Dva nastavna sata 6. razred

Gospodarske posljedice velikih geografskih otkrića

Ishod predmeta: Učenik objašnjava gospodarsku dinamiku i njezinu važnost u srednjem i ranom novom vijeku.

Uvodni dio

Pogledaj kartu! Europljani su se istaknuli u otkrivanju novoga svijeta. Strelice na karti označavaju

zemlju iz koje su istražitelji krenuli u otkrivanje novoga svijeta. Odgovori na sljedeća pitanja:

a) iz kojih zemalja su istražitelji krenuli na put do novootkrivenog kopna?

b) u koje zemlje su se istražitelji uputili?

c) koji su razlozi otkrivanja drugih zemalja?

d) jedna strelica na karti ne predstavlja put od zemlje do novootkrivenog kopna, što misliš koje je

boje ta strelica? Uskoro ćeš saznati!

Glavni dio

Otkriće Grenlanda

U 10. stoljeću su sjevernu Europu naseljavali Vikinzi, koji su se hrabro upuštali u istraživanja

nepoznatih krajeva. Između kraja IX. i početka X. stoljeća nekoliko tisuća norveških obitelji je zbog

nezadovoljstva ponašanja kralja (politički razlozi) krenulo na zapad. Stigli su na otok Island gdje su

osnovali koloniju. Norveški Viking Erik Crveni iz mlade kolonije koju su Vikinzi bili uspostavili na

Islandu, zbog političkih razloga morao je s obitelji u progonstvo te je ploveći morem 982. godine otkrio

Grenland. Grenland je bio zaleđen otok. Prema legendi, Erik Crveni nagovara stanovnike Islanda da

pođu s njim, lažno im govoreći da je otkrio zemlju koja nije kao Island, puna leda i kamenja, nego da

je otkrio zelenu zemlju (engl. Greenland) kako bi ga slijedili. Kasnije su i druge grupe doseljavale s

Islanda.

Zadaci!

Slika 1. Krajolik Islanda Slika 3. Krajolik Grenlanda Slika 2. Ilustracija Erika

Crvenog

1. Zašto je došlo do migracija iz Norveške krajem IX. i početkom X. stoljeća? ________ __________________________________________________________________________.

2. Norveški Viking imenom _______________ iz mlade kolonije koju su Vikinzi bili uspostavili na otoku ____________ (označen ljubičastom bojom), zbog političkih razloga morao je s obitelji u progonstvo te je ploveći morem 982. godine otkrio ____________ (označen zelenom bojom).

Jedan od kolonista Grenlanda je, putujući s Islanda na Grenland, zalutao i postao prvi Europljanin

koji je stupio na američko kopno.

Sin Erika Crvenog, Leif Ericsson, krenuo je tražiti zemlju koju su kolonisti prije vidjeli (američko kopno).

Tako je oko 1000. godine stigao do zemlje koja je bila ravna i šumovita s bijelim pjeskovitim obalama

i nazvao ju je "Markland" (šumska zemlja). Smatra se da je to danas Labrador. Spominje da je jedan

član Leifove posade, našao grožđe. Leif je zato ovu zemlju imenovao Vinland.

Tijekom XIII. stoljeća Europljani su došli u dodir s civilizacijama Bliskoga i Dalekoga istoka.

Uspostavljeni su kopneni trgovački putovi između Europe i Azije. Trgovac i putopisac Marko Polo

krenuo je na putovanje iz Korčule u Kinu karavanom Putem svile i začina, trgovačkim putem

zahvaljujući kojem je razna roba (cvijeće, biljke, začini i dragulji) našla svoj put do Europe. Karavana

je veća grupa trgovaca ili drugih putnika, koji se zbog uzajamne zaštite, kreću zajedno u dugim

kolonama već ustaljenim karavanskim putovima. Takva roba postala je sve dostupnija, a samim time

i jeftinija, što je omogućilo dostupnost širem krugu ljudi. Tim putem su se razmjenjivali ljudi, znanje i

uspostavljali diplomatski odnosi. Začini su se koristili kao platežno sredstvo. Možeš li zamisliti da se i

danas začini koriste kao platežno sredstvo? Objasni!

Slika 4. Vikinški drakar - dugi uski brod, građen za skandinavske ratnike Vikinge, vrlo brzi, lagani i

sposobni za plovidbu morem. Njima je plovio vikinški istraživač Leif Ericsson preko Atlantika

Međutim, trgovačka razmjena Europe i Azije je otežana ili je prekinuta jer su Turci Osmanlije osvojili dio

trgovačkih putova, čime je roba postala skuplja ili nedostupna. Bilo je potrebno pronaći druge putove za

trgovačku razmjenu.

Istraži!

a) kakvi zemljovidi i pomorske karte su se koristile od XIV. stoljeća?

b) što je kompas, a što je astrolab?

Europske zemlje tragale su za novim trgovačkim putovima do Dalekog istoka. Portugalac Bartolomeo

Dias do Indije se zaputio 1486. i stigao do rta Afrike, koji je prozvan Rtom dobre nade. Pomorac iz

Genove Kristofor Kolumbo je portugalskom kralju ponudio dolazak do Indije ploveći prema zapadu

Zadaci!

Za domaću zadaću izradi digitalni plakat, prezentaciju ili video uradak o:

a) životu Marka Pola ili

b) začinima i njihovoj vrijednosti koji su se koristili u trgovanju između Europe i azijskih zemalja

Slika 5. Karavana

Slika 6. Najstarija originalna

kartografska rukotvorina: nautička

karta Sredozemnog mora. Druga

četvrtina 14. stoljeća.

Slika 7. Kompas ili busola je

magnetska naprava koja služi za

određivanje smjera na Zemljinoj

površini u odnosu na sjeverni i

južni pol.

Slika 8. Astrolab je povijesni

astronomski instrument za mjerenje

kutova koji su koristili klasični

astronomi i astrolozi. Između ostalog,

koristio se za određivanje i predviđanje

položaja Sunca, Mjeseca, planeta i

zvijezda, određivanje mjesnog vremena

iz zadane zemljopisne dužine i obrnuto.

jer je mislio da će doći u Indiju s njezine istočne strane, ali portugalski kralj je to odbio držeći se

sigurnijeg puta do Indije oko Afrike. Međutim, španjolski je kralj prihvatio Kolumbov prijedlog da se

do Indije dođe ploveći na zapad i tako je Kristofor Kolumbo 1492. godine stigao na američko tlo

(misleći da je stigao do Indije). Može se reći da je Amerika otkrivena slučajno. Otkrivanje Amerike je

toliko važno da njime označavamo kraj srednjega i početak novog vijeka. Kristofor Kolumbo do smrti

je bio uvjeren da je stigao u Indiju, ali talijanski pomorac Amerigo Vespucci je ustvrdio da nije riječ o

Indiji, nego da je riječ o posve novom kontinentu, koji je naposlijetku nazvan po njemu - Amerika.

Portugalac Vasco De Gamma prvi je Europljanin koji je oplovio Afriku i dospio do Indije. Otvorio je

trgovačke putove iz zapadne Europe prema Istoku. Zahvaljujući njemu, Portugal je postao pomorska sila.

Ferdinand Magellan je portugalski pomorac i istraživač. Organizirao je i vodio prvo putovanje oko

svijeta 1519. godine. Španjolci i Portugalci podijelili su novootkrivene i kolonizirane zemlje među

sobom, što je često izazivalo sukobe.

Slika 9. Talijanski pomorac

Kristofor Kolumbo

Slika 10. Iskrcavanje Kolumba 1492. na

američko tlo i prvi susret s američkim

domorocima-Indijancima

Slika 11. Replika španjolske karake

Santa Maria s kojom je Kolumbo

doplovio do Amerike

Slika 12. Talijanski pomorac

Amerigo Vespucci

Slika 13. Portugalski pomorac

Vasco de Gamma

Slika 14. Portugalski pomorac

Ferdinand Magellan

Zadatak

1. Na karti zelenom bojom označi dvije države koje su najvažnije za geografska otkrića. Nazivi tih država su _________________ i _______________ . 2. Na karti crnom olovkom povuci liniju iz zemlje iz koje je isplovio pomorac Kristofor Kolumbo do

zemlje ili točke na karti do koje je Kolumbo stigao/uplovio

3. Na karti crvenom olovkom povuci liniju iz zemlje iz koje je isplovio pomorac Bartolomeo Dias do

zemlje ili točke na karti do koje je Dias stigao/uplovio

4. Na karti žutom olovkom povuci liniju iz zemlje iz koje je isplovio pomorac Vasco De Gamma do

zemlje ili točke na karti do koje je Gamma stigao/uplovio

Konkvistadori i propast američkih civilizacija

Moreplovci koji su stigli do Sjeverne, Srednje i Južne Amerike imali su različite odnose s

domorodačkim stanovništvom koje su tamo zatekli. Kolumbo je uglavnom imao dobre odnose s

domorodačkim stanovništvom. Kolumbo je nove zemlje pripojio Španjolskoj, ali domorodačko

stanovništvo nije razumjelo značaj tog čina. Nakon Kolumba u Srednju i Južnu Ameriku dolaze

konkvistadori - španjolski vojnici pustolovi u službi svoje vlade, koji su, uz okrutnosti počinjene nad

domorocima te pljačku zatečenih civilizacija, osvojili za Španjolsku tijekom XVI. st. prostrana područja

u Srednjoj i Južnoj Americi. Za uspješna osvajanja vlada ih je nagrađivala plemićkim naslovima,

povlasticama i golemim posjedima u novostečenim zemljama. Najpoznatiji lik među konkvistadorima

bio je Hernando Cortés, koji je s malom skupinom vojnika i koristeći se Indijancima nepoznatim

vojnim metodama, konjima i vatrenim oružjem, zarobio aztečkog vladara i osvojio Meksiko. Znameniti

konkvistador je i Francisco Pizarro, koji je uništio carstvo Inka u današnjem Peruu. Narod Asteka u

Meksiku i narod Inka u Peruu nisu bilo naročito tehnološki razvijeni kao Europljani i Azijci, ali imali su

napredne kulture. Gradili su veličanstvene gradove pune blaga. Glavni grad Astečkog Carstva bio je

grad Tenochtitlan.

Slika 15. Prikaz astečkog grada Tenochtitlana

Slika 17. Konkvistador Hernando Cortez

Slika 18. Konkvistador Francisco Pizarro

Slika 16. Prikaz načina života naroda Inka

Teritorij Novog svijeta podijelili su Portugal i Španjolska. U kolonizaciju su se uključili i drugi europski

narodi. Englezi su kolonizirali istočnu obalu Sjeverne Amerike i odatle se postupno širili u

unutrašnjost. Na novom kontinentu su se pojavili i Francuzi. Europljani su na američkom tlu zatekli

razna indijanska plemena koja su govorila različitim jezicima i način života im se razlikovao. Bavili su

se ribolovom, lovom, a neki i poljodjelstvom. Živjeli su u skladu s prirodom. Dolaskom Europljana

došle su i bolesti s kojima se indijanska plemena do tada nisu susrela. Bolesti su ih desetkovale. Broj

indijskih plemena, što zbog bolesti, počeo se smanjivati i zbog okrutnosti europskih osvajača koji su

od indijanskih plemena najčešće tražili zlato.

Razmisli i odgovori

Rad u paru.

1. Što misliš o postupanju pomoraca prema domorocima?

2. Je li opravdano takvo postupanje pomoraca prema domorocima?

3. Što su moreplovci željeli od domorodaca?

Dugoročne posljedice španjolskih osvajanja bile su goleme. Suvremeni povjesničari često

upotrebljavaju pojam „Kolumbovska razmjena“ kao naziv za veliku „izmjenu dobara“ koja se dogodila

između Europe i Amerike, počevši od razdoblja velikih osvajanja. Mnoge poljoprivredne kulture, biljke

i životinje stigle su preko Atlantika u Europu – krumpir, ananas, puran, suncokret, magnolija, kukuruz,

čokolada itd., dok su iz Europe u Ameriku stigle domaće životinje poput koza, konja, goveda, svinja,

kokoši te voće i povrće poput jabuka, banana, mrkve, maslina, graška itd. S druge strane, epidemije

koje su poharale američke domoroce rezultirale su nestankom radne snage koju su Europljani

nadoknadili uvozom robova iz Afrike. Tako je počela jedna od najvećih prisilnih migracija u povijesti.

Nakon poraza i uništenja domorodačkih društava počeli su pristizati valovi europskih kolonista koji su

se izmiješali s lokalnim stanovništvom i s vremenom izgradili suvremene nacije američkoga

kontinenta. Osim toga, „otkriće“ Amerike rezultiralo je preusmjeravanjem mnogih glavnih trgovačkih

ruta, čime je nakon višetisućljetnog razdoblja Sredozemlje izgubilo značajku vodećeg svjetskog

tržišta. Velika geografska otkrića potvrdila su pretpostavku da je Zemlja okrugla. Razvijaju se nove

trgovačke velesile na obalama Atlantskog oceana – ponajprije Portugal i Španjolska, zatim i

Nizozemska, Francuska i Engleska.

Razmisli i odgovori

Velika „izmjena dobara“ se dogodila između Europe i Amerike.

1. Koja dobra uživaš koja su prenesena preko Atlantika iz Europe u Ameriku?

2. Koja dobra uživaš koja su prenesena preko Atlantika iz Amerike u Europu?

Završni dio.

Zadaci

1. Popuni grafički crtež s tehnološkim otkrićima koja su doprinijela geografskim otkrićima. Prema potrebi nadopuni crtež s još oblika.

2. Isplovljavaš s europskog kopna u potrazi za neotkrivenim teritorijem/kontinentima. Zamisli da si otkrio američko tlo! Plovidba je trajala pet tjedana!

Svoje doživljaje na moru, osjećaj otkrivenja kopna nakon pet tjedana plovidbe i susret s domorocima na američkom tlu podijeli s nama koristeći alat za snimanje govora Vocaroo. Poveznica na alat: https://vocaroo.com/

Kviz

Riješi kviz na sljedećoj poveznici: https://www.bookwidgets.com/play/79YH7K?teacher_id=4795678109728768

Izlazna kartica

Izlazna kartica nalazi se na sljedećoj poveznici: https://www.bookwidgets.com/play/59ZE5R?teacher_id=4795678109728768

Napomena: slike, crteži i ilustracije korišteni u ovom digitalnom otvorenom sadržaju označeni su CC licencijama za ponovnu uporabu.

Geogra-fska

otkrića

Teh. otkriće 1:

Teh. otkriće 4:

Teh. otkriće 3:

Teh. otkriće 2: