DVOMATINO PELARENJE U KONICAMA NASTAVLJAAMA Ovaj nain pelarenja moe se primijeniti u svakoj konici nastavljai koja ima dovoljno nastavaka, ali senajlake primjenjuje u konici tipa L-R i Farrar. Tee je pelariti ovim nainom u konici Dadant-Blatt zbog razliite visine okvira u meditu i ploditu. U ovoj konici su ramovi u ploditu veih dimenzija,pa su kompleti sa nastavcima previe teki za rad.Veina pelara u svijetu i kod nas koji pelare ovimnainom, primjenjuju konicu tipa L-R na svojim pelinjacima. Ona ima i niz prednosti, a malo nedostataka nad ostalim tipovima konica. Jedan od nedostataka je stoje nepogodna za utovar i istovar u prijevozu na pae zbog visine veeg broja nastavaka u jednoj konici. Za jako pelinje drutvo u ovom tipu konica treba 6-7 nastavaka.Ali, selei pelari koji imaju ovaj tip konica i pelare dvomatinim pelarenjem, obino ugrauju na palete od 6 do 10 konica,pa ih ili prevoze na autoprikolicama ili na paletama tovare autokranom na prijevozna sredstva. Sve je tako isplanirano da se prijevoz obavlja bezvelikog fizikog rada. Posao sa velikim brojem nastavaka je olakan, jer imamo mogunost da u konici vrimo razne kombinacije. Razdjelna daska, koja je uvijek sastavni dio svake konice, u ovom nainu pelarenja moe da se iskoristi u razne svrhe. Glavni zadatak razdjelne daske je da preusmjeri pele izletnice iz pomonog pelinjeg drutva u zajedniko medite. Samo u konicama nastavljaima I ovim nainom pelarenja mogu se razviti najbrojnija pelinja drutva. Zato se u ovakvim konicama i dobijajunajvei prinosi u medu. Na sljedeim stranicama u detaljno objasniti sve postupke u radu ovim tipom konica u dvomatinom pelarenju, govorei o tome kako ga ja primjenjujem na svom pelinjaku. Sva objanjenja bit e 111 prikazana slikama, da italac moe lake shvatiti objanjenje. Radi toga sam kao plodite na podnjai oznaio sa Pl i ono je glavno plodite. Pomono plodite, koje se uvijek nalazi u zadnjem nastavku ispod poklopca,oznaio sam sa P2. Izmeu dva plodita u panoj sezoni je uvijek zajedniko medite. Zavisno od jaine pelinjeg drutva, medite zauzima u nekim rodnim godinamai do 5 nastavaka.FORMIRANJE DVOMATINIH PELINJIHDRUTAVA U L-R KONICAMAFormiranje dvomatinih pelinjih drutava moe da se vri uvijek kada pele izlijeu iz konice. Jedan od naina je da se od dvije L-R konice u kojima je po jedno pelinje drutvo, i koje su na pelinjaku postavljene jedna pored druge, formiramo jednu konicu. Postupak formiranja je olakan, jer imamo spremna dva pelinja drutva koja treba postaviti pod isti krov.Ovaj postupak se sastoji u tome da izaberemo od ta dva pelinja drutva ono koje e nam biti na podnjai kao proizvodno sa ploditem Pl, a koje ispod poklopca kao pomono P2.Kao proizvodno pelinje drutvo stavljamo ono koje je jae, odnosno koje je brojnije. Zavisno od postolja na kojim su dosad bile te konice, najbolje je da se nofovormirana konica nalazi na mjestu te dvije konice. Pele koje se vraaju sa pae nau tada samo jednu konicu I ulaze na jedno lij eto. U poetku, jedan period, pele uzbunjene oblijeu oko novopostavljene konice. Izmeu ta dva pelinja drutva postavlja se razdjelna daska i ostavlja se otvoreno samo jedno gornje lijeto.Moe biti otvoreno ili Li ili L3. Donja lijeta L2 i L4 treba da su zatvorena. Kad se na ovaj nain formira dvomatino pelinje drutvo, pomono drutvo izgubi sve izletnice.112Drugi postupak je formiranje vjetakog roja iznad razdjelne daske. Novoformiranom vjetakom roju trebadodati sparenu maticu i stimulisati ga pogaicama.U ovom sluaju, kao pomono pelinje drutvo iznad razdjelne daske moe se prenijeti i pelinje drutvo iz nukleusa. U praksi postoji nain da se formiraju vjetaki rojevi koje dijeli razdjelna daska. Oko njih tada imamo vie posla, kad nastojimo (radimo) da ih stimulisanjem razvijemo u jaka pelinja drutva za iduu godinu.Postoji jo naina na koji moemo prijei sa jednomatinog na dvomatino pelarenje. U primjenirazdjelne daske uvijek lijeto LI i L3 slue za pomono pelinje drutvo P2, a lijeto L2 i L4 slue za ulaz pela u zajedniko medite.DVOMATINO PELARENJE U L-R KONICIPostupak u radu oko dvomatinih pelinjih drutava u toku godine poeu objanjavati polazei od poetka avgusta mjeseca. U zavisnosti od toga kada je formirano dvomatino pelinje drutvo u tom periodu postoje znatne razlike.1) Ako smo takva pelinja drutva formirali poslije zadnjeg vrcanja meda, a to je oko polovine jula, do poetka augusta ona se nalaze u tri nastavka. Od tih nastavaka dva zauzima glavno proizvodno drutvo sa ploditem Pl, a jedan nastavak pomono pelinje drutvo sa ploditem P2. U tom sluaju treba se potruditi da se pelinja drutva brojano razviju i u zimu uu sa dovoljnim brojem pela. Ako smo im obezbijedili mlade kvalitetne matice prilikom formiranja, sve ostalo je lake.U tom periodu na svakom pelinjaku ima uvijek izgraenog saa, pa ni u tome pelinja drutva nee oskudijevati.Polovinom augusta nastupa bespani period, pa je u tom periodu veoma opasno nadraajno prihranjivati novoformirana pelinja drutva. Zato treba upotrijebiti icoje dodajemo odmah pri formiranju novih pelinjih drutava. Takva novoformirana pelinja drutva do polovine septembra pojedu 3-4 kilograma pogaica. U cijelom tom periodu matica je stimulisana i ona do tada proizvede 12-13 ramova sa leglom. Za oko dva mjeseca pelinja drutva se dovoljno razviju da su spremna za normalno prezimljavanje. Na taj nain obezbjeujemo brojano stanje pela za iduu godinu.2) Ako se u jednoj konici ve nalazi dvomatino pelinje drutvo, kojim se kao takvim ve prije koristilo, ono tada zauzima 3-4 nastavka. Broj nastavaka postepeno smo smanjivali izbacivanjem iz upotrebe nekvalitetnih ramova.U takvoj situaciji pelinje drutvo je prethodno ve dobilo mladu maticu i ona je nastavila sa polaganjem jaja odmah kada uklonimo staru maticu. Na taj nain pelinje drutvo ne-_xv ma zastoja u obezbjeivanju brojanog stanja pela. U ovoj situaciji nije potrebno posebno stimulisanje matica, jerone imaju dosta bolje uslove nego novoformirana pelinja drutva u prvom sluaju. Priprema za zimu u ovom tipu konica odvija se na isti nain kao i kod dosada opisanih konica. Svi postupci, od tretiranja pro-Konica L-R u dvomatinompelarenju tiv varoe, rasporeda ramova, obezbjedivanje oko 10 kilograma istog meda pojednom pelinjem drutvu, moraju se obaviti na poetku avgusta mjeseca, jer od tog posla koji tada uradimo zavisi kakva emo pelinja drutva imati za prvu pau iduegodine.Treba obezbijediti dopunu hrane za zimu, i to do ukupno 15 kilograma po svakom pelinjem drutvu. Ovo obezbjedivanje zimske zalihe treba obaviti na samom poetku mjeseca avgusta. Prihranjivanje treba obaviti u to kraem roku, u koliinama 2-3 litra sirupa, a u tom periodu nema pae u prirodi, pa moramo biti veoma oprezni da ne izazovemo grabe na pelinjaku. Prije poetka prihranjivanja u svim konicama moramo suziti lijeta, na irinu koja je u zavisnosti od jaine pelinjih drutava.Neki pelari prokuhavaju sirup, a neki ne. Ja za prihranjivanje ne prokuhavam sirup, jer on odaje miris.Sipanje sirupa u hranilice treba obavljati kasno naveer kada izvan konice nema pela. Tada moramo prihranjivati sva pelinja drutva na pelinjaku, pa i nukleuse,ako ih imamo na pelinjaku. Ovaj problem pelari u zapadnim zemljama nemaju. Oni ne prave sirup sami nego ga kupuju u pelarskim prodavnicama.Ali, to je najvanije, njegovom upotrebom se postieda nikada ne dolazi do grabei. Sirup je takvog hemijskog sastava da uope ne odaje miris, tako da uredovnim poslovima oko pela pelar u velike hranilice sipa svakom pelinjem drutvu po 12 litara sirupa. Takva su pakovanja u kantama, a ona je obino i dovoljna za zimsku dopunu.Kada se takav sirup naspe u hranilice i pri intenzivnom izlijetanju pela, one se ne uzbune i rade normalno kao da nema sirupa u hranilicama. Na taj nain pelari uope ne gube vrijeme na obezbjedivanje zimske zalihe pelinjim drutvima. Kada smo u optimalnom roku obezbijedili pelama zimsku zalihu hrane, one imaju dovoljno vremena da prerade dodati sirup i poklope sav med. U ovom periodu glavno pelinje drutvo zauzima donji nastavak na podnjai a nastavak iznad njega je gotovo pun meda.Iznad pregradne daske je pomono pelinje drutvo I ono ima samo jedan nastavak prostora.Ono je uvijek u prostoru jednog nastavka.Ali ono ima povoljniju situaciju za razvitak, jer se koristidijelom toplote glavnog pelinjeg drutva ispod sebe kroz pregradnu dasku.Zbog toga u toku zime pomono pelinje drutvo potroi manje hrane.Glavno pelinje drutvo formira klube na isti nain kao to je objanjeno za jednomatino. Polovinom oktobra i u ovom sluaju treba izvriti kontrolno tretiranjeprotiv varoe. U toku zimskog perioda, do kraja mjeseca januara, glavno pelinje drutvo zauzet e gornji nastavak pun meda. Ono je u potrazi za toplotom i hranom napustilo nastavak ispod.Pod ovakvim uslovima zazimljavanja, uginulih pela na podnjai je sasvim malo. O kvalitetu hrane za prezimljavanje pelinjih drutava ve je pisano na prethodnim stranicama knjige. Kada poinjemo da pripremamo pelinja drutva za zimovanje, tada treba razmiljati o najkritinijim situacijama kada pele zbog hladnoe 3-4 mjeseca nee moi da izlete na proisni let. Konica L-R u duomatinompelarenjuAli, nekih godina cijeli januar mjesec, pa i prvi dio februara, bude toliko topao da matica ranije poinje polagati leglo. Meutim, poslije lijepog vremena februar I mart znaju biti sa toliko niskim temperaturama da poloeno leglo pele ne mogu da pokriju i griju. U tom sluaju pele napuste dio legla koje obavezno propadne. Kada vrijeme otopli, pele moraju troiti hranu da oiste to uginulo leglo iz elija. Zbog toga nije preporuljivo davati pelinjim drutvima pogaice za stimulaciju odmah kada se pojave prvi topli dani na poetku januara. Ja u svojoj praksi primjenjujem dodavanje pogaica u zadnjoj nedjelji januara ili odmah na poetku februara. To je obino onda kada pele izvre proisni izlet. Kada se pele rasterete izmetnih otpada iz debelog crijeva, one tada postaju vitalnije. Pele mogu zauzeti novi poloaj na ramovima sa medom ako im med dotada, zbog nekih okolnosti, nije bio u potpunosti dostupan u meditu. Tu formiraju klube i od tada aktivnije poinju da hrane maticu, da bi ona polagala vie jaja. Sada one pele koje su se izlegle u jesen i nisu izraene oko njegovanja legla, obavljaju taj posao.Kod njih su lijezde za proizvodnju matine mlijei sada aktivirane.Prve pogaice koje dodam pelinje drutvo prenosi gotovo itav mjesec dana. Na kraju februara izvrim kontrolu i ako su pogaice gotovo prenesene odmah dodam jo po jednu. Na kraju februara obino bude po neki topao dan da se pele izletnice mogu due zadrati u prirodi. One tada pronalaze prvi svje polen. Tada treba postaviti i pojilice na pelinjaku. O tome je pisano na poetku knjige.Prvi letimian pregled otvorene konice koji obavimona brzinu, bez velikog zadravanja, izvrimo oko 15.marta. Kada prvi put otvaram konice, odnosno skidam pomono pelinje drutvo P2 sa glavnog pelinjeg drutva, to ide teko. Zbog toga je na svaki nastavak na odreenom mjestu prikovana po jedna drvena ploica.Kada ameriki no iskoristimo kao polugu, a prikovanu ploicu kao oslonac, onda do razdvajanja dva nastavka dolazi veoma lahko. Skidajui pomono pelinje drutvo uvijek skidamo i razdjelnu dasku i taj komplet obino stavljamo na izvrnut poklopac.Autorova razdjelna daska za duomatino pelarenjeUvijek nam u praksi dvomatinog pelarenja glavno pelinje drutvo zbog veeg broja pela bre prenesepogaicu. Zbog toga, kada dodajemo druge pogaice, uvijek u glavno drutvo treba dodati po dvije pogaice, a u pomono po jednu. Prilikom prvog letiminog pregleda konica samo moramo provjeriti da li ima legla u pelinjem drutvu. To se moe procijeniti i po unosu polena u konicu, ali letimian pregled je sigurniji. Ve u tom periodu vidi se razlika u radu jednomatinih i dvomatinih pelinjih drutava. U dvomatinim drutvima izlijetanje pela je masovnije, pele ranije kreu na pau a predveer se due zadravaju u prirodi.Polovinom marta, kada pele unose prve koliine nektara u konicu matica poinje polagati jo vie jaja. Tada dolazi do postepene smjene pela. Stare pele izumiru,pa se jedan period u konici nalazi manji broj pela nego stoje bio kad smo ih zazimili.Od tog perioda ja sam svoja pelinja drutva poinjao stimulativno da prihranjujem svaku drugu no, i to malim koliinama sirupa. Uz sve navedene uslove stimulisanja,pogaicama, sirupom i unosom polena i nektara iz prirode, u pelinjem drutvu mora biti oko 10 kilograma meda. Kada se u konici nalazi navedena koliina meda, pelinje drutvo osjea sigurnost, a time emo postii eljeni rezultat.Ako u konici nema meda u rezervi, a sve ostalo navedeno je primijenjeno, neemo postii eljeni rezultat.Od tada, radi svih navedenih naina stimulisanja, ne smijemo dozvoliti da matice budu blokirane u polaganju jaja. Ako je vrijeme toplo, a rad pela intenzivan, moemo jakim pelinjim drutvima izvriti prvo proirenje u plodinom nastavku. U tom periodu plodini nastavak je i dalje ispod pregradne daske.Prvo proirenje vri se stavljanjem jednog rama sa izgraenim saem na kojem su radnike elije, ali to sae treba da je tamnije. Taj ram postavljamo sa jedne strane do legla. Kad pravimo takva proirenja moramo paziti da u sluaju naglih zahlaenja pelinje drutvo svakog momenta bude u kontaktu sa hranom.U tom periodu, u drugoj polovini mjeseca marta,pele poinju unositi nektar od danarike i drugog ranog voa koje procvjeta. Danarika nam je jedan od orijentira za prvu glavnu pau. Ali, stimulisanje sirupom ja sam nastavljao i ako je temperatura bila nia, od 13C pa pele nisu mogle da izlijeu iz konice, ali su u konici sirup mogle da uzimaju iz hranilice. Sirupom sam ujedno obezbjeivao pelinja drutva i sa vodom.Na taj nain do kraja marta bilo je u svakom pelinjem drutvu 5-7 ramova sa leglom. U tom sluaju, a zavisnood vremenskih uslova i stanja u konici, vrio sam stimulisanje okretanjem ramova u nastavku ili kompleta nastavaka za 180. Tada se u prvom nastavku na podnjai nalaze ramovi u kojim ima malo meda ili konzervi-ranog polena. Iako je u drugom nastavku prepuno pelama,medom i leglom, matica ne prelazi u prazan nastavak ispod. U prvoj nedjelji aprila moemo izvriti prvo proirenje plodita. To radimo zamjenom nastavaka. Plodini nastavak Pl postavimo na podnjau, a onaj koji je bio na podnjai diemo na njega. Pele tada postepeno prenose med u gornji nastavak u prazne ramove.Za toplotom, a i slobodnim prostorom, ubrzo pree I matica u gornji nastavak.Kada matica dobije prazne ramove,ona intenzivno polae jaja, tako da u drugom nastavku ubrzo naemo 4-5 ramova sa zaleenimleglom. U tom period u konici je najvea potronja hrane.Tada ve poinje da cvjeta rano voe a ipolenova paa je bogata.Pored toga I dalje stimulativno prihranjujem svaku drugu no. Kada u pomonom pelinjem drutvu matici postane tijesno, u jednom nastavku vadim ramove sa zrelim leglom pa ih sputam u nastavak ispod pregradne daske.Na njihovo mjesto u plodite P2 dodajem ramove sa izgraenim saem matici na zalijeganje. I tada, u oba pelinja drutva, drim prisutnu pogaicu. Tako zasluaj naglog zahlaenja pelinje drutvo svakog momenta ima sve uslove za intenzivan razvoj.Prvo proirenje plodita u L-R koniciPelinja drutva sam pripremao za pau uljane repice koja poinje oko 15. aprila. Do tada su pele izletnice izlazile iz pomonog pelinjeg drutva na pau ili na izlaz LI ili izlaz, L3. Da bi italac lake shvatio objanjenje,objasniu kako pele iz plodita P2 izlijeu na izlaz LI.Taj izlaz Li bio je otvoren cijelom irinom od formiranja dvomatinog pelinjeg drutva. Ostali izlazi do tada su zatvoreni. Najlaki nain zatvaranja ovih lijeta je sa izrezanim komadiima spuve koji se tijesno nabijaju u izlaze. Kada hou da rasteretim plodite P2 pelama izletnicama, otvaram izlaze L2 i L3. Tada zatvaram izlaz Li koji je do tada bio otvoren.Sada u cjelokupnoj konici nastaje nova situacija.Sve pele izletnice iz plodita P2 koje su do tada izlazile na izlaz Li, kada ga zatvorim, nai e na drugom kraju otvoren izlaz L3 i kroz njeg izai na pau. Ali, kada se vraaju sa pae, ponovo e pokuati da ulaze na ulaz LI.Kada nau zatvoren ulaz Li, pronai e ulaz L2 koji se nalazi 5 milimetara nie. Sve izletnice na taj nain napustieplodite P2, tako da u njemu ostaju samo mlade pele koje do tada nisu izlijetale iz konice.Tada obino plodite P2 napusti 1/3 pela i pojaa glavno proizvodno drutvo ispod pregradne daske. Mlade pele iz plodita P2 bie prisiljene da izlijeu van konice, jer ih na to prisiljavaju bioloke potrebe pela.Zavisno od razvijenosti oba pelinja drutva, pred selidbu na pau uljane repice bie nekada potrebno dodati jo jedan nastavak koji tada stavljam ispod razdjelne daske. Oko 10. aprila uveliko poinje da behara voe a I unos nektara je povean, a svaki dan se poveava brojano stanje pela u konici.Do tada je izvrena potpuno smjena pela u konici.Sve zimske pele su izumrle, a kod mladih pela razvijajuse voskovne lijezde. Tada sae poinje da bijeli i ja tada poinjem da ubacujem ramove sa satnim osnovama.Postupak u tom poslu je da u novododani nastavak broj 1 diem iz oba plodita odreeni broj ramova sa medom i polenom, a na njihovo mjesto stavim ramove sa satnim osnovama.Time zapoljavammlade pele na izgradnji saa, a ujedno rastereujem plodita sa punim ramovima meda i polena.Nekih godina, u glavnom pelinjem drutvu Pl matica zna biti blokirana i unosom nektara, a I rezervnom zimskom zalihom koju pele nisu potroile. U poetku diem oko 3-4 rama, a ostali proctor u nastavku broj 1 popunim ramovima na kojim je izgraeno sae ili ramovi sa satnim osnovama. Nastavak br. 1 e mi sluiti kao medite, i u njemu se mogu postaviti ramovi sa izgraenim saem koji nisu za plodite.Ovim rasporedom ramova i dodavanjem nastavka br. 1. ja spremim konice za prijevoz na pau uljane repice. Svi ostali sitni poslovi koji treba da se obave do prijevoza na pau, obavljaju se na dan kada prevozim konice.Tu obino spada uvrivanje konica, otvaranje ventilacija itd.Stimulativno prihranjivanje vrim svaku drugu no, sve dok ne prevezena konice na pau uljane repice.Ali, u svakom pelinjem drutvu je, do cvjetanja bagrema stalno prisutna pogaica. Do poetka cvjetanja uljane repice, a to je oko 15. aprila, pelinja drutva u dvomatinom sistemu su u 3-4 nastavka.Prvo proirenje medinogprostora u L-R koniciKada prevezeni pele na pau uljane repice, kao izlaz za pomono pelinje drutvo P2 opet otvaram ijetoLi. Donjem glavnom drutvu otvaram ulaz cijelom irinom,jer se ve tada na irini ulaza osjea velika guva.Paa na uljanoj repici zna biti tako izdana da se pelinja drutva veoma brzo razvijaju. Unos nektara i polena zna biti u veim koliinama, pa matica intenzivno lee jaja.Zrelo leglo ipolen na pai uljane repiceU glavnom pelinjem drutvu Pl matica ima proctor u dva nastavka. Jaje do polovine ove pae uope neograniavam. Tek oko 20.- 25. aprila, u toku redovnih poslova, ograniavam maticu na jedan plodini nastavak na podnjai. Matica tako ograniena ostaje sve do zavretka posljednje pae. Maticu ograniavam matinom reetkom koja je uokvirena i na kojoj ima izlaz za pele iz medita.Kada u tom periodu ograniavam maticu, vrim jo neke poslove oko pela. Kao prvo, u prvi plodini nastavakprenosim maticu i cijelo otvoreno leglo. Takvog legla tada bude 6-7 ramova. U nastavak koji se nalaziiznad matine reetke diem sve ramove sa zrelim leglom na kojim uope nema otvorenog legla. U taj isti nastavak iz pomonog plodita P2 stavljam ramove sa zrelim leglom. Ostatak prostora u oba plodita popunimo ramovima sa satnim osnovama. Tih ramova sa satnim osnovama u oba plodita na pai uljane repice bude 5-6.Kvalitetno mlado saeRamova sa satnim osnovama nekada ima i u nastavku koji sam dodao kao drugi medini kada sam prvi put proirio medini prostor u konici. Po potrebi, iz tog nastavka uzimam ramove sa satnim osnovama, a u taj nastavak diem ramove u kojim je med ili polenov prah iz ostala tri nastavka. Tada nastavak iznad matine reetke ima 8-10 ramova sa zrelim leglom iz kojeg e izai mlade pele koje treba da izau do poetka bagremove pae.Na ovaj nain, prevjeavanjem ramova, obezbijedili smo prostor u oba plodita, da matice intenzivno proizvode leglo a da ne budu blokirane. Dodate satne osnove u oba plodita mlade pele brzo i kvalitetno izrade i tim izraenim ramovima maticama obezbjeuju prostor za polaganje jaja. U tom periodu, u pola pae uljane repice,pomono pelinje drutvo P2 ima otvoren izlaz za pele LI. Ja sam to plodite rasteretio izletnicama pred pripremu konica za prijevoz na pau. Jo sam mu oduzeo 3-4 rama zrelog legla i pojaao pelinje drutvo ispod pregradne daske. Nekih rodnih godina na pai uljane repice jaka pelinja drutva mogu da izrade 10-15 ramova mladog saa i da sakupe oko 30 kg meda po svakoj konici prosjeno. Takva rodna godina je bila 1990. na poljoprivrednom dobru Brod kod Brkog.Na pai uljane repice treba dobro paziti da u tako jakim pelinjim drutvima ne doe do nagona za rojenje.Zbog toga treba pelama dodavati onoliko ramova sa satnim osnovama koliko one mogu da ih izrade. Iz zrelog legla svaki dan izlazi sve vie pela, tako da nekada dva medina nastavka postaju pretijesna. Tada nekim jakim pelinjim drutvima dodajem i trei medini nastavak. U njega stavljam ramove sa medom, ramove sa izgraenim saem ili ramove sa satnim osnovama. Sada i nije mnogo vano kakvi e biti ramovi u njemu.Vano je da proirimo prostor u konici zbog mase pela. Ovo sam obino radio kada je trebalo da jaka pelinja drutva sa * :-pae uljane repice vozim na bagremovu "Drugo proirenje medinog prostora pau. u L-R konici Na o*/aj nain rjeavam problem rastereenja pela u pojedinim nastavcima, da pri prijevozu ne doe do uguenja. Iako imaju dotok zraka kroz mreu preko cijele povrirue podnjae i prostran zbjeg iznad posljednjeg nastavka, ipak je sa ovim proirenjem konice prijevoz dosta sigurniji. Poslije ove pae nekada sam vrcao medna licu mjesta, ako sam imao mogunosti, a nekada sam prevozio ionice na bagremovu pau pa tek onda vrcao sav med koji se tada nae u medinim nastavcima. Ali nekih godina i paa uljane repice podbaci, pa se na kraju pae nema ta izvrcati.Do pred bagremovu pau izalo je cijelo zrelo leglo iz onih ramova koje sam posljednji put digao iznad matine reetke. Time je osloboen prostor u meditu za predstojeu pau. Na samom poetku pae bagrema opet se koristim preusmjeravanjem pela izletnica iz pomonog pelinjeg drutva P2 u zajedniko medite. Do tada su pele iz pomonog pelinjeg drutva izlazile na lij eto Li.Tada otvaram lij eto L2 i L3, a zatvaram lij eto LI.Na isti nain rastereti se plodite P2, a pojaa zajednikomedite. Pele iz kompleta dvomatine konice sada izlaze i ulaze na 4 lijeta: na glavno lijeto koje je tadairom otvoreno, na izlaz koji se nalazi na okviru matine reetke i na lijeta L2 i L3. Tada na svim proizvodnim konicama za medini prostor upotrebljavam 3 nastavka. U tom prostranom meditu gotovo svi ramovi su sa izgraenim saem.Kada pone bagrem da medi, pelinja drutva su ve toliko brojana i jaka da imaju oko 100000 pela, odnosno10 kilograma teine. Sa poetkom bagremove pae oko 3/4 pela od ukupnog broja u konici izlaze na pau, a ostale pele ostaju na njegovanju i othrani legla. Na pau tada izlaze i mlae pele, ne ekajui da navre oko 21 dan ivota. Na to ih prisiljava radno raspoloenje tako jakih pelinjih drutava. Ali ako je rodna godina i bagrem omei, tako jako pelinje drutvo zna brzo napuniti tri nastavka nektarom. Nektar bagrema sadri oko 50% vode.Tada. ako vaga pokazuje dnevni unos 4-5 kilograma nektara, ja dodajem jo jedan nastavak u medite.Zavisno od stanja u konici, obino ga stavljam tako da on doe kao posljednji medini nastavak ispod pregradne daske.U njega prenesem ramove sa medom iz plodita, a nanjihovo mjesto stavljam ramove sa satnim osnovama. Sa ovim opet raste- ' " reujem oba plodita _ ' .i zapoljavam mladu pelu na izgradnji satnih osnova.Bagremova paa nekada traje 15-20 dana, a to svezavisi od terena na koji prevozim pele na pau. Kada primijetim da se na lijetu L3 osjea guva, i daje pelama tijesno u ploditu P2, opet vrim preusmjeravanje pela u zajedniko medite. Meutim, do tada se znatno smanjio broj izletnica koje se koriste lijetom L2, jer zbog starosti postepeno uginu. Sada otvaram lijeto Li i L4, a zatvaram lijeta L2 i L3. Time sam opet preusmjerio sve pele izletnice u zajedniko medite.Na ovaj nain obezbjeujem da mi se ne desi da pred pau ili u toku pae doe do rojevnog nagona. Takopojaavanjem zajednikog medita pred pau i u toku pae nikada ne dolazi do rojevnog nagona. Pojaavanjem zajednikog medita pred pau ili u toku pae sa pelama izletnicama iz pomonog pelinjeg drutva postiem najvee prinose.Mnogo mi je vano da bagremovu pau doekam sa jakim pelinjim drutvima u kojima je 2/3 pela izletnica od ukupnog broja pela u konici. Zbog toga i poinjem da stimulativno prihranjujem 50 dana pred bagremovu pau, a zavravam kada prevezeni pele na pau uljane repice. Ovaj postupak kombinacija sa nastavcima i pojaavanja pelinjih drutava slian je na svim tipovima konica nastavljaa. Kada med u konicama sazri, prilikom vrcanja medini nastavci su obino puni i u srednje rodnoj godini.Poslije bagremove pae postoji jedno zatije u radu tako jakih pelinjih drutava sve do lipove pae. U tom periodu do lipove pae ja sam zamjenjivao matice. Tada sam,po potrebi, formirao i vjetake rojeve u nukleuse ili u nastavke u istoj konici pod istim krovom, ali uz pomo razdjelnih dasaka.Ekonomska opravdanost ovolikog stimulativnog forsiranja pelinjih drutava do bagremove pae je oigledna. Cjelokupna ulaganja za pogaice i sirup za jednu konicu u dvomatinom nainu kotaju priblino cijeni tri kilograma meda u maloprodaji. A prihodi isforsirane konice su vei za prosjeno 30 kilograma meda godinje. U to sam se uvjerio na svom pelinjaku vrei eksperiment vie puta, a sve radi ekonomskih efekata.FORMIRANJE VJETAKIH ROJEVA UDVOMATINOJ L-R KONICINa kraju bagremove pae u dvomatinim pelinjim drutvima ima dosta pela, jer su cijeli period u dva plodita intenzivno radile dvije matice. Odmah iza bagremove pae nema druge jake pae da bi se te pele mogle iskoristiti.U kraju u kojem ja pelarim, u periodu poslije bagremove pae ima nadraajna paa bagremca. Na njoj pele sakupe dosta polenovog praha i neto meda, a vremenskirazmak izmeu bagremove i lipove pae je oko 25-30 dana. U tom periodu ja sam: vrio zamjenu matica,formirao u nukleusima ili u nastavcima vjetake rojeve.Vano mije bilo da ne doe do prirodnog rojenja. ..Za ovaj period ja sam proizvodio mlade matice ili zrele matinjake. Zavisno od opremljenosti pelinjaka,pelar ima niz mogunosti da primijeni u dvomatinoj pelinjoj zajednici. Poslije bagremove, pae u takvim konicama koje imaju svaka 5-6 nastavaka, sada se 2-3 nastavka mogu iskoristiti za formiranje vjetakih rojeva u istoj konici, pod istim krovom. Ali, sada su tu potrebne pregradne daske koje smo do sada upotrebljavali u konici.Koliko vjetakih rojeva formiramo u takvoj konici,toliko nam je potrebno pregradnih Swfs;dasaka. Tada su u svim nastavcima izraeni svi ramovi, pa ni njima ne oskudijevamo. Ako imamo pregradne daske, uraene tako da nastavakdijelimo punom pregradom na dva dijela, u tom sluaju formiramo dva pelinja drutva. Jedno ima izlaz na prednju, a jedno na zadnju stranu.Tako isto moemo postaviti razdjelne daske koje upotrebljavamo u formiranju vjetakih rojeva u cijelom na- Do lipove pae u konici rade etirimatice stavku, da jedna bude sa izlazom na prednju stranu konice, a druga na zadnju stranu. To radim ako novoformiranom vjetakom roju dodajem nesparenu maticu ili zreo matinjak. Kao to pokazujeslika, glavno pelinje drutvo je svedeno na dva plodina nastavka. Matica ima dovoljno prostora da polae leglo privremeno u tom cijelom prostoru dok je ne zamijenim. Prilikom ovih operacija matinu reetku privremeno vadim iz konice. Kada glavno pelinje drutvo Pl smanjim na dva nastavka, odmah mu dodam dva kilograma pogaice koje e ono iskoristiti do lipove pae. Iznad dva nastavka stavljam razdjelnu dasku, pa jedan nastavak (broj 1 na slici) sa formiranim vjetakim rojem, pa opet razdjelnu dasku i na nju postavim nastavak broj 3 sa drugim formiranim vjetakim rojem. im formiram vjetake rojeve u nastavcima 1 i 3 dodajem im po jednu pogaicu.Na novoformirane vjetake rojeve stavljam jo jednu pregradnu dasku a na nju diem pomono pelinje drutvo. Na toj pregradnoj daski sada je otvoren samo izlaz Li. Ostale izlaze tada zatvaram, i pomonom pelinjem drutvu dodajem po dva kilograma pogaice. Ako sam novoformiranim vjetakim rojevima prilikom formiranja dodao mladu maticu, ona odmah ima uslove da intenzivno polae jaja. Imaju dosta prostora u nastavku sa mladim i kvalitetnim saem u to vrijeme. Tada su vremenski uslovi obino povoljni, tj. u drugoj polovini maja. Toplotni reim u cjelokupnoj konici je zadovoljavajui, tako daje proizvedena toplota maksimalno iskoritena na grijanje legla. Pod takvim uslovima,u svakom od etiri plodita matice e intenzivno polagati jaja. Kada to formiranje vjetakih rojeva radim,bogata je polenova paa sa bagremca, tako da u svakom ploditu pele unesu i konzerviraju od 2-4 rama polena.Odgovara mi da jedan broj tih ramova sa polenom sauvam za period kada pripremam ta pelinja drutva za zimu.U ovakvim uslovima razvoja javi se potreba da se plodini prostor u pomonom pelinjem drutvu proiri. To uradim dodavanjem jednog nastavka sa izgraenim ramovima na plodite P2. Taj nastavak ostaje na tom mjestu najvie 10-15 dana, a sklanjam ga pred kompletiranje konice za prijevoz na lipovu pau.Zbog prisutnosti pogaica u svakom pelinjem drutvu potronja vode je maksimalna, pa je nekada potrebno puniti staklene tegle i dva puta na dan. Sada imam vie kombinacija spremanja dvomatinog pelinjeg drutva za lipovu i suncokretovu pau. Krajnji cilj je da u dva plodita imam dvije mlade matice i veliki broj pela sakupljaka u zajednikom meditu.SPREMANJE DVOMATINIH PELINJIHDRUTAVA ZA LIPOVU I SUNCOKRETOVUPAUVie pelinjih drutava koja se nalaze u vie nastavaka podijeljenih razdjelnim daskama u jednoj konici,sada treba da kompletiram u jedno jako dvomatino pelinje drutvo. Imam nekoliko mogunosti na raspolaganju. Najvanije mi je da za predstojeu pau imam jako pelinje drutvo, da je od ukupnog broja pela u konici veina pela sakupljaka i da su u oba plodita u dvomatinoj konici mlade ovogodinje matice. Ako mi plodite P2 zauzima dva nastavka, prvo ga smanjim na jedan nastavak. Stanje pelinjih drutava u jednoj viematinoj konici pred lipovu pau izgleda kao na slici.U zavisnosti od broja formiranih vjetakih rojeva poslije bagremove pae i broja praznih nukleusa ili nastavaka, sada vadim po jednu mladu maticu sa tri rama pela. Sve to stavljam u prazan nukleus i odmah mu dodam pogaicu.Tako uradim sa svim rojevima koji su do sada privremeno bili u proizvodnoj konici. Na taj nain iskoristim i prologodinje kvalitetne matice koje se mogu za rezervu uvati i upotrijebiti do proljea idue godine. Tada maticu u ploditu Pl ograniim na jedan plodini nastavak. U njega stavim sve ramove u kojim je otvoreno leglo. Preko plodinog nastavka stavljam uokvirenu matinu reetku. Na matimu reetku dolazi prvi me dini nastavak. U njega prenosim sve ramove koji se nau u svim ploditima koja su do tada bili u viematinoj konici, a u kojima je zrelo leglo. Nekada u takvoj viematinoj konici bude privremeno i do est plodita. Stavljam tri ili etiri medina nastavka, a to zavisi od ukupnog brojanog stanja pela u konici.Oduzimanje pela izletnica iz plodita P2 vrim naisti nain kao pred bagremovu pau. Iz plodita P2 sve su izletnice ulazile na lij eto LI. Tada zatvorim lij eto LI,a otvorim lijeta L2 i L3. Na taj nain rasteretim plodite P2, a pojaam zajedniko medite. Lipova paa traje oko 15 dana i pred kraj te pae opet oduzimam izletnice iz plodita P2, ali sa lijetom LI i L4. Na ovaj nain, pojaavanja sa zrelim leglom i pelama izletnicama, uvijek imam super jaka pelinja drutva. U ovom sluaju dvije Do lipove pae plodite P2je u dva nastavka mlade matice u dva plodita podmiruju gubitak pela u toku lipove i suncokretove pae.ZAZIMLJAVANJE VIE PELINJIH DRUTAVAU JEDNOJ KONICIU svakom savremenom i visokoproduktivnom pelinjaku treba imati odreeni broj nukleusa ili pomonihpelinjih drutava. Njih u toku proljea i ljeta iskoritavamo u razne svrhe.Osnovni zadatak nukleusa je da u njima imamo rezervnih pelinjih drutava. Deava se da, nekim sluajem, u nekoj proizvodnoj konici nestane matice.To moe da se desi uvijek, i u rano proljee i u kasnu jesen. Tada nam dobro doe takvo rezervno pelinje drutvo, koje kompletno dodajemo konici koja je ostala bez matice. Ali, dimenzije ramova u konici i u nukleusima moraju biti iste.Kada vrimo pripremu proizvodnih pelinjihdrutava za zimu, tada isto vrimo i pripremu nukleusa.Kod nukleusa moramo izvriti odabir, tako da one nukleuse koji su brojano slabi sa pelama treba rasformirati, i za prezimljavanje ostavljati samo one nukleuse koji gusto zaposjedaju pelama 5 ramova.Nukleusi koji sadre manje ramova i na njima manjepela obino su izvor grabei na pelinjaku. Ali, ako ih tako slabe ostavimo u toku zime, male su anse da prezime zimu. Zbog toga je najbolje jo na poetku avgusta, prije prihranjivanja, odluiti ta uraditi sa nukleusima. Kada vrimo prihranjivanje glavnih proizvodnih drutava, tada vrimo i prihranjivanje pelinjih drutava u nukleusima. I u njima mora biti jedna koliina istog meda i jedan rani sa konzerviranim polenovim prahom, prije nego to ponemo prihranjivanje za zimu.Da bi ova pelinja drutva lahko prezimila zimu, ja koristim viak nastavaka i ramova sa izgraenim saem.Na taj nain rijeim problem uvanja ramova sa rezervnim saem, a i olakam rezervnim pelinjim drutvima prezimljavanje. Za ovo nam je potrebno vie razdjelnih dasaka za dvomatino pelarenje.Pod jedan krov jedne konice moe se staviti 4-5 pelinjih drutava iz nukleusa. Postupak prijenosa pela sa ramovima iz nukleusa u konicu u kojoj e prezimiti vri se poslije prihranjivanja za zimu i vri se postepeno.Postupak se sastoji u tome da jedan nukleus sklonimo u stranu, a na njegovo mjesto odmah stavimo podnjau I na nju jedan nastavak u koji prenosimo sve ramove sa pelama iz nukleusa koji smo privremeno sklonili. Popunimo nastavak ramovima sa izgraenim saem. Ako u nukleusu nije bio nijedan ram u kojem ima konzerviranog polenovog praha, takav ram iz rezerve treba da dodamo u taj nastavak.To isto vai i za svako sljedee pelinje drutvo koje budemo prenosili. Odmah treba dodati po jednu pogaicu svakom prenesenom pelinjem drutvu. Stavimo hranilicu i pokrijemo konicu. Pele izletnice e brzo nai ulaz u konicu i navii se da ulaze na taj ulaz. Novopostavljenu konicu treba metnuti meu 3-4 nukleusa.Kada se nakon 2-3 dana pele priviknu na novu konicu i ponu normalno da rade, tada diemo kompletan jedan nukleus direktno na poklopac te konice u koju prenosimo te nukleuse. Ako imamo vie nukleusa, isti postupak obavljamo na onoliko konica u koliko planiramo da smjestimo sve te nukleuse. Prilikom prijenosa nu-kleusa u konice moramo voditi tanu evidenciju u kojem nam je nastavku po broju koja matica. Nakon 3-4 dana, kada se pele u nukleusu koji smo podigli na poklopacnaviknu da tu ulaze, ponovo radimo isto. Privremeno sklanjamo nukleus sa poklopca, otvaramo konicu, stavljamo pregradnu dasku, stavljamo nastavak,prenosimo ramove iz nukleusa u dodati nastavak, stavljamo pogaicu i zatvaramo konicu. Pele e na priblino istoj visini nai izlaz na razdjelnoj daski ibrzo e se navii da izlijeu na taj izlaz. Poslije nekoliko dana diemo drugi nukleus na poklopac konice i daljnji postupak je isti.Ali, u jedan nastavak se mogu prenijeti i dva nukleusa. Nastavak se podijeli pregradnom daskom od lesonita ili perploe. Tada na pregradnoj dasci koja dijeli dva nastavka otvaramo dva lijeta za dva pelinja drutva. Ovaj posao se obavlja postepeno, sve dok ne prenesemo sve nukleuse u predviene konice.Opravdanost ovog postupka ogleda se u sljedeem:sva slabija pelinja drutva iz nukleusa ili pomonih konica imaju veu ansu da prezime;potronja hrane je dosta manja nego da su samostalno zimovala u nukleusima, jer je gubitak toplotemanji;izgraeno sae se lake uva od moljca; u proljee se ta pelinja drutva bre razvijaju.Ako, nekim sluajem, treba pojaati neko proizvodno pelinje drutvo, onda prenosimo kompletan nastavak u koji smo prenijeli nukleus i dodajemo ga proizvodnom drutvu. Tako isto radimo ako je nekoproizvodno pelinje drutvo ostalo bez matice. Ali, ovaj drugi sluaj moemo primijeniti samo u poetku, kada primijetimo da nema matice, dok se ne pojave lane matice. 135 Radoznalost pelara naroito poetnika vue ih da u kontaktu sa pelama prilikom pregleda trae maticu da bi je vidjeli. Mada to esto nije potrebno,ali znatielja je jaa od potrebe pa se pelar upusti u njeno traenje po ramovima. Zbog toga je neophodno naglasiti daje pri pregledu dovoljnoutvrditi da li ima svih stadija razvoja u leglu i daje normalnog izgleda. To je mnogo lake utvrditi na poklopljenom nego na otvorenom leglu. Takoe, traenje matice poetkom proljea i u jesen je mnogo lake jer su drutva manje brojnosti nego u sezoni. Ako se eli pronai matica i identifikovati to je najbolje u dane sa tihim toplim vremenom i kad ima paeizbjei e se pojava grabei, zbog dueg dranja otvorene konice. U proljee matica se uglavnom nalazi u gornjem nastavku dok je u donjim nastavcima potisnuta u vrijeme jae pae. U jesen kad je snaga drutva svedena na jedan nastavak maticu je lako pronai. No, maticu treba traiti samo onda kad u evidenciji stoji daje stara ili ako je leglo loeg kvaliteta, odnosno areno i kad je drutvo oslabilo. Takoe, kad je matica neotporna prema bolestima to se moe zapaziti preko njenog legla, ili ako je drutvo neproduktivno. Kod otvaranja konice s namjerom da se pronae matica nije preporuljivo previe dimiti, jer se pele uznemire. Najprije se izvadi jedan okvir i ne treba oekivati da na njemu bude matica, jer to obino bude okvir sa poklopljenim leglom, ali se pri tome odmah pogled usmjeri na spoljnu stranu sljedeeg okvira. Ako je drutvo mirno maticu nee biti teko pronai jer je ona uglavnom na ramu na kome se vide tek poloena jaja iji je poloaj u eliji uspravan i to na strani suprotno odsunca. Meutim^kad je drutvo nemirno pa se pele gomilaju bolje je pregled odloiti dok se drutvo smiri. Kad se pregleda izvaeni ram treba panju usmjeriti samo na maticu a ne i na cijeli ram. Ako je matica obiljeena vrlo lako se zapazi, a ako nije treba malo vie panje. U nekim sluajevima je neodlono da se matica pronae, a to je najjednostavnije kad se nastavrk sa leglom stavi u stranu a na podnjau stavi novo tijelo I u njega prazni ramovi a zatim se preko njih stavi matina reetka i praznotijelo u koje se postepeno stresaju pele sa ramova sa leglom i pele potjeraju kroz matinu reetku u donje tijelo. Tako e matica ostati na reetki. To se moe uraditi i u sluaju kad je matica mala ili kad se trai neoploena matica, umjesto koje treba dodati oploenu provjerenu maticu. Ovo se takoe moe napraviti i tako to se na leto konice postavi pare matine reetke i pele stresu ispred konice. Ako maticu treba nai u drutvu sa dva nastavka pela preporuljivo je izmeu njih postavitimatinu reetku i nakon nekoliko dana izvriti pregled ramova u nastavku sa mladim leglom i jajima. Kranjske pele su po boji sline maticama pa je matice potrebno obiljeiti da bi ih kad zatreba mogli lake pronai.Obiljeenu maticu lake je pronaiPROLJETNI RAZVOJ PELINJIH DRUTAVA

Dobar dan pircim, dobro doao na forum!Nisam par dana bio na forumu pa neznam toan datum kada si se ukljuio, ali da ti ja pokuam odgovoriti na tvoje pitanje razvoj pelinjih drutva u proljee.Ima par koraka kako pele koje su tebi sada (14.03.2011.) jo nerzvijene i kako ih razviti do poetka cvatnje bagrema. Neznam koliko zna o pelarstvu, ako zna ovo to piem, oprosti, ipak u to i radi naih "novopeenih" pelara ponoviti, jer se tako najbolje savlada "zadaa":1. KORAK - pregled drutava na AV podnici, gdje se vidi kako je drutvo zimovalo. Pele uvijek razvijaju leglo (i zadnje se izvali) u prostoru koji je blie letu, a med "skladite" prema zadnjem cijelu nastavka. Zimuju u elijama koje su u zimi prazne, pa iznad njih formiraju medne vijence, koji su (poeljno je), im deblji.2. KORAK - kada vremenske prilike dopuste, (moje iskustvo me ui - oko 15-20.03.), tj. na poetku sezone, vrim brzi pregled otvaranjem poklopne daske, mijenjanjem novinskog papira (sloj izmeu poklopne daske i vanjskog poklopca sa Al limom), koji je u veini sluajeva vlaan, jer leglo ve "kree" i kondenzacija pare uslijed potronje hrane (nektara i peludi) - raste. Dakle, sada treba staviti obavezno novinski papir koji se ponaa kao "bugaica" (to je bio rahli karton-papir sa kojim se upijala prekomjerno nanesena tinta na pisai papir!!!??? - za mlae je to "pansko selo"; napredak ovjeanstva je evidentan, danas piemo ne vie ni sa kemijskom olovkom nego sa PC-om!!).Ja u ovome "koraku" obino dodajem podraajno prihranjivanje u vidu medne pogae, sa ili bez dodatka peludi (po PIP-u "stimular", sa peludi za poticanje legla kod matice, ili "standard" bez dodatka peludi koju jo nazivamo i "ledena" pogaa). Na pelinjak obavezno tada treba staviti i higijenske pojilice, jer pogaa trai vei unos vode za preradu eera u pogai. Hranilicu treba opskrbiti sa 0,03-0,06% soli koja se pomijea u vodu, a ja obiavam i mjesto gdje dolaze na hranilici po vodu namazati malo sa medom, ali ne previe da se ne potane grabe na pelinjaku.Pogau meem uvijek u ovo doba, i u sluaju veih zaliha hrane u konici. Moja uobiajena koliina meda kojega ostavljam ujesen u konici je od 25-30kg. Naime pele kod podraajnog prihranjivanja pogaom kreu u razvoj bez obzira ima li unosa iz prirode ili ne.3. KORAK nakon 10 do 15 dana od kada sam dodao pogau, dakle od 25.03 do 01.04. rotiram gornji nastavak u kojem se nalazi matica h o r i z o n t a l n o.Time postiemo da se zalihe hrane nau u "neprirodnom" poloaju blie letu i pele ga poinju seliti u stranji kraj nastavka dalje od leta. Time se oslobaaju elije, koje domae-kune pele nakon "bruenja" pripremaju matici za zalijeganje, to ona jedva doeka pa se leglo iri na vei prostor pojedinog okvira (rama).4. KORAK nakon 10 do 15 dana od horizontalne rotacije vrim prvu (1) v e r t i k a l n u rotaciju nastavaka. To se zbiva od 10.04. do 15.04.2011., i tada je u cvatu voe, od kojega je najbitnija jabuka, pa se prema njezinom cvjetanju treba ravnati da se napravi ova vertikalna rotacija. Ja tada dodajem drugu (2) proljetnu pogau za podraaj jo jaem razvoju legla, ali samo u sluajevima kada je vrijeme nestalno i loe pa pele ne mogu iskoristiti pau koja tada trenutno medi. Ako je unos velik, dodavanjem pogae potakli bi rojevni nagon, koji kada jednom krene nemogue ga je zaustaviti. Ali u kiovitom i nestalnom vremenu dodana druga proljetna pogaa pravi je pogodak!Vaan je podatak da oko 20-tak dana nakon jabuke poinje cvasti bagrem!5. KORAK nakon 10 do 15 dana od prve vertikalne rotacije vrim drugu (2) v e r t i k a l n u rotaciju nastavaka. To se zbiva od 20.04. do 25.04.2011., i to je kraj rotacija pred glavnu pau bagrem u pripremi za pau na ovoj najznaajnijoj medonosnoj biljki koju ja zovem "njegovo velianstvo - b a g r e m".6. KORAK nakon 8 dana tj. oko 01.05. do 05.05. vrim ograniavanje legla po VREMENU i po PROSTORU. To radim ovako:Na podnicu dodajem novi trei (3) nastavak po broju, i pronalazim maticu u gornjem nastavku, i to ako je 12 sati, redovito je u sredini nastavka, na 5 ili 6 okviru. Ujutro je na lijevoj ili desnoj strani nastavka tj. na 3 ili 4 okviru, ili na 7 ili 8 okviru, a u pravilu je na okviru sa okomito poloenim (svjeim) jajima. Da bi pele bile im mirnije na sau, ja nastojim kod traenja matice uope ne dimiti i im njenije baratati sa nastavcima i okvirima.Okvir na kojemu sam pronaao maticu metnem na sredinu nastavka na podnici, (okvir br.5). Lijevo ili desno stavim prazno pravilno izgraeno sae, iz kojega su se ve izlegle 1 do 2 generacije pela, ali samo jednan takav okvir, npr. okvir (br. 6). Poznaje se po tome to je jo svijetle boje, ali ve sa smekasastim tonom koji ide u polukrug sa veom osnovom dolje, a prema vrhu opisuje polukrunicu znak da ga je matica dobro iskoristila, te ga ona "osjea" kao svoga ovo ve zaleeno sae je toplije od novoga djevianskog iz kojega se jo nije izvalila ni jedna generacija pela. Lijevo i desno od opisanih okvira dakle, (na br. 4 i br. 7) stavim satne osnove, onda prazno sae (br. 3 i br., zatim satne osnove (br. 2 i br. 9) i na krajeve okvire sa izgraenim saem (br. 1 i br. 10). Ovo sam prozvao "Metoda schumy" ili "zig-zag"-metoda. Moe biti i varijacija "na temu" tj. modifikacija ove metode, u ekstremnim sluajevima kada je vremena pred cvatnju bagrema malo, onda se moe staviti izgraeno sae samo na br. 5 (sa maticom), tj. sa zateenim leglom na ovome okviru, i na br. 6 prazno sae, a sve ostalo mogu biti satne osnove! Isto se koristi i kada nemamo izgraenih okvira u dovoljnoj mjeri i po broju.##Iz nastavka iz kojega smo izvadili maticu sa 1 okvirom legla, sa 3-4 okvira stresemo mlade pele u najdonji nastavak (novo plodite), tako da u tome nastaku ostane sadraj-mlade pele sa 3-4 okvira koje e njegovati mlade, tek zaleene liinke, kad se ove od treeg dana starosti ponu hraniti matinom mlijei i dalje mjeavinom mat. mlijei i peludi te meda (kod radilica)##Koja je svrha ove metode, - rekli smo:1.) Po O G R A N I E NJ U LEGLA PO PROSTORU, zato na ovaj najdonji, novi nastavak stavljam matinu ili Hannemanovu reetku (u nazivlju kojega predlaem za pojednostavljenje MR). Sada je matica ograniena na smanjeni (ogranien) prostor za zalijeganje jaja.2.) Po OGRANIENJU V R E M E N A ZA ZALIJEGANJE JAJA, zato jer dok kune pele izgrade sae potebno za zalijeganje jaja, dok matica zanese prazne okvire sa saem i dok ih pele ponu hraniti pa do izvaljivanja nove "podne"-generacije pela proe od 21 do 33 dana, taman toliko koliko je potrebno da bagrem ocvate na podruju gdje pelarimo, a to obino traje od 10 do 15 dana.##Dakle, na MR stavimo nastavak sa praznim saem, to nam je budui nastavak medita. Predlaem za nastavak medita uvesti nomenklaturu MN-1, MN-2, MN-3 itd.##Na ovaj 2 nastavak stavimo nastavak biveg plodita bez 1 okvira na kojem je bila matica. Nakon 5 dana (bez ovoga prvog dana), ili estog dana (to je poznata metoga "estog dana") pregledamo ovaj nastavak paljivo i POKIDAMO sve matinjake na koje naiemo. Ako elimo, moemo uzgojiti nove matinjake iz liinki, koje su taman stare 72 sata (neto manje od 3 dana), ali to je druga tema, kolu emo jednom naknadno objasniti, a koju sam ve opisao kod teme ......... "edukacija", podnaslov "genetika i selekcija pele medarice", ove godine u 1. mjesecu.Ovako ja razvijam i ubrzavam proljetni razvoj drutava i pripremam ih za glavnu pau, a sada zbrojimo dane dodavanje 3 (donjeg)-plodinog nastavka od 01. do 05. svibnja (maja) + 10-15 dana cvatnje, izlazi 15. do 20. svibnja (maja), ukupno vrijeme je 20 dana.Pele izgrade sae potrebne dubine da matica zanese jaja oko 8 do 10 dana od postavljanja "zig-zag"-metode, to je 09. do 14. svibnja (maja), matica zanese okvire postepeno od 2 do 15 dana, te tako dolazimo od 16.05. do 29.05. Pela radilica izlazi iz elije nakon 21 dan od zalijeganja, dakle proe vrijeme od 07.06. do 20.06., dakle proe vrijeme cvatnje bagrema koje na pojedinom stanitu cvate od 10 do 15, iznimno 18 dana.Evo, tako ja razvijem pele za glavnu pau u mome kraju bagrem. Ako se paljivo postupa, greke nebi smjelo biti, ali ima i iznimaka, to je bila lanjska 2010. godina. Poela je isto kao i ova, sa haldnim vremenom, a tada je "ojuilo", a ja sam razvio pele i tempirao sve za glavnu pau, tj. bagrem. Budui nije bilo niti malo pae, bagrem je skoro ve ocvao kada se u zadnjih 5 dana vrijeme proljepalo pa smo mi na ovoj jugozapadnoj strani Hrvatske, u Istri i sakupili neto meda. A "usput" smo imali i dosta prirodnih rojeva, jer je rojevni nagon krenuo, a pae je bila kakva-takva, pa se ja u ali nazivam "rojar-2010".U normalnim uvjetima kada krene rojevni nagon, treba staru maticu odvojiti u poseban nukleus, pokidati sve matinjake osim dva u razliitim stadijima, koje ostavimo, i to najkrupniji zatvoreni i drugi krupan a nezatvoren matinjak. Dobro treba pregledati sve okvire da nam sluajno ne zaostane u nekom kutu kakav "matinjak-slabi", jer bi to bio potpuni fijasko. Tako u situaciji kada nam se ini da smo sve izgubili, dobivamo jer je i to jedan od naina za ograniavanjem legla - po vremenu, naime dok se mlada matica oplodi i pone sa zalijeganjem jaja paa bagrema je ve na izmaku ili je prola........ZAKLJUAK: Za bagrem ja razvijam pelinja drutva tako da od 15.03. kada prvi puta otvaram konice i poinjem proljetni razvoj do 01.05. izvrim 1 horizontalnu i 2 vertikalne rotacije nastavaka na LR i na FR konicama. Datumi su orjentacioni, dozvoljena su odstupanja prema vremenskim (ne)prilikama.Za danas toliko,Pozdrav..............schumyDa ti ja pokuam pomoi u tvojem problemu. Believa metoda je u njegovom originalnom "izdanju" bila da je on novi plodini nastavak P3 stavljao na vrh, ispod njega mreu i ispod mree medine nastavke M1+M2. Ispoetka sam i ja radio tako, ali ima pravo, onda je potrebno puno vie intervencija ("prkanja") po konici.Ja sam kroz godine malo modificirao ovaj Believ nain, i sada to radim po mojoj metodi koju sam prozvao "zig-zag", nai e opis u ovom podforumu kao poetak, ja sam ovj podforum ...."Moj nain plearenja"........ i otvorio.Mislim da je tvoja greka u tome to u donji plodini nastavakP1, mee samo okvir sa otvorenim leglom i maticom, zatim dva prazna izgraena saa i ostalo satne osnove."Bivi"-stari plodini nastavak P1 stavi iznad MR (matine reetke) i postaje M1, a na ovaj prazan novi medini nastavak M2. Dakle tvoja proizvodna konica je sastavljena od P1+M1+M2, odnosno 3 tijela.PRVA GREKA je to si stavio stari P1 iznad MR, ovaj stari plosini nastavak uvijek stavlja na vrh. To je zato jer pele uvijek med nose iznad svoje matice, koja "proizvodi" leglo radi ouvanja vrste (medni vijenci). Pele nemaju kamo skladititi med i onda se osjeaju stjenjene, a zaposlene su samo sa gradnjom saa da matici osiguraju prostor za nesenje jaja. Ti si ovo naruio i iznad matice si postavio "konkurenciju" a to je mlado leglo, iz kojega pele obavezno izvlae matinjake. Sada, kada ide pregledavati drutvo, mora skidati gornji medini nastavak pa doi do starog plodita.DRUGA GREKA je to si stavio u novi nastavak P1 samo pele koje su bile na sau gdje si zatekao maticu, (1 ram!). Kada ovo radi, mora dodati barem 50% mladih pela stresanjem sa okvira na kojim je otvoreno leglo. Zato? Zato to su onda mlade pele ravnomjerno rasporeene na hranjenju otvorenog legla (staro plodite) i na izgradnji saa (novo plodite).Ako znamo da do rojevnog nagona dolazi kada mlade pele nemaju kamo "istovariti" matinu mlije koje su pune, i kada brojka mladih pela po 1 jaju (liinki) koju hrane pree broj 3, sigurno nastaje rojevno nagon.Sa gore opisanim nainom stresanja 50% mladih pela u novo plodite ovaj nesrazmjer se ponitava i pele su u "normalnom" radnom raspoloenj.DOBRA STRANA moje metode "zig-zag" je i u tome, to ja obino iz gornjeg "starog" plodita dobijem matice odine kvalitete i tu primjenjujem metodu "petog dana" (po literaturi estog dana), koju sam ve opisao u par mojih postova pa ih potrai na ovome forumu.Nadam se da sam ti ipak malo pomogao, ali do pravih e rezultata doi samo kroz svoju praksu i greke koje su neminovnost stjecanja praktinog dijela pelarstva. Kroz greke svi mi prolazimo svake godine, jer nas pane (ne)prilike na to natjeraju, htjeli mi to ili ne.Zato medno u ovoj godini svim forumaima koji ovo proitaju!UZGOJ MATICA I TRUTOVA

Uzgoj matica i trutova mogu je samo u jednom dijelu godine kad je razvoj zajednice na svome vrhuncu, a to je:

* U toku glavne pae.* Pri kraju zadnje jake pae* Po zavretku glavne pae

9.1.UZGOJ MATICA

Za uzgoj matica potrebno je osigurati:

* posebno izvdvojene (selekcionirane) zajednice, sa provjerenim genetskim potencijalom (STARTERI)* jedan broj uzgojnih zajednica za prihvat matinjaka i uzgojne linije (FINIERI)

9.1.1. STARTER.Zajednica koja je izabrana zauzimanje liinkimora biti temeljito testirana i imati potpuno procijenjene nasljedne osobine, koje moraju biti iznad prosjeka.Zajednica e biti izvor genetskog materijala iz kojeg e se uzgajati mlade matice.

Ova zajednica kod presaenog "materijala"-liinki pela, bilo kojom od uzgojnih tehnologija (Jenter, Nicot, Miller-ova, Doolitleova, Alley-eva metoda), mora biti dobro opskrbljema hranom (med+pelud), sa velikim brojem mladih pela hraniteljica, i bez otvorenog nepoklopljenog legla. Poeljno je zajednicu podraajno prihranjivati eernim sirupom (omjer 1:1) u koliini od 0,2-0,4 litre, svaki ili bar svaki drugi dan, a po potrebi se dodaju i okviri sa peludom. Da bi ova zajednica vrila svoju osnovnu funkciju odgoj i naglaeni razvoj matica dodavanjem matine mlijei u matinjak do zatvaranja istoga, mora joj se konstantno izostalih drutava (pomonih zajednica) na pelinjaku dodavati okvire sa poklopljenim-zatvorenim leglom.

Na taj je nain ova zajednica-STARTER kvalitetno pripremljen da se osigura dobar prihvat presaenih liinki na uzgoj.Hrana radilikih liinki se razlikuje od hrane liinki koje se razvijaju u matice. Samo prva dva dana i jedne i druge liinke su hranjene istovjetnom hranom matinom mlijei, dok se treeg dana radilike liinke prihranjuju sa - peludi i medom, a liinke matica malde pele-hraniteljice nastavljaju hranitisamo sa matinom mlijei.Vrlo se jasno uoava da su posjeti i hranjenje liinki matica esti, dok se hranjenje radilica usporava i posjeti pela-hraniteljica su sve rjei.

Koliina matine mlijei koju matica primi u ovoj fazi razvoja do zatvaranja matinjaka presudna je za njezinu kvalitetu u ostatku svoje osnovne (i jedine) ivotne funkcije produljenja vrste, odnosno neenju jaja.Dobro hranjene liinke kasnije e se razviti u fiziki dobro razvijene matice.Starter je obezmatiena zajednica u kojoj presaeni materijal (liinke) ostaju od 1 do 3 dana ovisno o tehnolokoj metod i primjenjenog u uzgoju, a mlade pele u takvoj zajednici bez matice obilno hrane liinke matica matinom mlijei u velikim koliinama.

9.1.2. FINIERI.Zajednice za prihvat matinjaka imaju za zadatak da uzgoje dobre matice iz osiguranog uzgojnog materijala. Odlike ovih zajednica nemaju utjecaja na genetske odlike matica koje su u njima uzgojene.Ove zajednice moraju biti zdrave i jake i u raspoloenju da prihvate matinjake. Zajednice se za ovo posebno pripremaju. Uobiajeno, u takvim zajednicama je puno vie pela i obezmatiene su. Prisutnost velikog broja pela njegovateljica stisnutih u ogranien prostor, iznenada nezaposlenih i obezmatienih osigurava pravilno raspoloenje za velik broj matinjaka.

Nakon 24 sata iz startera se prenose matinjaci u finier, koji je takoer obezmatien, sa nepoklopljenim leglom i puno mladih pela-hraniteljica, a budui je prisutna i populacija starijih kunih pela-voskarica, a da se nebi pojavio rojevni nagon, u ove se zajednice po potrebi dodaju i satne osnove, tko je je zaposlenost svih uzrasta mladih pela evidentna.

Najracionalnija i najbolja kombinacija finiera je zajednica koja u ploditu ima svoju maticu, i od drugog nastavka, samoga finiera (radnog prostora) je odvojena matinom reetkom. U nastavak se redovito dodaje nepoklopljeno leglo, sa redovitim podraajnim prihranjivanjem, kako bi se o leglu i matinjacima mlase pele intenzivno bavile.

(s22)SLIKA 1. Finier sa izvaenim zaleenim okvirom na kojemu su zatvoreni matinjaci i njega rojevi sanduk (kutija) za prenoenje okvira do oplodnjaka za raanje i sparivanje matica uz testiranje istih u prvim danima nakon to su poele saneenjem jaja.

Liinke koje se koriste za presaivanjene smiju biti starije od jednog i pol dana. Okvir s presaenim liinkama stavlja se u sredinu zajednice izmeu dva okvira legla i s puno mladih kunih pela. Potrebno je da se liinke to prije ponu hraniti matinom mlijei, to osigurava bolju kondiciju buduih matica. Svi su matinjaci poklopljeni peti dan nakon presaivanja.Prije nego to se pojavi mogunost izlaska matica matinjaci se trebaju izvaditi iz zajednice i pojedinano izolirati.Ovo moe ekatido jedanaestog dana od presaivanja, ali se isto tako moe napraviti peti dan nakon presaivanja, budui da su liinke i kukuljice relativno otporne na mehanike povrede u ova dva kratka razdoblja.

(s23)Slika 2. Zreli matinjaci "tihe smjene"

Zatvoreni matinjaci ne trae posebnu panju osim temperature od 35 oC i 50 - 70% relativne vlage, pa je zatvorene matinjake mogue drati u inkubatorima.

(s24)Slika 3. Razvoj u jajetu i njegov poloaj sau u 1,2, i 3 danu nakon polaganja u praznu eliju saa

(s25)Slika 4. etvrti dan od pokaganja jaja se razvije liinka koja je spremna za presaiv

Neoploene matice izlaze dvanaesti dan nakon presaivanja.Nakon pregleda svake matice, one se oznaavaju bojom ili ploicom prema meunarodno propisanim pravilima. Sve do poetka nesenja jaja, matice se uvaju u oplodnjacima. To su u pravilu male konice, sa ogranienom povrinom saa, kako bi se mlase matice nakon sparivanja mogle pratiti u kvaliteti i kvantiteti zalijeganja elija saa.

Izvaljena matica nije odmah sposobna za parenje, ve joj treba 5 do 7 dana da dostigne spolnu zrelost.Kod mlade tek izvaljene matice prednjoeljusna lijezda lui malo feromona, ali od 5 do 7 dana luenje feromona se ogvija u koliini koja e privui trutove za akt sparivanja.

Trutovi detektiraju feromone prednjoeljusne lijezde na udaljenosti do 50-tak i vie metara.U tom istom vremenu se u matice razvijaju i abdominalne tergitne lijezde, koje su najaktivnije u dobi od 12-tog do 26-tog dana starosti matice, i njihova je funkcija privlaenje veeg broja trutova na sparivalitu.

Feromoni ovih lijezda su poticaj na akt sparivanja trutovima, a osjete ih na maloj udaljenosi, tj. kada se priblie matici.Ukoliko se zbog raznoraznih uzroka mlada matica ne spari do 26-tog dana svoga ivota, luenje abdominalne tergitne lijezde prestaje, pa ona prestaje i biti atraktivan (privlana) trutovima.Uzrok ovoj pojavi je najee loe vrijeme.

(s26)Slika 5. Mlada tek izvaljena neobiljeena matica okruena pelama hraniteljicama

9.2. OZNAAVANJE MATICA.Matice pela e se oznaavati bojom na leima koja oznaava godinu opodnje matice:

(s27)Slika 1. Matice pela e se oznaavati bojom na leima koja oznaava godinu opodnje matice, a vrijeme koje je najpogodnije za ovu radnju je neposredno prije dodavanja u oplodnjak ili po sparivanju i prvim zaleenim elijama saa u oplodnjaku jer je koliina pela mala, pa se lako uoi i obiljei.

(s28)Slika 2. Matica obiljeena bojom za godinu uzgoja - uta, godina 2007.- brojem, kod uzgajivaa matica sa masovnomprodukcijom pela e se osim bojom, matice oznaavati i brojem

9.3. SPARIVANJE MATICA.U oplodnjavima, koji su raznih konstrukcija, kao samostalne male konice raznih veliina (baby) do obinih nastavaka kojima pelar pelari, a sa pregradama se razdijeli na 3 ili 4 oplodnjaka.Na letu oplodnjaka potrebno je postaviti dovoljno velike poletaljke jer su mlade matice dosta neprecizne pri slijetanju. Dobra pripomo maticama su i obojene eone strane vlastitog oplodnjaka (plava, uta, bijela, crna), tj. boje koje pele raspoznaju ili u istim bojama na drugoj podlozi ofarbani geometrijski llikovi (krug, trokut, trapez, i sl.).

Pelama u oplodnjaku je obavezno osigurati dodatnu hranu jer ju same nisu u mogunosti dopremiti (male zajednice). Oplodnjak se puni natresanjem mladih pela iz vie zajednica, a radi lakeg rada i manipulacije, pele se mogu navlaiti rasprivaem vode. Nakon ponjenja oplodnjaka pelama, dodaju se okviri gledano sa vanjske prema unutarnjoj pregradi okvir sa medom (1 kom), okvir sa peludom (1 kom), prazno ve izgraeno sae ili satna osnova. U nedostatku prirodne hrane (meda i peluda), oplodnjaku se dodaje eerno-medna pogaa i naravno zreli matinjak ili mlada nesparena matica.

Ovako prireen oplodnjak se odnosi na primejreno hladno mjesto (10 16 C), da se kroz par dana mlada zajesnica formira kao organizirano drutvo, a nakon toga se oplodnjaci iznose na oplodnu stanicu. Na oplodnoj stanici je potreban dovoljan broj spolno dozrelih trutova, koji osiguravaju brzu i potpunu oplodnju.Da bi se osigurao dovoljan broj plodnih trutova, potrebno je osigurati dobru peludnu i nektarnu pau, te dovoljan broj jakih zajednica.

(s29)Slika 1. Matica polae jaja u oiene elije saa, okruena hraniteljicama svojom "dvorskom svitom"

___________________________________Matica se izlee (izvali) 16-ti dan od poloenog jajeta u eliju matinjaka.Kada se izvali pele ju "pripremaju" za svadbeni let (parenje), 5 do 8 dana, hranei ju intenzivno medom da ojaa i bude spremna za napore intenzivnih izlijetanja iz konice i parenja. est je i sluaj da radilice "naganjaju" maticu, tj. progone i jure ju po ramovima konice, jer ju i na taj nain prisiljavaju da fiziki ojaa.Znai sa 21 do 24 dana ona je spolno sazrela i spremna za parenje.Najprije izlijee iz konice na orijentacijske letove, koji su isprva kratki (par minuta) pa sve dui i dui, a zapoinje letove za parenje na sparivalita gdje se oplodnja odvija u vremenskom razdoblju kako sam gore naveo. Najvea je aktivnost u ranim popodnevnim satima, od 12,00h do 15,00h.U zraku se matica pari vie puta u danu sa par trutova, a sve se odvije u vremenskom razdoblju od oko 7 dana. Matica se pari sa vie trutova (od 10 do 20), u prosjeku oko 25, a u literaturi je zabiljeen podatak da je jednom znanstveniku uspjelo detektirati 32 truta koji su oplodili jednu te istu maticu (ruska literatura).Kada matica doe u konicu iz zatka (iz vagine) joj visi tzv. "koni", to je ostatak spolnog organa truta koji ju je zadnji oplodio. Radilice oiste ovaj "koni", prihvate maticu i poinju sa stalnom njegom svoje "kraljice".Jo uvijek nije nikada struno i sa sigurnou objanjeno, kako naredni trut koji dolazi do matice (u zraku!), uspije izvui "koni" svoga prethodnika i oploditi maticu u estokoj "trci" u zraku. Do sada u svim literaturama koje sam proitao (a dosta sam ih proitao), sve se svodi na pretpostavke i tvrdnje niim dokazanih "sigurnih" podataka pojedinih strunjaka.Osobno mislim da je to (jo) jedna neotkrivena misterija genetike u pele medarice.Ako se matica ne spari do svoje "starosti" od cca 30-tak dana, prestaje biti atraktivna i zanimljiva trutovima i ostaje "stara frajla". Razlog je to mandibularna (gornjoeljusna) lijezda koja izluuje feromone prestaje izluivati supstance koji privlae rutove. Trutovi ju osjete na cca do 50 metara udaljenosti.Jo jedna lijezda je bitna kod oplodnje, to je tergitna lijezda, ali ju trut osjeti na samo cca 0,5 metara, znai to je "nagrada" onome mujaku koji se toliko pribliio matici da ju oplodi u slijedeem inu "svadbenog leta".Matica se n i k a d a ne pari u konici, nakon sparivanja vani, nikada vie ne izlijee iz konice, ostaje u njoj do svoje smrti. Izuzetno izlijee samo u sluaju rojenja..Dobar dan Beequeen,Presauju se liinke (larve), stare 34 dana, a ne poloena jaja od 1 dana, dakleT = 4 + 12 = 16 dana.Kada ja hou "na brzinu" uzgojiti matice, a nemam vremena, to radim na slijedei nain:Obezmatiim drutvo iz kojega hou "izvui" (uzgojiti) maticu, i nakon 5 dana otvaram konicu.To je tehnologija uzgoja matica poznata kao "pravilo petog dana".Pokidam sve zateene matinjake, i ponovno metnem ramove u konicu.Nakon 5 do 7 dana pregledam sve ramove uj ploditu, zaeti su novi matinjaci od kojih ih ostavim onoliko koliko mi ih treba za tu i (ili) za vie novih drutava (nukleusa).Tako se postie da se matice zanu sa liinkama (larvama) koje su najmlae u trenutku kidanja prvih (prisilnih) matinjaka.Ako mi se kvalitet novouzgojenih matica ovom metodom pokae dobar, ostavim ih, ako ne uzgojim nove, najee Millerovom metodom.Nedostatak ovoga naina je da se moraju pokidati nakon 5 dana SVI matinjaci, ako ostane samo jedan, kvaliteta matice je zasigurno slabija od uzgajenih nekom od oprobanih metoda, tj. sigurno je to matica prisilnog uzgoja.esto je to pravilo velikih komercijalnih pelara u USA, Australija, New Zeland, kada u jeku pae, ili neposredno prije iskoritavanja glavne pae ostanu bez matica, jer je bolje pau doekati sa bilo kakvom, nego sa nikakvom maticom. Poslije zavrene pae lako se ovakva matica uniti i uzgoji prava sa kojom konica ulazi u zimu......Nadam se da sam ti odgovorio na tvoje pitanje, ako treba jo neto, slobodno pitaj!Pozdrav......schumyBeequeen,-1. (prvi) dan pele "osjete" da nemaju maticu, poinju graditi "zvonie" matinjaka, - neuzima ga "pod" vrijeme obrauna, jaja su stara 0,00 sati sada netomizleena-2. (drugi dan), jueranja jaja imaju 1 dan-3. (trei dan), jaja imaju 2 dana-4. (etvrti dan), jaja imaju 3 dana, to su ve liinke na prijelazu iz jaja u liinke (larve)-5. (peti dan), jaja imaju manje od 4 dana, to su sada liinke (larve) koje su do vrhanapunjene matinom mlijei, pogodne za presaivanje, odnosno uzgoj u vlastitoj konici.Od ovih se matinjaka sa da ostavljaju 2 komada, za rasplod samo u konici u kojoj mijenjamo (uzgajamo) novu maticu. Poeljno je da ne budu oba iste starosti, odabiremo jedan pred zatvaranjem ijedan manje sagraen.Ovo stoga da se vie izgraeni matinjak (sa starijom maticom), ali mlaom u odnosu na vrijeme kada je jaje sneeno, (!?) pripremi da se iz njega izvali nova matica, a ako sluajno strada, imamo jednu rezervu, koja sigurno daje novu maticu!U normalnom slijedu dogaanja mlada matica br. 1 izlazi i ubija maticu br. 2, i ivot se u konici nastavlja u normalnom ritmu.Pozdrav............schumyU zadnjih nekoliko postova je dosta toga objanjeno , ali se meni ini da osobito poetnicima dosta toga nije jasno .Mislim da je koriteno vie vrsta izraza , a bilo bi mnogo jasnije kad bi se koristili izrazi jaje 1 , 2 i 3 zatim larva 1 dan ,2 itd . Zato u ja preko biologije pela i tabele koju je dao Senad pokuat objasnit ono to smatram nedovoljno jasnim.to se tie biologije pela , u knjizi Pelarstvo utvruje se da se jaje u tom stanju nalazi 3 dana ,zatim larve matica u savijenom stanju 5 do 6 dana ,u ispruenom stanju dva dana za koje vrijeme plete i kouljicu i zatim radi preobrazbu koja zavrava esnestog dana . Zanimljivo je ovo 5 do 6 dana u savijenom stanju .Nekad sam proitao (neznam vie izvor ) da to stanje traje oko 130 sati , to je priblino pet i po dana. U literaturi se najee kae da kad se larva pone pruati vri sepoklapanje matinjaka . Nije potpuno jasno kad je poklapanje zavreno ali negdje pie da je devetog , a negdje desetog dana , pa mislim da se sa oba termina trebaraunati . Takoer je vano da sve larve prva tri dana primaju matinu mlije a zatim samo larve matica i nadalje . U istoj knjizi se napominje da je osnova ista i za larvematica ,kao i radilica ,ali da se diferencija kod larvi matica vri izmeu drugog i treeg dana , a kod larvi radilica izmeu treeg i etvrtog dana .Jasno je po ovom da jesamim prelazom na med i pergu ova larva prema smjeru pele .Tomain u svojoj knjizi kae da poslje tri do etiri dana larve matica dostiu 320 mg , a larva radilice oko180 gr .Samo ove razlike u teini dovoljno govore koliko je kod presaivanja vano uzeti to mlau larvu i na neki nain govori da su i larve razliito hranjene . . U institutuRibnoe (Rusija ) su vrili eksperiment na presaenim larvama razliite starosti od 12 sati pa sve do 72 sata (tri dana ) Utvreno je da su pele prihvatile samo 6% larvi od 72sata ,a oko 70 % je bilo prihvaeno larvi od 12 sati .Stanje je naravno drugaije ako mi obezmatiimo neko drutvo . Ono eli usvakom sluaju da doe im prije do matice. Meutim kod izbora larvi nee graditi matinjake na larvama starijim od tri dana ,jer su ih ve poeli hraniti hranom za pele . Moe li se ipak dogoditi da grade i na starijim larvama ? Moe ali je uslov da nemaju mlaih .Primjer je prevjeavanje legla iznad medita u trei nastavak , a ispod medita je matina reetka (otvoreno leto ) iplodite .Pele u treem nastavku se osjeaju obezmatiene i ako postoji bilo kakva larva otvorenog legla pokut e izgradit matinjak . Naravno ono to se izlee bit e, ni pela nimatica .Moje je miljenje da e u odabiru larvi (ako uklonimo maticu ) pele prvo odabrati larve starosti tri dana , a zatim i nekoliko starosti dva i jedan dan .

[quote="senad"]

Evo da i ja pokuam slikovno pomoi,Datumi,/ kategorije matinjaka -0-1-2-3-4/ stadiji jaja/legla po datumimaUnutar svake kategorije su dani

*1-3 uto =jaje* 4 do 8 larva otvoren matinjak,* 9-matinjak poklopljen

Prvo kad uklonimo maticu recimo 6 . 05 , pele nee odmah graditi matinjake ,jer prvo trae maticu . Potraga moe trajati jedan dan ,a moe i due .Pitanje je koji je zadnji termin kad e pele graditi matinjake i najee se slau da je to izmeu 3 i 5 dana .Po tabeli koju je dao Senad , vidi se da je matica tog dana poloila i jaja . Ako nadalje pogledamo istu tabelu vidjet emo da ako pele ponu graditi matinjake prvi dan poslje obezmatienja da e to biti u koloni 4 larve stare tri dana koje se nalaze pod brojem6, zatim larve u koloni 3 ,koje su stare dva dana i nalaze se pod brojem 5 i larve u koloni 2 stare 1 dan pod brojem 4 .Kako se zna tek izleene larve starosti do jednog danasu idealne ,a ostale loije i smatraju se starije larve .Sad brojimo pet dana od dana obezmatienja i esti dan otvaramo konicu . Lako je vidjeti da je to 11 . 05 i tada esigurno biti poklopljeni matinjaci larvi iz etvrte kolone i vjerovatno matinjaci iz tree kolone . U svakom sluaju treba poruiti i matinjake koje su pele poele zatvarati ,a ostaviti samo otvorene u kojima se vide mlae larve sa dosta mlijea .FORMIRANJE OGAJIVAKOG DRUTVA

Odgajivako drutvo

U nedostatku vlastitog iskustva , prilikom obrade ove teme koristim slijedeu literaturu:

1. U SVETU PELA Veroljub Umelji2. MOJ PELINJAK Branko Reli3. STACIONIRANO PELARENJE Branko Reli4. PELARENJE KAO PROFESIJA I HOBI Branko Reli5. PELARSTVO Ferid Velagi6. SAVREMENO PELARSTVO Alija Dolovac

Odabiranju i pripremi odgajivakih drutava treba da posvetimo posebnu panju. Biramo drutva ije pele imaju sve pozitivne osobine , slino kao kod odabira rodonaelnikog drutva. Posebno obratimo panju da sluajno nema simptoma bilo koje peljinje bolesti.

Iz jaeg proizvodnog drutva , koga smo odabrali kao odgajivako, oduzmemo maticu. To bi trebala biti dobra matica i iskoristiemo je za zamjenu neke loe ili za formiranje novog drutva. Zatim emo iz odgajivakog drutva oduzeti sve ramove sa otvorenim leglom bez pela.Ovo radimo da pele ne bi punile sa MM prisilne matinjake koje bi poele da izgrauju na sau ovih ramova , ve im ostaje da svu panju posvete mladim larvicama koje emo im sutradan dodati.

Tom drutvu dodajemo i dva rama sa dosta polena. Naravno , ranije emo planirati iz kojih konica ove ramove da oduzmemo.

Plodita odgajivakih drutava dopunjavamo ramovima sa zrelim leglom iz kojih se pele ve izvode i sa pripadajuim pelamo. Podrazumjeva se da pazimo da ne prenesemo i maticu. Odmah predvidimo i prazan prostor , koji emo sutradan , sa larvicama dodati.

Ovaj prostor treba predvidjeti u sredini konice. Lijevo i desno ide po jedan ram sa zrelim leglom, onda ramovi sa polenom, onda ostali ramovi sa leglom i hranom simetrino postavljeni lijevo i desno. Zatim sa nekoliko ramova sa otvorenim leglom , uzetih iz pomonih drutava, bez matice, stresemo sve pele u plodite odgajivakog drutva. Takoe emo sve pele sa nastavka ili polunastavka ovog drutva stresti u plodite, a nastavke iskoristiti za druge konice.

Na ovaj nain smo formirali jako odgajuvako drutvo sa velikim brojem mladih pela sposobnih za luenje MM. Sve su ove pele zbijene u plodini prostor.Prazan prostor u sredini konice bie ispunjen mladim pelama koje e sutradan , kad dodamo ram sa presaenim larvicama , odmah biti u kontaktu sa njima.

Kad smo zavrili formiranje odgajuvakog drutva, dodajemo mu preko satonoa pogau od 1kg, koju smo napravili od eera u prahu, meda i samljevenog polena u odnosu 600 + 300 + 100 gr. Uvee ovom drutvu sipamo u hranilicu med razblaen sa vodom u omjeru 1:1 .

Trudiemo se da u hranilici ima razblaenog meda sve dok matinjaci ne budu zatvoreni, a do tada e i pogaa da traje.Sa svim ovim radnjama smo obezbjedili da se larvice (budue matice), odgajaju u velikom izobilju, u slinim uslovima koji predhode prirodnom rojevom nagonu, pa sa pravom treba da oekujemo da e sav na trud biti nagraen veoma kvalitetnim maticama.

Ve sutradan pristupamo presaivanju larvica ali to je nova tema.

Naglaavam da je ovdje predstavljeno formiranje odgajivakog drutva po Umeljiu , i meni se ini najprihvatljivije , dok po drugim autorima nemamo samo jedno odgajuvako drutvo , nego govorimo o formiranju startera i finiera.Dakle , prije nego pristupimo presaivanju larvi , formiraemo drutva koja e da prihvate presaene larve i zaponu sa izgradnjom matinjaka.

Ovdje u napisati kako se to radi po Reliu:

Jedan dan , a najkasnije 4-5 sati prije nego to u dati osnove matinjaka sa presaenim larvama, iz odabranog drutva oduzmem maticu i svo otvoreno leglo, osim jednog sa najmlaim larvama , koje stavljam u sredinu formiranog gnijezda. Do njega , sa obe strane , stavljam okvire sa nepoklopljenim medom i dosta polena, a iza njih okvirove sa zatvorenim leglom i medom. Na mjesto oduzetih okvirova sa otvorenim leglom , dodajem okvirove sa zatvorenim leglom , koje uzimam iz drutava kojima su dati okvirovi sa otvorenim leglom. Ako je potrebno , prihvatna drutva pojaavam mladim pelama iz drugih drutava , sve dotle dok svi okvirovi ne budu dobro zaposjednuti sa pelama. Jedan do dva sata prije dodavanja presaenih larvi iz prihvatnog drutva oduzimam okvir sa otvorenim leglom i umjesto njega dodajem okvir sa osnovama matinjaka u koje su presaene larve.Slijedeeg dana vadim okvir sa zapoetim matinjacima i na njegovo mjesto dodajem nov okvir sa presaenim larvama.Zapoete matinjake dajem odgajuvakom drutvu na dogradnju i njegovanje.Uzgajuvaka drutva imaju zadatak da nastave sa njegovanjem matinih larvi i dovravanjem zapoetih matinjaka. Najee formiram uzgajuvaka drutva bez matice.(postupak je slian Umeljievom tako da ga ovdje neu detaljno iznositi)

Pored ovog naina moe se formirati i odgajivako drutvo sa maticom i takvo drutvo se praktino moe koristiti due vrijeme. Problem je u tome to se takva zajednica moe izrojiti sa starom maticom, to se mora imati u vidu i voditi rauna da do toga ne doe, da ne bi pobjegao roj.

Reli to ovako opisuje:Na svom pelinjaku formirao sam uzgajivako drutvo s maticom tako to sam u jedan (iroko niski) nastavak , koji stoji na podnjai stavio okvir sa maticom i do njega zatvoreno leglo. Zatim sam na taj nastavak stavio MR, pa na nju drugi nastavak sa otvorenim leglom. Ukoliko nije bilo dovoljno okvirova sa otvorenim leglom, broj sam nadopunjavao otvorenim leglom iz drugih konica. Zajedno sa pripadajuim pelama. (pele sam prskao mirisom da se ne bi tukle). Radi svake sigurnosti matici sam podrezivao jedno krilo.(od ovog se ograujem i ne preporuujem)Slijedeeg dana po formiranju uzgajivakog drutva iz sredine sam vadio po dva okvira sa najmlaim leglom i nakon sat dva na njihovo mjesto stavljao okvirove sa zapoetim matinjacima, koje su ove pele imale da dovre.Kad su matinjaci bili zatvoreni ili pri zatvaranju, okvire sam vadio i dodavao drugim zajednicama iznad MR, dok ne budu zreli , a uzgajivakom drutvu dodavao slijedeu partiju zapoetih matinjaka.

Naglaavam da ni sam Reli ne preporuuje ovakvo odgajivako drutvo , jer na osnovu svoje dugogodinje prakse zakljuuje da ovako dobije manji broj matinjaka i loije odgojene matice, poto mlade pele ne njeguju samo matine larve , nego i radilike pelinje larve.