Divrej Tkra

B’’H

(Levitski zakonik 18,1-30 )

Popodnevno čitanje Tore na Jom

kipur usredotočuje se na zabranjene

seksualne odnose. Pouka je dvojaka:

a) Namjera je ohrabriti svakoga tko na

sebi nosi takvu krivnju da se pokaje.

b) To je podsjetnik da moramo ostati na

oprezu da ne popustimo svojim iskuše-

njima, čak i onda kad se nalazimo u ova-

ko uzvišenom stanju duhovnosti i na-

dahnuća, i naizgled nedodirljivi za takve

niske ţelje.

U prvoj aliji B-g daje uputu Izraelu da

ne slijedi nemoralne običaje Egipćana i

Kanaanaca. Umjesto toga, oni trebaju

poštovati Njegove zapovijedi, koje će

donijeti nagradu i ţivot onima koji ih

slijede.

(Levitski zakonik 16,1-34;

Brojevi 29,7-11 )

Jutarnji odlomak Tore na Jom Kipur

raspravlja o naročitoj sluţbi u Svetom

Hramu na taj nasvetiji dan u godini.

Vrhunac sluţbe bio je kada je Veliki

svećenik ispovijedao grijehe u ime

Izraela, ušao u Svetinju nad sveti-

njama obavijen oblakom tamjana, i u

pustinju poslao jarca za Azazela.

U šestoj aliji čitamo da je Jom kipur

počašćen titulom ―Šabata nad šaba-

tima,‖ jedinom prilikom u godini da

učinimo pomirenje za sve svoje gri-

jehe.

Jom kipur

Godina 11 Broj 51 Broj 51 Zagreb, srijeda 19. rujna 2018. - 10. tišrija 5779.

■

divrejtora@gmail.com http://twitter.com/DivrejTora

Jom hakipurim

Jeruzalem 18:23 19:22

Zagreb 18:43 19:42

Rijeka 18:50 19:48

Split 18:41 19:39

Dubrovnik 18:34 19:33

Vinkovci 18:32 19:31

Sarajevo 18:33 19:32

Doboj 18:35 19:33

B. Luka 18:38 19:37

Beograd 18:25 19:24

Novi Sad 18:28 19:26

Subotica 18:29 19:27

Zrenjanin 18:26 19:24

Niš 18:19 19:18

Beč 18:43 19:41

Frankfurt 19:14 20:12

Edison, NJ 18:43 19:50

Dnevni Zmanim za

Grad Zagreb

Na Erev Jom Kipur, 18.9.2018.

Alot Hašahar 5:08

Najranije Talit 5:43

Nec Hahama 6:38

Najkasnije Š’ma 9:44

Zman Tefila 10:46

Hacot 12:50

Minha Ketana 16:27

Plag Haminha 17:44

Šekia 19:02

Cet Ha-kohavim 19:44

Divrej Tkra

Divre j Tora , B’ ’H, priprema i uređuje : Vatroslav Ivanuša :ב״ה״ד״״״ ״ב״ה״מ״״״ ״ע״ה״ד״״״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora

■

bika kao ţrtvu okajnicu i ovna kao

ţrtvu paljenicu. Odjenut će svoje

naročite haljine (Kohen gadol se na

Jom kipur presvlačio iz svog punog

kompleta od osam haljina u pose-

ban komplet od četiri potpuno bijele

haljine koje je nosio kad je ulazio u

Svetinju nad svetinjama). Kohen

gadol pere ruke i noge deset puta

tijekom dana i uranja u mikve pet

puta.

Š'liši, R'vi'i i Hamiši – treća, četvrta

i peta alija - 18 p’sukim (16,7-16,24)

"Od naroda" Aharon uzima dva

jarca za grijehe i ovna za ola. Bik je

pomirenje za Aharona i kohanim.

Baca se ţdrijeb kako bi se odlučilo

kojega od dva (identična) jarca treba

prinijeti kao korban, a koji će biti

poslan ţiv u pustinju kao ţrtveni

jarac.

Postoje dva vrlo različita stila gri-

jeha - odbacivanje onoga što B-g

kaţe i udaljavanje od boţanskog, te

kršenje Njegovih zapovijedi u

pokušaju da Mu se pribliţi. Većina

grijeha je prvog tipa. Nadav i Avihu

su bili drugi tip. Kao odgovor na

ove dvije suprotne motivacije za

grijeh, imamo dvije ţrtve – jednu

koja se prinosila u Beit HaMikdašu,

zapravo, njezina se krv unosila u

Kodšei kodošim, i druga koja se u

potpunosti slala dalje od Beit

HaMikdaša. Jarci su bili identični.

Sve duţnosti na taj dan obavlja

Kohen gadol, uz minimalnu pomoć

drugih kohanim. Kada Kohen gadol

ulazi, Svetinja nad svetinjama je

ispunjena dimom prinosa tamjana.

Sluţba za Jom kipur je kompleksna,

o njenim pojedinostima čitamo tije-

kom ponavljanja Amide za Musaf

Jom kipura, kao i u čitanju Tore.

Zatim se nastavlja opisivati kom-

pleksnu sluţbu za Jom kipur. Među

mnogim zadaćama Kohen gadola na

Jom kipur, je Vidui u ime čitavog

Izraelskog naroda. Njegovo prizna-

nje grijeha mora pratiti priznanje

svakog Ţidova, ako se ţeli postići

potpuno pomirenje. Rambam kaţe

da postoji "oproštenje zajednici" za

"manje" prekršaje, dok se za veće

grijehe traţe da pojedinac izvrši

svoju vlastitu t'šuvu. Čak i kad

postoji "oproštenje zajednici",

pojedinac mora biti dio te zajednice

kako bi od toga imao koristi. Onaj

koji se distancira od zajednice ne

prima dobrobiti zajedničke molitve,

pokajanja i pomirenja. (Ako ovo

pojednostavimo do kraja, cilj je da

pojedinac učini svoju t'šuvu, nema

"hokus-pokus" i oprošteno ti je zbog

Kohen i Levi - prva i druga alija -

6 p’sukim (Vajikra 16,1- 6)

Prvi dio sedre bavi se sluţbom za

Jom kipur u Beit HaMikdašu - Seder

haavoda. Emocionalni element

uvodi se kada Tora kaţe da je B-g

ove zapovijedi dao "nakon smrti

dvojice sinova Aharonovih". Ne

moţemo izbjeći da u nama ne odje-

kne ova kombinacija u kojoj Kohen

gadol vrši najuzvišeniju duhovnu

zadaću dok se u pozadini nalazi

osobna tuga. Ti su osjećaji posebno

snaţni dok ovo čitanje slušamo na

Jom kipur.

Prije nego li je opisana sluţba,

kohanim su upozoreni da ne ulaze u

Beit HaMikdaš osim kada imaju

zadaću koju trebaju obaviti.

Cijela sluţba za Jom kipur, sa

svim njenim pojedinostima, pred-

stavlja jednu micvu. Aharon će uzeti

Strana 3 Strana 3 Godina 11 Broj 5 1 Strana 3

na po ţivot. Prema micvot treba

ţivjeti, a ne umrijeti.

Zabranjeno je stupiti u "intim-

nosti" bilo kojim od zabranjenih

odnosa, koji su kako slijedi:

homoseksualni odnosi između oca i

sina su (dvostruko) zabranjeni,

"odnosi" između majke i sina su

zabranjeni, isto tako zabranjena mu

je i supruga njegova oca, čak i

nakon razvoda ili smrti oca; brat i

sestra (od bilo kojeg od roditelja ili

oboje njih) zabranjeni su jedno

drugome. Postoji dodatna zabrana

za očevu kćer koja nije kćer vaše

vlastite majke. Sinovljeva kći i

kćerina kći izričito su zabranjeni.

Zabrana vlastite kćeri izvedena je

l o g i č k i m a r g u m e n t om k a l

vahomera. Vaţno je zapaziti da je

ova micva izvedena logikom,

umjesto da je zapisana. Strina (s

očeve strane) ili tetka (s majčine

strane) nije dopuštena. Ho-

moseksualni čin između nećaka i

očeva brata dvostruko je zabranjen.

Zabranjeni su odnosi s ujakovom

suprugom ili snahom. Bratova su-

pruga je zabranjena, osim kada je

nadjača micva o jibumu.

Pojašnjenje ...

Čovjek moţe imati šogoricu na tri

različita načina. (1) Sestra njegova

ţene zabranjena mu je tijekom ţi-

vota njegove supruge. Ako njegova

supruga umre, on se moţe oţeniti

njenom sestrom. Ako se razvedu i

njegova je bivša ţena još uvijek ţiva,

njezina sestra mu je zabranjena.

(2) Ţena njegova brata zabranjena

mu je ako su oni razvedeni, ili čak

ako je njegov brat umro, a da je u

tom braku imao djece. Ako je brat

umro bez potomstva, onda se šogor

i šogorica privremeno međusobno

povezani. Oni se ili vjenčaju u

skladu s pravilima jibuma, ili se

njihova "veza" raskida postupkom

sličnom razvodu poznatom kao

halica. Kod aškenaza postoji dugo-

trajna rabinska zabrana jibuma.

Dopuštena (obavezna) je samo

njegova alternativa – halica.

Međutim, sve do halice, ta je ţena

zabranjena svakom muškarcu.

(3) Šogorica (ţena ţeninog brata) bit

će mu dopuštena ako postane slo-

bodna zbog smrti ili razvoda braka.

Zabranjeno je imati vezu sa ţenom

i njezinom kćerkom (ili majkom -

ista stvari) ili njezinom unukom od

sina ili kćeri. (Drugi odnos pred-

stavlja kršenje.) Odnosi sa sestrom

vlastite ţene zabranjeni su za ţivota

njegove ţene (vidi gore navedeno

pojašnjenje). Čovjek ne moţe

spavati s ţenom dok je ona nida,

zabranjeni su odnosi sa ţenom

drugog muškarca.

Homoseksualni postupci su zabra-

njeni. Spolne intimnosti sa ţivoti-

njama zabranjene su muškarcima i

ţenama.

Ne smijemo se oskvrnuti radeći

bilo što od gore navedenog. Ovi od-

vratni postupci onečišćuju Zemlju i

uzrok su protjeravanja s nje. Takve

postupke moramo strogo izbje-

gavati.

onoga što su drugi učinili. Ali to što

ste dio ţidovske zajednice potiče

proces.)

Šiši i Š’vi’i - šesta i sedma alija –

10 p’sukim (16,25-16,34)

Tora nastavlja s detaljima sluţbe

za Jom kipur. Ona završava "ponav-

ljanjem" pravila Jom kipura za sva-

kog od nas (micvot za Jom kipur za

nas ubrajamo iz Paršat Emor) te izja-

vom da dan Jom kipura pomaţe

donijeti pomirenje Narodu. Tako su,

dakle, sam taj dan, sluţba u Hramu,

zajednička molitva i naše osobne

molitve, naš post, naše t'šuva i pri-

znanje, kombinacija koja omogućuje

da se postigne istinsko oproštenje

za sebe i za čitav Izrael.

Maftir – 5 p’sukim (Bamidbar 29,7-

29,11)

Tora predstavlja Musaf Jom

kipura. Ovdje i prethodno u Emor

predstavljeni su svi hagim.

Minha – 30 p’sukim (Vajikra 18,1-

18,30)

U poglavlju 18 navedeni su brojni

zabranjeni seksualni odnosi. Prvo,

postoji općenito upozorenje da se ne

oponašaju negativne pojave Egipta

(odakle smo nedavno došli), te

prakse kanaanskih naroda (gdje

ćemo uskoro otići). Moramo isklju-

čivo slijediti B-ţje zakone i propise, i

ţivjeti prema njima.

Iz pojma v'hai bahem, "i ţivjeti po

njima", mi učimo dva vaţna načela.

Ţidovstvo nije samo religija; ono je

način ţivota. Nadalje, ovaj redak je

(jedan od) izvora principa da se

mnoge micvot (ali ne i sve!) stavljaju

po strani kada postoji situacija opas-

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

■

Strana 4 D ivrej Tora Strana 4 D ivrej Tora

■

Svetinju nad Svetinjama, objašnjeno

nam je u kojim okolnostima on tre-

ba ući: da bi vršio sluţbu za Jom Ki-

pur. Ova micva obuhvaća cjelokup-

nu sluţbu za Jom Kipur, koja se ima

provesti po propisanom redoslijedu.

Ostatak poglavlja opisuje redosli-

jed te sluţbe: odjeću koju je nosio

Veliki svećenik dok je vršio sluţbu,

ţdrijeb koji se baca za dva jarca,

osobni hatas (ţrtva za grijeh) Kohen

Gadola, sluţbu tamjana, prskanje

krvi, slanje jednog jarca na stjeno-

vito mjesto, paljenice i još mnogo

toga. (Sve u svemu, bilo je petnaest

ţivotinjskih ţrtava, uključujući dvije

redovne dnevne ţrtve koje su se

svakodnevno prinosile.)

Sve ove sluţbe obavljao je Kohen

Gadol osobno. Uranjao je u mikve

ukupno pet puta i izmjenjivao od-

jeću iz svoje bijele uniforme u zla-

tnu i obrnuto. Također je prao ruke

i noge ukupno deset puta.

Razlog za tu micvu je to što je B-g

uistinu dobar prema nama! Odvojio

je jedan dan u godini na koji je pose-

bno otvoren da primi naše tešuve

(pokajanja) i s radošću nas prima

kada Mu se vratimo. Na Jom Kipur,

B-g ne samo da oprašta, on zapravo

briše prošlost. Ali ima jedna kvaka.

Poznata vam je izreka: "B-g pomaţe

onima koji pomaţu sebi?" Dakle, on

neće sve to učiniti ZA nas koliko je

spreman učiniti to S NAMA

ZAJEDNO. Ne moţemo samo

sjediti i očekivati da automatski bu-

demo očišćeni, mi moramo učiniti

svoj dio. U vrijeme Hrama, to je

značilo slijediti redoslijed sluţbe

ţrtava za Jom Kipur. Danas to znači

sluţbu za Jom Kipur u našim sina-

gogama (kao i post i stvarno poka-

janje od naših grijeha!).

Ta se micva drţala u vrijeme Hra-

ma. Ona je predmet talmudskog

trakta Joma i kodificirana je u Mišne

Tora u Hilhos Avodas Jom HaKipu-

rim. Ona je 49. od 248 pozitivnih

micvos u Rambamovom Sefer HaMi-

cvosu.

Minha

188. Negia!: Zabrana bliskog doticaja s osobama suprotnog spola

Muškarac se ne smije pribliţiti bilo kakvom zabranjenom odnosu ... (Levitski zakonik 18,6)

Svi se pitaju: "Gdje u Tori piše da

ne smijem dotaknuti nekog suprot-

nog spola?" Evo, ljudi, ovdje! Ključ-

ne riječi u našem stihu nisu "pribli-

184. Pričekajte vani: Zabrana koha-nim da proizvoljno ulaze u Hram

... ne smije ući u Svetište u svako doba... (Levitski zakonik 16,2)

Ovaj stih izričito zabranjuje Kohen

Gadolu (Velikom svećeniku) ula-

ţenje u Svetinju nad Svetinjama,

osim da vrši sluţbu za Jom Kipur.

On uključuje i upozorenje običnim

kohanim da se ne zadrţavaju oko

heihala ("Svetoga") kada ne obavljaju

hramsku sluţbu. Postoji značajna

razlika između zabrane ulaska Ko-

hen Gadolu u Svetinju nad svetinja-

ma i zabrane običnom kohenu koji se

mota oko Svetoga, Kohen Gadol bi

bio podloţan Nebeskoj smrtnoj ka-

zni zbog nepotrebnog ulaska u Sve-

tinju nad svetinjama, što nije slučaj

kod običnog kohena koji lješkari oko

Hrama.

Razlog ove zabrane je jasan: Beis

HaMikdaš nije kohenova kuća ni dru-

štveni klub. On je Hram posvećen

B-ţjoj sluţbi. Mi ovaj problem ima-

mo i u našim sinagogama. Hvala

B-gu, osjećamo se ugodno u našem

šulu. Naţalost, ponekad se previše

udomaćimo i zaboravimo da to nije

društveni centar. Zaboravljamo da

smo tamo da bismo razgovarali s

B-gom, a ne s našim prijateljima.

Ova micva donosi vaţnu pouku koja

je primjenjiva na sve nas danas.

Ovaj micva se odnosi za kohanim u

vrijeme Hrama. O njoj se raspravlja

u talmudskom traktatu Menahos na

stranici 27b i u Mišni u prvom po-

glavlju traktata Kelim. Ova micva je

kodificiran u Mišne Tora u drugom

poglavlju Hilhos Bijas HaMikdaš i

68. je od 365 negativnih micvos u

Rambamovom Sefer HaMicvos.

185. Oprosti i zaboravi: Obveza da se postupa prema sluţbi za Jom kipur

Ovako će Aron ući u Svetište ... (Levitski zakonik 16,3)

Nakon što je rečeno da Veliki

svećenik neće proizvoljno ulaziti u

Rav Kook:

Unutarnja crta dobrote

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

Strana 5 Strana 5 Godina 11 Broj 5 1 Strana 5

190. Arajos - Majka: Zabrana spolnih odnosa s majkom

... i golotinje svoje majke nećeš otkriti (Levitski zakonik 18,7)

191. Arajos - Pomajka: Zabrana spolnih odnosa s očevom suprugom

Nećeš otkriti golotinje ţene svog oca ... (Levitski zakonik 18,8)

192. Arajos - Sestra: Zabrana

spolnih odnosa s bilo kojom sestrom

Golotinje svoje sestre, bilo da je ona kći tvog oca ili kći tvoje majke, bila ona rođena u domu ili izvan njega, nećeš otkriti ... (Levitski zakonik 18,9)

193. Arajos - Unuka I: Zabrana spolnih odnosa s sinovom kćeri

Golotinje kćeri svoga sina ... (Levitski zakonik 18,10)

194. Arajos - Unuka II: Zabrana odnosa s kćerinom kćeri

... ili kćeri svoje kćeri nećeš otkriti. (Levitski zakonik 18,10)

195. Arajos - Kćer: Zabrana spolnih odnosa s kćeri

...

196. Arajos - Polusestra: Zabrana odnosa s kćerkom očeve ţene

Golotinje kćeri svog oca, rođene od tvog oca ... (Levitski zakonik 18,11)

197. Arajos - Teta I: Zabrana spolnih odnosa s očevom sestrom

Nećeš otkriti golotinje sestre svoga oca ... (Levitski zakonik 18,12)

199. Arajos - Stric: Zabrana spolnih odnosa s očevim bratom

Nećeš otkriti golotinje brata svoga oca ... (Levitski zakonik 18,14)

200. Arajos - Strina: Zabrana odnosa sa suprugom očeva brata

... njegovoj ţeni nećeš se pribliţiti (jer) ona je tvoja strina. (Levitski zakonik 18,14)

201. Arajos - Snaha: zabrana spolnih odnosa sa sinovom

suprugom

Nećeš otkriti golotinje svoje snahe ... (Levitski zakonik 18,15)

202. Arajos - Šogorica I: Zabrana spolnih odnosa s bratovom ţenom

Nećeš otkriti golotinje ţene svoga brata... (Levitski zakonik 18,16)

203. Arajos - Majka i kći: Zabrana odnosa sa ţenom i kćeri

Golotinje ţene i njene kćeri nećeš otkriti... (Levitski zakonik 18,17)

204. Arajos - Baka i unuka I

... kćer njezina sina ... (Levitski zakonik 18,17)

205. Arajos - Baka i unuka II

... ili kćeri njezine kćeri, nećeš uzeti kako bi je otkrio ... (Levitski zakonik 18,17)

206. Arajos - Šogorica II

Nećeš oţeniti ţenu uz njenu sestru, i tako ih učiniti suparni-cama ... za njena ţivota (Levitski zakonik 18,18)

207. Arajos - Nida

Nećeš se pribliţiti ţeni u njezinu stanju menstrualne nečistoće ... (Levitski zakonik 18,19)

208. Nitko da ne prođe: Zabranu provođenja vlastite djece kroz vatru Moleku

Nemojte učiniti da bilo koje tvoje dijete prođe (kroz vatru) za Moleka ... (Levitski zakonik 18,21)

209. Politički nekorektno: Zabrana homoseksualnosti

Nećeš leći s muškarcem na način kako se lijeţe sa ţenom (Levitski zakonik 18,22)

210. Tegleća marva: Zabrana bestijalnost (za muškarca)

Nemoj leći ni s kakvom ţivotinjom da bi se obesčastio ... (Levitski zakonik 18,23)

211. S druge strane ...: Zabrana bestijalnosti (za ţenu)

... i ţena neće stati pred ţivotinju da se pari s njom... (Levitski zakonik 18,23)

ţavati" se. Kako Rambam objašnja-

va ("Sefer HaMicvos, neg. 353."),

"čak i bez stvarnog spolnog odnosa,

kao što su grljenje i ljubljenje".

Drugim riječima, mi ne smijemo

vršiti kontakt ljubavne naravi u za-

branjenim odnosima, što uključuje i

udane ţene i one koje su nida (imaju

menstruaciju). Neljubavni doticaj,

kao što je kod liječnika ili zubara ti-

jekom njegovog rada, sasvim je

druga priča.

Mada ovaj stih kaţe "muškarac",

to se jednako odnosi i na muškarce i

ţene. Kao što Raši objašnjava, gla-

gol "pribliţiti se" napisan je u mno-

ţini. Budući da su muškarci već uk-

ljučeni pojmom "čovjek", koga bi još

plural mogao uključiti? Ne ostaje

nitko osim ţena!

Razlog za tu micvu je jasan: seksu-

alni nagon je kod ljudske vrste

jedan od najsnaţnijih poriva. No, mi

nismo ţivotinje, već ljudi, pa bismo

se trebali biti u stanju izdići iznad

naših poriva. Ova nam micva poma-

ţe da se drţimo podalje od pada u

zamku. Ako si ne uzmemo male slo-

bode, nećemo postati opušteni i na

kraju previše bliski s pripadnicima

suprotnog spola. Ako imamo posta-

vljene mjere zaštite, nećemo posrnu-

ti u pitanjima seksualne prirode.

To ne znači da je judaizam puri-

tanski ili da je seks "nuţno zlo" do-

pušteno samo zbog opstanka vrste.

Baš naprotiv! Seks je dobra stvar u

svom pravilnom okviru, a to je

bračna veza. Baš kao što je hrana

koju jedemo uzdignuta zakonima

kašruta i govorenjem brahos (blago-

slova), spolni odnosi čovjeka se pu-

tem Tore uzdiţu od ţivotinjskog

čina u nešto više. B-g ne kaţe toliko

stvarima "ne" koliko ih kontekstua-

lizira kako bi ih trebalo vršiti da se

postane bolja osoba, umjesto da

budu na vlastitu štetu.

189. Arajos - Otac: Zabrana spolnih odnosa s ocem

Golotinje svog oca ... (Levitski zakonik 18,7)

(nastavak s 4. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

■

Shlomo Katz:

Potpuna tešuva

Strana 6 D ivrej Tora Strana 6 D ivrej Tora

■

Jedne je godine, u noći prije Jom

kipura, R. Shlomo Zalman Auer-

bach z"l (1910-1995, Jerušalajim) ko-

mentirao pred svojom obitelji:

Nevjerojatno je da toliko puno ljudi

pokuca na moja vrata s pitanjima u

vezi zakona o postu i zakona o

molitvama, dok izgleda da nitko

nema pitanja o zakonima o tešuvi,

koja je glavna micva ovog dana.

(Citirano u Minchat Avot str.110)

Gemara (Joma 86a) uči da postoje

određeni grijesi za koje Jom kipur

ne daje pomirenje. Umjesto toga,

osoba moţe dobiti odgodu kao re-

zultat tešuve i Jom kipura, a zatim

pomirenje za te grijehe dobiti kroz

patnju. S tim u vezi, Rabbeinu Yo-

nah z"l (Španjolska, umro 1263.) pi-

ta: Kako ovo moţe biti u skladu sa

stihom (Vajikra 16,3 - dio čitanja iz

Tore za Jom kipur), "Jer u taj dan On

će osigurati pomirenje za vas da vas

očisti; od svih vaših grijeha pred Vječ-

nim bit ćete očišćeni"?

On tumači: Potonji dio ovog stiha

nije obećanje, već zapovijed. Kon-

kretno, nama je zapovijeđeno da is-

traţimo i ispitamo svoje postupke i

vratimo se Vječnom na Jom kipur.

Rabbeinu Yonah dodaje: Mada po-

stoji općenita micva da izvrši tešuva,

postoji i dodatna micva na Jom ki-

pur. (Sha'arei Teshuvah 4,17)

R. David Cohen šlita (rabin i plo-

dan pisac iz Brooklyna u NY) piše:

Iz riječi Rabbeinu Yone moţe se

zaključiti da je micva o tešuvi na Jom

kipur drugačija od općenite micve za

tešuvu koja se odnosi na sve dane.

Tijekom cijele godine, nije pogrešno

pokajavati se za jedan po jedan

grijeh, no na Jom kipur nije tako. Na

Jom kipur micva glasi, "od svih

svojih grijeha... bit ćeš očišćen." Ako

bi se netko pokajao za jedan grijeh,

ali ne bi ţalio zbog drugog grijeha,

on bi dobio potpuno pomirenje za

grijeh za koji se pokajao, ali bi

zanemario izvršiti micvu tog dana,

odnosno, pokajati se za sve svoje

grijehe. (Birkat Ya'avetz I str.66)

R. Avraham Zvi Margolis šlita (ra-

bin Karmiela u Izraelu), piše u ime

R. Yerachmiela Yisraela Yitzchaka

Danzigera z"l (1853 do 1910., Ale-

xanderer Rebbea, poznatog kao "Ji-

smah Jisrael―):

Kad čovjek postane svjestan svojih

grijeha, to mora uključivati i svijest

o boli koju je nanio B-gu, nazovimo

to tako [jer se našim grijehom pore-

metila svrha B-ţjeg stvaranja svije-

ta]. Čak i ako nečije pokajanje nije

motivirano strahom od kazne, nego

Jom Kipur je dan na koji je Moše

Rabenu sišao s Har Sinaja s drugim

parom luhot. R. Chaim Friedlander

z"l (mašgiah ruhani Ponovezh Yeshi-

ve u Bnei Brak, umro 1986.) piše:

Luhot simboliziraju srce - moţda

se zbog toga luhot često, mada po-

grešno, prikazuju zaobljenih vrhova

poput našeg uobičajenog simbola za

srce – dok ono napisano na luhot

predstavlja Volju B-ţju, koju čovjek

treba "urezati" u svoje srce. Osoba

koja uspije privezati svoje srce uz

Volju B-ţju više neće biti rob samoj

sebi i oslobodit će se svjetovnih ţelja

svoga srca. To je razlog zašto Pirkei

Avot izvodi igru riječi između "ha-

rut" / "uklesane" (vidi Šmot 32,16) i

"herut" / "slobode", i tvrdi da čo-

vjek nije slobodan sve dok ne prou-

čava Toru.

Kad su dobivali prve luhot, Bnei

Jisrael su se prije toga tri dana pri-

premali i postigli razinu Adam Ha-

rišona (Prvog Adama) prije njegova

grijeha. Oni su mogli primiti luhot

koje je isklesao B-g, jer su im srca -

koje luhot simboliziraju – bila čista

poput prvog srca koje je B-g stvorio,

objašnjava R. Friedlander.

Međutim, nakon grijeha sa Zlat-

nim teletom, sve se promijenilo. Ni-

je bilo perioda očišćenja prije dobi-

vanja luhot, a i same luhot napravio

je čovjek – jedino je zapis dodao

B-g. Poput baal tešuve, zadaća Bnei

Jisrael nakon grijeha bila je da izloţe

svoja srca (luhot), tako da ih Tora

(zapis) moţe uzdići. Na taj način se

vrši pokajanje. (Siftei Chaim, Vol. 1

p.25 [1. izd.])

Postoje određeni grijesi za koje

Jom kipur ne daje pomirenje.

Umjesto toga, osoba moţe

dobiti odgodu kao rezultat

tešuve.

Strana 7 Strana 7 Godina 11 Broj 5 1 Strana 7

mo dijela tijela u mikve. Jasno je, či-

stoća se ne postiţe na taj način. (Mu-

ssar Hamishnah)

R. Avraham Halevi Horowitz z"l

(16. stoljeće, otac Shelaha Hakado-

sha) primjećuje:

Obveza da se zatraţi oprost od o-

nih koje smo uvrijedili ne znači ura-

diti ono što se obično čini, dakle, da

se malo prije Kol Nidrei, pristupi

svom bliţnjem i zatraţi ga za op-

rost. Neminovno, ovaj će odgovo-

riti: "Nisi učinio ništa što bih ti imao

oprostiti." Potom, ova dvojica prija-

telja oproste jedan drugome, nešto

potpuno nepotrebno, jer su uvijek

bili dragi jedan drugome i nikada

ne bi poţeljeli povrijediti jedan dru-

goga.

Nasuprot tome, nastavlja R. Horo-

witz, neprijatelji imaju tendenciju

da ne traţe oprost jedan od drugo-

ga. Umjesto toga, svaki od njih ka-

ţe: "Da je njemu stalo do mira, pri-

šao bi mi." Mudar će čovjek, među-

tim, prepoznati da je pravi znak

snage poniznost, pa će on preuzeti

inicijativu kako bi smirio svog ne-

prijatelja, čak i ako je njegov neprija-

telj u krivu. (Emek Berachah)

R. Shlomo Zalman Auerbach z"l

piše: Zatraţiti općenito oproštenje

za sve grijehe koje je netko počinio

protiv drugoga funkcionira samo za

manje prekršaje. [Ako je netko po-

činio ozbiljnije djelo, on ga mora

konkretno navesti kada zatraţi op-

rost] (Citirano u Halichot Shlomo:

Moadim str.44)

Ako onaj tko je sagriješio protiv

tebe ne dođe do tebe da zatraţi op-

rost, moraš mu se staviti na raspo-

laganje, tako da bi mogao zatraţiti

oprost. (Mateh Ephraim)

Zbog toga što Jom kipur ne isku-

pljuje sve dok se ne da zadovolj-

ština svom bliţnjem, čovjek treba

voditi računa da kaţe sljedeću mo-

litvu (dio Tefile Zaka) koja je tiskana

u mnogim mahzorim:

"Dajem potpun oprost svima

koji su se ogriješili o mene,

bilo fizički ili financijski, ili koji su

me ogovarali ili me čak oklevetali;

tako i svima koji su me povrijedili,

bilo fizički ili financijski, i za svaki

ljudski grijeh između čovjeka i

njegovog bliţnjeg - osim u vezi

novca kojeg ţelim zatraţiti i mogu

ga povratiti prema halahi, te osim

onome koji griješi protiv mene i

kaţe: "Ja ću griješiti protiv njega, a

on će mi oprostiti" - osim njima,

dajem svoj potpuni oprost, i neka

ni jedna osoba ne bude kaţnjena

zbog mene.

"I kao što sam ja oprostio/la

svima, tako Ti daj da nađem

milost u očima svake osobe, pa da

mi dâ potpuni oprost."

sviješću da je, kao rezultat grijeha,

oštetio svoju vlastitu dušu, ta je

tešuva nepotpuna ukoliko nije uzeta

u obzir bol koja je nanesena Šehini.

Naţalost, čovjek u svom sadaš-

njem stanju uglavnom nije u stanju

razumjeti štetu koju je njegov grijeh

prouzročio. Stoga bi dio molitve po-

kajanja trebao biti da B-g prosvijetli

i ukloni zavjese i velove koji ga od-

vajaju od B-ga. Tek kad osoba shva-

ti kakav bi njen odnos s B-gom mo-

gao biti, ona će biti u stanju procije-

niti što gubi time kada griješi. (Dvar

Ha'teshuvah str.168)

Naši učenjaci podučavaju da se

pomirenje ne moţe postići dok se ne

da zadovoljština onima protiv kojih

je počinjen grijeh. Neki kaţu da se

ne moţe postići pomirenje čak ni za

svoje grijehe protiv B-ga, dok se nije

primjereno izmirilo za svoje grijehe

protiv čovjeka i dobilo oprost. (Kaf

Hachaim 606,3)

Zašto? Zato što je pomirenje samo

za neke grijehe poput uranjanja sa-

(nastavak s 6. stranice) Shlomo Katz: Potpuna tešuva

■

Tijekom cijele godine,

nije pogrešno pokajavati se

za jedan po jedan grijeh,

no na Jom kipur nije tako.

Na Jom kipur micva glasi,

"od svih svojih grijeha...

bit ćeš očišćen."

Tko ne čini tako

zanemario izvršiti

micvu tog dana,

odnosno, pokajati se

za sve svoje grijehe

Rabbi Yaacov Haber :

Tri razine oprosta

Strana 8 D ivrej Tora Strana 8 D ivrej Tora

■

reakcija na ovaj zahtjev je vjerovati

da je podnositelj zahtjeva iskren te

"otvoriti vrata" za njega ili nju da

"uđe". Osoba koja odbije to učiniti

smatra se okrutnom osobom.

"Mehila", obično prevedena kao

"brisanje" odgovor je na zahtjev

"Moţemo li vratiti naš odnos na

razinu na kojoj je bio prije nego li

sam sagriješio protiv tebe?" Pozi-

tivno odgovoriti na ovo je teško, no

B-g je ljudskom biću dao snage za

to, te je potrebno.

"Kapara" se obično prevodi kao

"pomirenje", kao na Jom kipur, na

Dan pomirenja. Ovo je odgovor

osobi koja kaţe: "Moja mi savjest

neće dati da ţivim u miru zbog

onoga što sam učinio tebi i našem

odnosu." Odgovoriti na ovo pozi-

tivnim odgovorom nadilazi ljudske

mogućnosti. Jedino je B-g Onaj koji

moţe doprijeti do unutrašnjosti

osobe i reći joj "Utješi se". "Kapara"

je vrhunac ovog trojakog procesa, i

postiţe ga se na Jom kipurim.

Postoje tri hebrejska sinonima:

"Seliha", "Mehila" i "Kapara", i svi su

povezani s idejom "praštanja". Što

znači svaki od njih?

"Seliha", obično prevedena kao

"praštanje", prvi je korak koji se

mora poduzeti ako je netko počinio

grijeh, bilo to protiv B-ga ili protiv

čovjeka. Traţiti oprost znači reći

"povrijeđenom" učesniku: "Ţao mi

je zbog onoga što sam učinio, iskre-

no ţalim što sam to učinio i nikada

više to neću učiniti." Primjerena

■

Strana 9 Strana 9 Godina 11 Broj 5 1 Strana 9

nadamo da će se Vječni usredo-

točiti na vid odnosa oca i djeteta u

našem odnosa s Njime, i zanemariti

sramotu koju su Mu prouzročila

naša djela (Beis Yosef 115).

Dok izgovaramo riječ "selah", tre-

bali bismo razmišljati o bilo kojem

konkretnom prijestupu koji smo

moţda učinili tog dana i obratiti se

Vječnom u pokajanju. Neki se imaju

običaj šakama dvaput udariti u

području srca, jednom dok izgo-

varaju riječ "hatanu" i jednom dok

izgovaraju "pašanu". Ova nas gesta

podsjeća na vidui, priznanje i po-

maţe nam probuditi srce na po-

kajanje dok govorimo te riječi.

U dane kada se ne govori Taha-

nun (npr. Roš hodeš ili hol hamo'ed),

ne bi trebalo dotaknuti grudi dok

govorimo ovaj blagoslov. Budući da

je ova gesta slična vidui, neprikla-

dno je to činiti u dane radosti kada

se vidui ne govori (Shelah, kako je

citiran u Siddur Yavetz, Rav Shlo-

mo Zalman Auerbach, kao što je

navedeno u Halichos Shlomo 11,45).

Neki autoriteti smatraju da ne bi

trebalo dodirivati grudi niti tijekom

večernjih sluţbi, budući da se Taha-

nun ne govori noću (Shaarei Hala-

cha U'Minhag, Orach Chaim 69).

"Oprosti nam, Oče naš, jer smo

pogriješili; zaboravi nam, Kralju

naš, jer smo namjerno činili grijeh;

jer ti zaboravljaš i praštaš. Da si bla-

gosloven Ti, Vječni, Milosrdni koji

obilno praštaš."

Šesti blagoslov u molitvi Šemone

Esre je Selah lanu, u kojem traţimo

potpuni oprost. Molimo Vječnog da

ukloni naša nedjela i oprosti sra-

motu koju smo Mu prouzročili

kršenjem Njegove volje. Na taj

način, nadamo se da ćemo ukloniti

svaku prepreku između nas, tako

da nas ništa neće sprečavati da

primamo njegovu dobrotu.

"Kralj se ne moţe odreći svoje

časti, no otac se moţe odreći svoje

časti" (Kesubos 17a). Kako u ovom

blagoslovu tako i u prethodnom, mi

se obraćamo Vječnom kao našem

ocu prije nego li ga nazovemo

našim Kraljem. Na taj način mi se

■

Tefila: Molitva s radošću, Rabbi Daniel Travis:

Šesti blagoslov: potpuni oprost

Rabbi Berel Wein:

Jom kipur – stupanje u vezu sa samim sobom

Strana 10 D ivrej Tora Strana 10 D ivrej Tora

■

ne izvršiti obavezu prema bankov-

nom kreditu. Sasvim je druga stvar

učiniti to prema onima koji su vam

bliski i dragi.

Kada na najsvetiji dan u godini za-

traţimo B-ţansko oproštenje, litani-

ja grijeha i nedostataka, koja je suš-

tina jomkipurske molitvene sluţbe,

postoji zato da ispravi taj psihološki

i emocionalni nedostatak. Mi ispo-

vijedamo svaki mogući grijeh, jer

ljudska su bića u stanju, ako ne čak i

sklona, da počine svaki mogući gri-

jeh. Naše je pamćenje selektivno i

često puta nesavršeno.

Stid pred Stvoriteljem ljudska je

osobina koju smo naslijedili od

Adama, koji ju je pokazao kada se u

cik zore ljudske civilizacije našao

licem u lice s B-gom. Stoga je cjelo-

kupni popis svih mogućih grijeha

neophodan element za dobivanje

oproštenje na Jom kipur.

Kao što sam gore spomenuo, Jom

kipur je prilika koju nam pruţa ovaj

jedinstveni dan. Oslobođeni svje-

tovnih zadataka koji obavijaju našu

egzistenciju tijekom čitave godine,

imamo vremena da razmislimo o

stvarima u ţivotu koje su od najveće

vaţnosti – obitelji, zajednici, tradi-

ciji i našoj ostavštini koju ostavlja-

mo onima koji dolaze nakon nas.

Iskreno se suočavamo sa svojom

smrtnošću i ljudskim stanjem.

Također razmišljamo o svojoj du-

ši, koju smo toliko često ignorirali i

zanemarivali zbog pritisaka naših

svakodnevnih obaveza. Mi moţemo

ponovo napuniti taj rezervoar Ţi-

dovskog ponosa koji leţi u svakome

od nas – to koliko smo posebni mi

kao pojedinci i zajedno kao narod.

Identificirajući se kao Ţidovi, i razu-

mijevajući obaveze i prednosti koje

taj identitet nosi, mi dobijamo istin-

ski osjećaj vaţnosti i svrhe u ţivotu.

Oni koji su otuđeni, oni koji se ru-

gaju, oni smeteni, malo će utjehe na-

ći za sebe na taj sveti dan. Ali za one

koji nastoje upoznati sebe, te time

odraţavati svog Stvoritelja i svoju

vlastitu besmrtnost, dan Jom kipura

je dan u kojem se pruţa prilika bez

premca i dan velikog zadovoljstva.

On je nalik obnavljanju starog i dra-

gog prijateljstva i pronalaţenja da-

vno izgubljene stvari koja za nas

ima sentimentalnu vrijednost. Naša

suština koja se nalazi duboko u na-

ma, koju razotkriva svetost dana

Jom kipura je taj davno izgubljeni

dragocjeni predmet; ona je naš stari

i najbolji prijatelj.

Fizičko uskraćivanje koje Jom ki-

pur od nas traţi, podsjetnik je da se

ništa što je u ţivotu vaţno i trajno

ne moţe postići bez ţrtve i neke vr-

ste uskraćivanja. Judaizam ne pro-

povijeda asketski ţivot. Tora popri-

jeko gleda na one koji svojevoljno

sebi uskraćuju dopuštena ţivotna

zadovoljstva. Rabini su nas podučili

Jom kipur nije samo sveti dan i

dan opraštanja grijeha – on je tako-

đer i veliki dan nade i optimizma. U

velikoj mjeri svatko od nas biva

ponovo rođen na taj dan. Svakome

od nas pruţa se prilika da ponovo

preispita samog sebe. Iako većinu

vremena u našim molitvama

provodimo priznavajući svoje

grijehe, neuspjehe i nedostatke, mi

to činimo s uvjerenjem da će B-g u

svom velikom suosjećanju prema

Svojim stvorenjima izbrisati te

grijehe. Mi ispovijedamo čitavu

litaniju grijeha navedenih u našim

molitvama tako da budemo očišćeni

od svake moguće krivice i da nam

bude dozvoljeno da krenemo dalje

naprijed rasterećeni bremena

prijašnjih smetnji.

Prije mnogo godina dok sam bio

pravnik u Chicagu, poznavao sam

kolegu koji je bio specijalist za vo-

đenje ljudi kroz proces osobnog

bankrota. On mi je rekao da većina

njegovih klijenata, neprestano radi

pogrešku tako što ne popiše sve

svoje dugove i obaveze u svojoj pr-

voj prijavi za zaštitu od bankrota.

Oni ili zaborave neku obavezu, ili

im iz nekog čudnog, ali snaţnog

psihološkog razloga, bude previše

neugodno navesti tu stvar u svom

zahtjevu za bankrot. Jedna je stvar

Strana 11 Strana 11 Godina 11 Broj 5 1 Strana 11

boko unutra. Rabini Talmuda nisu

samo govorili o fizičkom ulasku u

odaje Svetinje nad svetinjama u

Hramu u Jeruzalemu, već su pored

toga govorili i o ulasku u naše vlas-

tite najintimnije odaje srca, uma i

duše. Svima nama je na Jom kipur

ponuđeno da uđemo u "Lifnej u'lfa-

nim." Jer bez istinskog samopreispi-

tivanja i istinskog opredjeljenja za

poboljšanjem samog sebe, Jom ki-

pur moţe, ne daj B-ţe, biti uzaludna

vjeţba, ako ne čak i besmislena sati-

ra. To je ono na što upozorava pro-

rok Izaija u svojoj velikoj haftari koju

čitamo na Jom kipur ujutro: "Zar je

ovo dan posta koji ja traţim od vas?

Da Meni pognete glave poput trske

ili da se udarate šakom po prsima?"

Sva takva javna kajanja su besmisle-

na ako uz njih ne idu iskreno uvje-

renje za poboljšavanjem samoga

sebe i bolje vladanje prema B-gu i

čovjeku, konzistentno s takvim

uvjerenjem i analiziranjem samoga

sebe.

Jom kipur omogućava na taj način

duboko zadiranje u svoje vlastito

unutarnje biće. To je dan uzdrţa-

vanja od hrane i pića i drugih

tjelesnih aktivnosti. To je bijeg od

stresova i pritisaka svakodnevnog

ţivota i problema i frustracija koje

ga prate. Uvijek se brinemo za

druge – obitelj, prijatelje, Izrael,

svijet, ekonomiju, itd. Jom kipur

nam daje priliku da se brinemo i

budemo zaokupljeni sobom – ne na

sebičan način već na smislen i

pozitivan način. To je onaj jedan

dan u godini kada moţemo zaći

duboko u sebe i pronaći smisao i

svrhu svog postojanja. To nije jed-

nostavno za napraviti. Lako moţe

biti da se to neće moći postići u je-

dan dan – makar taj dan bio i sveti

dan Jom kipura. No Jom kipur nam

barem fokusira našu paţnju na ne-

ophodnost toga da pokušamo po-

segnuti dublje u sebe kako bismo

svoj ţivot učinili smislenijim i spo-

kojnijim. Prorok Izaija opisuje zle

ljude kao one koje bacaka podivljalo

more njihovih ţelja i frustracija.

G-spod ţeli da mi brodimo mirnim

vodama spokoja, vjere, predanosti i

svetog ponašanja. Dan Jom kipura

moţe naznačiti početak tog puta

spokoja i bogobojazne svrhe. Dan

ne bi trebao biti protraćen samo u

vanjskim znacima poboţnosti i ka-

janja. On bi nam trebao pomoći da

posegnemo duboko unutar sebe sa-

mih i dosegnemo svoju dušu, ugla-

čamo svoju dušu, te da to bude dan

pokajanja i obnavljanja kao što je to

B-g i zamislio.

Šabat šalom, Gmar hatima tova

da su nagrade i prednosti u ţivotu

srazmjerni trudu i ţrtvi koje ulaţe-

mo upostizanje tih ciljeva.

U duhovnim i fizičkim svjetovima

u kojim ţivimo ništa se ne dobiva

besplatno. Uskraćivanje naših tjeles-

nih ţelja, što se od nas zahtijeva na

Jom kipur, sluţi da nas podsjeti na

ovu istinu. U molitvama na Roš ha-

šanu i Jom kipur mi priznajemo da

riskiramo sve kako bismo mogli sta-

viti hranu na stol. Jom kipur i njego-

va tjelesna ograničenja podučavaju

nas da također moramo riskirati i

nelagodu kako bismo postigli bilo

kakvu vrstu duhovnog stupnja i

prisebnosti.

Odsutnost zvuka mljackanja za

vrijeme jela, klokotanja dok se pije, i

škripe čvrstih koţnih cipela, omo-

gućuje nam da u sebi čujemo onaj

tihi glas, glas kojega stvara naša

vlastita duša. Taj je glas ono što nas

uzdiţe i dovodi u vezu s našim

Stvoriteljem. I to je ono što Jom ki-

pur čini najvećim danom veličine i

mogućnosti čovjeka – najsvetiji dan

u godini.

Naše osobno unutrašnje svetište

Mada su na Jom kipur naše molit-

ve i misli upravljene ka nebu, stvar-

ni se Jom kipur mora odvijati u na-

ma samima. Daleko je lakše ispovi-

jediti svoje grijehe i nedostatke ne-

vidljivom B-gu nego li ih istinski

ispovijediti samome sebi. Tora nas

uči da je Veliki svećenik Izraela

ušao u svetište – unutarnju svetinju

– Hrama na Jom kipur. Talmud to

naziva ulazak Kohen Gadola, Veli-

kog svećenika, kao ulazak "Lifnej

u'lfanim." Ovaj izraz znači ući du-

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein: Jom kipur – stupanje u vezu sa samim sobom

■

Stvarni se Jom kipur

mora odvijati u nama samima.

Svima nama je na Jom kipur

ponuđeno da uđemo

u "Lifnej u'lfanim" -

u naše vlastite najintimnije

odaje srca, uma i duše.

Rabbi Yissocher Frand:

Razmišljanja o molitvi prije Jom kipura

Strana 12 D ivrej Tora Strana 12 D ivrej Tora

■

svaki Šaharis, Minha i Maariv jedin-

stvena prilika za razgovor s Nebe-

sima, na način koji je jedinstven i

karakterističan za ovaj period u go-

dini.

Ove zlatne prilike ne smijemo pro-

pustiti. Zato smatram da je vrijedno

utrošiti nekoliko minuta govoreći o

konceptu molitve. Ja inače, iznesem

"dvar Tora", razmišljanje u vezi Tore,

pronicanje u Toru i onda završim s

nekom pripovijesti. Danas ću zapo-

četi s istinitom pričom koju doista

smatram zapanjujućom i koja za nas

ima vrlo vaţnu pouku.

Priču je ispričao i zapisao Rabi

Aryeh Lev Ginsberg, Rav u New

Yorku. Rabi Ginsberg je imao člana

zajednice, koji je pak imao sina, koji

je otišao učiti u Erec Jisrael. Taj je sin

postao vrlo privrţen Erec Jisraelu te

je odlučio upisati Hesder ješivu koja

kombinira učenje Tore s vojnom

sluţbom. Postao je pripadnik izrael-

ske vojske i zapravo se uspeo do vo-

dećeg mjesta u Izraelskim obrambe-

nim snagama. U ljeto 2005. izraelska

je vlada odlučila predati Gazu na-

trag Arapima. Vojska je silom mora-

la ukloniti Ţidovske naseljenike koji

su odbijali dobrovoljno napustiti

svoja naselja. Američki je student

bio vrlo uzrujan zbog tog zadatka.

Smatrao je da je to pogrešno, no kao

vojnik slijedio je naredbe i sudjelo-

vao u prisilnoj evakuaciji.

Njegova je jedinica došla u jedno

naselje u Gazi. Njegov je zadatak

bio da sve naseljenike ukrca u auto-

buse i evakuira ih. Surađivao je s ra-

binom tog naselja. Svi su se naselje-

nici sakupili u gradskoj sinagogi.

Rabin je govorio, vojnik je govorio,

svi su plakali i naposljetku svi su

izišli iz šula i ukrcali se u autobus.

Nakon što su svi izašli iz zgrade,

vojnik je iz svoje naprtnjače izvadio

sidur. Kleknuo je na zemlju, iskopao

rupu i zakopao svoj sidur. Rav tog

naselja upitao ga je zašto je to uči-

nio. Vojnik je odgovorio da ćemo

moţda za godinu dana, ili za 5

godina, ili za 50 godina ponovo doći

na ovo mje-sto, ljudi će ponovo

ovdje graditi i moţda će oni naći

ovaj sidur i shva-titi da smo na

ovom mjestu ostavili svoja srca i

molitve.

Preskačemo 11 mjeseci. Sada je

ljeto 2006. Militanti Hamasa zarobili

su Gilaada Shalita u Gazi. Izrael je

odlučio ponovo upasti u Gazu po-

kušavajući ga pronaći. Jedinica o-

vog Amerikanca ponovo je bila po-

slana u Gazu da podigne logor koji

će sluţiti kao baza za operacije. Ušli

su u Gazu pod okriljem noći. Nisu

točno znali gdje se nalaze, no zaus-

tavili su se na jednom pustom mje-

stu da postave logor. Sljedećeg ju-

tra, vojnik je pogledao unaokolo.

Uopće nije znao gdje se nalazi. Ni-

šta mu nije bilo poznato. Sve što je

vidio bili su ostaci kuća, staklenika i

Mi vjerujemo potpunom vjerom

da je sve što će se desiti u narednoj

godini – kako na osobnoj razini ta-

ko i na nacionalnoj – odlučeno za

vrijeme perioda Deset dana pokajanja.

Svima nam je poznat koncept "Tra-

ţite B-ga dok Ga se moţe naći, prizivaj-

te Ga dok je blizu" [Ješaja 55,6]. Ovo je

vrijeme u godini kada je Gospodar

Svijeta posebno blizu pa su stoga

uobičajene prepreke koje se pojav-

ljuju kako bi omele da naše molitve

da budu djelotvorne uklonjene kako

bi naše iskrene molitve Njemu si-

gurno bile uslišane.

Uvijek sam sebi kaţem – a i sva-

kome tko me sluša – da moramo is-

koristiti prednosti ovog perioda u

godini, više od bilo kojeg drugog

desetodnevnog perioda u kalenda-

ru. Posebno u vezi molitvi i molbi

za sve ono što nam je potrebno, ovo

je pravo vrijeme da to učinite. Bez

obzira kako postupate u ostatku go-

dine što se tiče sudjelovanja u min-

janu ili u vezi usredotočenja (kavana)

za vrijeme molitve ili koliko brzo

molite, sve to treba ostaviti po strani

u ovom periodu godine u kojem je

Strana 13 Strana 13 Godina 11 Broj 5 1 Strana 13

nikada nije prekasno moliti za ne-

što! "Sve je izgubljeno?" B-g ti kaţe:

"Ne. Nije sve izgubljeno. Uzmi sidur

i počni se ponovo moliti."

To je pouka koju moramo imati na

umu u vrijeme Velikih blagdana.

"Uzdaj se u B-ga. Okrijepi srce svoje. I

uzdaj se u B-ga." [Tehilim 27,14]. Tal-

mud tumači kako ovaj pasuk znači

da ako se netko moli i vidi da mu

molitve nisu uslišane, on treba mo-

liti dalje. [Brahos 32b] To je jedna od

najvećih pogrešaka koje činimo. Mi-

slimo kako se molimo za tolike bo-

lesne koji se nisu oporavili. Molimo

se za tolike nesretne prilike koje se

ne popravljaju. Molimo se za toliko

toga, a naše molitve očito nisu usli-

šane. To je pogreška. Niti jedna mo-

litva nikada nije "uzaludna". Moţda

nam nije pomogla u određenom tre-

nutku ili na određenom mjestu, no

sve se molitve uzdiţu u nebesa i u

nekom trenutku i na nekom mjestu

djeluju. Talmud kaţe da je molitva

jedna od stvari koje stoje na najvišoj

točki svijeta, a ljudi je ipak uzimaju

olako [Brahos 6b]. Baal Šem Tov tu-

mači da je razlog zašto je ljudi uzi-

maju olako upravo to što je mjesto

na kojem ona djeluje "najviša točka

svijeta" (b'rumo šel olam) tako da

mogu proći stoljeća dok se ovdje na

zemlji ne primijeti njezino djelova-

nje. Moţemo se moliti za sebe, i

moţda će naša molitva zaţivjeti, ali

će utjecati tek na naše praunuke. Ne

vidimo rezultate, pa je ponekad uzi-

mamo olako.

Mi ţivimo u doba kompjutera ka-

da moţemo ukucati svoje pitanje u

pretraţivač i istog časa dobiti odgo-

vor. Mi nismo u stanju osjećati se

povezanima s molitvom kojoj će

trebati tri stoljeća da bude uslišana.

Mi nismo na to navikli i uzimamo

to olako.

To je pouka iz priče o Siduru: Ne-

moj se prestati moliti. Naposljetku,

ima još jedna stvar koju moramo

imati na umu. Koliko god ovi dani

bili sudbonosni po nas osobno, ne

smijemo zaboraviti na potrebe Klal

Jisraela i Ţidovskog naroda. Kada

čujemo vođe moćnih zemalja, koje

jednog dana mogu imati nuklearno

oruţje, kako govore o brisanju Izra-

ela s lica zemlje, mi moramo lijevati

gorke i prestrašene suze moleći za

Milost da naši neprijatelji ne uspiju

stvoriti svoje oruţje.

Ima poznati pasuk kojeg čitamo u

haftari na šabos kada Roš hodeš padne

u nedjelju. "...A Šaul reče Jonasanu

sinu svojem: Zašto sin Jišajev (Dovid)

ne dođe – niti jučer niti danas – na

kruh (el haLa-hem)" [Šmuel I 20,27].

Homiletski, ovaj se pasuk tumači:

"Zašto sin Jišajev (Mesija) ne dođe –

niti jučer niti danas?" Mi neprestano

molimo za Mošijaha, godinu za go-

dinom, a on ne dolazi. Zbog čega?

Odgovor je "el haLehem" – jer u svo-

jim molitvama stalno traţimo kru-

ha, umjesto da traţimo Mošijaha.

Nas zanima preţivljavanje. To je

središte naših molitava. Pa su naše

molitve uslišene i mi imamo za

ţivot. Međutim, ne molimo se do-

voljno da dođe Mošijah. Da to čini-

mo, i te bi molitve do sada već bile

uslišane.

Moramo se moliti ne samo za svo-

je osobne potrebe, već nam je potre-

bna i makro perspektiva. Moramo

imati na umu da je Ţidovski narod

u opasnosti. Nije nam potrebna buj-

na mašta da zamislimo "što moţe

poći naopako?", "što se moţe desiti

Ţidovskom narodu?" ţSamo proči-

tajte novine. Slušajte vijesti. Pogle-

dajte što govore u Iranu i drugim

arapskim zemljama. Ako nas inte-

resira samo "el haLehem" [naša po-

treba da zaradimo svoj kruh], to je

razlog što "sin Jišajev" još nije do-

šao.

zgrada koje su bile razorene. Nije

znao gdje je. Obuzeo ga je osjećaj da

bi trebao potraţiti svoj sidur. Klek-

nuo je na zemlju i počeo kopati. Kad

odjednom, pronašao je svoj sidur.

Šanse da se to dogodi bile su gotovo

nikakve i pronalazak sidura ga je

uistinu snaţno uzdrmao. Nazvao je

svog oca u Ameriku i ispričao mu

ovu nevjerojatnu priču te mu rekao

da zamoli svog rabina da mu rastu-

mači kakvo značenje ima za njega

ovaj pronalazak.

Rabi Ginsberg je i sam bio zapa-

njen, i nije se mogao prisiliti da

protumači značenje ovog događaja.

Međutim, dogovorio je sastanak tog

vojnika s Ravom Chaimom Kaniev-

skyim kako bi vojniku dao priliku

da čuje mišljenje velikog i svetog

čovjeka u Izraelu o značenju tog

događaja.

Rav Chaim Kanievsky ga je upi-

tao: "Što si učinio kada si saznao da

ćeš morati iseliti naseljenike iz Ga-

ze?" Vojnik je odgovorio: "Otišao

sam svom zapovjedniku, pa dalje

po čitavom zapovijednom lancu,

pokušavajući uvjeriti svakoga od

njih da je to bila pogreška i da ne

bismo trebali provesti tu operaciju."

"Što si još učinio?" ustrajao je Rav

Kanievsky. Vojnik je dodao da se

molio Gospo-daru Svijeta da ne

dođe do toga i da On pokaţe svoju

Milost.

Rav Chaim je potom upitao: "I on-

da kada je do toga došlo, i ti si ih

morao iseliti, što si tada učinio?"

Vojnik je odgovorio: "U tom sam

trenutku prestao moliti da se to ne

dogodi." Rav Chaim Kanievsky je

rekao: Gospodar Svijeta ti kaţe: Ni-

kada nemoj prestati moliti za nešto!

Zbog toga si našao svoj sidur. Zako-

pao si svoj sidur jer si smatrao da je

uzaludno dalje se moliti. B-g je uči-

nio da ga nađeš kako bi razumio da ■

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Razmišljanja o molitvi prije Jom kipura

Rabbi Dovid Goldwasser:

Izbavljeni

bismo bili sretni?

Ali naša je situacija, zapravo, pot-

puno drugačija. Mi nismo gosti u

kraljevoj palači; mi smo njegova dje-

ca. Milostivi otac, iako je kralj, rado

će počistiti prljavštinu i nečistoću

koju su njegova djeca napravila.

Zato se niti mi ne trebamo sramiti

jer se Vječni raduje očišćenju Njego-

ve voljene djece.

Na isti način, Medraš Raba navodi

R. Shmuela Pagritu u ime R. Meira

na riječi: ―V’šavta ad Hašem Elokeha –

Vratite se Vječnom,‖ da je to poput

kraljevog sina koji se pobuni, a nje-

gov mu otac pošalje njegovog men-

tora da ga ohrabri da se vrati kući.

Sin odvrati: ―Kako mogu zatraţiti

oproštenje? Postiđen sam.‖ Otac od-

govara: ―Zar da se sin pred svojim

ocem posrami?‖

Za vrijeme naših tefilos na Jomim

Nora’im mi se stalno obraćamo Vje-

čnom kao avinu malkenu, našem ocu,

našem kralju. R. Avigdor Mi-ller

naglašava da smo mi djeca Vje-

čnoga, kao što je rečeno (Šemos

4,22): ―Moj prvenac je Izrael.‖ Štovi-

še, Vječni nas je posebno stvorio da

budemo Njegova djeca, kao što je

rečeno (Ješaja 43,21): ―Ovaj narod što

sam ga stvorio Sebi.‖

Hebrejska riječ za oca, av, poveza-

na je s ahav, voljeti i jahav, davati.

Rav Miller tumači da otac prema

svojoj djeci gaji posebnu ljubav koja

također pruţa i jedinstvene predno-

sti. S riječima avinu malkeinu, mi opi-

sujemo kako Vječni upućuje Svoju

ljubav prema Ţidovskom narodu

kao otac, a kao kralj On upravlja

svjetskim zbivanjima na našu korist.

Naši nam učenjaci kaţu da moţe-

mo biti oprani i očišćeni od naših

grijeha, i poništiti svaku lošu od-

redbu, ne daj B-ţe, kroz tešuvu, tefilu

i cedaku.

Jednom, dok je Ari Ha-Kadoš svoje

učenike podučavao, izlaţući im

skrivene vidove Tore na polju na

kojem je bio pokopan veliki prorok

Hoše’a ben Be’ari, odjednom je sam

sebe prekinuo.

―Za Ime B-ţje,‖ povikao je, ―pohi-

tajte i sakupite milodare i dajte to

ubogom R. Yaakovu Altrasu koji

sjedi i plače zbog svoje krajnje nei-

maštine. Njegova molba probija se

kroz sva nebesa i ulazi u Sanctum

Sanctorum. Vječni je, takoreći, uzru-

jan zbog svih stanovnika grada i

njegovih predgrađa jer ljudi nemaju

samilosti. Čujem objavu odlučne

odredbe, koji određuje pošast ska-

kavaca nad zemljom, iza kojih neće

ostati niti stabljike na polju. Poku-

šajmo poništiti taj strahotni sud.‖

Istog je trenutka svatko dao koli-

kogod je mogao. Ari zl' je taj novac

povjerio svom učeniku R. Yitzchoku

HaCohenu i dao mu nalog da brzo

odnese ta sredstva kući R. Yaakova.

R. Yitzchok je našao ubogog čovjeka

kako plače i preklinje na vratima

svoga kućerka.

―Rebi, zašto plačeš?‖ upitao ga je.

R. Yaakov mu je objasnio da mu

njegovo siromaštvo nanosi ogroman

bol. Imao je jednu malu bačvicu vo-

de koja se razbila, a on nema niti

novčića da nabavi drugu.

R. Yitzchok mu je smjesta dao no-

vac, a sreća tog siromašnog čovjeka

bila je neizmjerna.

Po povratku, dok je R. Yitzchok

opisivao što se dogodilo, učenici su

bili zaprepašteni videći na nebu og-

romne rojeve skakavaca koje je nosi-

o neobično snaţan vjetar.

―Ne plašite se,‖ rekao im je Ari

HaKadoš. ―Svi skakavci lete preko

mora, i niti jedan neće ostati. Presu-

da na nebu je poništena.‖

Kakva li je ovo snaţna ilustracija

moći cedake. I danas, također, moţe-

mo osigurati povoljnu presudu za

blagoslov i uspjeh za sebe i za klal s

micvom o cedaki. ■

―Rabi Akiva reče: Blago tebi Izra-

ele! Pred Kime si postao čist? I Tko

te čisti? Tvoj otac koji je na Nebe-

sima …‖ (Juma 85b)

Iako Imrei Emes naglašava da Tal-

mud govori o vremenu Svijeta koji će

doći, kada će naši grijesi biti u pot-

punosti očišćeni, ovo se moţe, za-

pravo, povezati i s Jom kipurom.

Svake godine, na Jom kipur, Šabos

Šabason, kada ne uzimamo niti hra-

ne niti pića, kada je jecer hara zatom-

ljen, i kada se nas uspoređuje s an-

đelima, mi doţivljavamo ―okus svi-

jeta koji će doći.‖

U kontekstu toga, HaGaon R.

Aharon Kotler pita: Moţemo razu-

mjeti značaj i vaţnost toga da bude-

mo očišćeni pred Vječnim. Među-

tim, u čemu je utjeha ili zadovolj-

stvo truda Vječnoga da nas očisti i

opere od naše grešnosti, kao što je

rečeno u Ješaji (44): ―Vječni će oprati

nečistoće kćeri Ciona …‖ Inače, bi to

bilo poniţavajuće.

Ovo se moţe usporediti s nekime

koga je ugostila neka vrlo imućna

osoba, a on uprlja stol. Bilo bi vrlo

neugodno kada bi ugledni domaćin

tada osobno ustao da počisti taj ne-

red. Koliko bi još više bilo poniţa-

vajuće, kada bi netko objedovao za

kraljevim stolom u kraljevskoj pala-

či, a kralj bi osobno očistio nečistoću

koju je gost napravio.

Nešto slično je rečeno u Jirmijahu

(325), kada Vječni poziva Ţidovski

narod da se pokaje. U preporuče-

nom procesu tešuve, prorok iznosi

izraz: ―Leţimo u sramoti svojoj, i po-

kriva nas poniţenje naše, jer smo grije-

šili Vječnom, B-gu svojemu.‖

RM‖K u prvom poglavlju Tomer

Devorah na isti način objašnjava da

osoba mora biti ispunjena sramom

dok vrši tešuvu, jer Vječni osobno,

recimo to tako, tu osobu čisti od gri-

jeha.

Ako se naše averos uspoređuje s

prljavštinom u palači kralja, zašto

Strana 14 D ivrej Tora Strana 14 D ivrej Tora

Strana 15 Strana 15 Godina 11 Broj 5 1 Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Jom Kipur – Od istine se ne možeš sakriti

■

njih. .

Istina će vas na kraju sustići. U Jo-

ninom slučaju, uz pomoć oluje i ki-

ta, sustigla ga je na vrlo dramatičan

način i trenutno. Kod većine nas

drugih, ovaj proces je sporiji i su-

ptilniji, iako vjerojatno ne manje

dramatičan po svom intenzitetu.

Ne ţelim nagađati da li je Aman-

da Knox, uzmimo je za primjer, kri-

va ili nevina. Ali ako je sudjelovala

u onome što se dogodilo, njen us-

pješan priziv ni u kojem slučaju za

nju neće biti kraj priče. Moţeš bje-

ţati od istine, no na koncu, nemaš

se gdje sakriti. Ako je sudjelovala i

nije preuzela odgovornost za ono

što je počinila, to će je progoniti os-

tatak njezinog ţivota, bez obzira ko-

liko dobar privid ostavljala – a, mi

Ţidovi vjerujemo, i za čitavu vječ-

nost. Ja se, za njezino dobro, nadam

da je nevina ili da će priznati što je

u č in i la . .

Ljudi često stavljaju pod znak pi-

tanja postojanje B-ga time što kaţu

da na ovom svijetu ne postoji nagra-

da niti kazna. A odgovor kojim im

se često uzvraća je da se pravda ču-

va tek za svijet koji će doći. Među-

tim, ja vjerujem da na ovom svijetu

itekako postoji aspekt pravičnosti.

Dobra se djela nagrađuju dubokim i

trajnim osjećajem zadovoljstva, a za

loša djela naknada je dubok i trajan

osjećaj patnje i razočaranja.

Bez obzira kroz kolike frustracije i

ţrtve moţda prolazimo kako bismo

bili dobri, to je vrijedno svake od

njih čisto iz zadovoljstva što smo

dobri. Nije nuţna nikakva dodatna

nagrada. Jednako tako, bez obzira

koliko nam loše stvari mogu pojed-

nostavniti ţivot, bez obzira koliko

površnih koristi nam mogu donijeti,

ništa od toga nije vrijedno patnje i

razočaranja nama samima. .

Konačno, nemamo kuda pobjeći

od samih sebe. Pred nama je jedno-

stavan izbor – izaberite dobrotu i

primite nagradu kroz svijest da ste

dobri. Ili izaberite drugačije i pod-

nosite bol spoznaje da za ono što

smo učinili postoje vječne konzek-

vence. Tkogod da je ubio Meredith

Kercher mora za čitavu vječnost

ţivjeti s činjenicom da je on ili ona

ubojica. .

Danas je Ţidovski blagdan Jom

Kipur. To je 25-satni post, od zalas-

ka sunca u utorak do večeri u

srijedu. Zamisao da se posti na Jom

kipur nije nastala zbog toga da bi-

smo same sebe mučili kajući se zbog

svojih grijeha, kao što moţda neki

vjeruju. Zapravo, tumače rabini,

Jom kipur je dan u koji, da tako

kaţemo, B-g dolazi bliţe. Mi ima-

mo mogućnost da budemo poput

anđela, potpuno duhovna bića. Ka-

da nam je duhovni svijet tako nado-

hvat ruke, tko bi uopće bio zainte-

resiran za tako zemaljsku, bezna-

čajnu aktivnost kao što je jelo? Što-

više, onaj koji je toliko koncentriran

na duhovni potencijal ovog dana

neće imati nikakve ţelje da gleda

npr. nogomentu utakmicu!

U poznatoj priči o Joni, koju čita-

mo na Jom Kipur, B-g kaţe Joni da

ode u grad Ninivu i kaţe stanovni-

cima da ako za 40 dana ne poprave

svoje navike, grad će doţivjeti pro-

past. On otplovi u suprotnom smje-

ru, ali ga odmah snađe strahovita

oluja. Muškarci s lađe bace Jonu u

more, pa ga proguta golema riba

(ne mora to biti kit). Oluja se utiša, a

Jona provede nekoliko dana u utro-

bi ribe, te ga konačno ona izbljune

na obalama Ninive. Jona produţi da

objavi svoje proročanstvo u Ninivi i,

sasvim nevjerojatno, sam kralj po-

vede svoju zemlju u vraćanju k

pravdi. .

Postoji mnogo poruka u ovoj priči,

a ja bih ţelio ukazati na jednu od ■

Istina će vas na kraju sustići.

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Oprost

potpuno opraštanje prema drugima,

ne moţeš ga osjetiti ni prema sebi.

Ti se moraš posvetiti usavršavanju

svog praštanja drugima."

"Sada mogu razumjeti jedan vrlo

teški odlomak iz Talmuda", rekao je

cadik. "Tora navodi da na Roš hodeš

(prvi dan mjeseca), trebamo prinijeti

'ţrtvu za grijeh za B-ga' (Brojevi

28,15). "

"Talmud citira kao da B-g kaţe,

'Donesite ţrtvu za grijeh za Mene,

za to što sam Ja smanjio veličinu

Mjeseca' (Hulin 60b). "

[Ovo se odnosi na tekst u Postanku

(1,16) "B-g je načinio dva velika svjet-

lila, veće svjetlilo da vlada danom i

manje svjetlilo da vlada noći. " U poče-

tku se oba nazivaju velikima, ali po-

tom je jedno manje. Mjesec je rekao,

"Ne mogu dva kralja dijeliti istu

krunu," odnosno ne moţe biti dva

velika svjetlila. Tada je B-g rekao

Mjesecu, "Onda ti moraš postati ma-

nje, Raši]. B-g traţi da se prinese ţr-

tva za grijeh zbog toga što je On

smanjio mjesečev sjaj.

"Kako da to razumijemo?", rekao

je cadik. "B-g ne moţe pogriješiti, i ni

u kom slučaju ne moţe sagriješiti.

Na koji način bi B-g mogao trebati

oprost?"

"No, često nalazimo da Tora go-

vori o B-gu u antropomorfnom

smislu, koji nam pomaţe da shva-

timo Njegov odnos prema nama,

kao kada se govori o "milosti" B-ţjoj

ili Njegovog "sućuti." Jasno je da ne

moţemo B-gu pripisati emocije, ali

ovi pojmovi se koriste stoga da mi

moţemo steći neku predodţbu o

tome kako se On odnosi prema

nama."

"Tako je i s idejom o B-gu koji traţi

oprost. Oprost je dvosmjerni put.

Čovjek moţe osjećati potpuno opro-

štenje samo ako u potpunosti opra-

šta drugima, i obratno, čovjek moţe

oprostiti drugima samo onda ako

moţe potpuno oprostiti sebi. Budu-

ći da B-g ţeli da znamo da nam On

oprašta kada učinimo primjerenu

tešuva (pokajanje), on nam kaţe

kako je i On sam doţivio oprost,

tako da moţemo biti sigurni u Nje-

govo oproštenje naših prijestupa."

Ovo je vaţna misao kako se pribli-

ţavamo Jom Kipuru. Mi se moramo

truditi da izgradimo potpuno opro-

štenje prema drugima, tako da mo-

ţemo prihvatiti i osjetiti da je i na-

ma B-g oprostio u potpunosti. ■

Neki se čovjek poţalio cadiku da

ne uspijeva pronaći svoj duševni

mir. Mnogo godina ranije, on je bio

počinio jedan grijeh, i mada je po-

stio i molio za oprost, i odonda je

prošlo nekoliko Jom kipura, on nije

mogao prihvatiti da mu je potpuno

oprošteno i nastavio je u sebi gajiti

dozu krivnje.

Cadik ga je upitao: "Jesi li oprostio

drugima koji su te povrijedili?"

"Naravno", odgovorio je čovjek.

"I tvoj oprost je bio toliko potpun

da nije ostala ni trunka ljutnje kod

tebe?" pitao ga je cadik.

Čovjek je spustio pogled prema

dolje, te tiho prošaptao: "To ne mo-

gu iskreno potvrditi."

"U tome je problem, sine moj", re-

kao je cadik. "Ti moraš doţivjeti oso-

bno iskustvo potpunog oproštenja

da bi bio u mogućnosti prihvatiti tu

ideju i osjetiti da ti je potpuno opro-

šteno. Ako nisi bio u stanju osjetiti

Strana 16 D ivrej Tora Strana 16 D ivrej Tora

Strana 17 Strana 17 Godina 11 Broj 5 1 Strana 17

Roni Susan Blau:

Sjetite se oprostiti i samome sebi

■

sušno, bezuvjetno i velikodušno

podrţavaju jedni druge. No, kada

dođemo do onoga s čime se sami

bore ili do njihovih malih pobjeda,

oni umanjuju svoj vlastiti napredak

ili pak sami sebe osuđuju grubim

riječima i izrazima nepraštanja.

U knjizi ―Prevladanje razočarenja

ţivota,‖ Harold Kushner piše o

biblijskim osobama koje često obuz-

mu moćne, nedolične, a opet toliko

ljudske emocije. Jedan primjer: on

se čudi Mojsijevom neuobičajenom

nerazumijevanju prema Aronu kada

―tuđa vatra‖ prilikom posvećenja

Svetog šatora proguta dva Aronova

sina.

Moţda je Mojsije bio ljubomoran

na Arona što će njegovi sinovi na-

staviti njegovo nasljeđe, kao i na

vremenu da se moţe posveti svojoj

obitelji, dok Mojsiju njegova uloga

nije omogućavala nimalo vremena

da ţivi običnim ţivotom. Biblija je

puna takvih opisa takozvanih ―lo-

ših‖ osjećaja. Suparništvo među

braćom. Ljubomora. Nekontrolirani

bijes. Seksualno iskorištavanje. Ako

su naši praoci doţivjeli tako razno-

like i burne osjećaje, a ipak im je od

B-ga bilo oprošteno, zašto onda mi

tako silno pokušavamo izbjeći ih ili

poreći ih?

Kada odlučimo poslušati svoj glas

kritike, to nam omogućuje da izbje-

gnemo ―osjećanju osjećaja.‖ Ako

osjetimo da moţemo podnijeti psi-

hičku bol, na kraju moţemo otkriti

da će nas to dovesti do veće širine

— slobode da osjećamo iskreno ţa-

ljenje, priznamo poraze i krenemo

naprijed svjesniji svojih ograničenja.

Umjesto toga, često je komotnije

ostati zaglavljen u škripcu. Ako ri-

skiramo da oprostimo samima sebi,

sljedeći korak će biti da krenemo

naprijed sa ţivotom, istovremeno

svjesni svojih nesvjesnih odluka

koje smo donijeli. Moţe biti lakše

izolirati se ili odvojiti se od stvar-

nosti, nego morati savladavati sva

razočarenja i neostvarene snove do

kojih dolazi kada odlučimo ţivjeti u

sadašnjem trenutku. Poput svake

druge discipline, postati svjestan i

mijenjati svoje misli traţi stalnu,

promišljenu primjenu. I puno za-

hvalnosti za ono što uistinu postoji

u našim ţivotima.

Rabinica Naomi Levy ponudila

nam je molitvu ―Kada smo prestro-

gi prema sebi‖ u svojoj knjizi, ―Raz-

govor s B-gom, osobne molitve za

trenutke radosti, tuge, borbe i sla-

vlja‖(―Talking to God, Personal Pra-

yers For Times of Joy, Sadness, Strug-

gle, and Celebration‖): ―Poduči me, o

B-ţe, kako da volim sebe. Toliko

sam kritična prema sebi. ...Prihva-

ćam neuspjehe kod drugih, ali sebi

ih ne opraštam... Nauči me kako da

uţivam u svom ţivotu... Pokaţi mi

kako da prihvatim sebe onakvu ka-

kva jesam... Omekšaj moje srce... Is-

puni me moći da zavolim svoj ţivot.

Hvala ti, B-ţe, što si me stvorio ta-

kvom kakva jesam.”

Šana tova.

Svake godine na Jom kipur, u si-

nagogama širom svijeta Ţidovi se

posvećuju zajedničkom udaranju u

prsa tijekom molitve Viduj, kako bi

se, simbolički, pokajali za grijehe

nas kao zajednice. Ali što je sa gri-

jehom prestrogog odnosa prema

sebi? Sada kada nam je blagdan po-

novo pred vratima, sasvim je logi-

čno da se upitamo zašto je uvijek to-

liko lakše oprostiti drugima nego

sebi.

Mučenje samih sebe, post, te drugi

oblici odricanja i apstinencije nisu

naročito Ţidovske ideje. Zato i po-

svećujemo tek jedan dan godišnje za

priznavanje naših grijeha. Ţidov-

stvo uči da je B-g, B-g praštanja. Či-

ni se čak i više nego li to mi sami

moţemo biti. Otkada to trebamo is-

priku da bi udarali sami sebe? Pre-

više nam je poznat naš glas kritike

— taj unutarnji kritičar koji je uvijek

spreman iznijeti negativnu uspored-

bu. Kajanje. „Trebali smo― i „ovo

nije dovoljno dobro―. Odbijanje da

prihvatimo da smo svi mi ljudi s

manama, nesavršeni i jedinstveni.

Ja znam da nisam jedina koja šiba

samu sebe. Svi smo mi svoji najveći

neprijatelji. Međutim, ispada da na-

še duhovno zdravlje ovisi o našoj

sposobnosti da oprostimo samom

sebi. Stanford University je započeo

s istraţivanjem kako opraštanje mo-

ţe doprinijeti zdravlju i odnosima,

te spriječiti bolesti. Kao i depresiju.

Ogorčenost. Shvatili ste što ţelim

reći.

Kao terapet, vrlo sam često prisu-

tna pri izuzetnim izljevima suosje-

ćanja među ljudima. U mojim tera-

pijskim skupinama, klijenti nepre-■

Sara Debbie Gutfreund:

Poticaj da promjene započnete sada

va prilika da postanemo ono

što ţelimo biti. Mi moţemo

pretvoriti ono za čim ţalimo

u pouke i naše neuspjehe u

sredstva za postizanje cilja. 5. "Vaše ciljeve nije briga kako

se osjećate" (nepoznati au-

tor). Nećemo uvijek biti moti-

virani. Ponekad ćemo se osje-

ćati umornima i ţeljet ćemo

odgoditi naše ciljeve za sutra.

Ali moţda se ni sutra nećemo

"osjećati" spremnima da radi-

mo na njima. Jedan od naj-

većih mitova u vezi promjene

je da se moramo osjećati mo-

tiviranima da bismo išli na-

prijed. Jedino što je uistinu

vaţno je da idemo naprijed;

motivacija će pratiti naše pos-

tupke. Motivacija je divna –

disciplina je ključna stvar. 6. "Misliti 'ne mogu' je idolo-

poklonstvo. Ako nam Sve-

mogući pomogne, moţemo

promijeniti svijet. A ako

nam On ne pomogne, ne

moţemo učiniti ništa", rabin

Noah Weinberg. Mi sebe

ograničavamo zidovima

laţnih uvjerenja iza kojih se

skrivamo. Kad imamo vjere,

moţemo se ostaviti toga kako

smo sebe zamišljali i postati

ono što uistinu jesmo. 7. "Ako vjerujete da je moguće

razbiti, vjerujte da je mogu-

će i popraviti", rabi Nahman

iz Breslova. Nije potrebno da

prikrivamo ili poričemo naše

pogreške. Mi griješimo. Naši

ţivoti ponekad mogu izgle-

dati kao da su propali. Potre-

bno je da se sjetimo fokusirati

na popravljanje onoga što je

propalo umjesto da tome do-

pustimo da nas dovede do

beznađa 8. "Postavite si cilj toliko velik

da ga ne moţete postići sve

dok ne postanete osoba koja

ga moţe ostvariti" (nepozna-

ti autor). Za promjenu treba

vremena. Nemojte se plašiti

imati izvanredne ciljeve i og-

romne planove. Ako ćemo se

čvrsto drţati procesa, moći

ćemo postati onakva osoba

koja je sposobna za ostvare-

nje onih podviga koji nam se

sada čine daleko van našeg

domašaja. 9. "Sjajan stav postaje sjajno

raspoloţenje koje postaje

sjajan dan koji postaje sjaj-

na godina koja postaje sja-

jan ţivot", Zig Ziglar. Daleko

je lakše mijenjati kada ste ra-

dosni i u obilju nego kada ste

očajni i u oskudici. Usredoto-

čite se na dobro i ono će do-

vesti do još više dobrote. 10. "Bez obzira koliko ste po-

grešaka učinili ili koliko ste

sporo napredovali, još

uvijek ste daleko ispred

onih koji ne pokušavaju."

Dva najvaţnija elementa za

promjenu su usredotočenost i

trud, i mi moţemo kontroli-

rati oboje. Moţemo nastaviti

pokušavati. Moţemo nasta-

viti rasti. Moţemo se nepres-

tano usredotočiti na to kuda

ţelimo stići. Bez obzira na to

koliko male bila promjena

koju postiţemo, još smo uvi-

jek daleko ispred onoga gdje

bismo bili da nismo ni poku-

šali.

Otvorimo vrata, i Svemogući će

nam pokazati put. Sve što On od

nas traţi je da se svaki dan probu-

dimo i pokušavamo. ■

Roš Hašana, Jom Kipur i Dani iz-

među njih proţeti su naročitim svje-

tlom koje nam daje priliku da u svo-

jim ţivotima načinimo promjene

koje su nam se činile nedostiţnima

tijekom ostalog dijela godine. Evo

deset navoda da nas potaknu na

početak procesa promjene.

1. "Načini mi otvor veličine

igle i ja ću ga proširiti u

vrata kroz koja kola mogu

proći" (Midraš na Pjesmu

nad pjemama 5,2). Promjena

nije sve ili ništa. B-g nam ka-

ţe da mi samo trebamo po-

duzeti taj prvi korak, koliko

god on malem bio, i On će

nam pokazati put naprijed.

2. "Prestao sam traţiti svjetlost

i odlučio da umjesto toga ja

postanem svjetlost" (nepo-

znati autor). Prestanite misli-

ti da morate promijeniti ljude

i stvari oko sebe kako biste

napredovali. Autentična

transformacija dolazi iz nas

samih. Dolazi iz dobrote i

svjetla koje donosimo svemu

što činimo i svima s kojima se

susrećemo.

3. "Sve je izbor" (nepoznati

autor). Mi moţemo pobjeći

od samovolje naših loših na-

vika. Imamo slobodnu volju.

Smušena jutra ili uredna ru-

tina, prituţbe ili komplimen-

ti, beskrajna odvlačenja paţ-

nje ili trenuci promišljanja:

sve su to izbori koje donosi-

mo, i ako ţelimo promijeniti

svoje ţivote, najprije moramo

pogledati na izbore koje do-

nosimo. 4. "Nikada nije prekasno da

budeš ono što si mogao biti"

George Eliot. Nemojmo se

uznemiravati gledanjem na

vrijeme koje smo izgubili ili

prilike koje nismo iskoristili.

To je bilo jučer. Danas je no-

Strana 18 D ivrej Tora Strana 18 D ivrej Tora

Strana 19 Strana 19 Godina 11 Broj 5 1 Strana 19

ko čovjek nije u dodiru sa svojom dušom, on ne moţe rasti kao osoba, zato što

je duša ta koja izraţava nezadovoljstvo, koje daje poticaj za rast. Samo tijelo, sve

dok su njegove sebične potrebe zadovoljene, nema

ţelje za transcendentalnim. Duša daje vašem ţivotu

smjer i jedinstvo. Materijalni svijet – odnosno, svijet

tijela – je rascjepkan; duša je središte oko kojeg su

ujedinjene sve naše tjelesne aktivnosti. Ako bolje

posmotrite energije koje pokreću vaše tijelo u jednom

danu, vidjet ćete da se one vrte u krug ili pojavljuju

kao nepravilni izljevi ţelje, nasumično birajući

podraţaje koji ih privlače u danom trenutku. Duša

povezuje sve te dijelove; ona povezuje trivijalno s

onim što je najvaţnije, materijalno s duhovnim.

Duša nas isto tako uči poniznosti. Dok je tijelo

sebično, duša je ponizna. Ona nam daje snagu da se

dignemo iznad nas samih, da prepoznamo potrebe

drugih i suosjećajno odgovorimo. Kad ne bi bilo duše,

sebične ţelje tijela bi nas mogle u potpunosti zarobiti i

na koncu uništiti. Duša je naša transcendentalna stra-

na koja uvijek vuče prema gore, poput plamena svije-

će, uvijek pokušavajući spojiti nas s B-gom. Tijelo nas

moţe pokušati zadrţati na zemlji, ali duša ima snagu

da nas podigne gore i na drugu stranu.

R. Simon Jacobson

a bi došli do nesebične ljubavi, morate

prvo naučiti voljeti sami sebe, ostvariti

harmoniju između svog tijela i duše. To

znači razumjeti tko ste vi uistinu i što tre-

bate postići u ovom ţivotu. Vaš poziv ne

smije vam stvarati neugodu i morate iz-

bjegavati svako ometanje. Ako ste u kon-

fliktu sa samim sobom, kako onda moţete

očekivati da postignete zadovoljavajuću

ljubav s drugom osobom.

Naučiti voljeti samoga sebe moţe pred-

stavljati poteškoću. U početku, ego ne moţe

postojati u isto vrijeme s B-gom. Ili slijedite

svoje prioritete, ili B-ţje; vi doţivljavate

sebe kao da ste isključivi proizvod svog

rada, samodovoljno biće, ili da ste stvoreni

na sliku B-ga. Da biste mogli rasti, morate

naučiti isključiti svoj ego, isprazniti se i

napraviti mjesta za nešto veće od sebe.

R. Simon Jacobson

Biseri hasidske mudrosti

■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

A

D

uština sluţenja Stvoritelju je jednostavna:

puno uči,

puno moli

i čini dobro.

Ne trebaš biti previše strog prema sebi.

Tora nije dana anđelima.

Jednostavno učini ono što moţeš.

R. Nahman iz Breslova ■

S

■

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: J: J: JOMOMOM KIPURKIPURKIPUR

Strana 20 D ivrej Tora Strana 20 D ivrej Tora

■

rijalni svijet, Ruah - Zeir Anpin - ve-zu koja nam donosi duhovno bogat-stvo; i nešama - sefirat Bina - stvarni svijet, izvor ţivota i obilja.

Prema biblijskom zakonu na Jom kipur ima pet zabrana: zabrana jesti i piti, kupati se, mazati tijelo i nano-siti na njega mirise, nositi koţne ci-pele i imati seksualni odnos. Da bi na Jom kipur došli do sefirat Bina mi moramo isključiti nefeš - tijelo i fizi-čku svijest, jer nas taj okvir potreba tijela blokira da obilje primimo izra-vno od sefirat Bina. U odlomku "... i vi ćete mučiti svoje duše" riječ "muči-ti" ,slab) נמ dolazi od korijena ל נע oskudan), što znači da naš nefeš -malhut, našu materijalističku, ogra-ničavajuću svijest moramo oslabiti, navesti je da oskudjeva. Tim ogra-ničenjima – izbjegavajući gore nave-dene potrebe tijela, blokiramo "tjele-sni" dio naše svijesti. Nije u redu da patite, radije uţivajte u povezivanju sa sefirat Bina, koja je stvarni svijet, svijet neograničenog izobilja.

Molitve

Za razliku od ostalih dana u godi-ni, za Jom kipur imamo pet molita-va. Prema kabali, funkcija tih moli-tava nije da uvjerimo B-ga da nas tretira drugačije, već da svoju svijest uzdignemo ka pravom svijetu -"Dr-vetu ţivota".

Tih pet molitvi podiţu nas korak po korak do vrhunca Jom kipura - molitve pod nazivom Neila. Svaka nas molitva uzdiţe na drugu razinu stabla sefirot: Arvit - sefirat Malhut; Šaharit - sefirat Zeir Anpin; Musaf -sefirat Bina; Minha - sefirat Hohma; Neila - sefirat Keter.

Ari nas uči da su te molitve način da u naše ţivote obilje dovedemo izravno od izvora, za godinu koja dolazi, i one predstavljaju nakane -kavana, na koje bismo se trebali usredotočiti tijekom tih molitava.

"Kol Nidre"

Što je tako posebno u ovoj molitvi da toliko ljudi odlazi na nju u sina-gogu? I kako to da moramo poništi-ti svoje zavjete još jednom nakon što smo to već učinili u večeri uoči Roš hašane?

U trenutku stvaranja - cimcuma, kojim smo došli na ovaj svijet, na-stao je zakon akcije i reakcije. Ovaj zakon je "kozmička prisega" koja izjavljuje da će svaki naš postupak kojim naštetimo našem bliţnjem, ili našem okolišu izazvati reakciju koja će nam se vratiti u budućnosti. To je razlog zašto uoči Jom kipura kaţe-mo "Kol Nidre", nakon što izvadimo sve svitke Tore iz Svetog ormara, kako bi nam se omogućilo da ode-mo u gornje svjetove i odbacimo svaku negativnu silu koja bi nas mogla povrijediti, kao posljedica naših prijašnjih postupaka. Samo u tom trenutku mi imamo mogućnost razvrgnuti "kozmičku prisegu".

Viduj (Ispovijedanje grijeha)

Druga vaţna molitva na Jom ki-pur je Viduj. Prema tradiciji mi na Jom kipur pokušavamo promijeniti način na koji Stvoritelj gleda na nas, traţeći oprost koji se na najpregnan-tniji način izraţava u molitvi Viduj. Međutim, ovo gledište je pomalo djetinjasto. Moţemo li si zamisliti zločinca na sudu kako od suca traţi oprost, te da ga zbog toga oslobodi bez ikakvih optuţbi?

Kabala podučava da u skladu sa zakonima ţivota, patnja u našem svijetu proizlazi iz naše sebične ţelje za primanjem samo za sebe. Stoga, da bi se ono zabiljeţeno o našim ne-gativnim postupcima promijenilo, mi bismo se trebali vratiti sebi, svo-joj čistoj duši koja se nalazi u nama, i odvojiti se od svih boli i sljepoće koje su nanijele štetu nama i drugi-ma.

Riječ Viduj עמ עמ na hebrejskom znači "osigurati", potvrditi, a to znači da onog trenutka kada se po-brinemo da se naše sebično ponaša-nje više neće ponavljati, te umjesto njega u svoje ţivote unesemo obzir, suosjećanje i ljubav, posljedice svih naših loših djela koje se pojave, biti će poništene.

Ovaj šabat je Jom Kipur - Dan pomirenja - vrijeme u kojem se moţemo uzdići do sfere Drva Ţivota i od njega dobiti istinski

ţivot - Istinsku Slobodu.

Prema kabali, Roš hašana traje 22 dana, od Roš hašane pa do Simhat Tore, i to je zapravo proces koji se sastoji od tri faze, a čija je svrha ob-navljanje naših duše i ţivota. Prva faza ovog procesa poznata je kao Deset dana pokajanja, ali je također u knjizi "Pjesma nad pjesmama" defi-nirana kao "Njegova mi je lijeva ruka pod glavom...", što ukazuje na to da je ono što činimo u tom razdoblju ti-kun naše lijeve kolone, a to je naša ţelja za primanjem - naša duhovna ―posuda‖. Stoga naziv "Deset dana pokajanja", tešuve, od korijena lašuv (hebr. vratiti se), znači povratak sebi, svom pravom, istinskom ja.

Jom kipurim - Zašto u mnoţini?

Naš svijet, svijet pomutnje, boli, gladi i patnje je svijet fizičke iluzije. Suština ţivota do nas dolazi iz gor-njeg svijeta, pravog svijeta, metafi-zičkog svijeta blaţenstva i obilja. Ari objašnjava da dok postupamo na duhovan način, s radošću, bezuvjet-nom ljubavi i altruizmom, u naše ţi-vote u ovom fizičkom svijetu nepre-stano se slijeva obilje. Međutim, u-koliko postupamo drugačije ovaj se protok blokira i on nema mogućno-sti da do nas stigne.

U Bibliji se Jom kipur spominje kao Jom HaKipurim (Levitski zakonik 23, 27), u mnoţini. Ari objašnjava da se na Jom kipur stvara izravna veza između našeg svijeta (sefirat Malhut) i gornjeg svijeta - izvora obilja (sefi-rat Bina). Sve tri dimenzije - svijet iluzije, kanali duhovnog obilja i svi-jet istine – spajaju se u jedno, i to je razlog zašto je Kipurim u mnoţini.

Zašto moramo "mučiti svoje du-še" na Jom kipur?

Mudrost kabale nas uči da duša ima pet razina: nefeš, ruah, nešama, haja i jehida. Najniţa razina je nefeš i ona je odgovorna za naše osnovne potrebe poput hrane, spavanja, sek-sa, sigurnosti i tjelesnih uţitaka. Svaka razina predstavlja dru-gu sefiru: nefeš- sefirat Malhut - mate- ■

Strana 21 Strana 21 Godina 11 Broj 5 1 Strana 21

duhovne do fizičke: Acilut - svijet

emancije; Brija - svijet stvaranja;

Jecira - svijet formacije (oblikovanja)

i Asija - svijet djelovanja.

Lijepu aluziju na četiri slova

B-žjeg imena nalazimo u četiri glav-

na dijela blagdana Jom kipura. Jod,

prvo slovo B-žjega imena ima bro-

jčanu vrijednost deset, što odgovara

datumu Jom kipura, desetog dana

tišrija i kulminaciji deset dana poka-

janja. Dodatna podudarnost odnosi

se na Mošea (Mojsija) koji je na Jom

kipur s gore Sinaj donio druge ploče

zakona s deset zapovijedi.

Prvo he u B-žjem imenu ima bro-

jčanu vrijednost pet, što se podu-

dara s pet molitvi na Jom kipur.

Svakodnevno molimo tri molitve

dnevno, četiri na šabat i blagdane.

Jedino dan u godini kada molimo

pet molitvi je Jom kipur. Ovo se

nadalje odnosi i na pet razina duše

(nefeš, ruah, nešama, haja i jehida), od

kojih je peta, jehida, nad-svjesna

razina duše, dostupnija na Jom

kipur nego u bilo koje drugo doba

godine.

Treće slovo B-žjega imena, vav,

ima brojčanu vrijednost šest, što se

podudara sa šest djelova čitanja

Tore na taj dan. Taj aspekt je

također jedinstven za Jom kipur, jer

je to jedina prilika u godini kada

dolazi do takve raspodjele teksta

Tore. Broj šest se u kabali odnosi na

šest glavnih emocionalnih osobina

unutar čovjeka. Na Jom kipur mi

nastojimo ispraviti i tražiti oprost,

pogotovo za pogreške i nedostatke

koje imamo u ovim područjima

svojih života. Slovo vav u kabali

također simbolizira seksualnu ener-

giju. To se vidi u tome što se čitanje

Tore u poslijepodnevnoj službi na

Jom kipura bavi isključivo ovom

temom.

Završno slovo u B-žjem imenu od

četiri slova, završno he, brojčane je

vrijednosti pet, što se podudara s

pet zabrana dana: jedenja, pijenja,

nanošenja ulja, nošenja kožnih ci-

pela i bračnih odnosa.

Gornji primjer je samo jedan od

gotovo beskonačnog broja načina na

koje možemo vidjeti kako se

četveroslovno B-ţje ime odraţava

na stvaranju. Što više naučimo o tim

podudarnostima, više ćemo moći

cijeniti dublji smisao stiha

"Postavljam B-ga ispred sebe u svako

doba".

Prevela Tamar Buchwald

Kao ukras u mnogim sinagogama

širom svijeta nalazi se sljedeći stih iz

Psalama (16,8): "Postavljam B-ga is-

pred sebe u svako doba." U kabali se

tumači kako ovaj stih znači da se

osnovno B-žje ime od četiri slova

pojavljuje u obliku i procesu svakog

aspekta stvarnosti i koristi se kao

model kroz koji mi razumijemo

božansko, onako kako se ono očituje

u svim područjima života.

Na primjer, četiri slova B-žjeg ime-

na - jod, he, i vav, he - čine riječi koje

u hebrejskom koristimo za protok

vremena: prošlost (he, jod, he) sa-

dašnjost (he, vav, he) i budućnost

(jod, he, jod, he.) Kako je Einstein

rekao: kada se aspekt vremena

nadoda na tri koordinate prostora

on stvara četiri dimenzije poimanja

stvarnosti. Mnogi drugi aspekti

vremena, prostora i materijalne

stvarnosti temelje se također na bro-

ju četiri, kao što su godišnja doba

(jesen, zima, proljeće i ljeto), četiri

osnovna smjera (sjever, jug, istok i

zapad), četiri osnovna elementa

(vatra, zemlja, voda i zrak), četiri

temeljne sile svemira (gravitacija,

elektromagnetska sila, jaka nuklear-

na sila i slaba nuklearna sila), četiri

stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito

i aktivno izgaranje) četiri aspekta

stvaranja (neživo, biljno, životinjsko

i ljudsko) itd ...

Osim u fizičkom svemiru, četiri

slova B-žjeg imena također se mani-

festiraju u cijelom duhovnom svi-

jetu. U kabali se podučava da posto-

je četiri svijeta koja obuhvaćaju sve

razine stvorene stvarnosti, od

■

Rabbi Avraham Arieh Trugman:

Jom kipur i B-žje Ime od četiri slova

dr. Stephen Marmer:

Psihologija pokajanja

Strana 22 D ivrej Tora Strana 22 D ivrej Tora

■

izjava: "Ako ne sada, kada?", uistinu

ima smisla na Jom kipur.

JJ: Gdje se u Tori pojavljuje tema opra-

štanja?

SM: Najdramatičniji trenutak opro-

sta u Tori dolazi nakon grijeha sa

Zlatnim teletom, kada B-g kaţe

Mojsiju da je On toliko ljut da ţeli

uništiti čitav narod. Mojsije koristi

svaki mogući argument da uvjeri

B-ga da to ne učini i da oprosti

narodu.

JJ: Moţete li reći par riječi o temama

pokajanja i oprosta koji se provlače kroz

Jom kipur?

SM: Oprost i pokajanje su dvije stra-

ne iste medalje. Ako se pokajete, za-

vrijedit ćete oprost. Ako oprostite,

ojačat ćete pokajanje drugih. Oba-

veza je oprostiti onima koji se iskre-

no pokaju - to vas oslobađa od ne-

raspoloţenja koje izjeda čovjeka.

Ako se pokajete, to vas oslobađa od

pogubnog srama i krivnje.

JJ: Postoje li različite razine oprost?

SM: Da. Prvi i najpotpuniji oblik

praštanja je iskupljenje (ili osloba-

đanje od krivice), pri kojem ploču

potpuno obrišite do čistoga i osobi

povratite potpuno povjerenje.

U drugoj vrsti praštanja, koju ja na-

zivam trpeljivost (ili strpljivo pod-

nošenje), znate da ploču ne moţete

izbrisati do čista, jer se druga osoba

nije u potpunosti pokajala. Ali od-

nos vam je i dalje vaţan, i ne ţelite

ga uništiti zamjeranjem. Pa onda is-

kazujete trpeljivost kako biste odr-

ţali odnos, dok još uvijek budno

motrite. To je vrlo blizu ideje "op-

rostiti, ali ne zaboraviti" ili "vjeruj,

ali provjeri."

Treća se razina oprosta dešava kada

druga osoba nije više na ţivotu ili

nema namjeru na bilo kakav način

nadoknaditi štetu. No vaša zaokup-

ljenost onime što su vam učinili vas

izjeda, i zbog toga se morate toga

osloboditi. Ne morate ih osloboditi

krivice, i ne morate strpljivo podno-

siti. No, za vlastito dobro, morate se

toga osloboditi.

JJ: Koju je razinu oprosta pokazao B-g

na Sinaju?

SM: Mislim da je to bila trpeljivost.

Mislim da je znao da mi imamo

mnogo mana, ali nas je volio i bilo

Mu je vaţno da odrţi taj odnos.

JJ: Postoji li pravilan način da se ispriča

nekome koga ste povrijedili?

SM: Preuzmite odgovornost, i ne-

mojte je prebacivati na druge. Mora-

te im pokušati dati razloga da po-

vjeruju da ćete iskreno uloţiti truda

kako biste osiguralii da se to ne

ponovi.

JJ: Da li je isprika koja je pomiješana s

izgovorom uistinu isprika?

SM: Pokušajte da u svoju ispriku ne

umiješate optuţbe. Učinite svoju

ispriku na temelju onoga što ste vi

učinili. U redu je i dati kontekst ako

traţite oprost. U redu je pokušati

objasniti što se dogodilo i što vas je

navelo da učinite te pogreške. Ali

pokušajte da to ne učinite na način

koji prebacuje krivnju na drugu

osobu zbog toga što vas je izazvala.

JJ: A što ako je druga osoba uistnu uči-

nila nešto što vas je, na neki način, iza-

zvalo da učinite to čime ste je povrije-

dili?

SM: Ako postoji još neki drugi pro-

blem u vezi toga kako su vas izaz-

vali, tada je to jedan drugi razgovor

u kojem oni mogu zatraţiti vaš op-

Jared Sichel, Jewish Journal

Uz njegovo veliko iskustvo kao

psihijatra i psihoanalitičara koji lije-

či osobe koje su preţivjele traume

djetinjstva i odrasle dobi, dr. Step-

hena Marmera mnogi od njegovih

pacijenata poznaju kao osobu koja

ima pozitivno gledište u vezi uloge

religije na psihu i sreću čovjeka.

Marmer radi na medicinskom fa-

kultetu u UCLA, te ima privatnu

praksu u Brentwoodu, a njegovi pa-

cijenti dolaze iz gotovo svih velikih

vjerskih tradicija, uključujući juda-

izam, kršćanstvo, hinduizam, budi-

zam i šinto. Govoreći kao stručnjak

i, kako sam sebe opisuje, "ozbiljan"

Ţidov, Marmer je nedavno razgova-

rao s Journalom o dodirnim točkama

psihe i religije, a u vezi s nekih od

glavnih tema Jom kipura - oprašta-

nja, pokajanje i B-ga. Ovo što slijedi

uređena je verzija tog razgovora.

Jewish Journal: S psihoanalitičkog sta-

novišta, što znači Jom kipur?

Stephen Marmer: To je prilika da uči-

nite suosjećajnu, ali preispitujuću

inventuru toga tko ste i kako ste po-

stupali, te da znate da ukoliko uči-

nite iskren trud da se poboljšate, bit

će upisani u Knjigu ţivota.

JJ: Što to znači - biti upisan u Knjigu

ţivota?

SM: Ne nuţno za više godina, već

za bogatiji ţivot. To je prilika da se

putem iskrenog razmatranje umanji

sramota i krivnju, a pridoda rastu.

JJ: Kako preispitivanje vaših prijašnjih

postupaka dovodi do rasta?

SM: Vi sagledavate svoje jake stra-

ne, i sagledavate svoje slabosti, gle-

date ljude do kojih vam je stalo, i da

li ste ţivjeli u skladu sa svojim ide-

alima, prema tome na koji način ste

ih tretirali. To je ujedno i podsjetnik

da nemamo vječnost na raspolaga-

nju za poboljšanje. Hillelova treća

Strana 23 Strana 23 Godina 11 Broj 5 1 Strana 23

SM: Za jako ozbiljne stvari, samo

osoba koja je ozlijeđena moţe ponu-

diti oprost. Ja vam ne mogu opros-

titi nešto što ste učinili nekom dru-

gom. Ja vam jedino mogu vam op-

rostiti ono što ste učinili meni. Kada

je pastor u Columbine izjavio da op-

rašta ubojicama za ubojstva te djece,

pomislio sam: "Vi nemate pravo op-

rostiti ubojicama za ubojstva te dje-

ce. Samo djeca koja su ubijena imaju

pravo oprostiti." Samo ţrtva moţe

oprostiti ono što joj je učinjeno.

JJ: U hebrejskom mjesecu elulu i u dane

Velikih blagdana, radite li što osobno u

smislu traţenja oprosta?

SM: Imam osobnu tradiciju sa svoje

dvije kćeri (u dobi od 28 i 31 godi-

na). Koristimo tjedan između Roš

hašane i Jom kipur da sjednom, u

četiri oka, i ja započnem tako da im

navedem sve stvari koje mi je ţao

što sam im učinio u prošloj godini.

Onda ih upitam da li postoji nešto

što ih je uzrujalo, a da sam to izo-

stavio. Zamolim ih za oprost i ra-

zumijevanje.

JJ: Traţe li one vaš oprost?

SM: Ja im kaţem: "Ima li nešto što

mi ţeliš reći?", misleći na stvari koje

su one moţda počinile i koje su me

povrijedile.

JJ: Koliko dugo vaša obitelj ima tu tra-

diciju?

SM: To radimo već više od 25 godi-

na.

JJ: Jesu li vam Ţidovska učenja ili mu-

drost pomogli u karijeri u smislu toga

kako savjetuje ljude?

SM: Da. Čitavo opće stanovište ju-

daizma vrlo je slično mojem psihija-

trijskom gledištu. Imamo jecer hatov

(sklonost ka dobra) i jecer hara (sklo-

nost ka zlu), što se dobro slaţe s

mojim pogledom na ljudsku priro-

du iz psihijatrijske perspektive.

JJ: Iz psihološke perspektive, koje vam se

osobe iz Tore ističu kao posebno zani-

mljive?

SM: Dugo sam vremena ţelio pisati

o tome kako se ljudi u Tori mijenja-

ju. A osoba koji se najviše mijenja je

Josip. Ţelim pisati o tome što koje

su religijske i psihološke sile pomo-

gle preobraziti Josipa iz derišta, raz-

maţenog tinejdţera, kojem se previ-

še popuštalo, i koji je uvijek u pra-

vu, u plemenitog i mudrog brata i

vođu, punog ljubavi i velikodušno-

sti.

JJ: Što ga je preobrazilo?

SM: On je poniznost usvojio u za-

tvoru. U svojoj obitelji on je bio ve-

lika faca, jer je bio Jakovljeva glavna

veza s Rahel. On gospodario nad

svojmj braćom. Čak i kada je otišao

u Egipat bio je velika faca u Potifa-

rovu domu.

JJ: A što mu se dogodilo u zatvoru?

SM: On nije bio ogorčen, nije bio

uvrijeđen, nego se snašao. Ponašao

se na tako primjeran način da mu je

upravitelj tamnice dao dodatne od-

govornosti. Nekoliko godina kasni-

je, Josip je pozvan k faraonu, i umje-

sto da bude ljut na glavnog peharni-

ka što je dopustio da i dalje čami u

zatvoru, on ne pokazuje da mu za-

mjera. Njegova loša iskustva izlije-

čila su ga od njegova osjećaja da

ima pravo na sve i njegove oholosti,

i učinila ga milostivim i poniznim.

JJ: I kada on to pokazuje poniznost?

SM: Kada ga je faraon hvali za sve-

koliku mudrost, Josip ponizno kaţe,

"Nisam to ja, to je B-g."

JJ: Recite mi nešto o vašoj vezi s juda-

izmom.

SM: Ja sam gabaj našeg jutarnjeg

minjana na šabat u sinagogi Stephen

S. Wise Temple. Pušem u šofar na

glavnim sluţbama za Roš hašanu.

Imam veliku čast i odgovornost da

ponekad pjevam popodnevnu slu-

ţbu na Jom kipur kako bih pruţio

priliku kantoru da se odmori.

rost. Ako vas to muči, morate to

učiniti u zasebnom razgovoru.

JJ: Treba li onaj kojeg je povrijedila

voljena osoba pruţiti toj osobi moguć-

nost oproštenja?

SM: Volim reći da treba malo vre-

mena da se tinta osuši. Prije nego

što se u potpunosti osuši, površinu

moţete obrisati da ostane čista. Ono

što hoću reći je da ako nešto kaţem,

pa vidim da je to osobi kojoj sam to

rekao bolno, ţelim da mi da minutu

- dvije da mogu shvatiti što sam re-

kao, da dođem sebi, a zatim povu-

čem ono što sam rekao.

I ja bih ţelio dati istu priliku svako-

me koji je povrijedio moje osjećaje.

Ako ostavite malo prostora kako bi

se osobi omogućilo da povuče svoj

pogrešan korak, manje puta ćete se

osjećati povrijeđenima. Mnogo je

teţe povući nešto jednom kad se

tinta osuši.

JJ: Kakav to utjecaj ima na osobu kad se

ljuti na nekoga?

SM: Prvo, to odvlači mnogo energije

od ţivljenja svog ţivota. Drugo, to

je stalna preokupacija - vi dopuštate

drugoj osobe i načinu na koji vas je

povrijedila da se besplatno nastani

u vašem umu. I treće, svaki puta ka-

da posmislite na to, vraćate se i po-

novno proţivljavate tu bol. Sva te tri

stvari oduzimaju vam produktiv-

nost i sreću.

JJ: Što odbijanje da se ispriča govori o

toj osobi?

SM: Ona riskira gubitak odnos. To

vas drţi u stanju neizvjesnosti, kriv-

nje i srama. To vam oduzima radost

ozdravljenja. Neki ljudi smatraju da

je isprika ili pokajanje ili naknada

štete previše poniţavajuća. Ali mi se

najčešće nalazimo pred izborom

"biti u pravu" ili "biti prijatelji." U

gotovo svakom slučaju, vaţnije je

odabrati biti prijatelj.

JJ: Je li ikad prikladno da treća strana

ponudi oprost u ime ţrtve? ■

(nastavak s 22. stranice) dr. Stephen Marmer: Psihologija pokajanja

postolar. „Dok god svijeća gori, moguće je popraviti

cipele.― Dok god u nama treperi ma i zračak ţivota, mi

još uvijek moţemo popraviti svoje puteve.

Iskoristi trenutak svjetla.

Postoji legenda o dva čovjeka – jednom mudrom i

jednom glupom – koji su se u noći bez mjeseca izgubili u

šumi. Lutali su satima, a činilo im se da samo odlaze sve

dublje i dublje u šumu. Odjednom je svjetlost munje,

sjajna poput sunca, proparala nebom. Glupi je zinuo u

čudu, dok je mudri iskoristio trenutak da dohvati svoj

kompas i otkrije smjer koji će ih izvesti iz šume. Jom

Kipur je poput svjetlosti munje. Neka bi njegovo

djelovanje osvijetlilo našu godinu, i naše ţivote za nado-

lazeće godine.

Neila – završna sluţba

Kada započinjete Neila zapitajte se - kada bih danas

mogao ostvariti samo jedan korak napredovanja, koji bi

to korak bio? Neila je vrijeme da osigurate da ako niste

postigli ništa drugo – iako sigurno hoćete – da barem

jedan korak napredovanja postane trajni dio vašeg bića. I

tako ostane zauvijek.

I dvije priče

Nije prekasno. Rav Yisroel Salanter jednom je otišao

kod postolara da mu popravi cipele. Bilo je prilično

kasno i tama se već spustila. Pošto je primijetio da je

svijeća uz koju je postolar radio bila pri kraju, Rav

Salanter mu predloţi da pričekaju do sutra pa će onda

popraviti cipele. „Nemojte očajavati,― odgovorio mu je

■

Fred Toczek:

Neila - posljednji trenutak

■

Strana 24 D ivrej Tora Strana 24 D ivrej Tora

mogući želi suditi prema slovu za-kona, On se premješta na Prijesto pravde ispod kojeg nema otvora."

Rabbi Yechezkel Halevi Landa nas uči nekim nevjerovatnim načelima, ovako:

1. Bez obzira koliko je Menaše bio ogrezli grešnik, on nije zapao u očaj, već je nastavio moliti i tražio Haše-

movu milost.

2. Arhanđeli, koji su postupali prema pravdi, vidjeli su da Menaše-ove molitve nemaju pravo da ih se

čuje, a još manje da budu uslišene. Hašem ih je zaobišao i napravio

poseban otvor za Menašea.

3. Prijesto Milosti ima tajni otvor za one koji svesrdno, iskreno čine tešuvu, dok Prijestolje Pravde nema

otvora.

U pripovijesti o Menašeovom ocu, kralju Hezekiji, Gemara nam poka-

zuje veličanstvenu ilustraciju tog načela u slijedećoj priči: kralj Heze-kija je bio teško bolestan. Prorok

Izaija ga je posjetio i rekao mu da su njegovi dani odbrojani, bio je kaž-

njen jer se nije oženio, te stoga nije imao djece. Kralj Hezekija je odgo-vorio: "Prestani proricati i odlazi!

Od svog djeda sam naučio da čak i ako ti oštar mač stave pod grlo, ne gubite nadu u [Hašemovu] milost!"

Kralj Hezekija na kraju je oženio kćer proroka Izaje i poživio još 22 godine.

Imajući to na umu, sada možemo razumjeti tragičnu pogrešku Eliše ben Abuje. Poput Menašea prije

njega, Eliša, veliki učenjak i mudrac Mišne propao je na put zla. Ipak, Rebe Meir je gajio dubok osjećaj

zahvalnosti zbog Tore kojoj ga je Eliša ben Abuja naučio. Jednog šabata, Rebe Meir je išao za Elišom

ben Abujom koji je jahao konja, kr-šeći šabat. Eliša ben Abuja, poznat

po sramotnom nadimku Aher ili "onaj drugi", rekao je Rebe Meiru: "Vratite se, jer upravo sam izmjerio

koracima svoga konja da se šabatna granica proteže samo do ovdje".

"Vratite se" na hebrejskom je igra riječi koja također znači "učinite tešuva". I tako je Rebe Meir odgo-

vorio: "I ti se također vrati!"

Aher je odgovorio: "Već sam čuo od iza nebeske zavjese: "Vratite se, o otpala djeco – svi osim Ahera."

Maharša objašnjava da je Aher trebao ignorirati Nebeski glas. Nje-gova tešuva ne bi bila laka, ali da se

vratio svim svojim srcem, i odbacio svoju nadmenost, te se "smanjio do neprepoznatljivosti", Hašem bi pri-

hvatio njegovu tešuvu.

Isto vrijedi i ovdje u molitvi Neila. Iako se službeni prozori zatvaraju,

Hašem prihvaća najgoreg grešnika u svako doba, sve dotle dok se gre-šnik vraća Hašemu čitavim srcem, a

ne traži samo olakšanje od patnje.

Ako ni ovo nije dovoljno, više o Hašemovoj bezgraničnoj milosti

saznajemo od Rebbe Yehoshue ben Levija, koji nas uči da svatko tko iz sve snage kaže "Amen je'he šmei ra-

ba", čak i ako je iza njega sedamde-set godina strogih presuda protiv njega, sve će one biti poderane!

Što god da smo učinili pogrešno, očaju nikada nema mjesta. Molite se s radošću, jer Hašem će sigurno čuti

vaše molitve. On nas čeka raširenih ruka.

Gmar hatima tova i želim vam

predivnu Novu godinu!

Prevela Tamar Buchwald

Za vrijeme molitve Neila mi tra-ţimo Hašema da za nas otvori pro-cjep u trenucima kada se otvori u nebesima zatvaraju na kraju Jom kipura ...

Molitvu Neila govorimo jednom godišnje, na Jom kipur, na završet-ku tog dana, dok je sunce na zalas-

ku. Jedan od njenih najdirljivijih dijelova je Pana jom: Ptah lanu šaar be'et neilat šaar, ki pana jom - molimo

Hašema da nam otvori prolaz u vrijeme kada se vrata na nebeskom svodu zaključavaju na kraju Jom

kipura. Jom kipur je poseban Dan pomirenja, ali njegov pokrivač pra-štanje ne seže do sljedećeg dana.

Ili možda ipak seže?

Gdje u Gemari nalazimo ideju o tome da se Nebeski prozori zaklju-

čavaju?

Kralj Menaše počinio je teške gri-jehe. Ubio je svog tasta, svetog pro-roka Izaiju. Ne samo da je štovao

idole, već je idol postavio i u Sveti Hram. Konačno su ga dohvatile

nevolje...

Sveti "Nodeh B'Yehuda", rabin Yechezkel Halevi Landa osb"m, u svojoj klasičnoj razradi Talmuda

"Tziyun L'Nefesh Chaya" objašnjava da je kralj Menaše bio u bezizlaznoj situaciji. Rekao je: "Sjećam se što je

moj otac govorio: ’Kada ste u nevolji i sve vas to zadesi ... vratit ćete se

Hašemu’, evo, ja ga zovem", ali ar-hanđeli bi zaključali prozore ne-beskog svoda i onemogućili da se

Menašeove molitve podignu do Nebeskog prijestolja. Rekli su Sve-mogućem: "Gospodaru svijeta! Je li

moguće da se onome koji je post-avio idola u Sveti Hram dozvoli da učini tešuvu? "I što je učinio Hašem?

On je načinio otvor ispod Nebeskog Prijestolja, i primio Menašeovu

tešuvu i čuo njegove molitve.

"Tziyun L'Nefesh Chaya" zaklju-čuje: "Nebesko Prijestolje ispod ko-jega je Hašem načinio poseban ot-

vor je Prijestolje Milosti. Kad Sve-

■

Rabbi Lazer Brody:

Tajni otvor

Strana 25 Strana 25 Godina 11 Broj 5 1 Strana 25

Yaakov Weiland:

8 stavki za pokajanje

■ 2. Nemojte financijski našte-

titi. Činim li sve što mogu da

ne nanesem drugima finan-

cijsku štetu?

Načini na koje mogu nanijeti finan-

cijsku štetu, među ostalima, su:

kašnjenje s plaćanjem, zadrţavanje

kod sebe novca koji pripada nekom

drugome, ne drţanje riječi ili

iskorištavanje drugih. (Ako vam

padne na pamet netko kome ste

nanijeli financijsku štetu, popravite

to i zamolite ga da vam oprosti).

3. Činite dobra i plemenita

djela. Dajem li izdašno u do-

brotvorne svrhe, u skladu sa

svojim primanjima? Provo-

dim li, barem jednom tjedno,

vrijeme pomaţući drugima?

(Budite otvoreni za prilike da po-

mognete drugima, tj. da im pruţite

emocionalnu ili materijalnu pomoć,

savjet ili da nekome pomognete da

pronađe posao, bračnog druga ili

sredstva koja su mu potrebna.)

Između nas i B-ga:

4. Iskaţite primjereno pošto-

vanje prema svetom mjestu.

Pokazujem li primjereno po-

štovanje prema svetištu tako

da ne razgovaram s drugima

za vrijeme molitvene sluţbe,

i tako da ne odlazim sa slu-

ţbe dok se čitaju riječi iz

Proroka (za vrijeme čitanja

haftare)?

5. Molite se formalno i nefor-

malno. Kaţem li barem je-

dnu molitvu na dan s paţ-

njom i namjerom? Povezujem

li se s B-gom tijekom dana,

zahvaljujući Mu za ono što

ide dobro i moleći ga za po-

moć kada dođu iskušenja?

6. Izučavajte Toru. Da li redo-

vito odvajam vrijeme za uče-

nje B-ţje Tore?

7. Izbjegavajte duhovno one-

čišćenje. Da li činim sve što

je u mojoj moći da se drţim

podalje od kušnji i onečiš-

ćenja duše?

Na primjer, što bolje mogu, drţim li

se podalje od moralno preslobodnih

sredina, i pazim li što čitam, gledam

i slušam, kako bih izbjegao ono što

mi duhovno šteti?

8. Drţite zapovijedi. Činim li

sve što je u mojoj moći da

poštujem zapovijedi?

Na primjer, drţanje šabata i blagda-

na, drţanje košera, zakona o obi-

teljskoj čistoći, jihuda (zabranjenog

sastajanja nasamo), negie (zabranje-

nog doticanja), itd.

(Ako ne, moţete se usredotočiti na

određenu zapovijed čije poštivanje

ţelite ojačati.)

Koje ste si područje odabrali da ga

ove godine ojačate?

Svrha je ovog popisa da vašu pa-

ţnju usmjeri na područja u kojima

biste se ţeljeli poboljšati. Pregledajte

popis i odaberite jedno područje za

koje imate motivacije da na njemu

radite. Paţnju usmjerite usključivo

na to područje, pa onda kada ga oja-

čate, stavite kvačicu pored njega i

odaberite drugo. Mnoga od ovih

područja imaju višestruke razine

relizacije, te o njima moţete detalj-

nije saznati iz mojih drugih članaka.

Između nas i naših bliţnjih:

1. N e mo jte e mocio na lno

povrijediti. Činim li sve što

mogu da ne povrijedim dru-

ge emocionalno ili da im na

bilo koji drugi način ne na-

nesem bol? (Na primjer, čla-

novima obitelji, zaposleni-

cima, itd.)

Načini na koje mogu povrijediti

druge, među ostalima, su: kada sam

prekritičan, kad ih posramim, nazi-

vam ih svakavim imenima, iznosim

bolne komentare, ignoriram ih, ili

negativno govorim o njima. (Ako

vam padne na pamet netko koga ste

emocionalno povrijedili, zamolite

ga da vam oprosti.)

■

Strana 26 D ivrej Tora Strana 26 D ivrej Tora

lutrija je pokazala da je Jona uzrok

ove velike oluje. On prizna svoju

krivicu i zatraţi da ga bace u more.

Jona je bačen u pobješnjelo more i

more se smiri.

Jonu je progutala velika riba, i

dok se nalazi u njenoj utrobi, on os-

jeti poriv da se pokaje. Riba izbaci

Jonu iz sebe.

Jona nastavi do Ninive i objavi

B-ţju riječ da će Niniva biti uništena

za 40 dana. Narod je postio i poka-

jao se i b-ţanski sud je poništen. Ka-

da je Jona izrazio svoje nezadovolj-

stvo s ovakvim rezultatom, B-g ga

poduči lekciju. Dok je Jona sjedio u

predgrađu grada, biljku kikajon koja

mu je davala hlad uništio je crv i

Jona se zbog toga vrlo uzrujao.. "A

B-g mu reče: Ti si se saţalio nad kika-

jonom, za kojeg nisi radio, niti ga uz-

gajao, koji jedne noći uzraste a slijedeće

nestane. Dakle, zar da se ja ne saţalim

nad Ninivom, velikim gradom, u kojem

ima mnogo više od 120.000 ljudi?..."

Hafatara završava kratkim od-

lomkom iz Knjige proroka Miheja,

koji opisuje B-ţju milost u oprašta-

nju grijeha Svojem narodu. "On ne

zadrţava svoj gnjev dovijeka, jer On

voli milost. On će nam se smilovati,

On će dohvatiti naše nepravde i ba-

citi sve naše grijehe u morske dubi-

ne." Mihej završava s zahtjevom

B-gu da se sjeti saveza kojeg je na-

pravio s praocima, Avrahamom,

Jichakom i Jaakovom. ■

Jom Kipur ujutro:

(Izaija 57,14-58,14)

Današnja haftara raspravlja o kon-

ceptu pokajanja i posta, glavne teme na

Jom Kipur.

Proročanstvo počinje riječima

"Naspite, naspite, poravnajte put!

Uklonite zapreke s puta mog naroda!" To

je aluzija na Jecer Hara ("nagon ka

zlu") koji se mora ukloniti da

poravnate put za iskreno pokajanje.

B-g nas uvjerava da On neće dovijeka

biti gnjevan na one koji se kaju, nego

da će ih On umjesto toga izliječiti i

voditi. Zli su, s druge strane,

uspoređeni s uzburkanim morem:

"nema mira za zle."

B-g nalaţe proroku Izaiji da opo-

mene narod u vezi načina na koji drţe

svoje postove, a koji B-gu nije po volji

– poruku koja odjekuje do današnjih

dana:

"Dan za danom pretvaraju se da me

traţe i ţele znati moje putove ... »Zašto

postimo a ti ne vidiš, zašto mučimo svoju

dušu, a ti ne znaš?« Gle, u dan kad

postite poslovima se bavite i od svih svojih

duţnika utjerujete isplatu. Gle, vi postite

da se prepirete i svađate i da udarate zlom

pesnicom. Ne postite da biste ostali u

duhu dana, da se vaš glas čuje u visini!

Zar je to post koji ću izabrati?... Spuštati

kao rogoz glavu k zemlji, sterati poda se

kostrijet i pepeo?"

Umjesto toga, Izaija uči Ţidove

ispravnom načinu posta:

"Kidati okove nepravedne, razvezivat'

spone jarmene, puštati na slobodu

potlačene, slomiti sve jarmove; podijeliti

kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov

svoj beskućnike, odjenuti onog koga vidiš

gola... Vikneš li, VJEČNI će ti odgo-

vorit’, kad zavapiš, reći će: »Evo me!«...

VJEČNI će te vodit' bez prestanka, sitit

će te u sušnim krajevima. On će krijepit'

kosti tvoje i bit ćeš kao vrt zaljeven, kao

studenac kojem voda nikad ne presuši..."

Haftara završava obećanjem velike

nagrade onima koji poštuju i uţivaju

u Šabatu.

Jom Kipur poslijepodne:

(Knjiga o Joni; Miha 7,18-20.)

Danas se čita čitava Knjga o Joni

pošto ona sadrţi vaţne i bezvre-

menske poruke u vezi molitve i

pokajanja.

B-g je naloţio proroku Joni da

otputuje i Ninivu i predstavi njenim

pokvarenim stanovnicima ultima-

tum: pokajte se ili ćete biti uništeni.

Jona nije htio pristati na ovaj nalog, te

je pobjegao na brod. Snaţna bura

zaprijetila je da uništi brod, bačena je

kocka među posadom i putnici-ma, i

Haftare za Jom Kipur

Strana 27 Strana 27 Godina 11 Broj 5 1 Strana 27

Page 28 Strana 28 Strana 28 Strana 28 D ivrej Tora Godina 11 Broj 5 1

Zur. Uistinu, Izraelci koji inače

nisu tako ljubazni u danima

prije Dana pomirenja nastupa-

ju ljubaznije i susretljivije. Prije

Yom Kippura mnogi se pris-

jećaju svojih propusta u prošloj

godini i mole za oprost one

prema kojima se osjećaju krivi.

Prema židovskoj tradiciji Dan

pomirenja je nešto poput pri-

jevremenog Božjeg suda. Taj

dan Bog izgovara svoju pre-

sudu svakom pojedincu i svat-

ko pokušava pred Bogom is-

kupiti grijehe. Pobožni i manje

pobožni mole Boga i svoje

susjede za oprost.

Za mnoge je to teško vri-

jeme. Obzirom na to da pot-

puni post treba izdržati više od

25 sati, liječnik Motti Levi

svojim sunarodnjacima sa-

vjetuje da se već prije Yom

Kippura drugačije hrane: "Što

je manje moguće piti kavu,

Colu i sve što sadržava kofein,

jer ako se to brzo prestane

konzumirati onda se tijekom

posta pojavljuju glavobolje."

Pobožni su židovi na Dan

pomirenja obučeni u bijelo i ne

nose kožne cipele, znak da su -

slično kao anĎeli - očišćeni od

grijeha.

I sve se vraća na staro!

Ljudi se na dan Yom Kippura

razvijaju, smatra Avigdor Shi-

nan, profesor hebrejske litera-

ture na sveučilištu u Jeruzal-

emu: "Cijela ideja Yom Kippura

još uvijek je da se čovjek

obuče u bijelo, jer je uvjeren

da će kao pravednik izaći iz

suda i za razliku od drugih

mjesta gdje se čovjek ponižava

kada moli za oprost, ovdje je

to drugačije. Čovjek se razvija

u svom ljudskom doživljaju,

ništa ne jede, ne pije, nema

spolne odnose - odustajanje od

nagonskog djela čovjeka koji je

od krvi i mesa, težnja za naj-

većim. Mislim da taj osjećaj na

dan Yom Kippura vodi do ve-

likog optimizma." Nakon sum-

raka čovjek opet može kon-

zumirati meso. .

Onima koji su pohlepni nutri-

cionstica Olga Raz iz Tal Aviva

savjetuje da se suzdržavaju:

"Važno je da se ponovno kon-

zumira tekućina koja se ti-

jekom tog dana izgubila, zatim

treba jesti nešto lagano i onda

čekati dva do tri sata. Nakon

toga može se normalno veče-

rati, kao da se ništa nije ni

dogodilo."

Nakon što doĎe kraj danu

suda, Izrael ponovno može

postati onakvim kakvim je i

bio: glasan i nemiran i svako

malo nemilosrdan.

Deutsche Welle

U Izraelu se danas slavi

Dan pomirenja, Yom Kip-

pur, jedan od najsvetijih

židovskih blagdana. Vjerni-

ci se nadaju oprostu grije-

ha i mole se na ovaj dan

kajanja i pokore. .

Izraelci se na Dan pomirenja

prisjećaju i žrtava rata na Blis-

kom istoku 1973. Egipat i Sirija

taj su dan iznenada napali

Izrael. Prema židovskom iz-

računavanju vremena spomen

dan uvijek pada na deseti dan

mjeseca nakon židovske litur-

gijske godine. Yom Kippur je

za skoro sve židove svet, čak i

za neke židovske ateiste. 70

posto židova u Izraelu posti na

Dan pomirenja i skoro isto

toliko ih ide u sinagoge, iako

ne razumiju mnogo toga od

stare liturgije. Na Dan

pomirenja zemlja potone u mir,

što inače nije slučaj u ovoj

živoj i nemirnoj zemlji. Ulice su

puste, jedino se mogu vidjeti

kola hitne pomoći, vojne patro-

le i biciklisti.

Prijevremeni Božji sud

U sinagogama se puše kroz

"šofar", ovnov rog. Strogo

ritualno puhanje u šofar oz-

načava završetak deset posnih

dana izmeĎu židovske godine i

Yom Kippura. Rabin Zvieli Ben-

Zur u najsvetijem židovskom

danu vidi mogućnost u kojoj se

svatko može promijeniti. "Yom

Kippur je predivan dan, predi-

vna prilika da se pogleda u

sebe i da se pita: Tko sam ja?

Što sam ja? - da se čovjek

pomiri, očisti i da se očisti sve

ono što je iza nas", kaže Ben-

PRIČA DANA

Židovski 'Dan pomirenja' Iz medija

■