Ekološki prihvatljiva prometna rješenja

projekt Green Fusion

Treći javni sastanak

16. svibnja 2018.

Idući koraci

Predložene aktivnosti

Strateške opcije – podsjetnik s 2. javnog sastanka

1 Pregled projekta

2

3

4

Sadržaj

Idući koraci

Predložene aktivnosti

Strateške opcije – podsjetnik s 2. javnog sastanka

1 Pregled projekta

2

3

4

Strategija pametne specijalizacije

Zdravlje i kvaliteta

života

Energija i održivi

okolišPromet i mobilnost Sigurnost Hrana i bioekonomija

KET

ICT

Proizvodnja dijelova i sustava visoke

dodane vrijednosti za cestovna i

željeznička vozila

Ekološki prihvatljiva prometna

rješenja

Inteligentni transportni sustavi i

logistika

Svrha i ciljevi projekta

Analizirati strateške opcije za budućnost te

odrediti smjer kretanja

Poboljšati poslovno okruženje koje olakšava i

potiče inovacije

Nastavak procesa pametne specijalizacije u svrhu jačanja

konkurentnosti poduzeća u hrvatskom pomorskom sektoru

4

Faze projekta

Usmjeravanje

strategije

Pokretanje

aktivnostiIdentificiranje

izazova

Tri faze

3. javni sastanak

16. svibnja 2018.

2. javni sastanak

27. veljače 2018.

1. javni sastanak

10. studenoga 2017.

Metodologija Svjetske banke temelji se na snažnom angažmanu i inputima

poslovnog sektora

1. faza

Analiza

2. faza

Strateške opcije

3. faza

Akcijski plan

• Analiza pomorske industrije na

globalnoj razini

• Analiza pomorske industrije u

Hrvatskoj

• Identificiranje poduzeća,

akademskih i javnih institucija te

klastera koji su dio lanca

vrijednosti pomorske industrije

• Intervjui s dijelom poduzeća i

institucija

• ‘’Reference trip’’ – posjet najboljim

svjetskim praksama

Definiranje IZAZOVA i POTENCIJALA

• Strateški sastanci s ključnim

poduzećima iz sektora

pomorske industrije

Definiranje STRATEŠKIH OPCIJA Definiranje prijedloga AKCIJSKOG

PLANA

• Sastanci s izabranim

predstavnicima u 2 radne

skupine iz pomorske industrije

Idući koraci

Predložene aktivnosti

Strateške opcije – podsjetnik s 2. javnog sastanka

1 Pregled projekta

2

3

4

Sadržaj

Brodogradnja na globalnoj razini još uvijek nije izišla iz krize

Izvor: ClarksonIzvor: Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod

• Brodogradnja je još uvijek suočena s problemom prekapacitiranosti (viškom brodova)

• Ukupni proizvodni kapaciteti u Aziji se smanjuju

• Europa bilježi najveći broj novih narudžbi

Potražnja je pala u svim segmentima, osim u segmentu putničkih brodova, a ukupni

proizvodni kapaciteti se smanjuju

Izvor: Development of World Shipbuilding Facts & Figures – and a Project Proposal; Industrial Europe Sector Committee Shipbuilding

Narudžbe za nove brodove 2013. – 2016. (Indeks na bazi CGT)

Azija u potpunosti dominira u globalnoj proizvodnji, dok se u Europi rade putnički i

specijalizirani brodovi

Putnički i specijalizirani brodovi proizvode

se većinom u Europi, dok su teretni

brodovi gotovo u potpunosti proizvedeni u

azijskim zemljama

Izvor: Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod

Svjetska knjiga narudžbi (siječanj 2018.) – nosivost (t)

93%

Kriza brodogradnje zahtijeva osmišljavanje novih rješenja i razvoj novih tehnologija

Izvor: Current Situation in the Shipbuilding Industry and Long Term World Shipbuilding Forecast (SAJ2015)

• Umjetna inteligencija

• Robotika

• Alternativni izvori energije

• Digitalizacija

• Automatizacija

• Prediktivno održavanje

Smanjenje operativnih troškova

Povećanje efikasnosti

Regulativa vezana za zaštitu okoliša ima snažan utjecaj na razvoj novih tehnologija

u brodogradnji

CAGR

2,6%

CAGR

-3,6%Udio emisija

transportnog sektora

u ukupnim emisijama

Udio emisija morskog i

riječnog transporta u

emisijama transportnog

sektora

1990. 2014.

13%14%

25%16%

Izvor: Eurostat

Brodogradnja u Hrvatskoj značajno je smanjena, a produktivnost industrije je bitno

niža od konkurentskih zemalja

2X

3X

Izvor: CSC Izvor: Study on Competitiveness of the European Shipbuilding Industry

Sve se više proizvode turistički i putnički brodovi, a mala brodogradnja ostvaruje

veći prinos

Knjiga narudžbi, 2018.

2014 2015 2016 CAGR (%)

Imovina 723,424,851 718,307,313 759,899,425 1.65

Kapital 224,434,210 211,581,290 198,269,506 −4.05

Financijske obaveze 161,198,316 155,596,252 148,320,507 −2.74

Prihodi 438,226,762 486,788,495 487,502,717 3.62

Neto dobit −74,112,935 −29,399,286 −21,257,492 /

Broj zaposlenih 5,545 5,717 6,437 5.10

Izgradnja brodova i plutajućih objekata, 2014. – 2016. (EUR)

2014 2015 2016 CAGR (%)

Imovina 13,830,594 13,984,471 13,928,481 0.24

Kapital 2,511,061 2,881,082 2,288,077 −3.05

Financijske obaveze 5,330,757 5,342,979 5,030,678 −1.91

Prihodi 12,070,825 13,038,721 13,024,553 2.57

Neto dobit 88,663 258,719 233,798 38.15

Broj zaposlenih 243 243 258 2.02

Izgradnja sportskih i brodica za razonodu, 2014. – 2016. (EUR)

Vrsta broda Količina DWT cGT

Putnički brodovi 12 6.060 117.978

RO-RO/Car carriers 8 134.540 235.582

Ostalo 8 31.105 56.943

Bulkcarriers 4 112.800 51.703

Container vessels 4 77.200 64.230

Tankeri 3 139.010 49.167

Ukupno 39 500.715 575.603

Izvor: Bisnode

Izvor: MINGPO

Volumen putničkog prijevoza raste, uz visoku sezonalnost

• Samo u srpnju i kolovozu prevezeno je

43% od ukupnog godišnjeg broja putnika

što uzrokuje značajne izazove u

operativnom poslovanju brodarskih tvrtki

• 2017. bilo je gotovo 16 milijuna putnika

u pomorskom prijevozu, što je rast od

36% u odnosu na 2014.

Izvor: DZS Izvor: DZS

Idući koraci

Predložene aktivnosti

Strateške opcije – podsjetnik s 2. javnog sastanka

1 Pregled projekta

2

3

4

Analiza hrvatske pomorske industrije unutar globalnih lanaca vrijednosti

Ekološki prihvatljivih prometnih rješenja

Izvor: Autori

Određivanje uzročno-posljedičnih veza identifikacijom izazova i njihovih

rješenja

Izvor: Autori

Rješavanje problema prijevoza putnika na kraćim relacijama na fleksibilan i

ekološki prihvatljiv način

• RH ima 698 otoka, od čega je oko 50 naseljenih –

najveći broj otoka u Jadranskom moru i druga po

brojnosti na Sredozemlju (nakon Grčke)

• Na otocima živi oko 125,000 stanovnika tijekom

cijele godine, a tijekom ljetnih mjeseci posjeti ih oko

4 milijuna turista

• Na hrvatskom dijelu Jadrana su 3 nacionalna parka

koji su direktno pod negativnim utjecajem

pomorskog prometa

• Povezanost otoka s kopnom i ostalim otocima nije

zadovoljavajuća

NP

NP

NP Povezivanje otoka i kopna zahtijeva nove,

učinkovitije modele koji ne zagađuju okoliš

Izvor: Google Maps

Predložene aktivnosti temelje se na rješavanju identificiranih izazova te su usklađene s

ciljevima Strategije prometnog razvoja RH 2017. – 2030.

IDENTIFICIRANI IZAZOVI AKCIJSKE LINIJECILJEVI

(Strategija prometnog razvoja RH)

Relativno niska razina R&D

aktivnosti

AKCIJSKA LINIJA 1a

Povezivanje centara na obali

sa satelitskim otocima (mala

plovila)

Opći ciljevi

AKCIJSKA LINIJA 1b

Povezivanje kopna i otoka

(veća plovila)

AKCIJSKA LINIJA 2

Tehnološki centar za

elektrifikaciju i hibridizaciju

Nizak stupanj suradnje

Ograničenost povoljnih izvora

financiranja

Nedostatak radne snage sa

specifičnim vještinama

Tehnološka zaostalost

Nedostatak lokalne potražnjePromijeniti raspodjelu prometa putnika u prilog

javnog prijevoza (JP) te oblicima prijevoza s

nultom emisijom štetnih plinova

Specifični ciljevi

Poboljšati dostupnost udaljenih dijelova

Hrvatske

Smanjiti utjecaj pomorskog prometa na okoliš

Povećati pouzdanost pomorskog prometa u

otežavajućim vremenskim uvjetima

Poboljšati učinkovitost i ekonomičnost

pomorskog prometnog sustava

Poboljšati sigurnost pomorskog prometnog

sustava

Predložene aktivnosti – kratkoročni i dugoročni vremenski horizont

KRATKI ROK DUGI ROK

AKCIJSKE

LINIJE

CILJEVI

Tehnološki centar za

elektrifikaciju i hibridizaciju

Model održivog

pomorskog transporta

putnika

Povezivanje centara

na obali sa

satelitskim otocima

(mala plovila)

Povezivanje kopna i

otoka (veća plovila)

AKCIJSKA LINIJA 1

➢ Poticanje lokalne potražnje kako bi se osigurale

reference za strana tržišta

➢ Povećanje dostupnosti otoka i njihova integracija

u širu prometnu mrežu gradova na kopnu

➢ Podrška povećanju konkurentnosti pomorske industrije u

dugom roku

➢ Pozicioniranje Hrvatske kao europskog/regionalnog hub-

a za nove tehnologije

AKCIJSKA LINIJA 2

AKCIJSKA LINIJA 1a AKCIJSKA LINIJA 1b

Akcijska linija 1 - Model održivog pomorskog transporta putnika

gospodin Tomislav Uroda

direktor, ICAT d.o.o.

Razvoj električnih / hibridnih plovila za prijevoz putnika na kraćim relacijama na

fleksibilan i ekološki prihvatljiv način

• Neusklađenost redova plovidbe s potrebama

putnika

• Nizak stupanj iskoristivosti kapaciteta –

operativna neefikasnost

• Nepostojanje direktne veze među otocima

• Zastarjela flota (do 40 god)

• Tehnologije koje onečišćuju okoliš

• Nizak stupanj intermodalnosti

Postojeće rješenje - izazovi

• Veća frekvencija i fleksibilnost linija i prijevoz

prema stvarnim potrebama;

• Plovila manje veličine – smanjenje OPEX-a i

CAPEX-a te povećanje operativne

fleksibilnosti;

• Ekološki prihvatljiva plovila – od iznimne

važnosti za područja s nacionalnim

parkovima, parkovima prirode; (npr. Šibenik)

• Uključene dodatne usluge (npr. usluga prve

pomoći)

Prijedlog rješenja

Nizak stupanj mobilnost stanovnika otoka

dovodi do sve većeg iseljavanja

CILJ: povećanje dostupnosti otoka i njihova

integracija u širu prometnu mrežu gradova na

kopnu

Primjer – brze, ekološki prihvatljive linije koje povezuju mjesta uz obalu te linije koje

povezuju centre na obali sa satelitskim otocima

ZadarŠibenik

Izvor: Google Maps, obrada autora

Kapacitet do 100 putnika

Električni/ hibridni

pogonski sustav

Fleksi-

bilnost

Plovnost u svim

uvjetima

Model brzog

punjenja

Napredni materijali

Izvozni

potencijal

Akcijska linija 1a - električno / hibridno plovilo manjih dimenzija

Izvor: ICAT, HRTURIZAM

kapacitet oko 600 putnika i

150 vozila

električni/ hibridni

pogonski sustav

brz model punjenja

plovnost u svim uvjetima

siguran

napredni materijali

izvozni

potencijal

Akcijska linija 1b - električni / hibridni trajekt ili katamaran

Izvor: Split.hr, Crosscut

Kapacitet oko 600 putnika i

150 vozila

Električni/ hibridni

pogonski sustav

Model brzog

punjenja

Plovnost u svim

uvjetimaSigurnost

Napredni materijali

Izvozni

potencijal

Akcijske linije 1a i 1b mogu se implementirati kroz instrument Javne nabave

inovativnih rješenja

Izvor: Hrvatska zajednica županija

Funkcionalne tehničke specifikacije

Javni naručitelj utvrđuje:

• minimalno određene specifikacije

• cilj koji se PPI-om želi postići

Način postizanja cilja je na gospodarskom subjektu (Innovation friendliness)

Naglasak je na „Što kupiti?”, a ne „Kako kupiti?”

Potrebno poznavanje tržišta i tehnologija→ suradnja naručitelja s privatnim

sektorom te obrazovnim institucijama

Ekonomski najpovoljnija ponuda: cijena više nije isključivi kriterij dodjele ugovora→

innovation friendliness

Ekonomski najpovoljnija

ponuda (ENP)

Cijena Trošak – učinkovitost

troška kao što je trošak

životnog ciklusa

Najbolji omjer cijene i

kvalitete (NOCK)

Najniža cijena Određuje naručitelj Primjer kriterija

Fiksna cijena Podložno okolišnim

utjecajimaIzvor: MINGPO

Natjecateljski dijalog – Javna nabava inovativnih rješenja

• Vrsta postupka javne nabave inovativnih rješenja

• Dvije faze: 1. naručitelj opisuje potrebe uz određivanje minimuma

tehničkih specifikacija

2. natjecateljski dijalog sa sudionicima koji ispunjavaju

minimalne uvjete

• Nakon dijaloga, preostali sudionici podnose konačne ponude

• Kriterij za dodjelu ugovora jest isključivo najbolji omjer cijene i kvalitete

Ostale relevantne karakteristike:

• Veća fleksibilnost u natječajnom postupku

• Velik inovacijski potencijal zbog širokog opsega ponuđenih rješenja

• Definiranje mjerila utjecaja na okoliš, potrošnju energije, emisiju CO2

• Ekološke osobine definirane kao parametar za odabir ponude i kriterij tehničke prednosti

Akcijska linija 2 - Tehnološki centar za elektrifikaciju i hibridizaciju

prof. dr. sc. Branimir Ružojčić, dipl.ing.

direktor, Tema d.o.o.

Tehnološki centar za elektrifikaciju i hibridizaciju

Misija

• Podrška povećanju konkurentnosti pomorske industrije u dugom roku

• Platforma za suradnju i networking

• Potpora u realizaciji R&D projekata

• Transfer tehnologije i znanja

• Povećanje potencijala za FDI

• Međunarodna suradnja i internacionalizacija poslovanja

Organizacija• Ustanova uspostavljena s optimalnom podjelom prava i obveza između

poslovnog i javnog sektora

Upravljanje• Inicijativa dolazi od privatnog sektora, sudjelovanje u radu i potpornih institucija

(komore, klasteri, fakulteti, agencije)

Financiranje• U početku financiranje većinom osigurava javni sektor

• Pružanjem usluga postići će se samoodrživo dugoročno financiranje aktivnosti

Centra

Koncept Tehnološkog centra za elektrifikaciju i hibridizaciju

• Aktivno sudjelovanje u kreiranju kurikuluma

• Osiguranje akademskih kapaciteta za razvoj i

realizaciju poduzetničkih ideja

• Razvoj ekološki prihvatljivih rješenja

• Ustupanje infrastrukture za potrebe Centra

• Edukacija i usavršavanje

• Pružanje poslovnih usluga

• Identificiranje potrebnih vještina (sistem

integratori, pogonski sustav i sl.)

• Networking i suradnja s domaćim i

inozemnim partnerima

• Potpora u realizaciji R&D projekata

Tehnološki

centar

• Olakšavanje certifikacijskog procesa

• Definiranje standarda za ekološki

prihvatljiva rješenja

• Poticanje izvoznih inicijativa

Javni sektor

Privatni sektor Akademske

institucije

✓ Razvoj ekološki prihvatljivih rješenja

✓ Suradnja sa brodogradilištima

✓ Međunarodna R&D suradnja

Idući koraci

Predložene aktivnosti

Strateške opcije – podsjetnik s 2. javnog sastanka

1 Pregled projekta

2

3

4

Idući koraci

Praćenje implementacije…..

Nakon 3. faze:

…pružat će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te

Hrvatska gospodarska komora. Stojimo Vam na raspolaganju…

Katarina Malenica

Hrvatska gospodarska komora

CIRAZ - Centar za industrijski razvoj

Nova cesta 7, HR-10000 Zagreb

Tel.: +385 (0)1 207-8018

Fax: +385 (0)1 207-8009

Mail: kmalenica@hgk.hr

Ružica Jajčević

Svjetska banka

Trade & Competitiveness

Radnička cesta 80, HR-10000 Zagreb

Tel.: +385 (0)1 2357-222

Fax: +385 (0)1 2357-230

Mail: rjajcevic@worldbank.org

Web: www.worldbank.org

36

Hvala na pažnji

Web: www.ciraz.hr