvatskoj.
U Dubrovnik možete stiÊi iz svih krajeva svijeta. Iz njega
možete otiÊi u najrazliËitije krajeve svijeta, ali vratiti se
možete, uvijek, u ∑ Dubrovnik. Dubrovnik nije grad za jedan
put, on je dar za cijeli život. Dubrovnik izmiruje i spaja
klasiËnost oblika i romantiku iskustva razliËitih stanja duše.
Povijest se u njemu pretvara u spiralnu vjeËnost labirinta. U
dragi, uvijek dobrodošli posjetitelji!
tošo dabac
znameniti je hrvatski fotograf
s poËetka XX. st. koji je svojim
fotoaparatom zabilježio
nezaboravne vizure Dubrovnika.
staroj gradskoj luci lako Êete doËarati drevne jedrenjake,
minula stoljeÊa bogatstva, moÊi i slave. Dubrovnik je bio
Republika tisuÊugodišnje slobode. Kultura, književnost,
slikarstvo, arhitektura, filozofija, znanost, glazba, diploma-
cija Dubrovnika neodoljiv su dio kulturne baštine Europe i
Svijeta. Dubrovnik je pod posebnom zaštitom unesco-a.
U Dubrovniku Êete postati DubrovËani, Mediteranci, ljudi
s mora, ako to veÊ niste. I bez poznavanja jezika razumjet
Êete o Ëemu cvrkuÊu ptice, o Ëemu pjevaju klape puËkih
pjevaËa, shvatit Êete Dubrovnik kao ljubav i radovanje živo-
tu pod zajedniËkim suncem.
Dvjesto i pedeset dana u godini (možda koji dan manje ili
više, ne budimo sitniËavi) nebo nad Dubrovnikom vedro je
i jarko sunËano danju, modro i zvjezdano noÊu, s morem
prepunim srebrne mjeseËine koja vas svojim zavodljivim
glasom poziva na noÊna kruženja. Prihvatite taj poziv, pri-
hvatite sve što vam nudi Dubrovnik, njegovo nebo, njegovo
more, njegov kamen i njegove ljude, specijalitete domaÊe
kuhinje, gledajte predstave DubrovaËkih ljetnih igara, slu-
šajte koncerte, posjeÊujte izložbe, penjite se, plivajte, ronite,
plešite, ribarite, fotografirajte, razgovarajte, razmišljajte,
sanjarite, volite, radite u svoju korist. Bit Êe vam divno,
najljepše, neusporedivo, jer Dubrovnik je neusporediv i ne
treba ga usporeivati.
Tko ne posjeti Dubrovnik, neÊe imati o Ëemu priËati svojim
potomcima.
luko paljetak
dlan ljepote pružen svijetu
prema: Luko Paljetak, 2011.
unesco-Va sVjetska baština
Dubrovnik je od 1979. dio svjetske
baštine UNESCO-a u koju je uvršten
kao zaštiÊena kulturno-povijesna
cjelina, jedinstveno oËuvani primjer
kasno-srednjovjekovnog utvrenog
grada s urbanistiËkim planom.
1
2 3
most dubroVnik (1)
ili Most dr. Franje Tumana koji spaja
dvije obale Rijeke dubrovaËke ∑ Omble,
najkraÊe rijeke na svijetu, monumentalni
je ulaz u Grad sa zapadne strane.
skalini od jezuita (2)
ili jedna od najljepših baroknih
skalinata na svijetu.
slaVni bra»ni par (3)
Elisabeth Taylor i Richard Burton
poËetkom sedamdesetih na
dubrovaËkom aerodromu.
marGretHe ii. (4)
danska kraljica, u okviru svojeg
posjeta Dubrovniku obišla je
2 km duge dubrovaËke zidine.
4
sat na dubroVa»kom zVoniku (1)
sa zakrivljenim kazaljkama ∑ poznatom
hobotnicom, datira iz 1780. godine, a
izraen je u radionici Paska Baletina.
Ispod ploËe sata bakrena je kugla ∑
pokazivaË mjeseËevih mijena.
urbanizam
Dubrovnik, jedno od najljepših ostvarenja
sredozemnog urbanizma, postupno
se širio od najstarije jezgre na hridi
prema Gradu ostvarenom zasipanjem
prvobitnog zaljeva i okruženom
kasnosrednjovjekovnim zidinama.
1
prema: Jure Kaštelan
grad kamena i svjetla
1
Velika onofrijeVa fontana (1)
NajveÊu dubrovaËku fontanu
sagradio je Onofrio de la Cava,
graditelj vodovodnog sustava koji
je doveo vodu u Grad sa 20 km
udaljenog izvora Rijeke dubrovaËke.
carska šetnja stradunom (2)
Njegovo carsko veliËanstvo
car Akihito od Japana, tada još
samo princ, u šetnji Gradom.
1
2
1
sponza (diVona) (1)
gotiËko-renesansna palaËa, danas
je sjedište Državnog arhiva u
Dubrovniku, gdje se Ëuva povijesna
graa iz razdoblja DubrovaËke
Republike. Nekad je bila carinarnica,
državna riznica, banka, kovnica
novca i škola. Na prošla vremena
i danas podsjeÊa natpis na
latinskom: Nama je zabranjeno
varati i krivo mjeriti; i kad važem
robu, sa mnom je važe sam Bog.
knežeV dVor (2)
nekadašnje sjedište vlasti, u kojem
je danas smješten Kulturno-
povijesni muzej. U njegovu atriju
jedna je od najslavnijih koncertnih
pozornica na otvorenom.
2
2
1
2
elizabeta ii. (1)
engleska kraljica na dubrovaËkim zidinama
koje su tad, kao i danas, najposjeÊenija
atrakcija ovog turistiËkog Grada.
"obliti priVatorum publica curate" (2)
slavni natpis uklesan iznad ulaza
u nekadašnju VijeÊnicu podsjeÊa
i današnje vladare da zaborave
osobne stvari i brinu se za javne.
dubroVa»ke zidine
duge 2 km, sastoje se od glavnog zida, 16
kula, 3 tvrave, 6 bastiona, 2 kantonate,
3 predzia, 3 jarka, 2 predutvrde tvrave,
valobrana i 2 gradska podizna mosta.
festa sv. vlaha kad ste u gradu i vi ste u njegovoj ruci
prema: Luko Paljetak, 2011.
relikVije zaštitnika (1)
Ëuvaju se u Riznici dubrovaËke
Katedrale i prikazuju vjernicima
u procesiji ulicama Grada
svake godine, 3. veljaËe.
sV. VlaHo
zaštitnik je Dubrovnika od 972.
godine kada je prema legendi
spasio Grad od MleËana.
1
1
1
dubroVa»ki trombunjeri (1)
povijesna postrojba iz XV. st. jedina je
koja s toËno odreenim rasporedom
ispaljivanja plotuna veliËa slobodu
i tradiciju mirnoga Grada.
festa sV. VlaHa
UNESCO-va je nematerijalna
svjetska baština od 2009. godine.
iz stariH škrinja
Posebno živopisnom Festu Ëine
vjernici iz okolice odjeveni u
bogato urešene nošnje i okiÊeni
zlatnim tradicionalnim nakitom.
1
kandelora (1)
Za poËetak Feste sv. Vlaha dubrovaËki
biskup pušta bijele golubice,
simbol mira i slobode, a potom
se puk poziva u Crkvu sv. Vlaha
na grliËanje, obred blagoslova
koji se izvodi s dvije isprepletene
svijeÊe za zaštitu od bolesti grla.
izVijanje barjaka (2)
Barjaci (zastave) iz župa DubrovaËke
biskupije dolaze ispred Crkve sv. Vlaha,
te se izvijaju pozdravljajuÊi Parca.
tizianoVo platno (3)
sa svetim Vlahom koji drži model
Grada Ëuva se u dubrovaËkoj Katedrali.
2
3
prema: George Bernard Shaw, 1929.
ako tražite raj na zemlji, doite u dubrovnik
1
1
2
otok lokrum (1)
posebni rezervat šumske vegetacije,
pod zaštitom UNESCO-a, omiljeno
kupalište i izletište u neposrednoj
blizini Grada, u isto je vrijeme
egzotiËno i tajanstveno mjesto uz
koje se vežu mnoge legende.
neptunoVa fontana (2)
U sklopu Arboretuma nalazi se
barokna fontana iz 1736. godine,
posveÊena Neptunu ∑ bogu mora.
arboretum u trstenom
najstariji je i jedinstven spomenik
hrvatske vrtne arhitekture iz
1498. godine, nastao na prostoru
ladanjskog posjeda dubrovaËke
plemiÊke obitelji GuËetiÊ-Gozze.
1
12
1
2
elafiti (1)
ili Jelenski otoci, arhipelag je u
neposrednoj blizini Dubrovnika.
NajveÊi i naseljeni otoci su Kalamota
(KoloËep), Lopud i Šipan.
ljetnikoVac sorko»eVi∆ (2)
gotiËko-renesansna graevina,
biser arhitekture svog vremena
nalazi se na poluotoku Lapad. U
prekrasnom okruženju vrta i ribnjaka
ili u freskama urešenim sveËanim
dvoranama održavali su se plesovi,
koncerti i kazališne veËeri.
iGnjat job "masline i" (3)
ulje na kartonu, 1936., UmjetniËka
galerija Dubrovnik.
3
1
plaža banje (1)
najpoznatija je dubrovaËka plaža, u
neposrednoj blizini stare gradske
jezgre s predivnim pogledom na
dubrovaËke zidine, otok Lokrum,
te blještavo plavu puËinu.
u đardinima dubroVnika
DubrovaËki renesansni vrtovi
posebna su kategorija krajobrazne
arhitekture. Nastali su kao vrtovi za
ugodu oko vila i prigradskih kuÊa u
XV. i XVI. st., kao odraz promjena u
naËinu življenja dubrovaËke vlastele
i bogatih puËana. Pored autohtonog
raslinja u njima se mogu pronaÊi i
egzotiËne biljke koje su dubrovaËki
pomorci donosili iz dalekih zemalja.
himna slobodio lijepa, o draga, o slatka slobodo
prema: Ivan GunduliÊ, Dubravka, praizvedba 1628.
Hamlet na loVrjencu (1)
Lik Hamleta na tvravi Lovrjenac,
za koju kažu da je neodvojiva od
najslavnijeg Shakespeareovog teksta,
oživio je 1989. oskarovac Daniel
Day Lewis u gostujuÊoj predstavi
londonskog National Theatrea.
dubroVa»ke ljetne iGre
Svake godine 10. srpnja, na
Orlandov stup uzdiže se zastava
Libertas, oznaËavajuÊi poËetak
najdugovjeËnijeg dubrovaËkog
glazbeno-scenskog festivala koji postoji
još od 1949. godine, pretvarajuÊi
svakog ljeta gradske trgove, ulice
i crkve u scenske prostore.
1
konaVoski Vez (1)
originalno je vezen svilenim koncem
dobivenim od dudova svilca koji
se uzgajao u svakoj konavoskoj
kuÊi. Strogo simetriËni geometrijski
motivi najËešÊe su raeni u
crvenoj, crnoj i tamnozelenoj
boji sa zlatnoæutim obrubima.
zlatarski zanat
u Dubrovniku spada meu najstarije
i najpoznatije zanate uopÊe, a
zlatarsko umijeÊe njeguje se od XIII.
st., s najsnažnijim procvatom u XIV. i
XV. st.. DubovaËki zlatari svojim su
vještim rukama izraivali omiljene
urese dubrovaËkih gospòa.
1
1
1
1
2
3
jacqueline kennedy (1)
u posjetu Dubrovniku.
ljekarna male bra∆e (2)
najstarija je europska ljekarna
koja i danas radi.
josip ruđer boškoVi∆ (3)
hrvatski matematiËar, astronom, geodet,
fiziËar, teolog, filozof, pjesnik i diplomat
roen je 1711., u Dubrovniku.
zelenci (4)
jedini renesansni bronËani kipovi
u Hrvatskoj, od milja: Maro i
Baro, zbog boje patine nazvani
Zelenci, stoljeÊima izbijaju ure na
glavnom gradskom zvoniku.
2
4
prema: Dragutin TadijanoviÊ, 1954.
velicanstvo mora
Valobran kaše (1)
Osim zaštite od udara vjetra
i valova, Kaše su služile i kao
zaštita od upada neprijateljskih
brodova u gradsku luku.
u zaGrljaju s morem
Dubrovnik se razvio na plodovima
unosne pomorske trgovine kroz
povijest, a u XVI. st. dubrovaËka je
mornarica bila treÊa po snazi i veliËini
na svijetu. I danas su uz more vezane
dvije najznaËajnije gospodarske grane
Grada ∑ pomorska trgovina i turizam.
1
1
diVlja liGa (1)
najpoznatije je svjetsko amatersko
vaterpolsko prvenstvo koje se odvija
na dubrovaËkim plažama i kupalištima
sredinom ljeta. To je jedinstvena
tradicija amaterskog sporta koja, s
prekidima, traje više od 80 godina.
edward i wallis (2)
Nakon što je Edward 1936. godine postao
kraljem, a Wallis Simspon pokrenula
razvod od supruga, zajedno su otišli na
krstarenje Jadranom i tom prigodom
proveli nekoliko dana u Dubrovniku.
2
1
trđaVa loVrjenac (1)
monumentalni je fortifikacijski
objekt koji se uzdiže iznad stijene
visoke 37 metara, s važnom ulogom
obrane sa zapadne morske strane.
Iznad ulaznih vrata u kamenu
je uklesano Non Bene Pro Toto
Libertas Venditur Auro (Sloboda se
ne prodaje ni za svo blago svijeta).
Grad za sVa Godišnja doba
Kad više nije tako toplo u Dubrovniku
možete doživjeti veliËanstvene
prizore. Kad bura izbistri zrak ili kad
jugo podigne more, kad se noÊu vide
sve zvijezde ili kad valovi udaraju po
hridima na kojima leži Grad ∑ znalci
kažu u Dubrovniku je tad najljepše.
oe se ije, pije i trumpa...
prema: Marin DræiÊ, Dundo Maroje, praizvedba 1551.
ljuta naran»a
simbol Dubrovnika, oduvijek je
krasila dubrovaËke ardine i bila
nezaobilazan detalj uz kamene
zidove samostana i ljetnikovaca.
festa od kamenica
OËuvano prirodno orkuženje
stonskog Malog mora idealno je za
uzgoj nadaleko poznatih stonskih
kamenica, posebno ukusnih negdje
u ožujku oko Feste od kamenica.
1
penGana jaja (1)
Za Uskrs u dubrovaËkom kraju jaja se
pengaju ∑ oslikavaju i ispisuju pËelinjim
voskom, te potom bojaju. Ispisana
lijepim porukama daruju se najdražima,
a ova tradicija saËuvana je do danas.
malVasija i plaVac
DubrovaËka Malvasija, bijelo vino iz
Konavala, kojeg su zbog izvanrednih
svojstava nazivali nektarom bogova,
uz Ëuveni Plavac, crnu sortu, s
padine DingaË na Pelješcu, spada
u vrhunske enološke doživljaje s
karakterom tla i podneblja.
dubrovnik dar za cijeli život
prema: Luko Paljetak, 2011.
1
kraljeVske šetnje (1)
Vojvoda od Edinburgha u Dubrovniku.
biti ili ne biti (2)
Hamleta su na Lovrjencu uprizorili
mnogi poznati glumci, a meu njima
i najpoznatiji hrvatski glumac s
holywoodskom adresom Goran VišnjiÊ.
maGi»ne no∆i
NoÊu Grad mistiËno izroni iz mraka
ocrtan rasvjetom, a trgovi, palaËe i
utvrde postaju pozornice koje nude za
svakog ponešto: koncerte, predstave,
izložbe, uliËne zabave; tu su i noÊni
klubovi, restorani, barovi... ukratko,
zabava do ranih jutarnjih sati.
2
1
stradun ili placa (1)
najveÊa je, najšira i najljepša
dubrovaËka ulica, saloËa od
Grada, veliËanstvena pozornica
života na otvorenom.
rituali žiVota
U svakom gradu najzanimljiviji su
svakodnevni rituali života, pa je tako
i u Dubrovniku. Svakako zavirite u
neku radionicu lokalnog maranguna,
kalafata, sarte, crevljara ili brica.
1
1
1
park orsula (1)
Sagraena na strmini uz nekadašnji
karavanski put, Crkva sv. Orsule
(Ursule) središnja je graevina
mistiËnog prostora Parka Orsula s
nezaboravnim pogledom na Grad.
za zaljubljene (2)
Đir koji zapoËinje na Pilama preko
Straduna završava s rukom u
ruci na Porporeli, ispod crvenog
ferala. Porporela je omiljeno mjesto
zaljubljenima, sanjarima ili ljubiteljma
prirode i mora, s pogledom na
Lokrum i prostranstvo Jadrana.
2
2
S R E D O Z E M N O M O R E
A T L A N T S K I O C E A N
S J E V E R N O M O R E
DubrovnikMadrid
Lisabon
RabatAlæir
Tunis
Tripoli
Kairo
Tel Aviv Amman
DamaskBeirut
Nikozija
Atena
Tirana
Sarajevo Beograd
Budimpeπta
ZagrebLjubljana
BeËBern
ParizLuxemburg
Bruxelles
Amsterdam
London
Kopenhagen
Helsinki
Talin
Riga
Vilnius
Minsk
Moskva
Kijev
Kiπinjev
Oslo
Stockholm
Dublin
Bratislava
Prag
VarπavaBerlin
Rim
Skoplje
Sofija
Bukureπt
Ankara
13.2 13.3 14.4 16.9 21.3 25.2 28.8 28.9 25.4 21.4 16.6 13.3 ºc
dubroVnik
koordinate: 42º38'25''N 18º06'30''Edræava: HrvatskaÆupanija: DubrovaËko-neretvanskapovrπina: 143,34 km2
broj stanovnika (2011): 42 641poπtanski broj: 20 000pozivni broj: 020
prosjeËne dnevne temperature
S R E D O Z E M N O M O R E
A T L A N T S K I O C E A N
S J E V E R N O M O R E
DubrovnikMadrid
Lisabon
RabatAlæir
Tunis
Tripoli
Kairo
Tel Aviv Amman
DamaskBeirut
Nikozija
Atena
Tirana
Sarajevo Beograd
Budimpeπta
ZagrebLjubljana
BeËBern
ParizLuxemburg
Bruxelles
Amsterdam
London
Kopenhagen
Helsinki
Talin
Riga
Vilnius
Minsk
Moskva
Kijev
Kiπinjev
Oslo
Stockholm
Dublin
Bratislava
Prag
VarπavaBerlin
Rim
Skoplje
Sofija
Bukureπt
Ankara
izdaVa»
TuristiËka zajednica Grada Dubrovnika
dizajn
Orsat FrankoviÊ, Goran Raukar
tekst
Luko Paljetak
leGende
TuristiËka zajednica Grada Dubrovnika
lektura i podnasloVi
Mirjana KaznaËiÊ
fotoGrafije
Andrija Carli, Ivan DimnjakoviÊ, Darko
FabijaniÊ, Marko FortunatoviÊ ErcegoviÊ,
Neven JerkoviÊ, Boris JoviÊ, Iva JuriÊ
(BeCraft), Branimir Kvartuc (Cropix d.o.o.),
Zoran MarinoviÊ, Mario RomuliÊ & Dražen
StojËiÊ, Miho Skvrce, Željko TutnjeviÊ, Darko
Vrbica, Marko Vrdoljak i Josip Žuvela
foto arHiVi
Arhiv Tošo Dabac, Diving Center Blue Planet,
Culture Club Revelin, Dubrovnik Cable Car,
DubrovaËki muzeji, DubrovaËke ljetne igre,
DubrovaËka žiËara, Hotel Excelsior Dubrovnik
(foto arhiva ALH), turistiËka agencija Gulliver
Travel, hotel Villa Dubrovnik, JC Orsan,
Lukša LucianoviÊ i TZ Grada Dubrovnika
tisak
Tiskara Alfa-2, veljaËa 2012.
visit.dubrovnik.hr