Eko Zaštita Biljaka

5/2/13 Eko zatita biljaka

www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/eko-zashtita-biljaka 1/19

Alternativa za Vas

POETNA

WEBSHOPVODI

ARHIVAKONTAKT

Eko zatita biljaka

TweetTweet

4 9by Mirela Golec

Kako zatititi biljke od nametnika bez koritenja pesticida

Zasadili ste vlastiti eko vrt?

elite zdrave biljke i bogat urod, a pritom ih ne elite tretirati

tetnim kemijskim sredstvima?

Razbijate glavu mislei kako zatiti biljke prirodnim putem?

Vae biljke moete zatititi i izlijeiti biolokim sredstvima

zatite.

Pesticidi - opasnost za zdravlje iokoli

Svjesni smo injenice da kemijska sredstva zagauju okoli, povrinske i podzemne vode te imaju vrlo tetanutjecaj kako na ovjeka tako i na cjelokupan biljni i ivotinjski svijet.

Koritenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i mijeamo se u zakone prirode. Biljci aljemoporuku da se ne mora boriti sama, ve emo to mi uiniti za nju.

Nakon nekog vremena biljka se predaje i prestaje sama boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparateako elimo imati bilo kakav urod.

Zatita od tetoina i bolesti prirodnim putem nije uvijek toliko brza i efikasna kao kemijsko tretiranje, ali zaovjeka, prirodu i ivotinje, definitivno je manje opasna.

No, to ne znai da trebate eliminirati sve tetoine, jer i one su dio prirodne ravnotee.

19

Like



Ekoloka zatita biljaka

U ekolokoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo

mehanikim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraeno bilje i voke redovito odstranjujemo.

Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.

U borbi protiv tetoina moe pomoi prirodni suivot izmeu nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizudruge poveava se njihova snaga i urod te se one bolje tite od nametnika.

Na primjer, sadnja mrkve uz luk titi biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo slui kaozatita od krtica.

Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na

drugu.

Viegodinja istraivanja pokazala su da postoje 3 grupe biljaka koje moete koristiti za zatitu vaeg vrta:

Biljke koje ubrzavaju rast, obogauju i gnoje tlo:

koprivagavezsjeme i cvijet komoraavolovski jezik

mladice i lie paradajzalie cikle

Biljke koje djeluju protiv nametnika:

kopriva

hrastov list skupljen ujesenlist rabarbarevratineem

list bazgeljupacpelinkamilica

i sve biljke koje sadre mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lie)

Biljke koje spreavaju bolesti:

preslica

brezov list skupljen u jesenpaprat



orlovska papratenjak

porilukluk

Sve navedene biljke moete koristiti svjee ili osuene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunanim

mjestima i po sunanom vremenu.

Usitnite ih i suite na istom, provjetrenom i sjenovitom mjestu.

Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinanu mreu i povremeno ih okretati.

Osuene biljke uvajte u platnenim vreama ili u drvenim sanducima.

1. Aktivirajte tlo

Koristite biljke iz prve grupe kao tekue gnojivo da biste aktivirali ivot u tlu.

Biljke usitnite i stavite ih u drvene ili glinene posude, moe i plastine, ali nikako metalne.

Napunite posudu do pola i nalijte do vrha kinicu ili vodu iz rijeke ili jezera. Voda iz vodovoda zbog

prisutnosti klora nije dobra.

Posude stavite na sunce, pokrijte mreicom ili daicama i dvaput dnevno promijeajte.

Kada se tekuina pone pjeniti ubacite 1 aku kamenog brana (na 10 litara vode), da sprijeite neugodnemirise.

Nakon 3-4 dana sunanog vremena, gnojnica je gotova (kad se vie ne pjeni).

Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povre.

2. Sprijeite nametnike

Biljke iz druge grupe usitnite i namaite u kinici 1-3 dana, procijedite i njima prskajte povrei voe.

Ovaj pripravak trebate primijeniti prije nego zapone fermentacija, znai prije nego se na povrini pojavipjena.

3. Zatitite od bolesti



Biljke iz tree grupe 24 sata namaite u kinici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da

se ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboravite!

Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je dana zdravom tlu raste manje korova.

Ako u vaem vrtu ne vlada prirodna ravnotea, mogu se pojaviti razne tetoine i bolesti koje vam moguunititi urod.

Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

Pripravak protiv biljnih uiju

Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih uiju je kopriva.

U 10 l vode, najbolje kinice, potopite 1 kg svjeih, usitnjenih listova koprive ili 100 200 g suhih.

Ostavite pokriveno 24 sata, ne drite due jer se stajanjem smanjuje uinkovitost preparata.

Procijedite i tako dobivenom tekuinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.

Tako pripremljen pripravak moe posluiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok jejo mlada, jer je tada najjaa.

Sredstvo od preslice protiv hre, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Preslica raste na vlanim stanitima, pa je moete nai u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hre ipepelnica, grinja i crvenog pauka.

1 kg svjeih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.

Kada se tekuina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome pricajte biljke.

Tekuinu od preslice moete pomijeati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti zaprskanje biljaka. Poveat ete uinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vau biljku.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u sluaju kada lie postane smee.



500 gr nasjeenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekuina prestane pjeniti, razrijedite jedesetostrukom koliinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.

Od kuhanih ljuski crnog luka moete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih ui i gljivinih bolesti

Lisne ui znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlake emo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljkeposadimo lavandu ili ubar.

Lisne ui moete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke toprije osuile na suncu.

Ako to ne pomogne, moete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.

Protiv lisnih ui, hre, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kinice) potopite 300 g svjeih listova icvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.

Ostavite pelin da se namae u vodi 2 3 dana, nakon ega je tekuina spremna za prskanje.

Tekue gnojivo od koprive

Plastinu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.

Posudu prekrijte mreicom, dva puta dnevno promijeajte tekuinu.

Kada se tekuina pone pjeniti, dodajte aku kamenog brana kako biste neutralizirali neugodan miris.

Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekue gnojivo od listova gaveza

Gavez sadri eljezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rasti razvoj.

Gnojivo od gaveza jaa biljke i obogauje ih mineralima. Priprema se na isti nain kao i gnojivo od koprive.

Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smee je boje i neugodnog mirisa koji podsjea nastajski gnoj.

Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.

Kvalitetno gnojivo dobit ete mijeanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

to jo moe pomoi



Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izluuje sok koji pomae tlu pri oslobaanju od tetnihtvari.

Korijen kadifice izluuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji unitavaju korijen.

Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljinih tetnika, ni gljivica.

Leptira kupusara najbolje ete otjerati iz zelja ako izmeu zeljarica zasadite rajice. Leptiri kupusari ne volemiris paradajza.

Korisne ivotinje pomagai u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti bioloku zatitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve ivotinje. Nisu nam sveivotinje neprijatelji.

Vrlo je vano zadrati korisne ivotinje jer one pomau u borbi protiv tetoina.

U procesu suzbijanja tetoina od velike koristi su ivotinje koje se njima hrane.

Najbolji pomagai su ptice, jeevi i abe koji jedu pueve, ali i neki kukci kao to su bubamare,mreokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih uiju.

Bubamare i njezine liinke pojedu dnevno i do 400 lisnih uiju.

Da bi bubamare imale to jesti, ne treba unitavati prve lisne ui koje se pojave u proljee, jer e se takosmanjiti broj bubamara kojih ionako ve ima premalo.

Ako ste u mogunosti, za abe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. abe e

nastaniti baru, pa e opasnost od pueva biti puno manja.

Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?

Da biste privukli i zadrali ptice u svom vrtu, postavite im kuicu. Neka otvor kuice bude okrenut prema

jugoistoku.

Preko ljeta im osiguravajte dovoljne koliine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.

Ptiice e vas rijeiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.

U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabeljive grinje su prirodni neprijatelji

crvenog pauka, ali i nekih drugih tetnih grinja.

Najei nametnici i kako ih se rijeiti



LISNE UI

To su mali njeni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa

mogu biti od svijetloute i zelene do crne boje.

Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnjenijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.

Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovranje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima

inei ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive aavice.

Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljee i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnihkia.

Ako lisne ui jako napadaju neku biljku to je znak da je poremeena njezina cirkulacija. Ponekad je

dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.

Postoje biljke koje su uima naroito privlane. Te biljke moete saditi meu druge biljke da biste ih zatitiliod uiju.

Na primjer, sadite salatu i bob meu jagode. Ui e se preseliti na salatu i bob, a jagode e ostatineoteene.

PUEVI

Puevi su esti neeljeni gosti u naem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja jeeva i aba sve je manje.

Puevi najee napadaju zeleno lisnato povre.

Iako spori, vrlo su uporni i vaem povru mogu nanijeti veliku tetu.

Hrane se nou jer im smeta sunce, pa ih je najlake pronai kada padne mrak uz pomo svjetiljke.

Pueva se moete rijeiti uz pomo taloga kave. Naime, puevi ne vole talog kave, jer je u veoj koncentraciji

otrovan.

Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da e otjerati pueve, ve e i blago gnojiti zemlju iistovremeno tjerati biljne muice.

Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podie kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puevi napadaju moete posuti pepelom ili kamenim branom. Kako biste pueve dralito dalje od vaih biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kie.

Pueve odbijaju i neke biljke kao to su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz

rub gredice, puevi nee napadati vau biljku.

ROVAC



Rovac je jedan od uestalih zemnih tetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.

Rovac je nona ivotinja i izlazi na povrinu zemlje samo nou.

Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ete ga najlake uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa stranepostavite daice koje ga usmjeravaju u posudu.

KRTICA

Krtica je korisna ivotinja jer unitava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtinjake kojinaruavaju estetski izgled vrta.

Krticu ete najlake otjerati ako u tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovogrova, pazei da ne zaepite grlo flae.

Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

Nauili ste kako prirodnim putem zatititi biljke. Prirodna zatita nee svaki put biti tako efikasna kaokemijska.

Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to

va doprinos ouvanju okolia, a prvenstveno vaeg zdravlja.

TweetTweet

4 9

Svidio Vam se lanak? Primajte na elektronski asopis, besplatno je! Pribiljeite se ovdje!

Povezani lanci

est koraka do vlastitog organskog vrtaTablica kompatibilnih biljaka

Kako napraviti kompostKako uzgojiti eko rajice u vlastitom vrtu ili u loncu na balkonu

19

Like



Komentari

Prije nego to ostavite komentar, obavezno proitajte pravila komentiranja na naem portalu.

Maja

July 27, 2012 u 5.20

Hvala vamOvo mi je bas bilo potrebno.Pozdrav

Rada

July 27, 2012 u 5.27

lanak o eko zatiti bilja mi se veoma dopao, sve pohvale i puno uspjeha u radu.

hortenzija

July 27, 2012 u 5.35

Ovo je jako dobra tema i korisna, danas kad smo orijentisani samo na poljoprivredne apoteke i ivei ugradu poljoprivredno neobrazovani. A hrana ne raste na asfaltu. Hvala u ime svih koji e se koristiti ovim

informacijama.

milena

July 27, 2012 u 5.44

divan i koristan clanak, samo mislim da bi trebalo da izbacite onaj deo o namamljivanju i ubijanjupuzeva.to nas opet vraca na unistavanje prirode, zar ne? ako ih talog od kafe odbija to je sasvim dovoljno,

nema potrebe daviti ih u pivu :(

amalia

July 27, 2012 u 6.47

Puno hvala!

Jednostavno napisano i sve na jednom mjestu.Moj vrt je cijeli na balkonu, najvie me gnjavi crveni pauk.

Ovaj lanak je svakako ono to nam je svima trebalo!



Ivan

July 27, 2012 u 9.04

Hvala Svetlana, tako neto detaljno sam trebao. Pozdrav - Ivan

angie

July 27, 2012 u 10.48

Sve pohvale!Jedan od rijetkih lanaka gdje je detaljnije opisano kako koristiti neke stvari.I slaem se sa

opaskom ge Milene o puevima.

"Alternativa za Vas"

July 27, 2012 u 11.04

Poto sam i ja protiv ubojstva ivotinja, maknula sam taj dio o pivu i puevima iz lanka.

slavica s.

July 27, 2012 u 15.49

Clanak je fenomenalan!!!

ja sam protiv svkog ubijanja zivotinja i uopste unistavanja prirode ali posto smo uglavnom zagadili okolisautomatski smo poremetili prirodnu ravnotezu pa su npr. buba mare, zabe, jezevi skoro nestali a stetocine se

sire. Puzevi i buba zlatica su posebno jako opasni za sve jer ako niste primetili penju se i na voceako se bolje

nadgleda basta u noci i rana jutra njih ima i na vockama. golisavi puzevi su posebna i jos gora pricaJa sam sve i svasta pokusavala ali ih ima jos uvek u vecim najezdama

Moje komsije nazalost ubijaju jezeve i krtice na sta sma UZASNUTA jer su ove zivotinje u Austriji zasticenezakonom. Pre par godina mi smo pred samu zimu pronasli u basti jednog jeza koji je bio dezorijentisan pa

smo ga opremili za zimski san. Moja je drugarica veterinar pa mi je dala savet i tako smo spasili jeza. Od tada

je on napravio porodicu i stalni je stanar nase baste. A bar jednom nedeljno jednog od njih nas pas ili macak ,,markira,, pa se mi malo pigramo, fotografisemo i

posle svako svom domuimamo utisak da nas prepoznaju po mirisu jer se ne boje i ne uvlace glave vecpostaju radoznali. Na nama je samo da mu stalno ostavljamo posudu sa svezom vodom, a ostalo oni sami

nalaze u basti tokom noci jer puzeva ima isuvise.Kafu, pepeo i ostalo smo pokusavali ali bez uspeha dok nisam u nekim austrijskim novinama nasla savet za

puzeve jer oni tamo imaju veliki problem sa njima.

Ljuske jaja posle upotrebe se sakupe osuse a potom se samo izmrve u sitnije komadice, tome se doda malopepela od drveta i prah gvozdjnaog sulfata ili prah gvozdja za prihranu vocaka koji se sipa u zemlju. od svega

toga se ta masa pospe na mestima oko redova sa povrcem i oni se tako onemoguce da dalje hodaju. Ljuske jaja i pepeo im ne dozvoli dalje kretanje jer se zalepi na njihovo sluzavo telo a prah gvozdja ih kao

kiselina sprzi. Sve ove tri materije su korisne za biljke jer rade preharanu biljaka preko zemlje.



Ali vecernje sakupljanje je obavezna metoda jer ih ima uvek i prave su stetocine.

ankica

July 27, 2012 u 17.58

ja jako volim ivotinje i pomaem im koliko mogu,ali buhe mi jedu kupus i kako da ih otjeram da se ne vrate,a

ostanu ive? :)

Mihailo Rai

July 27, 2012 u 21.08

Sve je ovo odlino.Sve je na jednom mjestu.Ovom prilikom Vam dajem jedan tekst koji predstavlja nov proizvod firme Inagrosa Madrid koji je sto odsto

prirodan a koristi se kao organsko ubrivo kao i zamjena za pesticide i fungicide.NANOFORTE

NanoForte poveava kapacitet katjonske razmjene.NanoForte poveava efikasnost elektromagnetnog djelovanja koje privlai vodu i nutritijente unutar biljke.

Poboljanaapsorpcija vode i nutritijenata poboljava rast i nutritivni sadraj. Takoe, NanoForte poveava fotosintetsku

aktivnostbiljke. Kombinacija poboljane apsorpcije nutritijenata i efikasnije fotosinteze poveava sadraj eera.Mnogi insektiizbjegavaju eer. Ova prednost moe smanjiti trokove i potrebu za toksinim insekticidima. Vii sadraj

eerauveava otpornost biljke na oteenja nastala smrzavanjem. Ovo moe predstavljati razliku izmeu sezonskoggubitka i dobitka ili veih prihoda kada usjevi preive niske temperature u rano proljee i kasnu jesen.

100% biljnog porijekla, biorazgradiv, bez kancerogena .Hranjivi sastojci NANOFORTE-a su kukuruz, soja, krompir, itarice, jegra od palme itd.

jasna

July 29, 2012 u 19.29

svi su ovi savjeti super, a jo me k tome oduevila Slavica sa prijedlogom s ljuskom od jaja, stvarno ih

moemo lako skupiti i upotrijebiti, a negdje sam proitala da su namoena u vodi i dobro gnojivo boljkama,

pa je korist viestruka

juli

July 30, 2012 u 0.43

Ako zelite znacajno poboljsati rast i veci prinos te bolje plodove povrca ili voca bilo u basti ili u saksijidonesite sa jezer,reka sivog peska pomesanog sa vrlo sitnim sljunkom i naspite uz rubove saksije po zemlji u

kojoj rastu biljke ili ja bacim nekoliko saka tog peska sa jezera Ontarija oko moje loze i vocki, biljke posle



toga donose brze i vece plodove.To ima neke veze sa pozitivnim magnetnim poljem biljke. Isto tako mozemopoboljsati vodu koju pijemo ako flasu u kojoj je voda drzimo 2-3 dana uronjenu u pesak.

M

July 30, 2012 u 7.55

Prije nekoliko godina je bila jako interesantna emisija na TV o vjerouitelju koji se ujedno bavio ipoljoprivrednom. Imao je dosta neobian pristup. Mislim da njegove ideje nisu bile ba prihvaene pa jekao vjerouitelj izgubio posao u koli..Dal netko zna konkretnije neto o tim metodama??thanks

branko

July 30, 2012 u 10.14

Puevi su pravi majstori kada treba pronai biljku koja njima odgovara. Jedna takva biljka je Hieraciumpilosella L.(Zeja loboda, Liajivica,Runjika, Kosmura, Ovja brada,Jandraika i t. d.)Gde se puevi pojave,pomenuta biljka nestaje.Inae, primetio sam da Pilosella menja boju cveta u zavisnosti od hemijskog sastavatla.Cvet je najee ut sa jednim tankim crvenim krugom, ali moe biti i roze ili potpuno ut.Ne uspeva na

kiselom tlu i potreban joj je krenjak. U sluaju da je izloena prejakom suncu sama preseljava tamo gde jesenka. To radi pomoi vitica kojima se razmnoava.Inae posmatrajui ivotinje, primetio sam da one imaju prirodnu sposobnost da izaberu hranu koja sadri

belanevine. Tako, na primer, maka nee da jede nita od biljne hrane ak i kad je jako gladna. Izuzetak je

jedino soivo (lea) koje sadri dosta punovrednih belanevina.

Karolina

July 30, 2012 u 10.20

cula sam da je Nanoforte o kojem ste govorili jako dobar, ali da je litra preparata kod nas u Hrvatskoj oko

500 kn, dali je to mogue??!!!

Zorana

July 30, 2012 u 14.34

Insekte. poput uporne krompirove zlatice, uspeno jedu misirke,koje takoe ubijaju i zmije u bati.U Srbiji se dosta gaji ova ivina bliska roduurki.

Miro

July 31, 2012 u 10.41

jek ima neto protiv plamenjae?



slavica s.

July 31, 2012 u 12.27

Ljuske od jaja sitno istucane i posute protiv puzeva su automatski i gnojivo u basti.Za plamenjacu je dobar plavi kamen a ja koristim moj rastvor. Potapam u vodu: koprivu, cokove kukuruza na sitne komadice, neven, kadificu, hajducicu, lavandu,seckanibeli luk 3 glavicesve u otprilike istoj razmeri oko jedan buket pa sve u 10l vode da stoji par dana. sve

procedim dodam jedno pakovanje ( 500 gr )Zeolita i malo narendanog sumpornog sapuna za lice. Tom tecnoscu prskam sve po basti a samo uvece kada zadje sunce i nikako pred kisua inace moje macke a i kuce jedu uz svoju hranu i sveze seckane listove spanaca ili tusta

a puzevi su ovih dana bas navalili po drvecu sa vocem da se veru i posebno su se nakacili po breskvama???nadjem ih na plodovima a ima ih i u vecim krompirima, tako da njih bas treba unistavati

slavica s.

July 31, 2012 u 12.32

PUZEVI su zapravo jako korisna hrana za nas ali ja se gadim od pomisli da ih moram cistiti a i nemam neki

dobar recept za pripremuprobala sam ih grilovane (u inostranstvu) i jako su ukusni. Isto kao i zablje batakeali imam bas averziju da ih sama pripremim

DR MARIJA KRMPOTIC BADAWI

August 01, 2012 u 6.36

POZDRAV I POHVALE ZA LEPE I KORISNE TEKSTOVE ,

IMAM PITANJE: KAKO USPESNO OTERATI KRTICE?DOSADA PRIMENJIVANI POSTUPCI OSTALI SU BEZ USPEHA , KAO STO RAZNI UREDJAIKOJI SE POSTAVE U ZEMLJU ,POMENUTA BOCA KROZ KOJU VETAR DUVA , RUZINEGRANCICE SA TRNJEM, NEKE BILJKE ....ALI KRTICA JE UPORNA !

MOLIM ZA VASE SUGESTIJE ,I ZAHVALJUJEM.

Milan

August 01, 2012 u 21.30

veliki sam ljubitelj vrta te iz tog razloga imam vlastiti gdje nema primjene hemikalija.Saznao sam nove

stvari.lanak je za svaku pohvalu.

Milan

August 01, 2012 u 21.37

Za dr.Mariju Krmpti Badawi,



vezano za problem sa krticama evo jo jedan savjet,vrijedi pokuati:

-pronaite kalcijum-karbid u grumeniima koji su ranije koristili bravari-varioci za razvijanje plina zaautogeno varenje metala.Takve komadie karbida veliine oraha zakopajte na 10-15 cm a oni e uz prisustvo vlage razvijati neprijatneplinove koje krtice ne vole i naputaju lokaciju.

Pozdrav i puno uspjeha!

hortenzija

August 02, 2012 u 5.08

Mihailo Rai, jel se uz nano-forte mora koristiti jo neko ubrivo, ko proizvodi nano-forte da znam rei u

apoteci.Naime, nema vie ovjeg ubreta u selu gdje ja ivim i ova posljednji oban prodaje svoje ovce

tako da su alternativni izvori ubrenja moj jedini izbor. A zemlja nerodna.

nenad

August 12, 2012 u 6.48

Pozdrav svima.Clanak je za svaku pohvalu ja imam jedno pitanje.KAKO SE OTARASITI ZUTIH MRAVANA STABLIMA VOCAKA (kruska jabuka)NARAVNO NA PRIRODNI NACIN tj.BEZ HEMIJSKIH

SREDSTAVA

nenad

September 08, 2012 u 19.55

Dali je stvarno moguce da nema niko saznanja kako se resiti mrava sa stabala vocaka,ili niko ne prati ovu

temu?

hortenzija

September 09, 2012 u 8.35

Nenade, evo ti gore biljke koje djeluju protiv nametnika pa probaj redom, ja bih se odluila najprije za pelin.nemoj ga kuvati nego potopi u vodu pa za dan ili dva kad pone proces pomirii, u posudu sa rasprivaem iprskaj. Istrauj,

Ivan


Negdje sam uo da su mravi korisni na stablima, vjerojatno se hrane nametnicima.

hortenzija




da, stvarno, a to ti smetaju mravi na stablima voaka, da li jedu voke

nenad

September 10, 2012 u 14.01

Najpre hvala za savet sa pelinom probacu,(dali ima neki razmer voda -pelin)Oni uz stabla spravljaju svojemravinjake i na tom delu pocinje da truli kora.Takodje na mladarima stabla(lastarima)jedu mlado lisce takoda ostaje samo goli prutic.

hortenzija

September 10, 2012 u 15.44

ja bih ovako uradila: stavi pun sud pelina i vode toliko da pelin ogrezne, znai napraviti jak rastvor

slavica s.

September 10, 2012 u 17.09

ulje lavande je jako dobro protiv mrava. PROBANO SA USPEHOM a i lisce saragarepe odbija mrave

hortenzija


nenad- u proljee kreiti stabla voaka sve do grana- prskati dobro slanom vodom

- pomijeati brano i mljeveni biber

nenad

October 05, 2012 u 11.11

STABLA JESU OKRECENA DO GRANA ALI SU ONI PRAVI VRAGOVI TO IH NE SPUTAVA DASE POPNU.STO SE TICE TE SLANE VODE MOGUCE JE DA CE IH OTERATI ALIPRETPOSTAVLJAM DA JE TO SAMO TRENUTNO (dok SO ima dejstvo) NISAM U PRILICI DA IH

STALNO PRSKAM JER NE ZIVIM TU (POVREMENO DOLAZIM)VALJALO BI MIPRETPOSTAVLJAM OVO SA BRASNOM I BIBEROM (PRETPOSTAVLJAM DA SE TO POSPEOKO STABLA JEL DA )AKO JE DRUGACIJE MOLIM SAVET POZDRAV I HVALA



Ime

Email:

hortenzija

October 05, 2012 u 23.38

da, da, oko stabla u debelom i irokom sloju

Dodaj komentar

Ime

E-mail

http:// Vaa web stranica

Smajlii

Zapamti me!

Primaj obavijesti o novim komentarima na e-mail

Poalji komentar

Pretrai Alternativu:

Pretraga

Besplatan elektronski asopis o zdravlju. Pribiljei se!

Alternativa E-novine

Posalji!



Novo u Alternativa Webshopu



Popularni lanci

ienje jetre

Alergija

Terapija sodom bikarbonom

ienje bubrega

Candida i rak

ienje crijeva

ienje organizma

ienje od parazita

Candida test

Alopecija gubitak kose

Master Cleanse

Vie tete nego koristi?

3 naina da obnovite Vau jetru

ienje plua

Kopriva

ienje od toksina i tekih metala

Alternativna Medicina

Paraziti u vaem tijelu

Prirodni antibiotici

Prirodni antipiretici

Pripravci od koprive

Zdravo Posue



Zdrava prehrana

Ayurveda

Krumpir

Paradentoza

Cienje jezika

Zeleni kaasti sokovi

Hulda Clark

Ashwagandha

Copyright 2007-2012 Alternativa za Vas Na vrh

Documents

Eko Zaštita Biljaka