ECDL 5.0 CARNet- 07 modul 7 + testovi

vII-1PRO-MIL

7M

reže

Informacije i komunikacijaModul 7 podijeljen je u dva temeljna dijela:

1. Informacije 2. Komunikacije

U prvom dijelu korisnik priručnika može upoznati i razumjeti korištenje interneta općenito. Posebno mora upoznati sigurnosne mjere koje treba po-duzeti pri korištenju interneta, kako pretraživati po webu – tehnike korište-nja preglednika, uloga pretraživača weba. Korisnik Modula 7 naučit će kako spremati posjećene stranice, kako osigurati ponovno posjećivanje stranica – favorita, kako ispisivati zanimljive sadržaje stranica... U drugom dijelu korisnik će naučiti što je elektronička pošta, načela rada i prednosti elektron-ske pošte u odnosu na klasičnu, te kako koristiti program za izmjenu pošte između internet korisnika. Korisnik priručnika moći će naučiti slati i primati poštu, spremati primljenu poštu ili njezine dijelove – privitke (attachments), organizirati poštu korištenjem postojećih ili izradom novih mapa uz pomoć programa za izmjenu pošte. Moći će pripremiti poštu različitih formata za ispis.

Modul 7

xx

Toma Gvozdanović

vII-3PRO-MIL

7M

reže

7.1 Internet

7.1.1 Pojmovi/termini

7.1.1.1 Razumijevanje pojma internet

Internet se razvija zbog potrebe razmjenjivanja podataka među korisnicima. Razvoj in-terneta započinje tijekom hladnog rata zbog želje da se stvori takva mreža komunikacije koja neće ovisiti o valjanosti klasičnih telefonskih mreža kod mogućeg nuklearnog udara. Internet je svjetska mreža svih lokalnih mreža računala povezanih preko telekomunika-cijskih uređaja raznim vrstama veza – optičkim, koaksijalnim, satelitskim, a primjenom TCP/IP protokola. Internet uključuje mnoge servise: www, FTP, Telnet, E – mail, sustav diskusijskih grupa (Mrežne novine).

7.1.1.2 Razumijevanje pojma www

www (world wide web) je samo mali dio interneta i nikako se ne može poistovjetiti pojam www i internet koji se često u praksi zamjenjuju. Internet podrazumijeva i programe, i računala i infrastrukturu, a www je u osnovi sadržaj stranice (tekst, slika, glazba, vi-deo…) i preglednik u kojem se učitava stranica (Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Safari). Ukratko, www je jedan od internetskih servisa – grafička hipertekstualna usluga kori-štenja interneta koja uz pomoć protokola prenosi podatke od poslužitelja – servera do korisnikovog računala.

7.1.1.3 Definiranje i razumijevanje ostalih termina vezanih uz internet

ISP (Internet Service Provider) dobavljač – davatelj usluge pristupa internetu

ISP omogućuje vezu korisnika s internetom preko telefonske ili preko posebne brze digi-talne veze. Da bismo se povezali na internet, potrebno je dobiti dozvolu od ISP-a. Dozvola uključuje usluge

vII-4 Informacije i komunikacijaMODUL 7

• pristupa internetu • korištenja e – pošte • zakup web prostora, odnosno postavljanje web stranica na poslužiteljima ISP.

U Hrvatskoj su, između ostalih, ISP-ovi CARNet, T-Com, BNet i drugi.

Slika 7.1 ISP – dobavljač internet usluga

Web adresa (uniform Resource Locator – uRL) Web adresa ili uRL je adresa datoteke ili drugog oblika izvora podataka na internetu. Vrsta izvora ovisi o protokolu internetskog programa za izmjenu podataka. Uporabom www protokola (HTTP, HTTPS) izvor može biti HTML (Hyper Text Markup Langua-ge) stranica, slikovna datoteka, program, Java aplet ili neki drugi oblik dokumenta koji podupire HTTP. Adresa ftp://ftp.microsoft.com daje nalog pregledniku da upotrijebi FTP protokol za spajanje na računalo ftp.microsoft.com. Hiperveza (Hyperlink) Hiperveza je posebni oblik tekstualne (nevidljive) naredbe koja omogućava pristup datoteci ili stranici jednostavnim klikom miša na prikazanu vezu. Oblik pokazivača miša pretvara se iznad hiperveze u oblik stisnute ruke s podignutim kažiprstom. Klikom miša na prikazanu vezu automatski se:

• pomiče na drugi tekst na istoj stranici • pokreće druga stranica na istom web sjedištu • pokreće stranica na drugom web sjedištu • dopušta mogućnost skidanja datoteke u računalo (download) • pokreće aplikaciju (zvučnu ili video).

vII-5PRO-MIL

7M

reže

Riječi prikazane na donjoj slici koje označavaju hiperveze podcrtane su i u originalnim postavkama označene drugom bojom. Na slici 2 prikazana je tekstna (1) i slikovna hiperveza (2)

Slika 7.2 Hiperveza

7.1.1.4 Formiranje i struktura web adrese

Web adresa sadrži ime protokola potrebnog za pristup «izvoru» podataka, ime domene koje prepoznaje određeno računalo na internetu, te hijerarhijski oblik putanje (staze) do dokumenta unutar tog računala kojem smo pristupili. http://www.poljud.pomsk.hr/upisi.html, što znači: [protokol]://[vrsta usluge].[ime domene (računala)].[vršna domena (država ili slično)]/[mapa ili datoteka]. Posebna datoteka: /upisi.html nalazi se na tom računalu. Ako u adresi nije imenovana da-toteka upisi.html, tada će pretraživač automatski otvoriti osnovnu stranicu web sjedišta index.html, default.html, default.asp ili slično, a to ovisi o poslužitelju. Web stranica bit će prikazana upisivanjem: „www.“, bez da se upisuje „http://“ jer pregled-nik automatski pretpostavlja upotrebu HTTP protokola.

7.1.1.5 Web preglednici

Za pregledavanje i pristup informacijama u obliku hiperteksta koristi se softver poznat pod općim nazivom web preglednik ili browser. U uporabi su Internet Explorer (IE), Apple Safari, Mozilla Firefox , Chrome, Opera... Postoje različite inačice preglednika. Više o preglednicima koji su u upotrebi može se dobiti upisivanjem ključnih riječi: “web preglednici“ ili „web browsers“ u tražilicu.


Najčešće korišteni preglednik je Internet Explorer. Kod prvog pokretanja Internet Explorera nakon instaliranja operacijskog sustava ne pojavljuje se traka s izbornicima. Da bismo dobili prikaz trake s izbornicima kliknemo desnom tipkom miša u prazan prostor na mjestu gdje bi mogla biti postavljena traka s izbornicima i iz skočnog izbornika odabe-remo Traka s izbornicima (Menu bar). Načina aktiviranja trake s izbornicima prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 7.4 Način aktiviranja trake

7.1.1.6 Tražilice

Upisivanjem poznate web adrese posjećivali smo stranice za koje smo već znali i čiji smo sadržaj pretpostavljali. Najčešće imamo potrebu tražiti informacije koje su povezane s nekim imenom ili pojmom. U tom slučaju do stranice ne možemo doći upisivanjem adrese, nego moramo koristiti svojevrsnu pomoć na internetu. Postoje web serveri čija je namjena da umjesto nas pretražuje bazu podataka - informacija, imena i slično i da ponude rezultate tog pretraživanja. To su takozvani web pretraživači ili tražilice (Search Engine). Ti rezultati prikazuju adrese stranica na kojima je zadani podatak pronađen.

Slika 7.3 Preglednici

vII-7PRO-MIL

7M

reže

Tražilica sadrži informacije o web stranicama ili web sjedištima koje su kreatori prijavili. To je jedan od servisa koji čuva podatke dobivene uz web stranice ili sjedišta kao što su ključne riječi, posjećenost, učestalost pojavljivanja na stranici. Tražilice weba omogućavaju brzo dobivanje informacija o stranici odnosno o traženom pojmu koji se na toj stranici pojavljuje. Postoje različite vrste tražilica:

Web indeksi (Web Indexes; Search Engines)Web imenici ili adresari (Web directories)Nevidljivi web (Invisible Web).

U slobodno polje tražilice upiše se pojam ili fraza npr. ribolovni alati. Tražilica pregle-dava svoju bazu podataka i nakon nekog vremena prikaže ispis svih stranica na kojima je pronašla zadanu frazu. Neki od poznatijih i korištenijih pretraživača su: http://google.com/ http://www.yahoo.com/ http://www.altavista.com/ http://www.excite.com/ http://www.hotbot.com/ http://www.infoseek.com/

7.1.1.7 Stvarno jednostavne vijesti (RSS)1

RSS (Really Simple Syndication) je u slobodnom prijevodu stvarno jednostavna vijest, odnosno čitanje naslova i sažetaka vijesti na internetu, uz pomoć programa ili dodataka preglednicima. To je tehnološka mogućnost praćenja više stranica odjednom, koristeći RSS čitač, a da se one ne posjete. Postoje besplatni RSS programi koji se mogu učitati s interneta na primjer: Feed Editor, RSS Wizard, Feed Mix i drugi. Svrha pretplate (Subscribe) je da ne trebamo svakodnevno ili više puta dnevno posjećivati stranice na kojima pratimo novosti (novine, blogovi), nego RSS čitač redovito pregledava zapisane adrese i promjene na njima.

7.1.1.8 Digitalne datoteke koje sadrži audio ili video zapis (Podcast)

Pojam Podcast nastao je kao kovanica od riječi iPod (mp3 player) i broadcast, iako je po nekim izvorima to skraćenica od Personal On Demand narrowCASTing, što predstavlja distribuciju audio sadržaja pojedincima, odnosno audio na zahtjev (audio on demand).

1 Prijevod: HIZ

1.2.3.


Osoba koja se pretplati – registrira, sluša odnosno skida u računalo audio i video (Pod-cast) datoteku prema svojim sklonostima, kad i gdje želi. Za postavljanje podcast dato-teka na internet potrebno je računalo s mikrofonom i odgovarajući program. Podcast materijali mogu se na internetu pohranjivati tako da su dostupni svima. Primjer podcast stranice je http://www.intheboxpodcast.com/.

Slika 7.5 Podcast stranica

7.1.2 Sigurnost

7.1.2.1 Prepoznavanje sigurnog web mjesta: https, simbol lokota

Zaštićeno, sigurno web mjesto je svako web sjedište kojem je onemogućen pristup bez ispunjavanja određenih sigurnosnih zahtjeva. Najčešće je to korisničko ime, lozinka i sl. Ako je pozva-na web stranica pod zaštitom – enkripcijom tad će se pojaviti znak katanca – lokota : . Na stranicama s ovim znakom mogu se prenositi podaci vezani za plaćanje, kreditne kartice i ostali povjerljivi podaci. Ako prikazana stranica nema ovakvu zaštitu, ne preporučuje se davanje bilo kakvih povjerljivih informacija. Klikom na lokot mogu se dobiti dodatne informacije. Slika 7.6 Dodatne informacije

o sigurnosti

vII-9PRO-MIL

7M

reže

Otvaranjem web stranice može se pojaviti znak upozorenja da daljnji rad na pozvanoj stranici nije siguran. Takvu bi stranicu u pravilu trebalo napustiti.

7.1.2.2 Digitalni certifikat

Certifikat (potvrda sigurnosti) se upotrebljava za zaštitu podataka kako bi se mogli sigurno pre-bacivati internetom. Digitalni certifikat može se koristiti i u obliku digitalnog potpisa kod elektro-ničke pošte i tad potvrđuje identitet pošiljatelja te osigurava upad u poruku tijekom transfera primatelju. Digitalni certifikat najčešće se koristi kod novčanih transakcija, plaćanja karticama za zaštitu povjerljivih podataka, i omogućuje siguran pristup posjećenoj web stranici. Klikom na lokot može se vidjeti izdavatelj certifikata i ostale karak-teristike izdanog certifikata.

7.1.2.3 Enkripcija

Enkripcija je postupak kojim se poruka, podatak ili neki sadržaj na internetu čini ne-čitkim za sve one koji nemaju ključ kojim će pročitati sadržaj. Postoje različite razine enkripcije koje se opisuju brojem bita, tako je enkripcija od 128 bita puno sigurnija od 32 bitne enkripcije. I broj, i kvaliteta programa za enkripciju na visokoj je razini tako da mnoge vlade država uvjetuju proizvođačima programa za enkripciju ostavljanje „back-door“ - mogućnosti pristupa podacima od strane vlasti (policije, izvještajnih službi…) Poznati program za kriptiranje zove se PGP.

Slika 7.7 Upozorenje o sigurnosti

Slika 7.8 Izdavatelj certifikata (Certificate Authority)


Token je kriptografski uređaj opremljen displayem i tipkovnicom pod kontrolom kripto-grafskog algoritma. Inicijaliziran pridruženim ključem i zaštićen lozinkom. Koristi se za kontrolu pristupa ili za autentifikaciju poruke (MAC).

7.1.2.4 Opasnosti na internetu

Opasnosti prilikom pretraživanja – “surfanja” internetom

virusi: Pretraživanje ili popularno zvano “surfanje” po internetu donosi obilje korisnih informacija. Te informacije korisnik najčešće skida u računalo. Pri tome često nije svje-stan rizika kojem izlaže vlastito računalo. Prilikom bilo kakvog preuzimanja podataka s interneta, pa čak i dokumenta, postoji velika mogućnost da se računalo zarazi virusima. Računalni virus je program odnosno kôd koji je načinjen da izazove manju ili veću štetu u računalu. To može biti i uništavanje – brisanje svih podataka s tvrdog diska. Stoga je potrebno u računalu imati program koji prepoznaje viruse, antivirusni program. Pro-gram mora biti pouzdan da bi odmah prepoznao napad na računalo. Naročito je važno upamtiti da se baza antivirusnog programa redovito ažurira novim informacijama o virusima. Crvi su obično programi koji se šire preko e-maila, a aktivira ih korisnik koji ne zna da je dodatak e-mailu (Attachment) zaražen. Crvi sami sebe šalju na e-mailove koje nađu u adresaru ili uz mail koji šaljemo i na taj se način razmnožavaju. Standardni crvi kriju se u datotekama s ekstenzijom .EXE, (pod .EXE pripadaju i eksten-zije .COM, a i .SCR) Makro crvi (napredniji makro virusi) kriju se u datotekama s ekstenzijom .DOC vbS crvi kriju se u datotekama s ekstenzijom .VBS (Visual Basic Script) PIF crvi kriju se u datotekama s ekstenzijom .PIF. Trojanski konji nisu virusi, iako je način prenošenja sličan kao i kod virusa. Razlika između virusa i trojanskih konja jest u tome što su virusi neovisni programi koji, kad se jednom nasele u naše računalo, čine ono za što su programirani, dakle štetu, bez daljnje pomoći svoga tvorca, dok trojanski konji sami po sebi ništa ne razaraju, nisu destruktiv-ni, ali za to “otvaraju vrata” (backdoor) našeg računala onima koji su ih instalirali i time im omogućavaju potpunu kontrolu nad našim računalom. Najčešći oblik zlouporabe “trojanskog konja” jest krađa zaporki (passworda) zbog čega zaporke treba često mijenjati, a kod spajanja na internet unositi ručno svaki put.

vII-11PRO-MIL

7M

reže

Stopljena prijetnja2 kombinacija je nekih ili svih zlonamjernih programa navedenih u prijašnjim odlomcima. Takve prijetnje obično započinju kada netko dođe u dodir s viru-som (primjerice, nakon otvaranja nesigurnog privitka poruci e-pošte). Virus se automat-ski umnožava, ponašajući se poput crva, a zatim na zaraženo računalo instalira trojanski softver. Lažni virusi – Hoaxi su lažne priče/obavijesti poslane kao e-mail poruke u kojima sami možete preuzeti ulogu virusa. Naime ove e-mail poruke obično imaju sadržaj tipa: “POZOR!!! Prema jučerašnjem izvještaju......pojavio se novi, dosad najrazorniji virus. Niti jedan antivirusni program ne može ga otkriti, a aktivirati će se dana ..... i izbrisati sve da-toteke na zaraženom računalu... Provjeri imaš li datoteku XXX.EXE u svom WINDOWS direktoriju. Ukoliko imaš tu datoteku, znači da je tvoje računalo već zaraženo. Odmah izbriši ovu datoteku kako se virus ne bi dalje širio i HITNO obavijesti sve svoje poznanike o ovom.”.... Najveći problem je što ove i ovakve poruke dobivamo od poznatih pošiljatelja kojima možemo vjerovati pa brisanjem navedene datoteke uzrokujemo da naš operacijski sustav više ne funkcionira jer se uvijek radi o datotekama sustava.

Spyware je „skriveni“ program koji pokušava na razne načine doći do osobnih podataka i osjetljivih informacija o korisniku koji se kasnije mogu prodati drugome ili zloupotrije-biti. To mogu biti matični broj, zaporke, PIN brojevi, brojevi bankovnih računa, kartica i slično.

Malware je pojam za štetne programe i kombinacija je riječi malicious software. Ti su programi napravljeni da se ubace u računalo i naprave odgovarajuću vrstu štete bez znanja korisnika računala. Postoje različiti tipovi malwarea, na primjer (data stealing malware) malware za krađu podataka, malware za ostvarivanje novčane koristi – krađu (malware for profit) dialeri, spyware programi i sl. Prilikom instaliranja programa vrlo je važno pročitati uvjete korištenja jer se čestu u tom dugom dokumentu zna prikriti malware.

2 Citat: „Pomoć i podrška u sustavu Windows“ (OS Vista), http://www.microsoft.com/croatia/security/virus.mspx


7.1.2.5 Antivirusni programi

Antivirusni programi su besplatni (CLaM) ili komercijalni programi (Norton, McA-fee, AVG...) raznih poznatih proizvođača (koji često imaju i inačice besplatne za kućnu, nekomercijalnu upotrebu (npr. AVG)), a koji na različite načine sprječavaju zagađivanje računala. Komercijalni programi uglavnom sadrže i antispyware softver. Postoje i mnogi besplatni antispyware programi. Potrebno je prije instaliranja bilo kakvog „primamlji-vog“ besplatnog programa za zaštitu računala provjeriti vjerodostojnost stranice i autora jer se često upravo instaliranjem ovakvih programa računalo zarazi. Poznato je da se broj virusa koji napadaju računalo dnevno povećava velikom brzinom i zato je potrebno dnevno ažuriranje (update) antivirusnog softvera. Na taj način ažurira se baza podataka o virusima i „osvježava“ antivirusni program.

7.1.2.6 Vatrozid (firewall)

Lokalna mreža može biti otvorena, zatvorena, ili samo djelomično zatvorena. Zatvorena mreža može i ne mora biti povezana na internet. Ako je povezana, onda je to uglavnom preko jednog računala koje filtrira podatke i sprječava neovlašteni pristup mreži i izlaz na internet. Takvo računalo s instaliranim odgovarajućim je programima zadani pristu-pnik (default gateway) i stvara vatrozid ( firewall).

Slika 7.9 Sučelje antivirusnog programa

vII-13PRO-MIL

7M

reže

Vatrozid postavlja ograničenja na dolazni i odlazni promet i prikriva identitet korisničkog računala što onda otežava dobivanje informacija o računalu koje bi omogućile upad. OS Windows dolazi s ugrađenim vatrozidom. Postavke vatrozida se obavljaju u upravljačkoj ploči (Control panel). vatrozid ( firewall) je sustav (računalo i programi) koji odjelju-je lokalnu mrežu (računalo) i internet. Služi za sprječavanje neželjenog upada uljeza u lokalnu mrežu (računalo). Za kućne korisnike najprikladniji su tzv. Osobni (programski) vatrozidovi. Cijena im se kreće do 50 USD po računalu, a često se mogu pronači inačice besplatne za kućnu, nekomercijalnu upotrebu. Microsoft Windows XP dolazi s ugrađe-nim vatrozidom pod nazivom Internet Connection Firewall (ICF).

7.1.2.7 Korištenje korisničkog imena i lozinke

Zaštićena mreža je ona mreža kojoj se može pristupiti samo uz dopuštenje, odnosno posjetiteljima je pristup ograničen zaporkom (password) i korisničkim imenom (login ili user name). Na taj način postignuta je sigurnost podataka koji se nalaze na računali-ma u zaštićenoj mreži. Pristup može biti ograničen zaporkom (password) i korisničkim imenom (login ili user name) djelomično ili potpuno. Isto se odnosi i na zaštićene web stranice odnosno web sjedište.

7.1.2.8 Opasnosti povezane sa online aktivnostima

Nenamjerno odavanje osobnih podataka: Na mnogim posjećenim web stranicama pozvani smo da ostavimo svoje podatke, odno-sno da se registriramo kako bismo došli do svih mogućnosti koje nudi stranica. Prilikom registracije traži se ime, prezime, datum i mjesto rođenja i slično. Da li ostaviti podatke na stranici ili ne treba odrediti svaki pojedinac na način da pokuša provjeriti reputaciju – „dobar glas“ web sjedišta.

Prijetnje i dosađivanje

Najčešće se internet koristi za slanje prijetećih ili poruka koje se ponavljaju – dosađujući primateljima svojim sadržajem, reklamnog, političkog ili nekog drugog sadržaja. Često se izrađuju i stranice koje izmjenjuju ili prosljeđuju navedene sadržaje.


Napadi grabežljivaca

Internet omogućuje svima određenu razinu privatnosti i anonimnosti, ali posjećivanjem određenih mjesta na internetu (na primjer chat room) može se naići na osobe koje se laž-no predstavljaju kako bi stekli povjerenje drugih i zloupotrijebili je. Savjet je da se nikad ne ostavljaju detalji o sebi na chat mjestima – brbljaonicama. Također, ne preporučuju se sastanci s osobama koje smo sreli na internetu.

7.1.2.9 Roditeljski nadzor

Roditelj bi trebao nadzirati rad djeteta na računalu, odnosno sadržaj stranica koje posje-ćuje, količinu vremena koje provodi na internetu, kao i igre koje igra.

Praćenje i kontrola

Računalo bi trebalo biti postavljeno u dnevnom boravku odnosno prostoru u kojem bora-ve svi članovi porodice što omogućuje kako nadzor, tako i sudjelovanje u dječjim aktivno-stima na internetu.

Ograničenja za pregled weba:

Postoje mnogi programi koji se mogu instalirati i onemogućuju posjet web sjedištima koje roditelj ocijeni neprikladnima. To su programi koji se mogu naći na tražilicama upi-sivanjem pojmova „net nanny“ ili „cyber patrol“. I Internet Explorer ima neke mogućno-sti određivanja pouzdanih mjesta za posjećivanje.

Slika 7.10 Internetske mogućnosti Internet Explorera

vII-15PRO-MIL

7M

reže

Ograničenja za računalne igre

Slično televizijskim programima koji su klasificirani prema uzrastu gledatelja, i raču-nalne igre slično su klasificirane što olakšava odluku o odabiru igre. Roditeljski nadzor omogućuje da se djeci spriječi pristup igrama namijenjenih starijem uzrastu.

vremensko ograničenje korištenja računala: Potrebno je postaviti vremensku granicu dnevnog korištenja računala jer prekomjerno korištenje računala na internetu može uzrokovati višestruke probleme, socijalne i zdrav-stvene.


7.2 Korištenje preglednika

7.2.1 Osnove pregledavanja

7.2.1.1 Otvaranje i zatvaranje programa za pregledavanje weba

Otvaranje Microsoft Internet Explorera• Dvostruki klik na ikonu Internet Explorer na radnoj površini (desktopu)

• Start → Svi programi (All Programs) → Internet Explorer• Start → Pokreni (Run) → [upisati] "iexplore"

Alati su razmješteni na različitim alatnim trakama i u kombinaciji s izbornicima i nared-bama.

Slika 7.11 Izgled traka u Internet Exploreru

Zatvaranje Microsoft Internet Explorera

Da bi se zatvorio web preglednik Internet Explorer, kliknemo na ikonu Zatvori (Close) u gornjem desnom rubu prozora preglednika .

vII-17PRO-MIL

7M

reže

7.2.1.2 Upisivanje web adresa

uRL (Uniform Resource Locator)

URL je adresa datoteke ili drugog oblika izvora podataka na internetu. Vrsta izvora ovisi o protokolu internetskog programa za izmjenu podataka. Uporabom www protokola (HTTP) izvor može biti HTML (Hyper Text Markup Language) stranica, slikovna dato-teka, program, Java aplet ili neki drugi oblik dokumenta koji podupire HTTP. „Pozivanje“ određene stranice obavlja se upisom URL-a u adresnu stranu preglednika.

Upisivanjem adrese u adresnu traku: http://www.microsoft.com i pritiskom na tipku enter, daje se nalog pregledniku da upotrijebi HTTP protokol za spajanje na računalo microsoft.com i otvara se stranica poput ove prikazane na sljedećoj slici:

Slika 7.12 Rezultat upisane adrese

Slika 7.11a Adresna traka s upisanim URL


7.2.1.3 Prikazivanje web stranice u novom prozoru i novoj kartici (tab)

Novi prozor

Ponekad želimo otvoriti hipervezu u novom prozoru a da bi zadržali i prethodno posjeće-nu stranicu. To radimo tako da kliknemo desnom tipkom miša na hipervezu i iz skočnog izbornika (pop up menu) odaberemo naredbu: Otvori vezu u novom prozoru (Open in New Window). Isti učinak dobijemo ako stisnemo tipku Shift na tipkovnici i kliknemo mišem na hipervezu. Nova kartica

To radimo tako da kliknemo desnom tipkom miša na hiperve-zu i iz skočnog izbornika (pop up menu) odaberemo naredbu: Otvori vezu na novoj kartici (Open in New Tab). Isti učinak dobijemo ako pritisnemo tipku Ctrl na tipkovnici i kliknemo mišem na hipervezu.

Slika 7.14 Dvije kartice u jednom prozoru

Prelaženje između kartica

Prijelaz se izvrši klikom miša na naziv kartice ili kombinacijom tipki Ctrl+Tab.

brzopristupne kartice (Quick Tabs)

Brzopristupne kartice nalaze se s lijeve strane prve kartice.

Slika 7.13 Skočni izbornik za odabir novog prozora /kartice

vII-19PRO-MIL

7M

reže

Ukoliko se klikne u gumb brzopristupne kartice (Quick Tabs), dobije se prikaz kao na sljedećoj slici:

Slika 7.15 Brzopristupne kartice

Klikom miša na neku od prikazanih kartica brzo se prebacujemo na ekran cijele kartice.

Popis kartica (Tab List)

Klikom miša na trokutić Popis kartica (Tab List) dobiva se padajući izbornik s popisom otvorenih kartica.

Slika 7.16 Popis kartica

Zatvaranje kartica

Kartica se zatvara klikom na ikonu Zatvori karticu (Close Tab) (Ctrl+W) na samoj kartici.

Slika 7.17 Zatvori karticu


7.2.1.4 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja web stranice

Ukoliko želimo prekinuti učitavanje stranice iz određenih razloga, npr. sporog učitavanja slika, to ćemo uraditi klikom na gumb Zaustavi (Esc) (Stop (Esc)) s desne strane adresne trake.

Slika 7.18 Gumb Zaustavi

7.2.1.5 Osvježavanje web stranice

Na desnoj strani trake za unos adresa (adresne trake, Address bar) nalazi se gumb koji mijenja svoj oblik. Dok upisujemo adresu u traku, gumb ima oblik Idi na… (Go to...) Kad započne učitavanje stranice, gumb promijeni oblik u Osvježi (Refresh). Da bismo zapo-čeli učitavanje stranice, nije potrebno kliknuti na gumb Idi na…, nego možemo samo pritisnuti tipku Enter na tipkovnici.

Slika 7.19 Osvježavanje stranice

Prilikom preuzimanja stranice, preglednik je pohranjuje u mapu na tvrdom disku. Time se omogućuje brže učitavanje prilikom sljedećeg posjeta stranici jer se učitava iz te mape na računalu. Ta mapa poznata je pod nazivom Cache ili „Keš“. Kod preglednika Inter-net Explorer postoji mapa na tvrdom disku Temporary Internet Files. Gumb Osvježi (Refresh) pritisnut ćemo kad pretpostavljamo da nam prikazani sadržaj na stranici nije i najnoviji sadržaj, a želimo dobiti svježe postavljeni sadržaj na pozvanoj stranici.

7.2.1.6 Korištenje dostupne funkcije pomoći

Pritiskom funkcijske tipke F1 ili naredbom Sadržaj i kazalo u izborniku Pomoć otvara se prozor pomoći za Internet Explorer.

vII-21PRO-MIL

7M

reže

U ovom prozoru mogu se vidjeti:• Poboljšana sigurnost i privatnost • Nove značajke • Sažetci sadržaja - čitanje i pretplata

Na dnu prozora također mogu se naći veze na:• Tipkovni prečaci programa Internet Explorer • Automatsko ispunjavanje obrazaca i unošenje lozinki na web-mjestima • Kako odrediti je li mrežna transakcija sigurna • Postavke preglednika Internet Explorer

Također mogu se pronaći i pokazni programi (demo programi). Ako se u traku za traženje u prozoru pomoći upiše pokazni programi, može se pronaći demo za uporabu weba:

Klikom na jednu od ponuđenih veza dobijemo sljedeći rezultat:

Klikom na Pogledajte pokazni program pokrene se video isječak prikaza rada:

Slika 7.20 Pomoć i podrška

Slika 7.21 Pokazni program Korištenje weba


Slika 7.22 Video isječak pokaznog programa

Pregledavanje pomoći

Aktiviranjem ikone Pregledaj pomoć , lijevim klikom miša, otvara se sadržaj, s kojeg odabiremo ponuđeno područje koje nas interesira.

Slika 7.23 Sadržaj pregledavanja pomoći (vezan uz internet)

vII-23PRO-MIL

7M

reže

Ispis pomoći

Klikom na ikonu Ispis pomoći možemo u otvorenom prozoru podesiti postavljenja ispisa.

Slika 7.24 Postavljenja ispisa

7.2.2 Postavke

7.2.2.1 Postavljanje polazne/početne stranice u pregledniku

Što je polazna stranica?

• Većina internet sjedišta ima početnu – polaznu stranicu koja se zove Home Page. Postoji malo nesuglasje između polazne stranice na web sjedištu (Web site) i pola-zne stranice u Microsoft Internet Exploreru.

• Polazna stranica na web sjedištu je ona (Index.html) koju preglednik “pozove” kad u adresnu traku upišemo URL adresu. Polazna (početna) stranica u Microsoft Internet Exploreru je ona koja se otvori kad se pokrene preglednik.

Postavljanje početne stranice u Internet Exploreru• Klik na izbornik alati (Tools)• Klik na Internetske mogućnosti... (Internet Options...)


• Klik na karticu Općenito (General) u dijaloškom okviru Internetske mogućno-sti... (Internet Options)

Slika 7.25 Internetske mogućnosti

• Ako želimo postaviti kao početnu stranicu onu stranicu koja se trenutno nalazi na ekranu preglednika, kliknut ćemo na Koristi sadašnje (Use Current).

• Ako želimo postaviti Microsoftovu početnu stranicu, kliknut ćemo na Koristi zadano (Use Default).

• Ako želimo otvoriti preglednik bez ikakvog prikaza stranice, kliknut ćemo na Ko-risti prazno (Use Blank).

• Ako želimo postaviti neku svoju početnu stranicu, upisat ćemo URL u adresnu traku u dijaloškom okviru.

Klikom na u redu (OK) prihvaćaju se izmjene i zatvara dijaloški okvir.

7.2.2.2 Brisanje dijela ili svih rezultata prijašnjih pregleda

Što je spremnik (cache) “Povijest (History)”?

Povijest (History) je lista ranije posjećenih web stranica. Naš preglednik prati koje smo stranice posjetili i sprema ih. Ovo omogućava posjet stranicama koje smo u prethodnom razdoblju posjetili, a nismo ih spremili. Da bismo ih posjetili, kliknut ćemo na gumb Centar za favorite.

vII-25PRO-MIL

7M

reže

Otvara se skočni izbornik u kojem aktiviramo gumb Povijest (History).

Slika 7.26 Povijest (History)

Prečac na tipkovnici za ovu radnju je Ctrl+H.

Klikom na strelicu s desne strane ikone Povijest možemo tražiti posjećene stranice pre-ma datumu, mjestu, broju posjeta, redoslijedu današnjih posjeta…

Slika 7.27 Kriteriji pretraživanja Povijesti

brisanje pojedinačnih stranica

Desnim klikom miša iznad odabrane stavke (posjećene stranice) odabere se naredba Izbriši (Delete).

Slika 7.28 Brisanje pojedinačno odabranih stranica

Potpuno brisanje Povijesti posjećenih stranica

Da bismo potpuno obri-sali povijest, treba otvoriti izbornik alati (Tools) i odabrati Internetske mogućnosti (Internet Options).

Slika 7.29 Internetske mogućnosti


U novootvorenom dijaloškom okviru Internetske mogućnosti (Internet Options), u polju Povijest pregledavanja (Browsing History) odabiremo Izbriši… (Delete…)

Aktiviranjem naredbe Izbriši… (Delete…) otvara se novi dijaloški okvir u kojem možemo izbrisati pojedinačno datoteke, kolačiće, povijest, obrasce, lozinke ili odabrati mogućnost Izbriši sve… (Delete all…)

Ako odaberemo mogućnost Izbriši sve… (Delete all…), otvara se okvir s potvrdom /odu-stajanjem od brisanja:

Slika 7.30 Odabir brisanja povijesti pregledavanja

Slika 7.31 Brisanje povijesti pregledavanja

Slika 7.32 Potvrda brisanja čitave povijesti

vII-27PRO-MIL

7M

reže

Postavke Povijesti i privremene internetske datoteke

U dijaloškom okviru Internetske mogućnosti (Internet Options), u polju Povijest pre-gledavanja (Browsing History) odabrat ćemo Postavke (Settings) i dobiti dijaloški okvir kao na sljedećoj slici, u kojem možemo postaviti karakteristike privremenih internetskih datoteka kao i njihov raspoloživi prostor na disku te vrijeme čuvanja povijesti posjećenih web mjesta.

7.2.2.3 Dozvoljavanje i blokiranje skočnih prozora (pop-up)

Postavljanje blokiranja

Skočni (pop-up) prozori najčešće su neželjeni prozori ili poruke koji iskaču prilikom po-sjete nekoj web stranici. Najčešće su to informacije reklamnog – komercijalnog karaktera ali mogu biti i bilo kakve druge namjene. Dobro je uvjeriti se da je u pregledniku uključe-no blokiranje skočnih prozora.

To se postiže klikom na strelicu uz izbornik alati (Tools) → blokator skočnih prozora (Pop-up Blocker).

Slika 7.34 Blokator skočnih prozora (Pop-up Blocker)

Slika 7.33 Duljina trajanja čuvanja povijesti posjećenih stranica


Iz dodatnog izbornika odaberemo naredbu Postavke blokatora skočnih prozora (Pop-up Blocker Settings)

Slika 7.35 Postavke blokatora skočnih prozora (Pop-up Blocker Settings)

Za web sjedišta kojima želimo dopustiti skočne prozore upisat ćemo adresu u traku na di-jaloškom prozoru, te dodati u popis dopuštenih web mjesta. U svakom trenutku možemo i ukloniti web sjedišta, klikom na adresu i gumb ukloni (Remove).

Također možemo filtrirati razinu blokade skočnih prozora ako kliknemo na strelicu u područje Razina filtra: (Filter Level:)

Slika 7.36 Razina filtra: (Filter Level:)

Isključivanje blokatora:

Skočne prozore možemo isključiti na dva načina.

Prvi način je: izbornik alati (Tools) → blokator skočnih prozora (Pop-up Blocker) → Isključi blokator skočnih prozora (Turn Off Pop-up Blocker).

Drugi način:

Izbornik alati (Tools) → Internetske mogućnosti (Internet Options). Na kartici Privatnost (Privacy), treba isključiti – skinuti kvačicu uz naredbhu uključi blokadu skočnih prozora (Turn on Pop-up Blocker).

vII-29PRO-MIL

7M

reže

7.2.2.4 Dozvoljavanje i blokiranje kolačića (cookies)

Što su kolačići (cookies)?

Kolačići su skrivene informacije – mali dijelovi teksta koje web poslužitelj na kojem je stranica sprema na tvrdi disk korisnikovog računala. Kod ponovnog povezivanja na ranije posjećenu stranicu, stranica se brže učitava jer koristi informaciju odnosno kolačić koji je pohranjen na disku računala. Ta informacija može biti vezana za stranicu, ali isto tako i podatak o korisniku radi lakšeg prijavljivanja na stranice s određenom sigurnosnom zaštitom. Kolačići se temelje na procesu u dvije faze.

• Prva faza: kolačić je zapisan u korisnikovo računalo, bez znanja korisnika.• Druga faza: kod priključivanja korisnika na web server kolačić se, s osobnim po-

dacima korisnika, automatski (bez znanja korisnika) prebacuje na web server.

Kolačići mogu sadržavati različite podatke o korisniku, npr. posjećene web stranice, zaporke, ime korisnika, broj kreditne kartice koju je korisnik upotrebljavao u internet trgovini i dr.

Kolačići su pohranjeni kao tekstualne datoteke i teoretski nisu opasni za propuštanje virusa u računalo, ali često dogodi se da se kolačići zloupotrebljavaju prilikom posjeta stranicama “sumnjivog” sadržaja. Nove generacije web preglednika imaju mogućnost blokiranja neželjenih kolačića.

Slika 7.37 Isključivanje blokatora


Da bi se dozvolilo, blokiralo odnosno definiralo razinu dopuštenja kolačića treba kliknu-ti na izbornik alati (Tools) → Internetske mogućnosti (Internet Options). Na kartici Privatnost (Privacy) u prostoru Postavke (Settings) klizač se potavlja na najvišu razinu ukoliko se želi u potpunosti blokirati sve kolačiće.

Slika 7.38 Postavljanje najviše razine zaštite od kolačića

Postavljanjem klizača na odgovarajuću razinu postiže se i različita razina zaštite od kola-čića. Različite razine zaštite prikazane su na sljedećoj slici.

Slika 7.39 Razine blokiranja

kolačića na kartici Privatnost (Privacy)

vII-31PRO-MIL

7M

reže

7.2.2.5 Brisanje privremenih internet datoteka (cache)

Što je internet cache?

Prilikom prikazivanja web stranice, na zaslonu preglednika kopija sadržaja stranice (slike, tekst i ostalo) pohranjuje se na tvrdom disku računala korisnika. Ovo značajno ubrzava ponovno učitavanje već posjećene stranice jer ne treba ponovno dohvaćati stranicu na poslužitelju, to se pogotovo odnosi na web sjedišta s mnogo stranica, na kojima su npr. slike logotipova kompanija i slično. “Keš” (Cache) je mapa, privremeni spremnik u računalu korisnika u kojoj se nalaze poda-ci sa stranica dohvaćenih – skinutih s interneta. Moguće je da se sadržaj stranice izmijeni od trenutka zadnje posjete, a da stranica nije podešena da se ne učitava u keš. Tada se može kliknuti na tipku Osvježi (Refresh) na alat-noj traci preglednika da budemo sigurni je li učitana stranica sa “svježim” podacima. Sadržaj “keša” može se obrisati naredbom alati (Tools) → Internetske mogućnosti (In-ternet Options). → [dio kartice Povijest pregledavanja (Browsing history)] “Privremene Internetske datoteke” (“Temporary Internet Files”) →Izbriši datoteke… (Delete files…)

Slika 7.40 Brisanje povijesti pregledavanja

Prije brisanja pojavljuje se okvir potvrde brisanja:

Slika 7.41 Potvrda brisanja


7.2.2.6 Prikazivanje i skrivanje ugrađenih alatnih traka

Kod prvog pokretanja Internet Explorera, nakon instaliranja operacijskog sustava, ne pojavljuje se traka s izbornicima. Da bismo dobili prikaz trake s izbornicima, kliknemo desnom tipkom miša u prazan prostor na mjestu gdje bi mogla biti postavljena traka s izbornicima i iz skočnog izbornika odaberemo Traka s izbornicima (Menu bar). Način aktiviranja trake s izbornicima prikazan je na sljedećoj slici.

Nakon aktiviranja trake s izbornicima klikom na izbornik Prikaz (View) →alatne trake (Toolbars) dobije se izbornik s alatnim trakama koje možemo dodavati ili uklanjati aktivi-ranjem kvačice uz svaku od njih.

Slika 7.43 Prikazivanje, skrivanje ugrađenih alatnih traka

7.2.3 Kretanje (navigacija) po web stranicama

7.2.3.1 Aktiviranje veze (hyperlink)

Hiperveza (Hyperlink) je posebni oblik tekstualne (nevidljive) naredbe koja omogućava pristup datoteci ili stranici jednostavnim klikom miša na prikazanu vezu. Oblik pokazi-vača miša pretvara se iznad hiperveze u oblik stisnute ruke s podignutim kažiprstom.

Slika 7.44 Znak hiperveze

Slika 7.42 Aktiviranje trake s izbornicima

vII-33PRO-MIL

7M

reže

Klikom miša na prikazanu vezu automatski se: • pomiče na drugi tekst na istoj stranici •pokreće druga stranica na istom web sjedištu • pokreće stranica na drugom web sjedištu • dopušta mogućnost skidanja datoteke u računalo (download) • pokreće aplikaciju (zvučnu ili video).

Riječi prikazane na donjoj slici koje označavaju hiperveze pod-crtane su i u originalnim postavkama označene plavom bojom. Hiperveza je veza među mrežnim informacijama ili hipertek-stom koja omogućuje spajanje dijelova informacija razasutim na različitim internetskim mjestima. Na slici je prikazana tekstna (1) i slikovna (2) hiperveza.

Slika 7.45 Tekstna i slikovna hiperveza

7.2.3.2 Kretanje naprijed/natrag među već posjećenim stranicama

Korištenje gumba Nazad (Back)

Nazad (Back) vodi nas na prethodno učitanu stranicu. Svaki put kad kliknemo, vraćamo se stranicu unatrag. Kod loše dizajniranih stranica gumb nazad jedini je način za izlaz sa stranice. Klikom na malu strelicu smještenu desno od naredbe otvara se padajući izbornik s popisom prethodno posjećenih stranica tako možemo odabrati već posjećenu stranicu preskakanjem redoslijeda.

Korištenje gumba Naprijed (Forward)

Naprijed (Forward) vodi nas na stranicu koja je bila učitana prije nego smo zadnji put kliknuli mišem na back. Ako kliknemo na strelicu uz tipku Naprijed, otvorit će se skočni izbornik s nedavno posjećenim stranicama s kojeg možemo odabrati bilo koju ponuđenu stranicu koju smo već posjetili.


Slika 7.46 Nedavno posjećene stranice

Kod prvog učitavanja stranice prilikom pokretanja preglednika i gumbi naprijed i natrag su neaktivni – neupotrebljivi jer još nije bilo nikakvog pretraživanja.

7.2.3.3 Vraćanje na početnu stranicu (Home Page)

Što je početna – polazna stranica?

Većina internet sjedišta ima početnu – polaznu stranicu koja se zove Home Page. Postoji malo nesuglasje između polazne stranice na web sjedištu (Web site) i polazne stranice u Microsoft Internet Exploreru. Polazna stranica na web sjedištu je ona (Index.html) koju preglednik “pozove” kad u adresnu traku upišemo URL adresu i s te stranice se počinje pregledavati čitavo web sje-dište. Polazna (početna) stranica u Microsoft Internet Exploreru je ona koja se otvori kad se pokrene preglednik. Ta se polazna stranica podešava prema potrebi – želji a podešava-nje je prikazano u točki 7.2.2.1.

Klikom na gumb kućice pozivamo da se učita početna stranica preglednika, a klikom na strelicu uz ikonu kućice, s desne strane možemo brzo postaviti novu početnu stranicu ili izbrisati postojeću.

Slika 7.47 Gumb početne stranice na alatnoj traci

vII-35PRO-MIL

7M

reže

7.2.3.4 Prikazivanje posjećenih adresa korištenjem adresne trake i povijesti

Ako se na desnoj strani adresne trake preglednika klikne na strelicu, u padajućem iz-borniku prikažu se sve posjećene stranice. Klikom na bilo koju od njih možemo je opet posjetiti.

Slika 7.48 Nedavno posjećene stranice

Ako želimo pregledati već posjećene stranice kroz povijest, kliknut ćemo na zvjezdicu na alatnoj traci u gornjem lijevom kutu prozora :

U otvorenom dodatnom prozoru odabrat ćemo Povijest (History).

Slika 7.50 Pregled posjećenih stranica kroz Povijest

Uz gumb Povijest nalazi se trokutić, kojeg ako kliknemo, dobijemo kriterije za pregleda-vanje posjećenih stranica: po datumu, mjestu, broju posjeta, po redu današnjih posjeta i pretraživanje povijesti.

Slika 7.51 Kriteriji za pregledavanje posjećenih stranica

Slika 7.49 Gumb Centra za favorite


7.2.4 Označavanje (Bookmarks)

7.2.4.1 Označavanje stranica i uklanjanje oznaka sa stranice

Što su Favoriti – označene stranice?

Kad naiđemo na zanimljivu stranicu za koju mislimo da ćemo je zbog njenog sadržaja češće posjećivati, možemo označenu stranicu spremiti u pregledniku. Slično radimo i kad čitamo knjigu. Postavimo knjišku oznaku na određenu stranicu. Prednost zabilješki kod web stranica jest da možemo sačuvati puno zabilješki, čak ih i grupirati prema određe-nim zajedničkim kriterijima.

Kako dodati web stranicu u Favorite (Favorites) – označiti stranicu?

Da bismo posjećenu web stranicu koja nam je zanimljiva spremili među omiljene stranice i ponovno joj pristupili bez da pamtimo i upisujemo adresu, radimo sljedeće:

• upišemo adresu web stranice u traku za unos adresa, pritisnemo Enter ili gumb Go da se stranica učita

• odaberemo izbornik Favoriti (Favorites) → Dodaj u Favorite... (Add to Favori-tes...), potvrdimo predloženo ime za stranicu ili upišemo ime koje mi želimo te kliknemo u redu (OK)

• potvrdimo predloženo ime za stranicu ili upišemo ime koje želimo te kliknemo u redu (OK).

Slika 7.52 Favoriti (Favorites) → Dodaj u Favorite... (Add to Favorites...)

ili:

• upišemo adresu web stranice u traku za unos adresa, pritisnemo Enter ili gumb Go da se stranica učita

• odaberemo ikonu zvjezdice s plusom u lijevom gornjem kutu prozora.

vII-37PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.53 Ikona Dodavanje u favorite

Klikom na naredbu Dodaj u Favorite... (Add to Favorites...) otvara se okvir u kojemu aktiviranjem naredbe Dodaj (Add) upisujemo stranicu u favorite odnosno označavamo stranicu.

Slika 7.54 Označavanje stranice

brisanje oznake

S izbornika Favoriti (Favorites) ili s ikone favorita odabere se već spremljena stranica i desnim klikom otvori skočni izbornik, s kojeg se odabere naredba Izbriši (Delete)

Slika 7.55 Odabir favorita za brisanje

Prije brisanja otvara se dijaloški okvir u kojem potvrđujemo brisanje.

Slika 7.56 Potvrda brisanja označene stranice


7.2.4.2 Prikazivanje označene stranice

Otvaranje označene stranice

Kliknemo na ikonu ili na izbornik Favoriti (Favorites) i odaberemo željenu stranicu s liste. U adresnoj traci pre-glednika prikazat će se ispravan URL i učitati stranica.

Slika 7.57 Učitavanje označene

stranice

7.2.4.3 Izrada i brisanje mapa za označene stranice

Kako izraditi novu mapu u Favoritima?

• Kliknuti na izbornik Favoriti (Favorites) → Organiziraj Favorite... (Organize Fa-vorites), nakon čega se otvara dijaloški okvir prikazan na slici 7.58.

• Klik na Nova mapa (New Folder).• Unijeti željeno ime mape i potvrditi tipkom Enter.

• Dijaloški prozor zatvo-riti klikom na Zatvori (Close).

Slika 7.58 Izrada

nove mape

vII-39PRO-MIL

7M

reže

brisanje mape za označene stranice

S izbornika Favoriti (Favorites) ili s gumba favorita odabere se spremljena mapa i desnim klikom otvori skočni izbornik, s kojeg se odabere naredba Izbriši (Delete).

Drugi način:• Kliknuti na izbornik Favoriti (Favorites) → Organiziraj Favorite... (Organize Fa-

vorites), nakon čega se otvara dijaloški okvir prikazan na slici 7.59.• Klik na Izbriši (Delete).

Slika 7.59 Brisanje mape

7.2.4.4 Dodavanje označenih stranica u mape

• Kliknuti na izbornik Favoriti (Favorites) → Dodaj u favorite... (Add to Favori-tes…), nakon čega se otvara dijaloški okvir prikazan na slici 7.60

• Klik na strelicu u traci Stvori u: (Create in:)

• Klik na gumb Dodaj (Add).

Slika 7.60 Dodavanje stranica u mape


7.3 Korištenje weba

7.3.1 Obrasci

7.3.1.1 Ispunjavanje web obrasca

U većini slučajeva web obrazac sličan je običnom obrascu koji popunjavamo ručno na pa-piru. Podaci se normalno upisuju koristeći tipkovnicu. Katkad treba izabrati neku opciju iz padajućeg izbornika (drop down menu). Prelazak iz polja za unos podataka u sljedeće polje izvodi se tipkom Tab (nikako tipkom Enter) ili klikom miša u željeno polje. Na dnu obrasca obično je tipka potvrde (Submit ili nešto slično).

Klikom na tipku potvrde ili tipkom Enter na tipkovnici obrazac se prenosi internetom. Na sljedećoj slici prikazan je jedan tipičan web obrazac s elementima koje može imati.

Na slici je prikazana kontrola koja se na-ziva „Radio“ gumb (Radio Button). To je stariji, uvriježeni naziv. Danas se sve češće upotrebljava i naziv „Gumb ek-skluzivnog odabi-ra“ (Option Button). Ekskluzivnost se sastoji u tome da jedna odabrana opcija – mogućnost isključuje drugu mogućnost istovre-menog odabira.

Potvrdni okviri omogućavaju više-struki istovremeni odabir.

Slika 7.61 Web obrazac

vII-41PRO-MIL

7M

reže

7.3.1.2 Potvrđivanje i brisanje podataka u obrascu

Na dnu obrasca nalaze se uglavnom dva gumba koji mogu imati različite nazive. Najčešće se nazivaju „Submit“ (Potvrdi) i „Reset“ (vrati na početno). Nazivi mogu biti različiti ali im je namjena ista. Gumbom Submit (Enter Data i sl.) potvrđujemo unos podataka u obrazac i zaključujemo ga ili prelazimo na sljedeći list otvorenog obrasca. Gumbom Reset (Clear Form i sl.) vraćamo obrascu početni izgled odnosno brišemo unesene podatke iz obrasca.

Slika 7.62 Potvrda i brisanje (vraćanje početnog stanja) unosa

7.3.2 Traženje

7.3.2.1 Biranje alata za pretraživanje

Primjeri tražilica

Često se događa da ne znamo ili smo zaboravili adresu stranice koju tražimo, ali zna-mo otprilike što bismo željeli dobiti kao prikaz. Za takav način pregledavanja interneta potrebno je puno vremena, a najčešće završava neuspjehom. Da bi se ovo izbjeglo, koriste se pretraživači weba – tražilice (Search Engines). Tražilice omogućavaju brzo dobivanje informacija o stranici odnosno o traženom pojmu koji se na toj stranici pojavljuje. Postoje tri različita tipa pretraživača: 1. Web indeksi ili pretraživači (Web indexes; search engines) i metapretraživači – oni koriste posebne programe (nazivaju se roboti ili pauci, Spiders ili puzala, Crawlers) za pronalaženje web stranica i indeksiranje svih riječi.


Pretraživači s automatskim indeksiranjem: Google: http://www.google.com alltheWeb: http://www.alltheweb.com Teoma: http://www.teoma.com Inktomi: http://www.inktomi.com altavista: http://www.altavista.com Metapretraživači (metacrawlers, meta-search sites, meta-search engines) su paralelni ili višestruki pretraživači koji paralelno pretražuju više web indeksa, a dobivene rezultate prikazuju na zajedničkoj stranici. Takvi pretraživači su: ask jeeves: http://www.askjeeves.com Ixquick: http://ixquick.com SurfWax: http://surfwax.com Copernic: http://www.copernic.com vivisimo: http://www.vivisimo.com 2. Web imenici ili adresari, tematski direktoriji (Web directories) zasnivaju se na ruč-nom unošenju podataka, odnosno opisima koje šalju autori web stranica, te recenzijama pojedinih stranica koje posjećuju urednici web imenika ili tematskih direktorija. Rezultat pretraživanja ovih pretraživača manji je od prvih navedenih, ali su često bolje vrednovani uz bolje opaske koje olakšavaju pretragu. Neki od takvih pretraživača su: Open Directory: http://dmoz.org Yahoo: http://www.yahoo.com about.com: http://www.about.com Librarians’Index: http://www.lii.org 3. Nevidljivi web – to su specijalizirane baze podataka web izvora koje nisu indeksirane od web pretraživača. Stranice nisu pohranjene, nego se generiraju na zahtjev korisnika prema ključnim riječima koje zadaje korisnik. Pretraživači: Internets: http://www.internets.com InvisibleWeb: http://www.invisibleweb.com Complete Planet: http:// www.completeplanet.com The Invisible Web: http://www.invisible-web.com

• Da bi se pokrenula tražilica podatka, dovoljno je u adresnu traku pretraživača upisati jedan od navedenih URL-a i pritisnuti Enter na tipkovnici.

vII-43PRO-MIL

7M

reže

7.3.2.2 Traženje određenih informacija koristeći ključne riječi i fraze

Često se pogrešno misli da će se uporabom tražilice pregledati cijeli web prostor i da ćemo dobiti traženi podatak odnosno stranicu. Većina tražilica pronaći će samo one web stranice koje su prijavljene na popisu stranica te tražilice. Svaka tražilica ima svoje krite-rije po kojima traži ključne riječi i fraze.

Obično se nakon obrađenih zahtjeva pojavi na zaslonu po 20 ponuđenih stranica koji prema nekim od kriterija udovoljavaju zahtjevu.

Za primjere koristit ćemo pretraživač Google. U traku za pretraživanje (Instant Search Box) koja se uobičajeno nalazi u gornjem desnom kutu preglednika Internet Explorer upi-šemo traženu riječ ili frazu kojom pokušavamo pronaći stranice na internetu i stisnemo tipku Enter. Stisnemo li istovremeno tipku alt+Enter rezultat pretraživanja pojavit će se u novom prozoru – tabu.

Slika 7.63 Traka za upis riječi za pretraživanje (Instant Search Box)

Ukoliko tražimo web stranicu prema riječi pas, dobit ćemo 6453 milijuna stranica koje odgovaraju postavljenom upitu. Ako postavimo upit morski pas, ponuđeno je 231.000 stranica, jer smo na neki način suzili područje interesa. Ako je postavljen upit: bijeli morski pas, dobijemo ponuđene 20.400 stranice.

Ponekad je potrebno po-staviti frazu u navodnike “bijeli morski pas”. Tako pretraživač istražuje na webu isključivo tu frazu. Ako fraza nije u navodnicima, može se dogoditi da pretraživač traži bijeli + morski + pas te nam odgovori na sve zadane riječi posebno.

3 Na datum 19.04.2009.

Slika 7.64 Upotreba riječi ili određenih fraza i rezultati pretraživanja


7.3.2.3 Korištenje naprednih mogućnosti promjenom kriterija traženja

Traženje po točnoj frazi

Želimo li dobiti rezultate točno upisanih riječi ili fraze, te ćemo riječi upisati u traku za pretraživanje na način da frazu postavimo u navodnike, na primjer: „bijeli morski pas“. Time je pretraživač pronašao stranice s točno upisanom frazom i redoslijedom riječi.

Slika 7.65 rezultat pretraživanja po točnoj frazi

Način upisa fraze može biti različit od pretraživača do pretraživača, stoga je dobro prou-čiti Pomoć (Help) za korišteni pretraživač.

Traženje isključivanjem pojedinih riječi

Uz traku za upis riječi na zaslonu preglednika kliknut ćemo na Napredno pretraživanje (Advanced Search).

Slika 7.66 Napredno pretraživanje

vII-45PRO-MIL

7M

reže

Dobit ćemo zaslon sljedećeg izgleda:

Slika 7.67 Pretraživanje isključivanjem pojedinih riječi

Dakle, sa slike je vidljivo da želimo pronaći stranice na kojima se spominje riječ “konj“, ali želimo isključiti sve one stranice gdje se uz riječ „konj“ pojavljuje i riječ „trojanski“.

Pogledamo li napisanu sintaksu – frazu na stranici s rezultatima uočit ćemo da je napisa-na kao: „konj minus (-) trojanski“:

Slika 7.68 Sintaksa isključivanja riječi

Traženje po datumu

Slika 7.69 Pretraživanje po datumu


Na zaslonu s naprednim mogućnostima odabrat ćemo mogućnost Datum (Date) → vrati web stranice prvi put viđene (Return web pages first seen in). Iz skočnog izbornika izaberemo jednu od ponuđenih mogućnosti.

Traženje po obliku datoteke

Ako se upiše tražena riječ, klikne na Napredno (Advanced) i odabere polje Format da-toteke (File type), može se iz skočnog izbornika odabrati neki od ponuđenih formata kao što su PDF, MS Exel, MS Word, Rich Text Format i drugi.

Slika 7.70 Pretraživanje po obliku datoteke

Ako zatražimo sve PDF datoteke za riječ „konj“ bez riječi „trojanski“ rezultati pretraživa-nja izgledat će kao na sljedećoj slici:

Slika 7.71 Rezultati pretraživanja po obliku datoteke

vII-47PRO-MIL

7M

reže

7.3.2.4 Pretraživanje web enciklopedija i rječnika

Web enciklopedije

Na webu postoji veliki broj enciklopedija. Ako u traku za upis riječi upišemo riječ “enciklope-dija“ ili nekakvu sličnu frazu, dobit ćemo čitav niz rezultata vezanih za enciklopediju. Poznatije web enciklopedije su Wi-kipedija, Enyclopaedia Britannica, Encarta…

Upisivanjem adrese u adresnu traku ili klikom na vezu u stranici s re-zultatima pretraživanja možemo dobiti stranice enciklopedija.

Na svakoj početnoj stranici postoji traka za upis i lokalno pretraživanje po bazi podataka enciklopedije u koju upišemo traženi pojam.

Primjer: Na traku za pretraživanje Wikipedije upišemo pojam “ECDL“ i pritisnemo gumb Kreni. Dobit ćemo pisani članak kao rezultat pretraživanja lokalne baze pojmova prika-zan na sljedećoj slici.

Slika 7.73 Doneseni tekst kao rezultat pretraživanja gumbom „Kreni“

Slika 7.72 Početne stranice nekih web enciklopedija


Ako pritisnemo gumb Traži, dobit ćemo slične rezul-tate kao i za korištenje bilo kakve internetske tražilice – broj rezultata s upisanim pojmom:

Slika 7.74 Rezultat pretraživanja za određeni pojam

Web rječnici

Upišemo li na primjer u traku za upis pojmova u tražilici: „online rječnici“ dobit ćemo kao rezultat popis strani-ca s online rječnicima koje možemo koristiti.

Slika 7.75 Rezultat pretraživanja za pojam „online rječnici“

Na stranici rječnika, bez obzira kako fizički izgleda, dobijemo mogućnost upisa riječi ili rečenice koju želimo prevesti. Često se nudi i veći broj jezika za prijevod.

Slika 7.76 Izgled web stranice odabranog rječnika

vII-49PRO-MIL

7M

reže

7.4 Izlazni podaci sa weba

7.4.1 Spremanje datoteka

7.4.1.1 Spremanje web stranice

Može se dogoditi da nađemo stranicu koja nam je jako zanimljiva, ali je trenutno nema-mo vremena pročitati. Ukoliko je to neka stranica novina na internetu, nećemo je spre-mati u Favorite jer bi drugi dan njezin sadržaj mogao biti izmijenjen. Zato možemo cijelu stranicu spremiti na tvrdi disk klikom na trokutić uz naredbu Stranica (Page) nakon čega iz skočnog izbornika odaberemo Spremi kao… (Save As…).

Slika 7.77 Naredba Stranica (Page)

U dijaloškom okviru koji se pojavi dajemo ime stranici i lokaciju na koju je spremamo.

Slika 7.78 Spremanje stranice na lokaciju na disku

Spremanje stranice možemo izvršiti i pomoću izbornika Datoteka (File) → Spremi kao… (Save As…).


Slika 7.79 Spremanje preko izbornika Datoteka (File)

7.4.1.2 Preuzimanja datoteka sa web stranice

Na nekim prikazanim web stranicama, pojavljuje se veza pomoću koje možemo preuzeti (skinuti) datoteku u računalo. Kliknemo lijevom tipkom miša na hipervezu i iz padajućeg izbornika odabiremo naredbu Spremi cilj kao... (Save Target As...).

U otvorenom redoslijedu dijaloških okvira odabiremo mjesto na tvrdom disku na kojem ćemo spremiti preuzete datoteke.

Slika 7.81 Odabir lokacije na disku računala

Slika 7.80 Preuzimanje datoteka s web stranice

vII-51PRO-MIL

7M

reže

7.4.1.3 Kopiranje teksta, slike i URL-a sa web stranice u dokument

Kopiranje teksta

Željeni tekst na web stranici označimo metodom povuci i ispusti (Drag and Drop) i de-snim klikom miša u označeni tekst otvorimo skočni izbornik iz kojeg odaberemo nared-bu Kopiraj (Copy). Tekst se privremeno nalazi u memorijskom međuspremniku Clipbo-ard. Otvorimo neki od programa za obradu teksta – tekst editor (MS Word, WordPad, Notepad…) i u njemu aktiviramo naredbu uređivanje (Edit) → Zalijepi (Paste).

Slika 7.82 Označeni tekst i naredba Kopiraj (Copy)

Kopiranje slike s web stranice u dokument

U Microsoft Internet Exploreru kliknemo desnom tipkom miša na sliku u stranici i odaberemo Kopiraj (Copy).

Slika 7.83 Kopiranje slike

Slika se kopira u međuspremnik (Clipboard) odakle je lako prebaciti u dokument nared-bom Zalijepi (Paste) ili kombinacijom tipki na tipkovnici Ctrl+v.


Ako se dogodi da se iz bilo kojeg razloga ne izvrši naredba, tad ćemo sliku spremiti na tvrdi disk odakle je lako ubaciti sliku u dokument. Slika se sprema desnim klikom na sliku u pregledniku i odabirom naredbe Spremi sliku kao... (Save Picture As...)

Kopiranje web adrese (uRL) iz web stranice u dokument

Ako želimo kopirati hipervezu s web stranice, tad ćemo desnim klikom miša na vezu otvoriti padajući izbornik iz kojeg odabiremo Kopiraj prečac (Copy Shortcut). Adresa se sprema u međuspremniku iz kojeg je možemo prebaciti u dokument naredbom Zalijepi (Paste) ili kombinacijom tipki na tipkovnici Ctrl+v.

Slika 7.84 Kopiranje web adrese

7.4.2 Priprema i ispis

7.4.2.1 Pripremanje web stranice za ispis: promjena orijentacije stranice, veličine papira i margina

Postavljanje stranice u Microsoft Internet Exploreru

Kliknuti na izbornik Datoteka (File) → Postavljanje stranice... (Page Setup)

U dijaloškom okviru Postavljanje stranice (Page Setup) koji se po-javi možemo odabrati format papira, orijenta-ciju, margine, zaglavlje, podnožje i pisač.

Slika 7.85 Postavljanje stranice

(Page Setup)

vII-53PRO-MIL

7M

reže

Kako promijeniti marginu web stranice?

Treba kliknuti na izbornik Datoteka (File) → Postavljanje stranice... (Page Setup)

U okviru Margine milimetri (Margins millimeters) unutar dijaloškog okvira Postavlja-nje stranice (Page Setup) odaberemo te podesimo gornju, donju, lijevu i desnu marginu.

Slika 7.86 Promjena margine

7.4.2.2 Pretpregled ispisa web stranice

Pripremanju web stranice za ispis može se pristupiti i s alatne trake klikom na trokutić uz ikonu pisača i biranjem naredbe Pretpregled ispisa… (Print Preview…)

Slika 7.87 Naredba Pretpregled ispisa… (Print Preview…)

U okviru koji se otvori možemo uz pomoć alata na alatnoj traci izvršiti postavljanje stra-nice: orijentaciju papira, veličinu papira, margine…

Slika 7.88 Pretpregled ispisa


Na sljedećoj slici prikazana su objašnjenja ikona na alatnoj traci za pretpregled ispisa.

Slika 7.89 Objašnjenje ikona

7.4.2.3 Biranje postavki za ispis

Ispis web stranice

Ako želimo napraviti ispis stranice bez većih podešavanja, kliknut ćemo na ikonu u alatnoj traci Ispis (Print), međutim ako imamo određene zahtjeve, s izbornika Datoteka (File) odabrat ćemo naredbu Ispiši... (Print...).

U otvorenom dijaloškom okviru koji ima dvije kartice: Općenito (General) i Odrednik (Options) u kartici Općenito (General) možemo odabrati vrstu pisača (ako ih je više instalirano), raspon i broj stranica te broj primjeraka (kopija).

Slika 7.90 Dijaloški okvir Ispis

(Print)

vII-55PRO-MIL

7M

reže

U kartici Mogućnosti (Options) možemo podesiti ispis okvira ako web stranica ima više okvira i to:

• Kako je prikazano na zaslonu (As laid out on screen)• Samo označeni okvir (Only the selected frame)• Svaki okvir posebno (All frames individually)

Slika 7.91 Kartica Mogućnosti (Options)

Ispis označenog teksta s web stranice

Ako želimo ispisati samo neki tekst s web stranice, najprije ćemo označiti tekst držeći pritisnutu lijevu tipku miša i prelazeći preko teksta (postupak poznat kao Povuci i ispu-sti (Drag and Drop))

Tekst je označen – markiran drukčijom bojom.

Iz izbornika Datoteka (File) biramo naredbu Ispiši... (Print...).

U dijelu Raspon stranica (Print Range) aktiviramo opciju Odabir (Selection)

Slika 7.92 Ispis označenog teksta s web stranice


7.5 Elektronička komunikacija

7.5.1 Osnove

7.5.1.1 Elektronička pošta (e-mail) i mogućnosti njenog korištenja

Pojam e-mail složenica je riječi (electronic mail), a označava elektroničku poštu, odno-sno način komuniciranja i slanja teksta i privitaka s računala na računalo, preko mreže. Princip izmjene pošte vrlo je sličan „klasičnom“ slanju i primanju pošte. Imamo ulazni i odlazni sandučić, adresu primatelja i pošiljatelja i „poštara“.

7.5.1.2 Struktura adrese elektroničke pošte

Svaki korisnik e-pošte ima elektroničku adresu oblika korisnik@poslužitelj.domena.vršna domena. Korisničko ime može biti strukturirano kao ime.prezime ili neki drugi naziv (alias). Tako e-adresa izgleda kao:

korisničko_ime@poslužitelj.domena.vršna domena

ili

[email protected] ili [email protected] ili [email protected].

Sličnost u strukturi klasične i elektroničke adrese prikazana je na sljedećem primjeru:

7.5.1.3 Servis kratkih poruka (SMS)

Servis kratkih poruka SMS (Short Message Service), usluga je izmjene poruka među korisnicima mobilnih uređaja. Davatelji mobilnih usluga dopuštaju mogućnost pristupa korisnicima internetskim stranicama s kojih mogu slati određeni broj pisanih poruka ostalim korisnicima mobilne telefonije.

vII-57PRO-MIL

7M

reže

7.5.1.4 Zvučna komunikacije preko interneta (Voice over Internet Protocol – VoIP) i prednosti korištenja

Internet telefonija (VoIP - Voice over Internet Protocol) je jednostavan prijenos glasa preko mreža, temeljen na IP protokolu. Korisnici VoIP tehnologije mogu razgovarati putem interneta uz pomoć priključne opreme – slušalica i mikrofona. Može se ostvariti i jednako kvalitetna veza sa „klasičnim“ telefonskim mrežama.

Prednosti korištenja VoIP komunikacije su u tome što razgovori na velike udaljenosti ne poskupljuju razgovore u usporedbi s tradicionalnim načinom telefonskih razgovora. Ovim načinom komunikacije mogu se tražiti kontakti širom svijeta, može se upotreblja-vati video tehnologija, a kontakt s ljudima u pokretu preko mobilnih uređaja moguć je dok je mobilni uređaj ili računalo s druge strane uključeno.

7.5.1.5 Poznavanje prednosti servisa istovremenih poruka (instant messaging –IM)

IM (Instant messaging) servis je kojim se ostvaruje međusobna komunikacija između dvije ili više osoba u realnom vremenu, preko njihovih računala. Razlika između IM servisa i elektroničke pošte je u tome da pošta može biti pročitana kasnije, a IM poruke izmjenjuju se odmah – za vrijeme rada na računalu.

Predosti IM servisa:• Dvostrana komunikacija u realnom vremenu• Vidljivost osoba – kontakata koje su priključene računalom na mreži• Niska cijena komunikacije u odnosu na tradicionalnu telefonsku komunikaciju• Mogućnost izmjene datoteka uz tekstualne poruke (video, zvuk slike i drugo)• Mogućnost upotrebe web kamere u komunikaciji.

7.5.1.6 Online (virtualne) zajednice

Online – virtualne zajednice mogle bi se definirati kao virtualna okupljališta skupina ljudi određenih interesa. Te zajednice mogu biti različitih oblika:

• Društvena web mjesta (Social Networking Websites)• Internet forumi• Sobe za razgovor – „brbljaonice“ (Chat Rooms)• Mrežne računalne igre (Online Computer Games)


Društvena web mjesta su web sjedišta na kojima se ljudi mogu povezati dijeleći novosti, različita iskustva, pronalaženje osoba koje su međusobno izgubile kontakt u prošlosti, itd.

Internet forumi su sustavi interesnih grupa korisnika interneta koji razmjenjuju isku-stva o određenoj temi. Korisnik postavlja svoje mišljenje na znanje cijeloj grupi i dobiva komentare, suprotna mišljenja, nadopune i sl.

Sobe za razgovor – „brbljaonice“ su servis koji omogućava izmjenu pisanih poruka u realnom vremenu, odnosno odmah nakon pisanja. Svi sudionici ćaskanja imaju odmah i istovremeno poruke na zaslonu računala. Web mjesta okupljanja sudionika ćaskanja zovu se „brbljaonice“ ili chat rooms.

Mrežne računalne igre su mnoge igre koje dopuštaju mogućnost prijavljivanja više sudi-onika. Sudionici se spajaju mrežno po uputama, a igraju ih jedan ili više igrača međusobno.

7.5.2 Sigurnost

7.5.2.1 Mogućnost primanja neželjene elektroničke pošte

Što je neželjena pošta (spam)?

Spam je nasumce razasuta neželjena pošta koja uglavnom služi za reklamiranje ili proda-ju robe ili usluga putem interneta. Postoje kompanije koje prodaju liste s e – mail adresa-ma. Do e – mail adresa dolaze različitim prikrivenim načinima. Najčešće se korisnik sam prijavi na nekoj stranici misleći da će povremeno dobivati obavijesti o nekom sadržaju koji ga zanima.

Kad primi spam poruke u kojima je naznačeno da se može odjaviti s takve liste poruka, najbolje je ne odjavljivati se jer takve “odjave” mogu biti, i najčešće jesu, hiperveze do nekih drugih neželjenih lista na kojima se pojavljuje korisnikova e – mail adresa. Danas je već u mnogim državama spam pošta stavljena van zakona. Softver za filtriranje spama uvelike će smanjiti broj neželjenih poruka koje većina korisnika svakodnevno prima.

U porastu je još jedan oblik neželjenih poruka – otvaranjem web stranica javljaju se tzv. popup prozori koji nas zasipaju raznim neželjenim sadržajima. Postoje mnogi anti – po-pup programi koji blokiraju takvu vrstu poruka.

vII-59PRO-MIL

7M

reže

7.5.2.2 Razumijevanje pojma pecanje (phishing)

Phishing je niz radnji i pokušaja da se na razne načine dođe do osobnih podataka i osjet-ljivih informacija o korisniku koji se kasnije mogu prodati drugome ili zloupotrijebiti. To mogu biti matični broj, zaporke, PIN brojevi, brojevi bankovnih računa, kartica i slično. Obično se u porukama koje se šalju primateljima spominju imena banki, web stranica za prodaju, aukcije itd. i traže se podaci kako se, npr. ne bi ugasili računi. Treba izbjegavati odgovore na ovakve poruke a podatke na internetu davati samo na stranicama koje posje-duju sigurnosni certifikat.

Može se dogoditi da posjetimo neku stranicu koja vrlo sliči stranici koju želimo posje-titi – ustvari to je njezina kopija s koje se podaci koje unesemo mogu zloupotrijebiti u kriminalne svrhe. Stoga je potrebno kontrolirati sigurnosni certifikat. Preglednici novijih inačica imaju ugrađene anti phishing postavke i prikazuju upozorenje kod posjete sum-njivim stranicama.

7.5.2.3 Virusi u elektroničkoj pošti

Obratiti veliku pozornost u otvaranju neželjene pošte!

virus je program ili dio programskog kôda koji se pridružuju programima u računalu i prave štetu na datotekama, programima i hardveru ili u najblažem obliku pogoršavaju karakteristike rada računala. Virus razmnožava sam sebe i širi po računalima na mreži. Pravi virus ne širi se bez djelovanja čovjeka, aktiviranjem datoteka ili privitaka pošti. Virus se najčešće širi preko podataka sa prenosivih memorijskih jedinica koje smo preu-zeli sa zaraženog računala ili otvaranjem privitaka koje su došle s primljenom poštom u računalo. Neki virusi u porukama e-pošte šalju povjerljive informacije kada se šire.

Crv (Worm) je program ili programski kôd koji se nakon aktiviranja sam razmnožava u računalu i širi po mreži. Najveći dio njih je privitak e-poruci. Crvi sami pretražuju raču-nalo, nalaze kontakte – adrese iz adresara i šalju zaražene privitke bez znanja korisnika na druga računala. Mogu se sami ugraditi u sustav i omogućiti drugome s udaljenog računala nadzor nad podacima u računalu. U privitcima se mogu pojaviti s ekstenzijama .exe, .pif, .com, .scr, .vbs, .doc itd.

Trojanski konji (Trojanci) su nezavisni programi često „upakirani“ kao koristan alat. Tako instalirani program u računalo instalira kôd koji omogućuje vanjski pristup zaraženom računalu bez znanja korisnika. Na taj način najčešće se kradu osobni poda-


ci, zaporke i slično. Trojanski softver najčešće se ne širi sam, nego virusima, crvima ili instaliranjem programa.

Stopljena prijetnja kombinacija je nekih ili svih zlonamjernih programa navedenih u prijašnjim odlomcima. Takve prijetnje obično započinju kada netko dođe u dodir s viru-som (primjerice, nakon otvaranja nesigurnog privitka poruci e-pošte). Virus se automat-ski umnožava, ponašajući se poput crva, a zatim na zaraženo računalo instalira trojanski softver.

Lažni virusi (Hoaxi) 4 su poruke upućene ne veliki broj adresa u kojima se upozorava ko-risnike da obrišu određenu sistemsku datoteku. Primatelj se upozori kako već ima instali-ranu zaraženu datoteku te se često navodi i putanja do te datoteke. Da bi upozorenje bilo što uvjerljivije, često se u porukama navode i velike računalne kompanije i proizvođači antivirusnih programa. Na CARNet-ovim CERT (Computer Emergency Response Team) stranicama postoji primjer hoaxa koji upućuje na vlastito uništenje programa u računalu:

JDBGMGR.EXE I found the little bear in my machine because of that I am sending this message in order for you to find it in your machine. The procedure is very simple: The objective of this e-mail is to warn all Hotmail users about a new virus that is spreading by MSN Mess-enger. The name of this virus is jdbgmgr.exe and it is sent automatically by the Messenger and by the address book too. The virus is not detected by McAfee or Norton and it stays quiet for 14 days before damaging the sy-stem. The virus can be cleaned before it deletes the files from your system. In order to eliminate it, it is just necessary to do the following steps: 1. Go to Start, click “Search” 2.- In the “Files or Folders option” write the name jdbgmgr.exe 3.- Be sure that you are searching in the drive “C” 4.- Click “find now” 5.- If the virus is there (it has a little bear-like icon with the name of jdbgmgr.exe DO NOT OPEN IT FOR ANY REASON 6.- Right click and delete it (it will go to the Recycle bin)

4 Više na: http://www.cert.hr/htmltext.php?lang=hr&id=14

vII-61PRO-MIL

7M

reže

7.- Go to the recycle bin and delete it or empty the re-cycle bin. IF YOU FIND THE VIRUS IN ALL OF YOUR SYSTEMS SEND THIS MESSAGE TO ALL OF YOUR CONTACTS LOCATED IN YOUR ADDRESS BOOK BEFORE IT CAN CAUSE ANY DAMAGE.

Ukratko u poruci se spominju proizvođači antivirusnih programa i točno se opisuje kako uništiti datoteku o kojoj ovise brojne Java aplikacije u računalu.

Takva poruka djeluje jako uvjerljivo i njezino izvršenje ima za posljedicu odgovarajuću štetu.

Zaštita od navedenih opasnosti 5

• nikad ne odgovarati na elektroničke poruke koje traže osobne podatke - financij-ske institucije imaju potrebne podatke

• nikad ne slijediti (kliknuti) sumnjive linkove - najčešće se takvi linkovi nalaze unutar sumnjivih e-mail poruka

• nikad ne slijediti linkove ako nismo sigurni tko je pošiljatelj - za ovu svrhu dobro je koristiti digitalne potpise

• koristiti softver za filtriranje spama - ovi programi će smanjiti broj neželjenih poruka koje većina korisnika svakodnevno prima

• koristiti osobni vatrozid ( firewall) – da se može pratiti promet prema internetu u oba smjera i uočiti moguće sumnjive aktivnosti

• pratiti stanje bankovnih računa • koristiti dobre lozinke i često ih mijenjati - dobre lozinke sastoje se od kombinaci-

je velikih i malih slova, brojeva i simbola što ih čini vrlo teškim za probijanje. • provjeriti koristi li web stranica HTTPS protokol - web adresa financijskih in-

stitucija trebala bi počinjati s https:// umjesto sa http://, a dvostrukim klikom na ikonu lokota može se provjeriti digitalni certifikat

• pratiti informacije o phishingu na internetu - dobar početak za istraživanje su dodatne informacije s preporukama stranica koje se mogu posjetiti

• redovita nadogradnja (Update) operacijskog sustava• izbjegavati posjećivanje web stranica s „crackovima“ programa. Obično su ti

„crackovi“ komprimirani – zipovani i u njima se nalazi virus, crv, trojanac ili neko drugo smeće

• izbjegavati posjećivanje web stranica koje traže instaliranje raznih dodataka – plug inova ili dodatno otvaranje raznih skočnih prozora i poruka – popup

• koristiti antispyware softver • redovito ažurirati softver koji se koristi • koristiti antivirusni softver - ova vrsta programa prepoznaje maliciozni softver

koji se također može koristiti za prikupljanje osobnih informacija.

5 Izvor: http://www.cert.hr/plainhtmlpage.php?id=709&lang=hr


7.5.2.4 Digitalni potpis

Digitalni potpis je kôd koji se šalje uz e – mail kao privitak i identificira pošiljatelja primatelju, slično kao i svojeručni potpis kod pisanih dokumenata. Primatelj prepoznaje po digitalnom potpisu da je pošiljatelj upravo onaj kojim se predstavlja. Digitalni potpis koristi napredne tehnike kriptiranja da bi se spriječilo “krivotvorenje”.

7.5.3 Teorijske osnove elektroničke pošte

7.5.3.1 Prednosti sustava baziranog na elektroničkoj pošti

Prednosti sustava elektroničke pošte

• velika brzina dostave: slanje pošte elektroničkim putem – putem interneta omo-gućuje gotovo trenutno prebacivanje podataka primatelju u bilo kojem dijelu svi-jeta.

• Niski troškovi: količina i vrsta podataka u usporedbi s cijenom koju bi trebalo platiti za klasične pošiljke, naročito u međunarodnom prometu, znatno ide u pri-log elektroničkoj pošti. Ako se radi o vrijednim pošiljkama kao što su dokumenti, slike i slično, cijena još više ide u prilog e – pošti jer u klasičnoj dostavi treba do-datno plaćati povećanu sigurnost pošiljke.

• Fleksibilnost korištenja širom svijeta: jednom kad imamo otvoren e – mail ra-čun, možemo mu pristupiti s bilo kojeg računala na svijetu koje je spojeno na internet.

• Nezavisnost o vremenskim zonama: vremenske zone ne predstavljaju nikakav problem. Primatelj čita poštu kad hoće i ne ovisi o radu poštanskih ureda.

• Masovna komunikacija: Može se zadati računalu da šalje poruku na veliki broj različitih adresa. Ova se mogućnost često zloupotrebljava slanjem velikog broja spam poruka.

• Web – mail komunikacija: pošta se uz pomoć serverske aplikacije čita na poslu-žitelju.

vII-63PRO-MIL

7M

reže

7.5.3.2 Pravila pristojnosti (netiquette)

Prilikom korištenja e-maila potrebno se pridržavati ustaljenih pravila pristojnosti. Ta su pravila poznata kao „Netiquette“. Neka od njih su:

• Biti kratak i jezgrovit da se ne bi dogodilo preskakanje važnih dijelova sadržaja kod predugih poruka.

• Upotreba kratkih i jasnih opisa poruka u zaglavlju. Primatelj može dnevno pri-mati veliki broj poruka. U tom slučaju neće čitati svaku poruku od početka do kraja nego će obratiti pozornost na sadržaj zaglavlja poruke. Ako ga objašnjenje u zaglavlju zainteresira, pročitat će je detaljno, a ako ne, preskočit će je.

• Ne odgovarati na poruke neprimjerenog sadržaja. Na te poruke ne odgovara se kako bi se izbjeglo podizanje nervoze nepotrebnim izmjenama neprimjerenih ri-ječi. Takvo se izmjenjivanje poruka naziva „Flaming“ a sadržaj takvih poruka smatra se smećem (Trash, Junk Mail).

• Provjeravati pravopis poruka koje namjeravamo poslati, naročito ako se radi o službenim porukama. Također, potrebno je paziti da poruke ne pišemo isključi-vo velikim slovima jer „PISANJE VELIKIM SLOVIMA PODRAZUMIJEVA DA VIČEMO NA PRIMATELJA“. Treba se suzdržavati od pisanja teksta samo malim slovima jer sadržaj može biti nečitak, iako se pisanje malim slovima donekle i pri-hvaća zbog još nedavno korištenih teleprinterskih uređaja na kojima je tekst bio prikazivan malim slovima.

• Ne prosljeđivati poruke ili dijelove poruke s povjerljivim ili intimnim sadržajem koje smo primili od nekog, a bez prethodnog dopuštenja. Tu će često biti i dio poruke u podnožju u kojoj se kaže da je poruka privatna i tajna.

7.5.3.3 Mogući problemi pri slanju privitaka (attachment)

Prilikom slanja priloga – privitaka potrebno je paziti na sljedeće moguće poteškoće:

Određena granična veličina datoteke

Kad se dodaje datoteka određene veličine u privitak, ona će zbog povezivanja s porukom i kodiranja imati veću veličinu od originalne veličine. Mnogi poslužitelji e-pošte imaju ograničenja veličine pošte koju primaju i ta ograničenja variraju od sustava do sustava. Treba naročito voditi računa da što je privitak veći, predaja pošte duže će i trajati.


Ograničenja – nemogućnost slanja određenih oblika datoteke:

Većina sustava e-pošte ograničava ili potpuno onemogućuje slanje/primanje izvršnih (.exe) i sažetih – komprimiranih (.zip) datoteka. Time se sprječava primanje virusa i drugog nepoželjnog softvera koji može biti u sažetim datotekama. Ranije se pribjegavalo preimenovanju takvih datoteka u datoteke s nekom drugom ekstenzijom (.gif, .jpg i sl.) ali novi filtri pošte na poslužiteljima sve češće „ne nasjedaju“ na takve trikove i najčešće odbijaju poštu s navedenim privitcima.

Ne slati više privitaka u isto vrijeme

Najčešće se šalje više fotografija istovremeno što značajno povećava veličinu privitaka i postoji velika mogućnost blokade primitka pošte od strane sustava zbog ograničenja veličine datoteke.

Netiquette pravilo:

Nije pristojno slati prevelike privitke ljudima koji ih ne očekuju jer se i to smatra svojevr-snim spamom.

7.5.3.4 Razlike među poljima Prima (To), Kopija (Cc) i Na znanje (Bcc)

Poruku koju želimo poslati možemo poslati na više adresa ili kontakata. Na osnovnom ekranu prozora za slanje pošte pokazuju se polja Primatelj… (To…) i polje Kopija… (Cc…) U polje Primatelj upisujemo ili pozivamo iz kontakata adresu primatelja, a u polje Kopija osobu kojoj šaljemo istu poruku da bi bila obaviještena o slanju primatelju.

Slika 7.93 Polja Primatelj… (To…) i Kopija… (Cc…)

Želimo li poruku poslati osobi/osobama za koje ostali primatelji ne moraju znati, koristit ćemo polje Skrivena kopija… (Bcc…) To polje se ne vidi prilikom otvaranja prozora za slanje pošte ali ga možemo prikazati klikom na karticu – tab Mogućnosti (Options) → Prikaži Skrivenu kopiju (Show Bcc).

vII-65PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.94 Dodavanje polja Prikaži Skrivenu kopiju (Show Bcc)

Osobu, odnosno adresu koju upišemo u polje Skrivena kopija… (Bcc…) neće vidjeti ostali primatelji.

Slika 7.95 Upisivanje primatelja u polje Skrivena kopija… (Bcc…)


7.6 Korištenje elektroničke pošte

7.6.1 Slanje elektroničke pošte

7.6.1.1 Otvaranje i zatvaranje programa za elektroničku poštu

Klikom na Start → Svi programi (All Programs) → Microsoft Office otvara se izbornik prikazan na sljedećoj slici, s kojeg lijevim klikom miša odabiremo program Microsoft Office Outlook.

Slika 7.96 Pokretanje programa za

elektroničku poštu MS Outlook

Otvara se sliedeći početni prozor programa:

Slika 7.97 Izgled prozora Microsoft Outlook

vII-67PRO-MIL

7M

reže

U donjem lijevom kutu prozora nalaze se gumbi koji omogućuju prebacivanje izgleda prozore na druge funkcije Microsoft Outloo-ka. To su:

• Pošta (Mail)• Kalendar (Calendar)• Kontakti (Contacts)• Zadaci (Tasks) Slika 7.98 Dodatne funkcije Microsoft Outlooka

Slika 7.99 Kalendar (Calendar)

Slika 7.100 Kontakti (Contacts)


Poruke otvaramo klikom na prikazani gumb Pošta (Mail) nakon čega kliknemo u lijevom oknu na mapu Primljeno (Inbox). U srednjem oknu, ovisno o postavci izgleda pojavljuje se popis poruka sa zaglavljima.

Slika 7.102 Popis poruka sa zaglavljima

Odabranu poruku otvaramo na dva načina:

Označimo zaglavlje po-ruke i otvorimo izbor-nik Datoteka (File) → Otvori (Open) → Oda-brane stavke (Selected Items) ili dvostrukim klikom na odabrano zaglavlje poruke.

Slika 7.103 Otvorena poruka

Slika 7.101 Zadaci (Tasks)

vII-69PRO-MIL

7M

reže

Iz zaglavlja poruke može se pročitati: Pošiljatelj: (From:) ime i/ili e – mail adresa pošiljatelja Primatelj: (To:) ime primatelja, jednog ili više. Ako je pošta poslana na više primatelja, njihova imena ili e – mail adrese odvojene su znakom točka sa zarezom (semicolon) ; Kopija: (Cc:) imena primatelja kopije poruke. Njihova imena ili e –mail adrese odvojene su znakom točka sa zarezom (semicolon) ; Predmet: (Subject:) kratak opis poruke – sadržaj poruke Poslano: (Sent:) datum i vrijeme slanja poruke Privitci: (Attachments:) dodaci – datoteke poslane uz tekst, kao sastavni dio poruke Pročitanu poruku zatvaramo klikom miša na Zatvori (Close) u gornjem desnom kutu otvorenog dijaloškog okvira ili kombinacijom tipki alt+F4.

Program zatvaramo klikom na gumb Zatvori (Close) u gornjem desnom kutu ekrana ili klikom na Datoteka (File) → Izađi (Exit), ili kombinacijom tipki alt+F4.

7.6.1.2 Izrada nove elektroničke poruke

• Otvoriti prozor funkcije Pošta (Mail)• Kliknuti na strelicu uz naredbu Novo (New)• Odabrati naredbu Poruka poštom (Mail Message).

Slika 7.104 Nova poruka poštom

Postoji mogućnost oglašavanja poruke forumskog tipa naredbom Oglasi u ovoj mapi (Post in This Folder).


7.6.1.3 Upisivanje adrese u polja: Prima (To), Kopija (Cc) i Na znanje (Bcc)

upisivanje adrese

Upišemo adresu primatelja u traku za upis teksta (Textbox) Primatelj: (To:). Adresu upi-sujemo samo onda kad je nemamo u popisu (Kontaktima ili Outlook adresaru). uporaba dijaloškog okvira Odabir naziva (Select Names)

Ako primatelja imamo u popisu (Kontaktima ili Outlook adresaru), tad ćemo kliknuti na Primatelj: (To:)

U dijaloškom okviru Odaberi imena (Select Names) odaberemo primatelja i kliknemo na jednu od tri opcije:

Slika 7.105 Odabir primatelja iz kontakata

Za: (To:) za slanje izvorne poruke odabranom primatelju, Kopija: (Cc:) za slanje kopije (Carbon Copy) odabranom primatelju, Skrivena kopija: (Bcc:) za slanje tzv. slijepe kopije (Blind Carbon Copy). Ostali primatelji ne znaju da je osoba dobila Bcc kopiju.

vII-71PRO-MIL

7M

reže

7.6.1.4 Upisivanje naslova u polje Predmet (Subject)

• Najvažniji dio pisma jest zaglavlje pisma s kratkim i preciznim objašnjenjem. Kod osoba koje primaju veliku količinu pošte, jako je važno da je u naslovu vidljivo o čemu poruka govori kako primatelju ne bi promakla kakva važna poruka.

• U traku za upis teksta (Textbox) Predmet: (Subject:) upisati što kraći opis sadrža-ja poruke.

Slika 7.106 Unošenje naslova u polje Predmet: (Subject:)

7.6.1.5 Kopiranje teksta iz nekog drugog izvora u poruku.

Tehnike označavanja

Da bismo mogli obavljati radnje na tekstu u Outlooku, potrebno se sjetiti nekih osnovnih tehnika označavanja koji se koriste u svim Microsoft Office programima.

Označavanje riječi

Dvostruki klik na riječ ili postaviti pokazivač na početak riječi pa metodom povuci i ispusti (Drag and Drop) označiti do kraja riječi.

Označavanje retka

Pomaknuti pokazivač miša lijevo od retka koji želimo označiti, dok ne promijeni "I" oblik u oblik strelice koja pokazuje udesno. Klikom miša označava se red ispred kojeg je poka-zivač kursora.

Označavanje odlomka

Postaviti pokazivač unutar teksta odlomka koji želimo označiti. Kliknemo tri puta lije-vom tipkom miša.

Označavanje cijelog teksta

Kombinacijom tipki na tipkovnici Ctrl+a ili s izbornika uređivanje (Edit) → Odaberi sve (Select All).


Označavanje teksta uporabom miša

Postavimo pokazivač miša na početak teksta koji želimo označiti pa metodom povuci i ispusti (Drag and Drop) označimo tekst do kraja.

Kako kopirati tekst iz drugog programa u poruku?• Otvorimo program iz kojeg ćemo odabrati tekst za kopiranje u poruku (npr. Mi-

crosoft Word).• Označimo tekst za kopiranje u otvorenom dokumentu.• Iz izbornika uređivanje (Edit) odaberemo naredbu Kopiraj (Copy) ili kombinaci-

jom tipki Ctrl+C ili klikom na ikonu Kopiraj (Copy) na standardnoj alatnoj traci.

• Uporabom programske trake Windowsa prelazimo na poruku u koju želimo ubaciti tekst.

• Označimo mjesto na koje želimo postaviti tekst iz međuspremnika.• Iz izbornika uređivanje (Edit) odaberemo naredbu Zalijepi (Paste) ili kombi-

nacijom tipki Ctrl+v ili klikom na ikonu Zalijepi (Paste) na standardnoj alatnoj traci umetnemo tekst u drugu poruku.

7.6.1.6 Dodavanje i brisanje privitaka

Dodavanje privitka u poruku?

U početku poglavlja opisane su prednosti e – maila u odnosu na klasičnu poštu. Elektro-nička pošta ne služi samo za slanje tekstnih poruka, nego se uz tekst mogu slati različiti privici – datoteke različitog sadržaja. Ne postoje ograničenja za slanje privitaka u elektro-ničkoj pošti.

Kad smo napisali sadržaj poruke, kliknemo na polje uključi (Include) i odaberemo jednu od ponuđenih mo-gućnosti...

Slika 7.107 Uključivanje

privitka

vII-73PRO-MIL

7M

reže

...ili ćemo kliknuti na karticu (tab) umetni (Insert) i odabrati jednu od ponuđenih mogućnosti

Ponuđene mogućnosti su:• Priloži datoteku (Attach File)• Priloži stavku (Attach Item)• Posjetnica (Business Card)• Kalendar (Calendar)• Potpis (Signature)

Kod svake od ponuđenih mogućnosti možemo zadržati pokazivač miša i u otvorenom „oblačiću“ pročitati objašnjenje stavke.

Da smo uspješno odabrali privitak, vidi se u traci za upis teksta u privitku: (Attached:).

Slika 7.109 Priložena datoteka u traci za upis teksta

Slika 7.108 Odabir mogućnosti uključivanja privitka


brisanje privitka iz poruke

Desnim klikom na prikazanu datoteku u polju poruke otvara se skočni izbornik iz kojeg odaberemo naredbu briši (Delete).

Slika 7.110 Brisanje privitka iz poruke

7.6.1.7 Spremanje skice elektroničke poruke

Poruku koju pišemo možemo spremiti i da je nakon toga naknadno pošaljemo. To radimo na način da kliknemo na ikonu diskete (naredba Spremi (Save)) pri čemu se poruka sprema u mapu Skice (Drafts). Ukoliko za vrijeme pisanja poruke iz bilo kojeg razloga kliknemo na gomb Zatvori (Close) u gornjem desnom kutu prozora, Microsoft Outlook će nas upitati želimo li poruku spremiti. Ako potvrdimo program poruku sprema u mapu Skice (Drafts).

vII-75PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.111 Upozorenje kod nenamjernog zatvaranja prozora poruke

7.6.1.8 Provjeravanje pravopisa i gramatike te ispravljanje grešaka

Provjera pravopisa poruke

Kliknemo alati (Tools) → Pravopis i gramatika (Spelling and Grammar) ili tipku F7. Ako Outlook nađe neku netočnu riječ ili riječ koja nije u rječniku, pojavljuje se dijaloš-ki okvir Pravopis i gramatika (Spelling) u kojem se netočno upisana riječ pojavljuje u prostoru Nije u rječniku (Not in dictionary:). Ispod prostora Nije u rječniku (Not in dictionary:) pojavljuje se u prostoru Prijedlozi: (Suggestions:) riječ ili više njih iz rječnika.

Slika 7.112 Pravopis i gramatika

Treba označiti predloženu riječ te kliknuti na Promijeni (Change) ili popraviti riječ upisi-vanjem ispravne riječi. Zanemari jednom (Ignore Once) zanemaruje riječ označenu kao neispravno napisanu u prostoru Nije u rječniku (Not in dictionary:). Zanemari sve (Ignore All) zanemaruje svako pojavljivanje te iste riječi pronađene u dalj-njem tekstu. Dodaj u rječnik (Add to Dictionary) dodaj označenu riječ u rječnik. Promijeni (Change) mijenja označenu riječ u prostoru Nije u rječniku (Not in dictio-nary:) riječju koja je odabrana iz prostora Prijedlozi: (Suggestions:).


Promijeni sve (Change All) automatski mijenja svaki put označenu riječ kad je pronađe u tekstu. Samoispravak (AutoCorrect) automatski mijenja označenu riječ s najsličnijom riječju. (Ova opcija nije preporučljiva jer najsličnija riječ ne znači uvijek i točnu riječ).

Kad je provjera završena, pojavljuje se poruka o izvršenoj provjeri koju moramo potvrditi klikom na u redu (OK)

7.6.1.9 Slanje poruke, slanje poruke sa visokim/niskim prioritetom

Na traci Poruka (Message) u polju Mogućnosti (Options) postoji oznaka uskličnika koji označava visoki prioritet poruke i oznaka plave strelice okrenute prema dolje, koja označava niski prioritet .

Želimo li označiti „osjetljivost“ poruke otvorit ćemo polje Mogućnosti (Options) klikom strelice u donji desni rub polja, prikazan na sljedećoj slici.

Slika 7.113 Otvaranje dijaloškog okvira Mogućnosti (Options)

U otvorenom dijalogu možemo postaviti:

važnost: (Importance:) – • Nisko (Low)• Obično (Normal)• visoko (High)

Osjetljivost: (Sensitivity:) – • Obično (Normal )• Osobno (Personal)• Privatno (Private)• Povjerljivo (Confidential)

Slika 7.114 Postavke poruke (Message

settings)

vII-77PRO-MIL

7M

reže

7.6.2 Primanje elektroničke pošte

7.6.2.1 Korištenje mogućnosti Odgovori i Odgovori svima

Kako odgovoriti pošiljatelju na poruku?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox)• Označiti poruku na koju želimo odgovoriti• Kliknuti na ikonu Odgovori (Reply) koja se nalazi na standardnoj alatnoj traci • Otvara se dijaloški okvir Poruka (HTML) (Message (HTML)) i u njemu izvorna

poruka pošiljatelja. U prazan prostor iznad pristigle poruke možemo pisati tekst odgovora, nakon čega za slanje kliknemo ikonu Send.

Kako odgovoriti pošiljatelju i svim primateljima na poruku?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox)• Označiti poruku na koju želimo odgovoriti• Kliknuti na ikonu Odgovori svima (Reply to All) koja se nalazi na standardnoj

alatnoj traci.• Otvara se dijaloški okvir Poruka (HTML) (Message (HTML)) i u njemu izvorna

poruka pošiljatelja. U prazan prostor iznad pristigle poruke možemo pisati tekst odgovora, nakon čega za slanje kliknemo ikonu Send.

Isti postupak možemo izvršiti ako dvostrukim klikom otvorimo poruku u novom prozo-ru i s alatnih traka odaberemo već navedene naredbe koje su prikazane na sljedećoj slici.

Slika 7.115 Odgovori (Reply) i Odgovori svima (Reply to All)

7.6.2.2 Prosljeđivanje elektroničke pošte

• Otvorimo mapu Primljeno (Inbox)• Označimo poruku koju želimo proslijediti dalje• Kliknemo na ikonu Proslijedi (Forward) na standardnoj alatnoj traci


• U dijaloškom okviru Poruka (HTML) (Message (HTML)) možemo komentirati originalni tekst sadržaja poruke

• Upišemo adresu primatelja u traku za upis teksta (Textbox) Primatelj: (To:) ili klikom na ikonu Primatelj: (To:) otvaramo postojeći imenik iz kojeg odabiremo primatelja

• Klikom na ikonu Pošalji (Send) prosljeđujemo poštu.

7.6.2.3 Spremanje i otvaranje privitaka

Kako otvoriti privitak elektroničke poruke?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox)• Dvostrukim klikom na poruku uz koju je

privitak otvara se prozor Poruka (HTML) (Message (HTML)). Postavljanjem strelice pokazivača iznad privitka pojavljuje se obla-čić sa svojstvima privitka. Klikom na ikonu privitka isti se prikazuje u prostoru poruke.

Kako pospremiti privitak poruke?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox)• Klik na Datoteka (File) → Spremi privitke... (Save Attachments...)• Dvostrukim klikom na poruku uz koju je privitak otvara se prozor Poruka

(HTML) (Message (HTML))• U prozoru, desnim klikom na privitak dobijemo skočni izbornik iz kojeg odabi-

remo Spremanje kao… (Save As…) Ako elektronička poruka ima više privitaka koristimo naredbu Odaberi sve (Sellect All)

Slika 7.116 Spremanje privitka

vII-79PRO-MIL

7M

reže

7.6.2.4 Pregled i ispis pošte

Mogućnosti ispisa

• Ako kliknemo na Datoteka (File) → Ispis... (Print...), dobit ćemo dijaloški okvir Ispis (Print) prikazan na sljedećoj slici.

Slika 7.117 Ispis... (Print...)

• U dijaloškom okviru možemo podesiti svojstva pisača, mogućnost ispisa, stil ispisa i kopije.

Pregledavanje poruke prije ispisa• Označimo poruku koju želimo ispisati.• S izbornika Datoteka (File) → Pregled prije ispisa (Print Preview) dobijemo pri-

kaz poruke kako će izgledati na papiru. Nakon pregleda dokumenta naredbom Zatvori (Close) završavamo pregled poruke.

Slika 7.118 Pregled prije ispisa


Odabir postavki za ispis kao što su: cijela poruka, određeni dio poruke i broj kopija. Ispis

Izbor što i kako ispisivati (prikazano na slici 117.)• Za ispis cijele poruke: u dijelu Kopije (Copies) u polju broj stranica (Number of

Pages) odabiremo Sve (All).• Za ispis određenog broja primjeraka: U dijelu broj primjeraka (Number of co-

pies) naznačiti broj primjeraka te potvrditi klikom na Ispis (Print). • Za ispis u datoteku: kliknuti na okvir Ispis u datoteku (Print to file) te potvrditi

klikom na Ispis (Print).

7.6.3 Povećanje produktivnosti

7.6.3.1 Dodavanje i uklanjanje polja zaglavlja u ulaznoj pošti

uklanjanje rubrika (headings) iz mape Primljeno (Inbox)

• Otvorimo mapu Primljeno (Inbox)i desnim klikom na rubriku (heading) npr. Šalje (Send) ili Predmet (Subject) te iz padajućeg izbornika odaberemo naredbu ukloni ovaj stupac (Remove This Column)

Dodavanje rubrika u mapu Primljeno (Inbox)

• Otvorimo mapu Primljeno (Inbox) i desnim klikom na rubriku (heading) te iz padajućeg izbornika odaberemo naredbu birač polja (Field Chooser). Od ponu-

Slika 7.119 Uklanjanje rubrika is mape Primljeno (Inbox)

vII-81PRO-MIL

7M

reže

đenih polja – rubrika odaberemo željeno polje i metodom povuci i ispusti (Drag and Drop) prebacimo na traku s rubrikama.

7.6.3.2 Podešavanje postavki za odgovaranje sa i bez uključivanja originalne poruke

Postavljanje opcija odgovora sa ili bez uključene originalne poruke• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox).• Kliknuti na alati (Tools) → Mogućnosti (Options). Označiti karticu Osobne po-

stavke (Preferences) te kliknuti na Mogućnosti e – pošte... (E – mail Options).• Otvara se dijaloški okvir Mogućnosti e – pošte (E – mail Options)• U području Kod odgovaranja i prosljeđivanja (On replies and forwards) odabi-

remo mogućnosti kod odgovora kao i prosljeđivanja pošte.

Slika 7.120 Birač polja za dodavanje rubrika

Slika 7.121 Dodavanje rubrika u mapu Primljeno (Inbox)


Slika 7.122 Dio dijaloškog okvira Mogućnosti e – pošte (e – mail Options)

7.6.3.3 Postavljanje zastavica na elektroničku poruku i njihovo micanje

Postavljanje zastavice – razlozi postavljanja

E-pošta koja stigne u mapu Primljeno (Inbox) mogu biti različite važnosti. Veliki broj po-ruka može nam odvući pozornost ili možemo zaboraviti napraviti nekakvu radnju vezanu za poruku, npr. odgovoriti, zvati telefonom, proslijediti poštu, aktivirati poštu određenog datuma itd.

• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox).• Dvostrukim klikom na odabranu poruku otvoriti poruku, i na traci Poruka

(HTML) (Message (HTML)) kliknuti na ikonu upute za daljnji rad (Follow Up).

Slika 7.123 Skočni izbornik na vrpci Upute za daljnji rad (Follow Up)

Isti rezultat može se dobiti klikom miša na zaglavlje poruke i odabrati zastavicu s alatne trake.

vII-83PRO-MIL

7M

reže

Ukoliko se iz skočnog izbornika odabere mogućnost Prilagođeno… (Custom) otvara se dijaloški okvir u kojem se mogu podešavati različiti parametri postavljanja zastavice a vidljivi su pomicanjem klizača uz okno Označi zastavicom (Flag to:)

Slika 7.124 Podešavanje parametara zastavice

Do istog dijaloškog okvira može se doći iz osnovne mape Primljeno (Inbox). Označi se željena poruka desnim klikom miša i iz skočnog izbornika se odabere naredba upute za daljnji rad (Follow Up).

Slika 7.125 Skočni izbornik desnog klika na zaglavlje poruke

Micanje oznake – zastavice• Dvostrukim klikom na označenu poruku otvara se dijaloški okvir Poruka

(HTML) (Message (HTML)).• Kliknuti na ikonu upute za daljnji rad (Follow Up).• Kliknuti na Očisti zastavicu (Clear Flag)

ili

• Desni klik na zastavicu u zaglavlju poruke. Iz skočnog izbornika odabere se Oči-sti zastavicu (Clear Flag).


7.6.3.4 Označavanje poruke kao pročitane/nepročitane

Na slici 126. vide se dvije poruke u mapi Primljeno (Inbox). Jedna od njih je nepročitana i označena je brojem 1 u krugu, a druga je pročitana i označena je brojem 2. Karakteristika nepročitane pošte je oznaka zaglavlja podebljano pisanim tekstom (bold) i s lijeve strane ima oznaku zatvorenog pisma . Pročitana pošta ima oznaku otvorenog pisma ( ) i tekst zaglavlja pisan je normalnim tekstom.

Slika 7.126 Nepročitana i pročitana pošta

Kako označiti poštu kao nepročitanu?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox).• Desnim klikom miša iz skočnog izbornika odabere se naredba Obilježi kao ne-

pročitano (Mark as Unread).

Kako označiti poštu kao pročitanu?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox).• Desnim klikom miša iz padajućeg izbornika odabere se naredba Obilježi kao

pročitano (Mark as Read).

Slika 7.127 Skočni izbornik za obilježavanje pošte

Pazi: Ako je poruka koju označavamo bila pročitana, tad će se u padajućem izborniku pojaviti naredba Obilježi kao nepročitano (Mark as Unread). Ako poruka nije bila pro-čitana, tad će se u padajućem izborniku pojaviti naredba Obilježi kao pročitano (Mark as Read) (vidi sliku 127.).

vII-85PRO-MIL

7M

reže

7.6.3.5 Prikazivanje i skrivanje alatnih traka

Prikazivanje/skrivanje željene alatne trake

• Klik na izbornik Prikaz (View) → alatne trake (Toolbars). Iz padajućeg izbornika klikom ćemo odabrati alatnu traku čiji prikaz želimo na prostoru alatnih traka. Aktivna – prikazana traka na padajućem izborniku ima s lijeve strane kvačicu.

• Ako želimo ukloniti prikazanu traku, tad ćemo kliknuti na traku koja ima kvačicu.

7.6.3.6 Korištenje dostupne funkcije pomoći

Pritiskom funkcijske tipke F1 ili klikom na izbornik Pomoć (Help) prikaže se dijaloški okvir pomoći u kojem su ponuđene različite mogućnosti aktiviranja naslova – veza na sadržaj ili u traku za upis pojmova pretražujemo ponuđene rezultate prema upisanom pojmu.

Slika 7.128 Rad s alatnim trakama preko izbornika Prikaz (View)

Slika 7.129 Prozor Pomoć (Help)


Pomoć možemo pretraživati i aktiviranjem ikone sadržaja. U prozoru Pomoć (Help) dobijemo popis sadržaja i odabiremo željenu temu.

Slika 7.130 Ikona Sadržaj (Table of Contents)

Slika 7.131 Pretraživanje po sadržaju

Za vrijeme korištenja pomoći preporučuje se internetska veza jer se tada koristi baza podataka pomoći na web stranicama. Također bi trebalo držati uključene zvučnike jer se neke stavke pomoći mogu prikazati kao video isječci.

vII-87PRO-MIL

7M

reže

7.7 Upravljanje elektroničkom poštom

7.7.1 Organizacija

7.7.1.1 Traženje elektroničke pošte po: pošiljatelju, predmetu i sadržaju.

Traženje elektroničke poruke

Otvorimo mapu Primljeno (Inbox).

U traci za pretraživanje – upis, upišemo željeni pojam

Slika 7.132 Traka za upis

Rezultat pretraživanja po riječi newsletter prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 7.133 Rezultat traženja prema zadanoj riječi

Traženje po pošiljatelju, predmetu, sadržaju

Klikom da dvostruku silaznu strelicu na lijevom kraju trake za upis dobiju se napredne mogućnosti traženja elektroničke pošte, po pošiljatelju, predmetu i sadržaju. Mogućnosti se mogu proširivati klikom na naredbu Dodaj kriterije (Add Criteria)


Slika 7.134 Traženje po pošiljatelju, predmetu, sadržaju i proširivanje kriterija traženja

Drugi način traženja elektroničke pošte• S izbornika alati (Tools) odaberemo naredbu Trenutno pretraživanje (Instant

Search)• Iz skočnih izbornika možemo odabrati čitav niz načina traženja elektroničke po-

ruke.

Slika 7.135 Traženje elektroničke poruke s izbornika Alati (Tools)

Slika 7.136 Napredno traženje (Advanced Find)

vII-89PRO-MIL

7M

reže

7.7.1.2 Sortiranje elektroničke pošte po imenu, datumu i veličini

Elektroničke poruke možemo sortirati po različitim kriterijima, na primjer: po imenu, datumu, veličini.

Iz izbornika Prikaz (View) odaberemo Rasporedi po (Arrange By) i odaberemo jedan od zadanih kriterija sortiranja.

Slika 7.137 Sortiranje elektroničkih poruka po zadanim kriterijima

7.7.1.3 Izrada i brisanje mape za elektroničke poruke

Kako napraviti novu mapu?

Otvorimo mapu Primlje-no (Inbox).

Datoteka (File) → Novo (New) → Mapa... (Fol-der...) U dijaloškom okvi-ru Stvaranje nove mape (Create New Folder) upišemo naziv nove mape u okviru Naziv (Name). Potvrditi na u redu (OK). Slika 7.138 Dijaloški okvir Stvaranje nove mape (Create New Folder)


brisanje mape

Desnim klikom miša označimo mapu koju želimo brisati. U pri-mjeru na slici to je mapa Probna. Iz skočnog izbornika odaberemo Izbriši „Probna“ (Delete „Prob-na“).

Slika 7.139 Brisanje mape

Prije brisanja pojavljuje se dijaloški okvir potvrde brisanja:

Slika 7.140 Potvrda brisanja

7.7.1.4 Premještanje elektroničke pošte

Otvorimo mapu Primljeno (Inbox) i označimo poruku koju želimo prebaciti.

Desnim klikom na označenu poruku pojavljuje se padajući izbornik iz kojeg odabiremo naredbu Premjesti u mapu... (Move to Folder...).

Slika 7.141 Premještanje elektroničke poruke

vII-91PRO-MIL

7M

reže

Drugi način premještanja elektroničke pošte

Otvorimo mapu Primljeno (Inbox) i označimo poruku koju želimo prebaciti. Kliknemo lijevom tipkom miša i odvučemo poruku u mapu u koju želimo, ili kliknemo desnom tipkom miša i odvučemo poruku na mapu u koju je želimo premjestiti. Nakon otpuštanja tipke miša pojavljuje se skočni izbornik s mogućnostima izbora kopiranja, premještanja ili poništavanja radnje.

Slika 7.142 Premještanje elektroničke poruke desnom tipkom miša metodom „povuci i ispusti“

7.7.1.5 Brisanje elektroničke poruke.

Otvorimo mapu Primljeno (Inbox), označimo poruku koju želimo brisati i pritisnemo tipku Delete na tipkovnici.

Drugi način brisanja elektroničke poruke

Otvorimo mapu Primljeno (Inbox), označimo poruku koju želimo brisati i na alatno traci kliknemo na gumb za brisanje.

Slika 7.143 Brisanje elektroničke poruke na alatnoj traci

Obrisana poruka premješta se u mapu Izbrisano (Deleted Items).


7.7.1.6 Vraćanje obrisane elektroničke pošte

Kliknemo na ikonu Izbrisano (Deleted Items) u prostoru Mape pošte (Mail Folders).

U otvorenoj mapi Izbrisano (Deleted Items) odaberemo poruku koju želimo vratiti.

Izbornik uređivanje (Edit) → Premještanje u mapu... (Move to Folder...)

Otvori se dijaloški okvir Premjesti stavke (Move Items) koji omogućuje odabir mape u koju želimo premjestiti poruku.

Slika 7.144 Premjesti stavke (Move Items)

Drugi način vraćanja

U otvorenoj mapi Izbrisano (Deleted Items) odaberemo poruku koju želimo vratiti. Kli-knemo lijevom tipkom miša i odvučemo poruku u mapu Primljeno (Inbox).

7.7.1.7 Pražnjenje mape s obrisanom elektroničkom porštom

Kliknemo na ikonu Izbrisano (Deleted Items) u prostoru Mape pošte (Mail Folders).

Izbornik alati (Tools) → Isprazni mapu „Izbrisano“ (Empty “Deleted Items” Folder). Prije izvršenja naredbe pojavljuje se dijaloški okvir, kao zadnje upozorenje prije brisanja.

Drugi način brisanja

Desni klik mišem na ikonu Izbrisano (Deleted Items) i iz skočnog izbornika odaberemo Isprazni mapu „Izbrisano“ (Empty “Deleted Items” Folder).

vII-93PRO-MIL

7M

reže

Da bi se mapa Dele-ted Items automatski praznila, svaki put kad izlazimo iz programa Microsoft Outlook treba:

- Kliknuti na alati (Tools) → Mogućnosti... (Options...) →kartica Ostalo (Other)

- Aktivirati kvačicu kraj opcije Prilikom izlaza isprazni mapu Izbri-sano (Empty the Dele-ted Items folder upon exiting) te potvrditi s u redu (OK).

Slika 7.146 Odrednice brisanja sadržaja mape Izbrisano

(Deleted Items)

Na iste gore navedene načine se briše i mapa bezvrijedna pošta (Junk E-mail)

Slika 7.147 Brisanje sadržaja mape

Bezvrijedna pošta (Junk E-mail)

Slika 7.145 Skočni izbornik za pražnjenje mape „Izbrisano“ (Empty “Deleted Items” Folder)


7.7.2 Adresar

7.7.2.1 Dodavanje i brisanje detalja o kontaktu u adresar

Kliknemo na gumb Kontakti (Contacts) u lijevom donjem dijelu navigacijskog okna.

Slika 7.148 Otvaranje okvira Kontakti (Contacts)

Otvara se mapa Kontakti (Contacts) prikazana na sljedećoj slici. U mapi se vide prikaza-ne „pločice“ s kontaktima. Svi kontakti ne moraju biti vidljivi zbog veličine pločica pa će se bočnim klizačem moći pregledati svi kontakti.

Slika 7.149 Mapa Kontakti (Contacts)

Novi kontakt kreiramo klikom na gumb Novo (New) na alatnoj traci ili desnim klikom u okno mape Kontakti (Contacts).

Slika 7.150 Novi kontakt

vII-95PRO-MIL

7M

reže

U prozoru obrasca kojeg dobijemo ispunjavamo podatke o osobi pazeći da adresu elek-troničke pošte postavimo u točno za to označeno polje.

Slika 7.151 Obrazac novog kontakta

Nakon popunjavanja treba spremiti podatke o osobi u kontaktu klikom na ikonu „Spremi i zatvori“ („Save & Close“).

Slika 7.152 „Spremi i zatvori“ („Save & Close“)

Kontakt brišemo tako da označimo ime osobe u oknu mape Kontakti i stisnemo tipku Delete na tipkovnici.


7.7.2.2 Ažuriranje adresara iz ulazne pošte

Dodavanje kontakta iz elektroničke poruke

Desnim klikom označi se pošiljatelj poruke i iz skočnog iz-bornika se odabere Dodaj u kontakte programa Outlook (Add to Outlook Contacts)

Slika 7.153 Skočni izbornik Dodaj u kontakte programa Outlook (Add to Outlook Contacts)

U obrascu novog kontakta već se nalaze osnovni podaci dobiveni iz elektroničke poruke.

Slika 7.154 Djelomično popunjeni obrazac

7.7.2.3 Izrada i ažuriranje distribucijske liste

Izbornik Datoteka (File) → Novo (New) → Popis raspodjele (Distri-bution List)

Okvir popisa raspodjele – distribu-cijske liste prikazan je na slici 67.

Slika 7.157 Skočni izbornik za kreiranje distribucijske liste

vII-97PRO-MIL

7M

reže

Drugi način • Otvorimo mapu Primljeno (Inbox).• Kliknemo na alati (Tools) → adresar... (Address Book...). Otvara se dijaloški okvir

adresar.• S izbornika File → Nova stavka…(New Entry...) dobivamo novi okvir Novi unos

(New Entry).• U prostoru Odaberite vrstu unosa: (Select the entry type:) odabiremo Novi popis

za raspodjelu (New Distribution List) → OK.

Slika 7.156 Novi unos (New Entry)

• U traku za upis Naziv: (Name:) napišemo ime distribucijske liste.• Naredbom Spremi i zatvori (Save and Close) prihvaćamo ime novo napravljene

distribucijske liste, kao i dopunu liste novim članovima.

Na slici 7.157 vidi se vrpca članovi (Members) pomoću koje dodajemo nove članove – ažuriramo listu, klikom na ikonu Dodaj novo (Add New)

Slika 7.157 Popis raspodjele – distribucijska lista

Ako želite provjeriti stečeno znanje, posjetite naš sustav za online provjeru znanja Propyx na www.propyx.com i izabe-rite ECDL provjeru znanja. Želite li vidjeti kako će izgle-dati službena provjera znanja, pogledajte primjere sa sljedećih nekoliko stranica.

vII-98 Informacije i komunikacijaDodatak 7

vII-99PRO-MIL

NAPOMENA: Tražene datoteke iz predispita možete

pronaći na stranici www.pro-mil.hr/ecdl5/predispiti/


vII-101PRO-MIL




vII-103PRO-MIL



a: Josipa Marohnića 5, HR - 10 000 Zagreb / t: +385 1 6661 616 / f: +385 1 6661 615 / e: [email protected]

www. carnet.hr

www.postani-student.hr http://drzavnamatura.skole.hr

Pristup Internetu Edukacija Internetske usluge Multimedija Sigurnost Pomoć i podrška

www.carnet.hr www.skole.hr

https://lms.carnet.hr http://e-knjiznica.carnet.hr

Documents

ECDL 5.0 CARNet- 07 modul 7 + testovi