SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/819.B.pdf · 2) analizirati nezaposlenost u Njemačkoj u promatranom razdoblje, 3) analizirati zaposlenost

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Josip Franjković

RAZVOJNA OBILJEŽJA NJEMAČKE U RAZDOBLJU OD 2008.-2012. GODINE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJNA OBILJEŽJA NJEMAČKE U RAZDOBLJU OD

2008.-2012. GODINE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: prof.dr.sc. Nada Karaman Aksentijević

Student: Josip Franjković

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije

JMBAG: 0081101526

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. Predmet i ciljevi rada ................................................................................................... 1

1.2. Metode istraživanja ...................................................................................................... 2

1.3. Sadržaj i struktura rada ................................................................................................ 2

2. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA NJEMAČKE................................................................... 4

2.1. Dobno-spolna struktura stanovništva .......................................................................... 4

2.2. Prirodno kretanje stanovništva .................................................................................... 6

2.2.1. Natalitet u Njemačkoj ........................................................................................... 7

2.2.2. Mortalitet u Njemačkoj ........................................................................................ 9

2.2.3. Prirodni prirast u Njemačkoj .............................................................................. 11

2.3. Ekonomska struktura stanovništva ............................................................................ 12

2.3.1. Zaposlenost u Njemačkoj ................................................................................... 13

2.3.2. Nezaposlenost u Njemačkoj ............................................................................... 14

3. RAZVOJNA OBILJEŽJA NJEMAČKE .......................................................................... 17

3.1. Obilježja razvoja gospodarstva Njemačke u razdoblju 2008.-2012. godine ............. 17

3.2. Razvojna strategija Njemačke od 2008.-2012. godine .............................................. 20

3.3. Prednosti i nedostaci razvojne strategije Njemačke .................................................. 24

3.4. Nositelji njemačke razvojne politike ......................................................................... 27

4. NJEMAČKA GOSPODARSKA KRIZA U OKVIRU SVJETSKOG GOSPODARSTVA

30

4.1. Uzroci gospodarske krize u Njemačkoj ..................................................................... 31

4.2. Karakteristike gospodarske krize u Njemačkoj ......................................................... 33

5. MOGUĆE PERSPEKTIVE RAZVOJA GOSPODARSTVA NJEMAČKE ................... 38

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 40

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 42

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 44

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 45

IZJAVA STUDENTA………………………………………………………………………...46

1

1. UVOD

Njemačka je treće najveće gospodarstvo svijeta, odmah iza Sjedinjenih Država i Japana i

jedna je od najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta. Istodobno se Njemačka nosi sa

ekonomskim problemima i to sa stagnacijom ekonomskog rasta i visokom nezaposlenošću.

Premda je jedan od najvećih izvoznika u svijetu, nezaposlenost je dosegla pred dvije godine

više od pet milijuna ljudi odnosno 12,6 posto radne snage što je najviše od Drugog svjetskog

rata. Tome treba pridodati veliko financijsko opterećenje njemačkog ujedinjenja s godišnjim

transferima od oko 80 milijardi eura. Pod utjecajem ovih faktora njemačko je gospodarstvo

zadnjih nekoliko godina raslo po stopi od oko 1%.

Njemački proizvodi i dan danas su traženi u cijelom svijetu, prije svega u zemljama u razvoju:

automobili, strojevi i kemijski proizvodi. Tri četvrtine svog njemačkog izvoza dolazi iz

prerađivačke industrije, koja je visoko inovativna. Devedeset posto svih izdataka za

istraživanje i razvoj u Njemačkoj otpada na industrijska poduzeća. U ostalim industrijskim

zemljama u Europi taj broj u prosjeku iznosi oko sedamdeset posto.

1.1. Predmet i ciljevi rada

Kao predmet rada može se navesti analiza razvojnih obilježja Njemačke u razdoblju od 2008.-

2012. godine.

Ciljrada je u neposrednoj vezi sa predmetom rada , a to su razvojna obilježja Njemačke.

Ciljevi diplomskog rada su:

1) analizirati dobno-spolnu strukturu stanovništva u Njemačkoj, prirodno kretanje

stanovništva te migraciju stanovništva,

2) analizirati nezaposlenost u Njemačkoj u promatranom razdoblje,

3) analizirati zaposlenost u Njemačkoj u promatranom razdoblje te obrazovnu strukturu

stanovništva,

4) prikazati razvojna obilježja Njemačke- karakteristike razvoja, razvojnu strategiju

Njemačke te prednosti i nedostatke te razvojne strategije,

5) definirati karakteristike gospodarske krize u Njemačkoj,

6) analizirati buduće perspektive razvoja u Njemačkoj.

2

U skladu s prethodno navedenim, svrhom i ciljevima istraživanja postavljena je radna

hipoteza koja glasi: njemačko gospodarstvo je zahvaljujući dobro definiranoj i planiranoj

razvojnoj strategiji uspješno izašlo iz gospodarske krize te od tada bilježi pozitivne

gospodarske rezultate.

Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati s više pomoćnih hipoteza:

1. uspostava Agende 2010 dovela je do uspostavljanja sektora u kojem zaposlenici imaju

niske plaće, smanjivanje broja propisa i povećanje fleksibilnosti tržišta rada no imala

je i negativnih posljedica na tržištu rada,

2. njemačka industrija značajno doprinosi razvoju zemlje unatoč kriznim vremenima te

je bila i ostala najvažniji temelj njemačkog gospodarstva,

1.2. Metode istraživanja

Prilikom izrade rada korištene su sljedeće metode: povijesna metoda, komparativna metoda,

metoda deskripcije, induktivna i deduktivna metoda, statistička metoda, metoda analize i

sinteze.

U izradi rada prikupljeni su i analizirani primarni i sekundarni izvori podataka. Sekundarni

izvori obuhvaćaju literaturu iz demografije te ekonomije. Primarni izvori podataka odnose se

na analizu razvojnih obilježja Njemačke.

1.3. Sadržaj i struktura rada

Diplomski rad s naslovom „Razvojna obilježja Njemačke u razdoblju od 2008.-2012. godine“

strukturno je podijeljen u šest tematski međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, „Uvodu“, određen je problem i predmet rada, postavljeni su svrha i ciljevi,

navedene su metode koje si korištene prilikom istraživanja te sažeti prikaz strukture rada.

U drugom dijelu pod naslovom „Demografskaobilježja Njemačke“ analizira se dobno-spolna

struktura stanovništva, prirodno kretanje stanovništva- natalitet, mortalitet, prirodni prirast .

Promatra se i analizira nezaposlenost i zaposlenost u Njemačkoj.

„Razvojna obilježja Njemačke“ je naslov trećeg dijela, u kojem su pojašnjena obilježja

razvoja gospodarstva Njemačke od 2008-2012. godine, razvojna strategija Njemačke u

3

razdoblju od 2000.-2009. godine, prednosti i nedostaci te razvojne strategije te se definiraju

nositelji njemačke razvojne politike u promatranom razdoblju.

Četvrti dio nosi naslov „Njemačka gospodarska kriza u okviru svjetskog gospodarstva“ te je

su u tom dijelu promatrani uzroci gospodarske krize u Njemačkoj te karakteristike

gospodarske krize u Njemačkoj.

„Moguće perspektive razvoja gospodarstva Njemačke“ predstavlja peti dio ovoga rada u

kojem se analiziraju moguće perspektive razvoja Njemačke te budući razvoj gospodarstva

Njemačke.

„Zaključak“ predstavlja sintezu rezultata istraživanja kojima je dokazana radna hipoteza

postavljena u radu.

4

2. DEMOGRAFSKAOBILJEŽJA NJEMAČKE

Demografska politika u teoriji i u praksi postoji u širem (društvenom-gospodarskom) i užem

(demografskom) pojmu. Planiranje društvenog i gospodarskog razvoja s obzirom na složene i

promjenjive demografske odrednice u bilo kojoj ljudskoj zajednici današnjice nije moguće

bez egzaktnog praćenja broja i sastava stanovništva te bez njihovog prostornog razmještaja

(Friganović, Šterc, 2010:152).Prije svega treba istražiti dosadašnji razvoj, (ne)sklad i

probleme, različitosti, ponašanja pojedinaca, skupina i zajednice te njihovo ponašanje prema

postojećim čimbenicima u prostoru i vremenu. Sve to uključuje potrebu usklađivanja

demografske politike s gospodarskim promjenama i gospodarskim mogućnostima, socijalnom

potrebom i političko-društvenom vizijom zajednice (Friganović, Šterc, 2010:152).

U nastavku će biti analizirana dobno-spolna struktura stanovništva, prirodno kretanje

stanovništva te ekonomska struktura stanovništva u Njemačkoj.

2.1. Dobno-spolna struktura stanovništva

Jedna od najosnovnijih i najvažnijih struktura stanovništva jest ona prema dobi ili starosna

struktura stanovništva. Ona otkriva broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama, ali je prije

svega odličan pokazatelj povijesnog razvoja stanovništva tijekom duljeg vremenskog

razdoblja (Geografija- http://www.geografija.hr/clanci/print-verzija/235/stanovnistvo-

hrvatske-stari.htm, preuzeto 01.04.2014.).

U njoj se odražava zajedničko djelovanje svih onih čimbenika koji određuju ukupno kretanje

stanovništva. Odrednice dobne strukture čine (Geografija-

http://www.geografija.hr/clanci/print-verzija/235/stanovnistvo-hrvatske-stari.htm, preuzeto

01.04.2014.):

· natalitet,

· mortalitet,

· migracije,

· vanjski čimbenici (gospodarska kriza, rat, prirodne katastrofe i dr.).

Na grafikonu 1., je prikazana dobno- spolna struktura stanovništva Njemačke 2013. godine.

5

Grafikon 1.: Dobno- spolna struktura stanovništva Njemačke (u mil.)

Muški spol Ženski spol

Izvor: CIA- https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2010.html

(25.04.2014.)

Najveći broj stanovnika Njemačke i muškog i ženskog spola pripada dobnoj skupini od 45-49

godina te dobnoj skupini 50-54 godine. Najmanji broj i muškog i ženskog stanovništva

pripada starijim dobnim skupinama od 80 do 100 i više godina. Također je zabilježen

najmanji broj stanovnika dobnih skupina od 0-19 godina.

Što se tiče spolne strukture Njemačke, 2012. godine prevladava ženski spol (56%) no također

i kroz sve promatrane godine od 2008.-2012. godine vidljivo je da prevlada žensko

stanovništvo.

Što je još važnije, buduće promjene u kretanju stanovništva ovise u velikoj mjeri o dobnoj

strukturi stanovništva jer ona određuje natalitet, mortalitet i stopu rasta stanovništva. Kada se

provodi popis stanovništva, dob ili starost u pravilu se definira prema navršenim godinama

života prije samog popisa. U tablicama koje se objavljuju u popisima stanovništva nailazi se

na dobne grupe prema petogodištima (0-4, 5-9, 10-14 itd.). Starenje stanovništva je proces

povećavanja udjela stanovništva starog 60 i više ili 65 i više godina u ukupnom stanovništvu.

Uzroci starenja su snižavanje nataliteta i snižavanje mortaliteta (Geografija-

6

http://www.geografija.hr/clanci/print-verzija/235/stanovnistvo-hrvatske-stari.htm, preuzeto

01.04.2014.).

Njemačka je već predvidjela produženje starosne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina

i pokušava privući što više imigranata, prije svega kvalificirane radne snage, kao što su

inženjeri, informatičari i medicinsko osoblje. 2009. godine u ovu zemlju je primljeno 177.300

imigranata iz centralne i istočne Europe, što je za 2,6 posto više nego 2010. godine.

U ovoj zemlji s 81,7 milijuna stanovnika trenutno živi 10,6 milijuna imigranata.Stopa

nataliteta u Njemačkoj jedna je od najnižih u Europi, dok je prosječna starost stanovništva

među najvišim, što može predstavljati veliki problem za ekonomiju ove zemlje.

2.2. Prirodno kretanje stanovništva

Prirodno kretanje ogleda se kroz stalne promjene nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja,

koji predstavlja razliku između nataliteta i mortaliteta u određenoj državi ili regiji u tijeku

godine i izražava se u promilima (eGeografija- http://www.egeografija.org/?p=103 preuzeto

20.04.2014.).

Zemlje koje imaju određenih problema u demografskom razvitku su prinuđene da poduzimaju

mjere koje utječu na demografski razvitak. Skup tihmjera naziva se demografska politika.

Slabo razvijene zemlje trpe ekonomske i socijalne posljedice „demografske eksplozije“. Zbog

toga neke od njih primjenjuju demografsku politiku, usmjerenu na snižavanje nataliteta, što se

naziva antinatalistička politika.

Prostori gladi i pothranjenosti poklapaju se sa zemljama koje imaju visok prirodni priraštaj

stanovništva. To povećava nezaposlenost, stvara probleme u socijalnoj sferi i niz drugih

teškoća. U nekim zemljama ta politika zabranjuje „rane brakove“ a u drugim (Kina) sprovodi

„politiku jednog djeteta“.

U razvijenim zemljama pojavljuju se ekonomske i socijalne posljedice uslijed depopulacije.

Zbog toga većina razvijenih zemalja provodi politiku povećanja nataliteta ili pronatalistčku

politiku. Mjere koje se poduzimaju su ekonomske (npr. novčane premije, olakšice),

administrativne (zakoni koji se odnose na majku idijete), moralno-psihološke, zatim

stimuliranje rađanja putem povećanja dječjeg dodatka, plaćenog odsustva za odgajanje

djeteta, davanjem financijskih olakšica (eGeografija- http://www.egeografija.org/?p=103

preuzeto 20.04.2014.).

7

Tijekom 1980-tih i 1990-tih godina još su uvijek postojale određene razlike usamom pristupu

populacijskoj politici u razvijenim europskim zemljama. Počevšiod Francuske koja već dugo

provodi eksplicitnu pronatalističku politiku uz čvrstupodršku vlade, preko skandinavskih

zemalja, posebno Švedske, koja već od 1930-tih godina provodi implicitnu populističku

politiku pod nazivom obiteljske politike te Njemačke koja- iako zabrinuta niskim natalitetom,

u pogledu populacijske politike još uvijek zastupa laissez-faire pristup (Wertheimer-Baletić,

2001:297).

U nastavku će biti analiziran natalitet, mortalitet i prirodni prirast u Njemačkoj.

2.2.1. Natalitet u Njemačkoj

Od 50-ih godina, udio stanovništva EU-a u svjetskoj populaciji ostao je stabilan samo

zahvaljujući primanju novih članica. U zemljama članicama bilježi se slabi natalitet, premda

se situacija razlikuje od regije do regije i od zemlje do zemlje (Enter Europe-

http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=13&clanakID=2986

preuzeto 24.04.2014.).

Natalitet (franc. natalité − broj rođenih) je stručni izraz kojim se koristi demografija a

označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu. Njegova visina se

mjeri stavljanjem u omjer broja rođene djece − obično samo živorođene − prema ukupnom

broju stanovništva. Najčešće se u razne svrhe razmatranja nataliteta i problematike uz to

vezane koristi stopa nataliteta.Stopa nataliteta se obično računa na 1.000 stanovnika (DW-

http://www.dw.de/natalitet-u-njema%C4%8Dkoj-u-daljnjem-padu/a-4526308 preuzeto

25.04.2014.).

Zemlje poput Njemačke i Italije imaju relativno staro stanovništvo čiji broj opada, posebice u

perifernim ruralnim područjima. Za naknade rodiljama, dječji doplatak, subvencioniranje

vrtića, porezne olakšice majkama i još 152 razne beneficije obiteljske politike Njemačka je

2010. uložila 200,3 milijarde eura, što je 7,7 posto BDP-a, dok je europski prosjek oko 2,5

posto BDP-a. No, unatoč svemu tome, Njemačka ima najniži natalitet u cijeloj Europi – samo

1,39 djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina. Dakle, 100 žena u Njemačkoj rodi samo 139

djece.

Tablicom 1 je prikazan broj rođenih u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine.

8

Tablica 1.:Stopa nataliteta u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine

Izvor: obrada autora prema podacima na stranici Indeks mundi-

http://www.indexmundi.com/g/g.aspx?c=gm&v=25 (25.04.2014.)

Kao što prikazuje tablica 1., broj rođene djece se u Njemačkoj smanjuje kontinuirano, iz

godine u godinu. Za usporedbu, 1964. godine je u cjelokupnoj Njemačkoj bilo rođeno

1.357.305,00 djece što je više od dvostruko većeg od današnjeg broja rođene djece.

Na grafikonu 2., je prikazan natalitet u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine.

Grafikon 2.: Natalitet u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine



9,3

5

9,1

6

8,9

9

8,6

8,4

5

8,3

3

8,2

5

8,2

8,1

8

8,1

8

8,2

1

8,3

8,3

3

2 0 0 0 . 2 0 0 1 . 2 0 0 2 . 2 0 0 3 . 2 0 0 4 . 2 0 0 5 . 2 0 0 6 . 2 0 0 7 . 2 0 0 8 . 2 0 0 9 . 2 0 1 0 . 2 0 1 1 . 2 0 1 2 .

9

Njemačka bilježi, u promatranom razdoblju od 2000.-2019. godine, konstantan pad stope

nataliteta, pa je tako od 9,35 promila stopa pala na najmanju razinu 2008. i 2009. godine (8,18

promila). Stopa nataliteta bila je najveća početkom promatranog razdoblja, odnosno 2000.

godine (9,35 promila).

2011. i 2012. godine se bilježi blagi rast nataliteta pa tada stopa iznosi 8,3 promila (2011.

godina) i 8,33 promila (2012. godina).

2.2.2. Mortalitet u Njemačkoj

Smrtnost stanovništva je negativna komponenta u kretanju stanovništva. Sa natalitetom, kao

pozitivnom komponentom, služi za analizu prirodnog priraštaja. Mortalitet je biološki proces i

svojstven je svim živim bićima. Međutim, osim bioloških faktora čije je djelovanje dugoročno

i postojano, na smrtnost djeluje i čitava grupa socio-ekonomskih faktora, a njihov utjecaj

dolazi do izražaja naročito u nekim periodima života (npr. prometne nesreće kod mladog

stanovništva).

Tok smrtnosti tijekom životnog vijeka ima vrlo postojan oblik. Smrtnost je na početku života

visoka, zatim se naglo snižava i dostiže minimum u starosnoj grupi 10-14 godina, često i

grupi 5-9 godina. Poslije tog minimuma smrtnost stalno raste. Najprije lagano, a zatim sa

porastom starosti sve brže i brže, da bi najviša bila u najstarijim godinama života.

Oblik mortaliteta po starosti ima tzv. U distribuciju. U uvjetima niske smrtnosti i povoljnih

mortalitetnih uvjeta tok smrtnosti je isti, ali su nivoi smrtnosti na početku života (kod

dojenčadi) i kod djece niži, pa krivulja poprima oblik tzv. J distribucije, označavajući upravo

nisku smrtnost u početnim godinama života.

Na tablici 2., je prikazan broj umrlih u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine.

10

Tablica 2.: Mortalitet u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine



U Njemačkoj se također kontinuirano povećava broj umrlih osoba kroz promatrane godine,

što u kombinaciji sa niskim natalitetom vodi do negativnoj prirodnog priraštaja. Ta

kombinacija nije iznenađujuća s obzirom da u Njemačkoj pretežito živi starije stanovništvo.

Grafikon 3.prikazuje mortalitet u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine.

Grafikon 3.: Mortalitet u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine



10

,49

10

,42

10

,36

10

,34

10

,44

10

,55

10

,62

10

,71

10

,8

10

,9

11

10

,92

11

,04

2 0 0 0 . 2 0 0 1 . 2 0 0 2 . 2 0 0 3 . 2 0 0 4 . 2 0 0 5 . 2 0 0 6 . 2 0 0 7 . 2 0 0 8 . 2 0 0 9 . 2 0 1 0 . 2 0 1 1 . 2 0 1 2 .

11

Najveća stopa mortaliteta u Njemačkoj u promatranom razdoblju bila je 2012. godine, dok je

najmanju stopu ostvarila 2003. godine (10,34 promila).

2.2.3. Prirodni prirast u Njemačkoj

Prirodni priraštaj stanovništva (Pr) označava razliku između nataliteta (N) i mortaliteta (M)

stanovništva u određenom vremenskom razdoblju (najčešće godina dana).

Prirodni prirast stanovništva u većini se razvijenih zemalja smanjio i približio nuli. To je

postignuto ne glađu ili nedostatkom bogatstava, nego težnjom ljudi u razvijenim zemljama da

imaju manje djece. Pad u rastu stanovništva pojavio se unatoč velikom rastu u očekivanom

trajanju života u tim zemljama. Taj uzorak rasta stanovništva s polaganim (ili nikakvim)

rastom u predindustrijskim društvima, kojeg je slijedio brz rast dok se društvo razvijalo i

industrijaliziralo, te opet polagani rast dok se stanovništvo bogatilo, naziva se demografska

tranzicija (Malthus, 2008:11).

Na tablici 3., je prikazan prirodni priraštaj u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine.

Tablica 3.:Prirodni priraštaj u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine



Kroz promatrane godine vidljivo je da kroz sve promatrane godine Njemački prirodni

priraštaj karakterizira negativna stopa, tj. mortalitet je veći od nataliteta.

Na grafikonu 4., je prikazan prirodni prirast u Njemačkoj u razdoblju od 2010.-2012. godine.

12

Grafikon 4.: Prirodni prirast u Njemačkoj u razdoblju od 1955.-2010. godine



Od 1975. godine pa na dalje Njemačka bilježi negativnu stopu prirasta stanovništva. Najveća

stopa prirasta ostvarena je 1965. godine (5,99). Najmanja stopa prirasta ostvarena je upravo

2010. godine te se i dalje kontinuirano povećava.

U nastavku će biti analizirana ekonomska struktura Njemačke, njezino gospodarsko stanje,

zaposlenost i nezaposlenost stanovništva.

2.3. Ekonomska struktura stanovništva

U današnjem svijetu uvelike se mijenja prijašnja stroga razlika između zaposlenosti i

nezaposlenosti, pa ljudi zbog fleksibilnosti rada ili rada kod kuće ne moraju biti stalno

zaposleni a da ipak zarađuju sredstva za život (Krtalić, 1999:165).

4,6

7 5

,24

5,9

9

3,8

7

-0,9

3

-1,8

9

-1,4

2 -0

,75

-1,4

-1,1

4

-2,2

2

-2,7

9

1 9 5 5 . 1 9 6 0 . 1 9 6 5 . 1 9 7 0 . 1 9 7 5 . 1 9 8 0 . 1 9 8 5 . 1 9 9 0 . 1 9 9 5 . 2 0 0 0 . 2 0 0 5 . 2 0 1 0 .

13

Zaposlenost je važna komponenta svakog društva koja osigurava socijalni mir, zadovoljstvo

građana, sprečava socijalne tenzije i nemire te utječe na stopu rasta BDP-a. Za svaku zemlju

poželjno je da ima što veću zaposlenost i što manju nezaposlenost (Krtalić, 1999:166).

U nastavku će biti analizirana zaposlenost i nezaposlenost u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-

2012. godine.

2.3.1. Zaposlenost u Njemačkoj

Zaposlenost je dobrovoljan, institucionalno reguliran, ugovoren odnos razmjene između dvije

strane od kojih jedna želi kupiti, a druga prodati rad, uglavnom za novac. Taj odnos

podrazumijeva prava i obveze na obje strane. Rad se zapravo može gledati kao aktivnost sa

svrhom. Pa prema tome mnoge aktivnosti spadaju rad ali ne uključuju zaposlenje, kao npr.

kućanski poslovi, briga o djeci, učenje i sl. (Krtalić, 1999:165).

Dohodak je rezultat zaposlenosti i iako varira od posla do posla, dovodi do višeg materijalnog

standarda. Što se tiče odnosa razmjene, zaposleni imaju pravo pregovarati o uvjetima

zapošljavanja. Taj odnos uključuje socijalne norme i očekivanja, individualne obaveze,

odgovornost i pritisak da se te obaveze izvrše (Katovčić, 2004:11).

Na tablici 4., je prikazana zaposlenost u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine.

Tablica 4.: Zaposlenost u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine (u tisućama)



Zaposlenost u Njemačkoj većinu promatranog razdoblja bilježi pozitivan rast pa je tako

najveća zaposlenost (u tisućama) ostvarena 2012. godine te se pretpostavlja da će i dalje rasti.

14

Na grafikonu 5., je prikazana zaposlenost u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine.

Grafikon 5.: Zaposlenost u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine

Izvor: Trading economics- http://www.tradingeconomics.com/germany/employed-persons

(20.04.2014.)

Njemačka u promatranom razdoblju od 2000.-2010. godine bilježi konstantan rast

zaposlenosti stanovništva.Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj najniža je od 1991. godina,

odnosno otkako se vodi evidencija za ujedinjenu Njemačku,

2.3.2. Nezaposlenost u Njemačkoj

Nezaposlenost je fenomen koji ne pogađa samo nezaposlenog pojedinca. Ona pogađa i obitelj

nezaposlenog, ali i širu društvenu zajednicu. Sadašnje vrijeme obilježeno je sve većom

automatizacijom i mehanizacijom proizvodnih djelatnosti pa se postavlja pitanje uništava li

primjena tehnologije u proizvodnim procesima radna mjesta.

Suvremene tehnologije skraćuju vrijeme i troškove projektiranja proizvoda, štede živi rad,

podižu razinu produkcije, eliminiraju škart, skraćuju vrijeme potrebno za proizvodnju,

omogućuju brze preinake bez većih troškova te individualizaciju proizvoda.

15

Glavni uzrok nezaposlenosti je nedostatak radnih mjesta na kojima bi se pojedinci mogli

zaposliti. Nezaposlenost se pojavljuje kada je ponuda radne snage veća od potražnje za

radnom snagom. Uzroke rasta nezaposlenosti u razvijenim zemljama treba tražiti u

institucionalnim i drugim strukturalnim promjenama na tržištu rada. Očuvanje visokog

životnog standarda, kojemu zemlje Europe streme, iziskuje velika porezna davanja i veliku

javnu potrošnju kroz programe pomoći nezaposlenima te socijalnu pomoć.

Poslodavci će zaposliti radnike ako prihod od njihovog rada prelazi troškove njihovog

zapošljavanja odnosno iznos radnikove plaće. Što su troškovi zapošljavanja veći, viša je

radnikova plaća te su viši i troškovi rada. U uvjetima visokih troškova rada poslodavci su

obeshrabreni zapošljavati nove radnike. S obzirom na razlike u relativnim iznosima plaća za

različite profile i radna mjesta u različitim državama, ovoj problematici se prilazi s razine

analize iznosa minimalne nadnice. Što je ona viša, viši su i ukupni relativni troškovi rada u

nekoj državi (Škare, 2001:20).

Njemačka je treće najveće gospodarstvo svijeta, odmah iza Sjedinjenih Država i Japana i

jedna je od najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta. Istodobno se Njemačka nosi sa značajnim

ekonomskim problemima i to sa stagnacijom ekonomskog rasta i visokom nezaposlenošću.

Premda je jedna od najvećih izvoznika u svijetu, nezaposlenost je dosegla pred dvije godine

više od pet milijuna ljudi odnosno 12,6 posto radne snage što je najviše od Drugog svjetskog

rata. Tome treba pridodati veliko financijsko opterećenje njemačkog ujedinjenja s godišnjim

transferima od oko 80 milijardi eura.

Pod utjecajem ovih faktora njemačko je gospodarstvo zadnjih nekoliko godina raslo po stopi

od oko 1%. Trenutno se Njemačka bori sa strukturnim problemima u socijalnom sustavu i na

tržištu rada.

Na tablici 5., je prikazana stopa nezaposlenosti u Njemačkoj.

Tablica 5.: Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj

Izvor: obrada autora prema podacima sa stranice Trading economics-

http://www.tradingeconomics.com/germany/employed-persons (20.04.2014.)

16

Njemačka od 2000.-2005. godine bilježi rast stope nezaposlenosti no od 2006. do danas se taj

broj drastično smanjuje, što je vidljivo i na grafikonu 6.

Grafikon 6.: Nezaposlenost u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine


(20.04.2014.)

Kao što je vidljivo na grafikonu 6., najveća stopa nezaposlenosti u promatranom razdoblju od

2000.-2010. godine ostvarena je 2005. godine, dok je stopa nezaposlenosti bila najmanja

početkom 2012. godine.

Kao što je vidljivo u prije analiziranim tablicama i grafikonima najveći problem Njemačke je

sve starije stanovništvo te negativni prirodni priraštaj, odnosno sve manji natalitet. Razlog

takvog pada nataliteta je taj da danas u Njemačkoj godišnje umire skoro 200.000 ljudi više

nego što ih se rodi.Najveća opasnost leži u promjeni dobne strukture stanovnika Njemačke:

2060. godine skoro polovica stanovnika Njemačke bit će starija od 51 godine (ako se

kontinuirano nastavi sadašnja situacija).

Unatoč tome Njemačka je poznata kao industrijska zemlja te mnogi doseljenici poboljšavaju

demografsku situaciju zemlje.

17

3. RAZVOJNA OBILJEŽJA NJEMAČKE

Niti jedna druga industrijska zemlja na svijetu nema toliko razvijen srednji sloj i toliko puno

uspješnih obiteljskih poduzeća, kao Njemačka. Takva poduzeća zapošljavaju maksimalno 500

radnika. Četiri od pet njemačkih industrijskih poduzeća u obiteljskom su vlasništvu (Ćosić,

Fabac, 2001:520).

Devedeset posto svih izdataka za istraživanje i razvoj u Njemačkoj otpada na industrijska

poduzeća. U ostalim industrijskim zemljama u Europi taj broj u prosjeku iznosi oko

sedamdeset posto. Na temelju tih podataka se može zaključiti da je Njemačka imala izuzetno

uspješno razvojnu strategiju te se postavlja pitanje- koja je formula takvog gospodarskog

uspjeha?

U nastavku će biti analizirane karakteristike razvoja Njemačke. Razvojna strategija Njemačke

od 2000.-2009. godine te prednosti i nedostaci te razvojne politike. Također će biti detaljnije

analizirani nositelji njemačke razvojne politike.

3.1. Obilježja razvoja gospodarstva Njemačke u razdoblju 2008.-2012.

godine

Ključ za ekonomski uspjeh i gospodarski rast ovisi prije svega o mogućnostima nacije da

stvori nove vrijednosti i dobra, te poboljša kvalitetu postojećih. Glavni ciljevi gospodarskog

razvitka odnose se na povećanje dobra i blagodatiu društvu. Riječ je o ciljevima poput ovih

(Ćosić, Fabac, 2001:516):

· porast proizvodnosti,

· rast životnog standarda,

· bolja socijalna i zdravstvena skrb,

· visoka zaposlenost,

· veći izvoz,

· konkurentnost ekonomije.

Kreiranje vizije poželjne budućnosti nacije mora biticilj planiranja nacionalnog razvitka.Ideja

razvitka podrazumijeva izvjesne strukturne promjene u ekonomijipomak u korištenju

dostupnih resursa za proizvodnju od jednih dobara prema drugima. On se odnosi na to da

zajednica pribavlja određene političke, društvene, kulturne karakteristike koje rezultiraju

18

timeda je većina pojedinaca u mogućnosti stvoriti sebi željene prilike i realizirati životne

ciljeve (Ćosić, Fabac, 2001:517).

Uz porast kapitalne opremljenosti rada, na privredni razvitak poseban utjecajima i tehnički

napredak. Neki stariji modeli rasta tretirali su tehnološki napredakkao egzogenu varijablu. U

neoklasičnom modelu rasta mali dioekonomskog rasta može se pripisati faktoru rada, a jedan

se dio odnosi na faktorkapitala. Veliki je ostatak pripisan tehnološkom progresu, koji je ovdje

tretirankao egzogena varijabla, tzv. Solow ostatak (residual).

Na početku osamdesetih godina napredak u tehnologijama počeo se tretiratikao dio

ekonomske teorije. Skup različitih teorijskih i empirijskih radova pojaviose kao nova

endogena teorija rasta.Za razliku od neoklasične teorije, naglasak jena tome da ekonomski

rast postoji kao endogeni ishod (outcome) dinamičkogekonomskog sistema, a ne kao

posljedica djelovanja neke mistične sile izvana.Endogena teorija rasta postulira nekoliko

kanala kroz koje tehnologija, ljudskikapital i stvaranje novih ideja omogućuju utjecajne veze

prema varijabli ekonomskog rasta (Srića, Spremić, 2000:189).

Njemačka je najveća nacionalna ekonomija u Europi, četvrta po veličini od nominalnog BDP-

a u svijetu, a peta po BDP-u (PPP) u 2008. Od doba industrijalizacije, zemlja je bila inovator,

nositelj sve više globalizirane ekonomije (Princeton-

https://www.princeton.edu/~achaney/tmve/wiki100k/docs/Economy_of_Germany.html,

preuzeto 10.06.2014.).

Razvojna obilježja Njemačke povezana su sa činjenicom da je Njemačka vodeći izvoznik

strojeva, vozila, kemikalija i opreme za kućanstvo te da država koristi visoko kvalificiranu

radnu snagu u svim poslovnim i organizacijskim sustavima.

Sa ekonomskim indikatorima u odličnom stanju, Njemačka je danas jedan od vrlo rijetkih

europskih izuzetaka ekonomskog razvoja koji počiva na visokoj konkurentnosti izvozno

orijentiranih poduzeća.Prednost njemačkih izvoznika se zasniva, prije svega, na kvaliteti

proizvoda, a ne na niskoj cijeni. Značajan doprinos izvoza rastu njemačkog bruto društvenog

proizvoda (BDP) je i učinio da Njemačka danas ima jedan od najvećih godišnjih BDP-a po

stanovniku, da ima izuzetno niske stope inflacije i nezaposlenost, te da i dalje predstavlja

željenu destinaciju milijuna radnika širom svijeta.Njemačka i dalje nastavlja biti ekonomski

model Europske unije (EU), koji je iznimka načinu funkcioniranja većine drugih zemalja

članica.

Za razliku od većine zemalja koje svoj ekonomski rast ostvaruju rastom izvoza, Njemačka

uspijeva od 2010. godine imati ekonomski rast koji je, pored izvoza, izuzetno podstaknut i od

19

strane domaće potražnje.Štoviše, od 2011. godine, nakon gotovo desetljeća pauze, plaće

počinju rasti u Njemačkoj, što je posebno primjetno u industriji, koja čini 23 posto njemačkog

BDP-a, što je čak dva puta više nego naprimjer u Francuskoj.

Industrija je osnovica njemačke ekonomije i tako značajna stopa udjela industrije u BDP-u

objašnjava i važnost izvoza za njemačku ekonomiju. Tržišta za kvalitetne i specijalizirane

proizvode njemačkih industrija se sve češće nalaze i izvan EU-a.Konkurentnost njemačke

ekonomije se zasniva na nekoliko principa i karakteristika, a to su:

· kvaliteta,

· pouzdanost,

· inovativnost.

Konkurentnost se zasniva i na mreži malih i srednjih poduzeća koja su posebno uspješna,

efikasna i izvozno orijentirana. Navedene karakteristike konkurentnosti dozvoljavaju

njemačkoj industriji da izbjegne konkurenciju po pitanju troškova, zahvaljujući vrhunskoj

kvaliteti proizvoda, što njemačkom gospodarstvu dozvoljava najveće plaće u industriji, u

odnosu na ostatak svijeta te se i primanja radnika dodatno povećavaju.

Njemačka industrija je uspjela postići da kriterij odabira većine njenih proizvoda bude

kvaliteta, a ne cijena. Na taj način, značajan broj konkurenata iz zemalja u razvoju više nisu

direktna prijetnja njemačkim poduzećima jer se bore primarno cijenom, a ne kvalitetom.

Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je

u Njemačkoj sa 11,5 posto pala na manje od šest posto na početku 2012. godine. Ovako

niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada (DW-

http://www.dw.de/natalitet-u-njema%C4%8Dkoj-u-daljnjem-padu/a-4526308 preuzeto

25.04.2014.).

Međutim, gospodarska situacija nije uvijek bila ovako povoljna za njemačku industriju, jer su

njemačka poduzeća krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća bila u velikim problemima

zbog međunarodne konkurencije te su gubile tržišne bitke, a konkurentnost je bila počela

također opadati.

20

3.2. Razvojna strategija Njemačke od 2008.-2012. godine

Njemačka je bila primorana u potpunosti prilagoditi svoj ekonomski sustav novim izazovima i

prijetnjama na svjetskom gospodarskom tržištu te je uspjela provesti reforme sa kojima se

danas bori većina zemalja članica Evropske unije i šire (Kasapović, 2008:133).

U zadnjih desetak godina znatno su smanjeni troškovi zdravstvenog osiguranja i naknade za

nezaposlenost, smanjeni su i doprinosi, te su na taj način rasterećeni poslodavci, revidirana je

i prilagođena legislativa koja se tiče tržišta rada, pomjerena je granica odlaska u mirovinu,

itd.Istovremeno, Vlada je provela određeni broj strukturalnih reformi i investiranja u pojedine

sektore koji su danas učinili cijelu njemačku industriju konkurentnijom- značajna ulaganja su

otišla u obrazovanje, nauku i istraživanje (Erceg, Prester, 2007:79).

Na taj način su 2008. godine njemačke kompanije bile spremne kvalitetno odgovoriti

ogromnoj potražnji, koja je krenula prvenstveno iz Kine i ogromnom apetitu i narudžbama za

njemačkim luksuznim automobilima.Pokazana inteligencija donosioca odluka i ključnih

aktera njemačke ekonomije se ogleda upravo u anticipaciji, jer Njemačka nije čekala dužničku

krizu iz 2009. godine, niti da bude na rubu bankrota, da bi provela ispravne i kvalitetne

ekonomske reforme sa dugoročno pozitivnim posljedicama. I upravo je to ono što je razlikuje

od većine drugih zemalja.

Iako njemačka poduzeća nisu direktno pretrpila previše negativnih posljedica, one i dalje

ostaju izložene ranjivosti njihovih ekonomskih partnera iz drugih zemalja EU-a, u kojima je

potražnja oslabila u 2012 godini.

Za razliku od razvojne strategije SAD-a i Velike Britanije čija strategija prvenstveno leži u

ekonomskom upravljanju, razvojnu strategiju Njemačke karakterizira dugoročna strategija

rasta, bez obzira na moguće pozitivne pokazatelje kratkoročne strategije.

Ekonomski sustav je veoma važan za uspjeh nekog gospodarstva. To je ono što stvara uvjete

za gospodarske aktivnosti neke zemlje. U Njemačkoj, ovaj sustav je socijalno tržišno

gospodarstvo- s jedne strane, se temelji na kapitalističkoj konkurenciji, ali s druge strane još

uvijek dopušta državiosiguranje korektivnih mjera.

Na tablici 6., je prikazan BDP Njemačke od 2000.-2012. godine.

21

Tablica 6.: BDP Njemačke od 2000.-2012. godine (u mil. eura)

2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010. 2012.

Njemačka 1886,4 1880,9 2423,8 2766,3 3323,8 3298,22 3628,1

Izvor: obrada autora prema podacima sa stranice Trading economics-

http://www.tradingeconomics.com/germany/employed-persons (20.04.2014.)

Njemačka je od 2000.-2012. godine bilježila kontinuirani rast BDP-a. Najmanju BDP-e

promatranog razdoblja bio je 2002. godine dok je najveći BDP-e 2012. godine.

Na grafikonu 7. je prikazan BDP Njemačke po stanovniku od 2008.-2012. godine.

Grafikon 7.: BDP Njemačke po stanovniku od 2008.-2012. godine


(20.04.2014.)

Na grafikonu 7., je prikazano da je BDP po glavi stanovnika u Njemačkoj ekvivalent za 303

posto od svjetskog prosjeka. BDP po glavi stanovnika u Njemačkoj iznosi u prosjeku

27.551,16 USD od 1970. do 2012. godine, dosegnuvši vrhunac od 37.479,11 USD u 2012.

godini.

Njemačka industrija značajno doprinosi činjenici da Njemačkoj ide dobro unatoč kriznim

vremenima. Četvrtina ukupne ekonomske izvedbe u Njemačkoj ide na račun industrije. Jer

tvrtke pod "Federacijom njemačke industrije" (BDI) zapošljavaju više od osam milijuna ljudi

u Njemačkoj.

22



radnika. Četiri od pet njemačkih industrijskih poduzeća u obiteljskom su vlasništvu.

Njemački proizvodi i dan danas su traženi u cijelom svijetu, prije svega u zemljama u razvoju:


prerađivačke industrije, koja je visoko inovativna. Devedeset posto svih izdataka za

istraživanje i razvoj u Njemačkoj otpada na industrijska poduzeća. U ostalim industrijskim

zemljama u Europi taj broj u prosijeku iznosi oko sedamdeset posto.

Na grafikonu 8., je prikazan BDP od 2008.-2012. godine.

Grafikon 8.: BDP Njemačke od 2008.-2012. godine


(20.04.2014.)

Kao što je vidljivo na grafikonu 8., bruto domaći proizvod (BDP) je u Njemačkoj bio vrijedan

3.600,80 milijardi američkih dolara 2012. godine. BDP Njemačkeje dosegao najveću razinu

od 3.623,70 milijardi USD 2008. godine, godine koja se smatram godinom početka recesije.

Na grafikonu 9., je prikazan godišnji rast BDP-a Njemačke od 2008.-2012. godine.

23

Grafikon 9.: Godišnji rast BDP-a Njemačke od 2008.-2012. godine


(20.04.2014.)

Godišnja stopa rasta BDP-a u Njemačkoj u prosjeku raste1,30 posto, dosegnuvši najveću

stopu od 5,20 posto u prvom tromjesečju 2011, a rekordno nisku razinu od -6,80 posto u

drugom tromjesečju 2009.

Njemačko tržište rada bilježi iznenađujuće dobre rezultate- preživjelo je recesiju, a u vrijeme

gospodarskog oporavka bilježi pad nezaposlenosti. Njemačka razvojna strategija temelji se na

demografiji i statistici.

Veliku pomoć u izlasku Njemačke iz recesije imala je činjenica da su se kod prošlih kriza

tvrtke trudile riješiti svojih radnika, posebice starijih radnika. Ovaj put situacija je bila

drugačija.

Poduzeća su u ovoj krizi ustrajala na očuvanju svakog radnog mjesta te je broj zaposlenih

ostao stabilan. Mnogo im je pomogao veliki broj prekovremenih sati. Mnoge druge tvrtke

primijenile su ovaj model te su uspjele zadržati svoje zaposlenike. Pravi pogodak pak bilo je

uvođenje skraćenog radnog vremena. Taj dovitljiv potez spasio je na tisuće radnih mjesta. U

trenucima najveće krize skraćeno je radilo milijun i pol radnika, sada ih tako radi svega

400.000 te se taj broj i dalje smanjuje. Presudno kod ovog modela je da tvrtke mogu zadržati

zaposlene bez velikih troškova za plaće.

No nije samo skraćeno radno vrijeme pomoglo u očuvanju radnih mjesta. Demografske

promjene na neki su način prisilile poslodavce da zadrže svoje radnike. Demografija i

statistika imale su poprilično veliki utjecaj na smanjenje broja nezaposlenih.Prošle godine oko

sto tisuća zaposlenih nestalo je iz statistika nezaposlenih- naime, otišli su u mirovinu. To nije

24

nikakvo čudo, ali u bilanci Zavoda za zapošljavanje izgleda odlično. Čudnovata nije ni brojka

od oko deset tisuća nezaposlenih koje su vlasti jednostavno prestale ubrajati u statistike. To se

odnosi na nezaposlene koji su posao tražili preko privatnih posrednika. Sada se ti podaci

uopće ne navode. Bez tih i nekih drugim promjena broj nezaposlenih trebao bi biti znatno

veći.

3.3. Prednosti i nedostaci razvojne strategije Njemačke

Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je

u Njemačkoj spala sa 11,5 posto na manje od šest posto na početku 2013. godine. Naravno,

fleksibilnije tržište rada i lakši uvjeti za angažiranje i otpuštanje radne snage, kao što je slučaj

u Njemačkoj, imaju i drugu, manje svijetlu, stranu medalje.

Danas, 15,6 posto Nijemaca, što predstavlja 12,6 miliona osoba, živi ispod praga siromaštva u

toj zemlji (940 eura) što je veoma blizu prosjeku navedenog indikatora za sve članice

Evropske unije,16,4 posto (OECD library- http://www.oecd-ilibrary.org/economics/country-

statistical-profile-germany_20752288-table-deu preuzeto 10.06.2014.).

Došlo je do značajnog rasta nejednakosti među radnom snagom, posebno u sektoru usluga,

gdje se povećao broj radnih mjesta sa niskim primanjima.Jedna od karakteristika njemačke

ekonomije jeste i rast plaća, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.Očekuje se da će rast

plaća potrajati cijelo desetljeće, jer polako raste, odnosno vraća se, pregovaračka moć

sindikata i radnika uslijed demografskih karakteristika Njemačke i nedostatka nekoliko profila

radnika.

Dolazi i do određenih ideoloških promjena koje postaju bliže ljevičarskim težnjama i

ekonomskom modelu, jer nakon dugog niza godina tokom kojeg je rast plaća bio zaleđen,

radnici i sindikati danas traže sve više i žele postepeno nadoknaditi ono što smatraju da im

privrednici i država duguju po pitanju kvaliteta života ili kupovne moći.

Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu

ukoliko želi sačuvati stečene prednosti. Ekonomski rast će i dalje biti veoma ovisan izvozu, a

ukoliko situacija ostane kakva jeste, njemačka ekonomija sada nema posebnih razloga za

brigu, za razliku od većine drugih članica Europske unije (OECD library- http://www.oecd-

ilibrary.org/economics/country-statistical-profile-germany_20752288-table-deu preuzeto

10.06.2014.).

25

Na grafikonu 10., je prikazano stanje izvoza Njemačke od 2008.-2012. godine.

Grafikon 10.: Stanje izvoza Njemačke od 2008.-2012. godine


(20.04.2014.)

Na grafikonu 10., je vidljivo da je izvoz u Njemačkoj u prosjeku 26.438,97 milijuna eura,

dosegnuvši maksimum od 99.117,97 milijuna eura u listopadu 2012. godine. Njemačka

redovito u svijet izveze više nego što uveze. Ipak, u posljednjih deset godina jaz između

izvoza i uvoza sve je veći. U 2007. godini dosegao je rekordnu razinu (195 milijardi eura).

Izvoz je klasična strategija nastupa na inozemnim tržištima putem prodaje proizvoda i usluga

na tržištima izvan nacionalnoga. Prodaja, prijevoz, osiguranje u prijevozu i plaćanje posebno

su regulirani jer je kupac u drugoj državi. Proizvodi se moraju registrirati na carini pri izlazu

iz domaće zemlje (iz čega proizlazi priljev deviza) i pri ulazu u odredišnu zemlju (pri čemu se

podmiruju fiskalne obveze i proizlazi obveza plaćanja u inozemstvo). Kao klasična strategija

međunarodnog marketinga izvoz je početak suradnje jednog nacionalnog poduzeća s

inozemstvom.

Na grafikonu 11., je prikazan uvoz Njemačke od 2008.-2012. godine.

26

Grafikon 11.: Uvoz Njemačke od 2008.-2012. godine


(20.04.2014.)

Uvoz u Njemačku se u promatranom razdoblju kontinuirano povećava. Prema podacima

statističkog ureda, njemački uvoz porastao je na najvišu razinu od ujedinjenja a izvoz se

smanjio. Ti podaci signaliziraju jačanje domaće potražnje u najvećem europskom

gospodarstvu. Uvoz je porastao jer potrošači više troše i poduzeća više ulažu. Trend bržeg

rasta uvoza od izvoza trebao bi se nastaviti.

To je dobar znak za domaću potražnju i pomaže zemljama eurozone da izađu iz krize uz

pomoć izvoza.

Prema studiji Deutsches Institut fuerWirtschaftsforschung (DIW), Njemačkog instituta za

istraživanje gospodarstva, u ekonomski najmoćnijoj državi Europske unije najveći je jaz

između bogatih i siromašnih. Naime u 2012. godini se sveukupno bogatstvo svih Nijemaca

procjenjivalo na 6,3 bilijuna eura, no prosječan dohodak iznosi tek 17 tisuća eura. To

konkretno znači da 50 posto ljudi ima veće godišnje prihode od 17 tisuća eura dok ih 50 posto

ima manje, što baš i ne govori najbolje o tzv. socijalnom tržišnom gospodarstvu kakvo

promovira njemačka politika, napose vladajući demokršćani. Svatko tko pak ima godišnje

više od 820 tisuća eura pripada skupini od jedan posto najbogatijih Nijemaca (OECD library-

http://www.oecd-ilibrary.org/economics/country-statistical-profile-germany_20752288-table-

deu preuzeto 10.06.2014.).

27

Studija DIW-a pokazuje da još uvijek postoje i velike razlike između zapada i istoka

Njemačke; na području bivšeg DDR-a prosječni godišnji prihod samo je 8.000 eura dok je na

zapadu države 21 tisuću eura. Ipak, istočna se Njemačka ekonomski nalazi u boljem stanju

nego 2007, s obzirom na povećanje prosječnog prihoda i broja zaposlenih (OECD library-



3.4. Nositelji njemačke razvojne politike

Razvojna politika, kao dio opće poslovne politike, pod utjecajem je nizarazličitih uvjeta ili

faktora. Razvojna politika ima svoje specifičnosti jer svi privredni subjekti u svijetu teže

razvoju, jer onaj tko ne unosi nove spoznaje u svoje poslovanje, tko sene razvija, taj će

sigurno svojom statičnošću doći u položaj nazadovanja. Kadnekadržava nijezadovoljna s

postojećim stanjem, ako se ne služi novimspoznajama, ne uvodi inovacije, zasigurno će

zaostati u gospodarskom razvoju (Samuelson, 1992:213).

Ključni nosioci njemačke razvojne politike su:

· Savezna vlada,

· Parlament,

· mala i srednja poduzeća,

· industrija.

Trenutno se Njemačka bori sa strukturnim problemima u socijalnom sistemu i na tržištu rada.

Stopa nezaposlenosti iznosila je krajem 2008. godine 9,4% u zapadnom dijelu te čak 17% u

pet istočnonjemačkih pokrajina. Ipak, prognozira se daljnji pad nezaposlenosti koji će se

nastaviti unatoč nedavnim znakovima usporavanja privrednog rasta (OECD library-



U cilju povećanja međunarodne konkurentnosti Njemačke početkom 2008. godine je

uslijedila reforma poreznog sustava. U periodu od 1994. do 2003. godine u Njemačkoj su

ostvarena strana ulaganja u ukupnom iznosu od 387 milijardi eura. Važna konkurentska

prednost su pri tome kvalifikacija kadrova. U međunarodnim razmjerima priznatakvaliteta

28

obrazovanja temelji se na dvojnom sistemu školovanja koji spaja praktičnu nastavu u

poduzećima sa školskom edukacijom (OECD library- http://www.oecd-


10.06.2014.).

Daljnji znak rasta njemačkog gospodarstva leži i u činjenici da strani ulagači odnedavno drže

većinski udio u vodećih 30 njemačkih kompanija koje kotiraju na burzi. Njihov udio skočio je

sa 20 posto na 53 posto (OECD library- http://www.oecd-ilibrary.org/economics/country-


Ipak, njemačkegospodarstvo se nalazi na uzlaznoj putanji. Širom svijeta Nijemci investiraju u

industriju, prije svega u zemljama u razvoju, a u izvozu se bilježe rekordni iznosi.

Sadašnji uvjeti za izbalansiran proračun u Njemačkoj su povoljni: rast gospodarstva veći je od

prosjeka eurozone, domaće tržište više pridonosi gospodarskom rastu, a izvoz je u porastu.

Njemačka je jedna od zemalja koje imaju koristi od globalizacije zbog konkurentne industrije

te snažnog malog i srednjeg poduzetništva.No, konkurentnost se mora održati održavanjem

inovativnosti. Svojom strategijom o visokoj tehnologiji njemačka savezna vlada tome daje

posebnu važnost. Za Njemačku mora vrijediti da niti jedna dobra ideja ne smije ostati

neiskorištena, da sve mogućnosti moraju iskoristiti. Zato je kod sadašnjih dogovora o

proračunu važno da se misli na budućnost. To ne znači samo da se ne stvaraju novi dugovi

nego i da se dalekosežno i s mudrošću gleda na budućnost zemlje. Njemačka savezna vlada

planira ulaganje u četiri područja koja su usmjerena na budućnost:

· obrazovanje i znanstveno istraživanje,

· prometna infrastruktura,

· opskrba energijom,

· digitalizacija.

Svaka zemlja koja svojim građanima želi osigurati blagostanje treba gospodarski rast i

inovacije te mora biti sposobna da se globalno dokazuje u poštenom tržišnom natjecanju.

Međutim, Njemačka ima i jednu dodatnu zadaću- svladavanje demografskih promjena koje će

imati snažne posljedice na svijet rada.

Stoga je osiguranje stručne radne snage važna zadaća. S jedne strane, mora se učiniti sve da se

nastavi trend da starija stručna radna snaga ostaje u svijetu rada. S druge strane, boljim

usklađivanjem obitelji i posla žene moraju dobiti više mogućnosti u svijetu rada. Još je više

29

žena potrebno na vodećim položajima. Budući da gospodarstvo dosad nije poduzelo

inicijativu da se to promijeni, njemačka savezna vlada donijet će zakonsko rješenje u vezi s

time.

Za njemačku je vladu važno uvođenje minimalnog osobnog dohotka, novog mirovinskog

paketa, reforma sustava socijalnog osiguranja za njegu te bolja integracija migranata.

30

4. NJEMAČKA GOSPODARSKA KRIZA U OKVIRU

SVJETSKOG GOSPODARSTVA

Globalna financijska tržišta su pod najvećim pritiskom u posljednjih nekoliko desetljeća. Ono

što je započelo povećanim gubicima na američkim drugorazrednim hipotekama raširilo se

izvan granica Sjedinjenih Američkih Država i izvan hipotekarnog tržišta. Raspon rizika je

skočio, u nekim tržišnim segmentima likvidnost je presušila, a velike financijske ustanove

priznale su značajne gubitke (Radošević, 2010:71).

Da bi se rast održao u SAD-u, a da se pritom ne zadire u raspodjelu bogatstva, trebalo je

održati potražnju ne povećavajući dohotke, što je značilo poticati srednju klasu na

zaduživanje: američko je društvo implicitno donijelo takvu odluku početkom osamdesetih

godina prošlog stoljeća, uvodeći kreditne kartice za tekuću potrošnju te specifične hipotekarne

zajmove za kupnju stambenog prostora. Potrošački se kredit (koji je služio za financiranje

tekućih troškova, ali i automobila, školovanja djece, zdravstvenih te troškova godišnjeg

odmora) intenzivno reklamirao: američko kućanstvo poštom je primalo ponude za kreditne

kartice prosječno jednom tjedno (Radošević, 2010:71).

Kreditne ustanove, kao i političke vlasti poticale su kućanstva na sve veće zaduživanje,

zahtijevajući mjesečnu otplatu od svega 2-3% ukupnog duga. Gotovo trećina američkih

kućanstava na taj je način na kreditnim karticama gomilala dugove veće od 10 000 dolara.

Hipotekarno kreditiranje također je bilo strateško gospodarsko – političko pitanje. Započelo je

razvijanje hipotekarnih kredita, pri čemu je došlo do diferencijacije u kvaliteti zajma s

obzirom na mogućnosti zajmoprimca. Zajmoprimcima s najgorom „poviješću otplata“

ponuđeni su subprime hipotekarni ugovori s progresivnom kamatnom stopom na iznos koji je

ponekad mogao premašivati cijenu nekretnine.Mnogi su smatrali da se na taj način podržava

gospodarski rast u cjelini, jer se potiče stanogradnja, a usput se rasterećuju i primanja, pa je

moguće trošiti i na druga dobra i proizvode. Takva ekonomija zaduživanja odgovarala je

bankama, vladi, industrijama, ali i samim zaposlenicima.Poduzeća i kućanstva su se jednako

zaduživala, svjesno se upuštajući u rizike (OECD library- http://www.oecd-


10.06.2014.).

31

Bivša i sadašnja američka administracija nisu uspjele zaustaviti pad privrede tehničkim, to

jest monetarnim i fiskalnim, mjerama kao što su na primjer tiskanje novca ili sniženje

kamata.Problemi na američkom hipotekarnom tržištu uznemirili su globalnu ekonomiju jer se

naglo povećalo tržište drugorazrednih hipoteka. Do toga je došlo zbog popuštanja standarda

pozajmljivanja (Radošević, 2010:72).

U nastavku će biti pojašnjeni uzroci gospodarske krize u Njemačkoj te karakteristike

gospodarske krize u Njemačkoj.

4.1. Uzroci gospodarske krize u Njemačkoj

Zbog kolapsa velikih financijskih institucija u SAD-u kriza se brzo proširila po cijelom

svijetu te je rezultirala problemima i u europskom bankarskom sektoru. Sukladno kolapsu

financijskog sektora na vrijednosti su izgubile mnoge dionice i dobra. Kriza je dovela do

nelikvidnosti i smanjenja poluga kojima se koriste financijske institucije osobito u SAD-u i

Europi. Svjetski politički lideri, ministri financija i guverneri narodnih banaka koordinirali su

svoje napore kako bi ublažili efekte krize i smirili ulagače (Radošević, 2010:73).

Takva politika nije naišla na plodno tlo zbog stalnog mijenjanja krize koju je teško pratiti.

Također, pojavio se problem na deviznom tržištu zbog bijega velikog broja investitora prema

jačim valutama kao što su jen, dolar i švicarski franak. Takvi trendovi doveli su mnoge

ekonomije u razvoju u nepovoljan položaj i natjerale ih da zatraže pomoć od MMF-a.

Iako se pojmovi recesija, kriza, depresija, i stagnacija često u medijima koriste kao sinonimi,

oni za ekonomsku znanost imaju bitno različito značenje. Intenzitet poteškoća mjeri se na

skali od stagnacije, preko recesije, do depresije, a tek u konačnici može se govoriti o krizi.

Stagnacija je, dakle, prva faza u kojem su stope rasta niže nego u prethodnom razdoblju. S

druge strane, recesija označava pad ekonomske aktivnosti, odnosno pad zaposlenosti,

industrijske proizvodnje, trgovine, i dohodaka. Stroga definicija određuje recesiju kao silaznu

putanju bruto domaćeg proizvoda tijekom dva uzastopnatromjesečja, no stručnjaci se ne

pridržavaju nužno ove definicije i dopuštaju iznimke. Jednostavnije rečeno, recesija

obilježava znatan pad ekonomske aktivnosti vidljiv u različitim dijelovima gospodarstva koji

traje više mjeseci (Alajbeg, Bubaš, 2008:67).

Teška recesija, koja traje dugo i uključuje pad BDP-a u iznosu većem od 10% naziva se

depresijom. Poznata je velika povijesna depresija brojnih gospodarstava koja je u SAD

započela 1929, a završila tijekom 1930-tih. U Americi je tada 13 milijuna ljudi ostalo bez

32

posla, propalo je preko 9 tisuća banaka, a industrijska je proizvodnja pala za 45% u samo 4

godine. No, ni to se još ne naziva krizom- kriza predstavlja kolaps sustava, kakav se dogodio

primjerice u Argentini od 1999. do 2002. Intenzitet ovih neprilika ukazuje kako valja biti

ponešto oprezan pri izboru termina za opis ekonomskih teškoća (Mishkin, Eakins, 2005:89).

Uzroci recesija u Njemačkoj nalaze se u:

· poslovnoj i potrošačkoj klimi,

· stanju i kretanjima na tržištu kapitala,

· padu industrijske proizvodnje,

· deficitu platne bilance,

· vanjskom dugu,

· proračunskom deficitu.

Rješenje prethodno navedenih problema zahtijeva vrlo nepopularne mjere (npr. smanjivanje

plaća - što bi dovelo do socijalnih tenzija, ili smanjivanje poreza - što bi „zakinulo“ brojne

koji dobivaju plaće ili druga primanja iz proračuna).

Neki od mogućih rješenja koje je Njemačka poduzela su:

· veći nadzor rejting agencija,

· veću regulaciju spekulativnih hedge fondova i drugih prethodno neuređenih

financijskih proizvoda,

· definicija evaluacije standarda za složene financijske proizvode,

· povećanje tampon kapitala financijske institucije,

· usklađivanje i revizija računovodstvenih pravila,

· orijentacija poticajnih sustava za managere u srednjoročne ciljeve,

· zaštita od nelojalne konkurencije u poreznim oazama,

· osnaživanje Međunarodnog monetarnog fonda i

· bolja zaštita potrošača kroz transparentne informacije.

Njemačka i Francuska, dvije najveće europske ekonomije, službeno su izašle iz recesije u

kolovozu 2009. godine. Obje su zemlje u drugom kvartalu 2009. godine ostvarile ekonomski

rast od 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje, što je bio važan iskorak nakon uzastopnog

pada BDP-a proteklih 12 mjeseci.

33

4.2. Karakteristike gospodarske krize u Njemačkoj

Iako se u početku mislilo kako će SAD snažnim reagiranjem u vidu monetarne ekspanzije

spriječiti prelijevanje krize na ostatak svijeta, to se nije dogodilo. Najveće posljedice osjeća

Europa čiji su investitori godinama ulagali u SAD. Bitan trenutak kada je nastupilo

prelijevanje krize na ostatak svijeta bio je trenutak kada su se burzovni i tržišni indeksi razišli.

Početak kolovoza 2007. godine je razdoblje koje će ostati zapamćeno kao trenutak kada je

kriza likvidnosti pogodila sva razvijena tržišta. Velike su banke zbog neizvjesnosti u pogledu

visine i lokacije gubitaka u vezi s hipotekarnom krizom de facto prestale kreditirati jedna

drugu.

Primjerice, islandski bankovni sektor je u potpunosti bankrotirao te je nacionaliziran, a

državni je proračun ostao prazan. Irska ekonomija, donedavno ponos Europske Unije i primjer

ubrzanog razvoja, pala je na koljena zbog ogromnih gubitaka koji su njeni investitori ostvarili

na američkom tržištu, te kroničnog nedostatka, do tada izdašnih, američkih investicija u Irsku.

U problemima su se našle i nove članice Europske Unije poput Estonije, Mađarske i

Slovenije.

Problemi zemalja sa namirivanjem obveza još uvijek nisu riješeni, a nisu mimoišli ni

visokorazvijene zemlje kao što je Njemačka, premda ne u tolikom opsegu. Potreba za stranom

financijskom pomoći je bila najznačajnija zemljama Jugoistočne Europe. Za osiguranje

devizne likvidnosti, pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda zatražile su Bosna i

Hercegovina, Srbija te Rumunjska. Prva zemlja koja je zatražila pomoć bila je Mađarska.

Od početka krize mnogi se ekonomisti pitaju kako to da proces poput diverzifikacije rizika

kroz proces sekuritizacije, koji je prvotno trebao imati pozitivan učinak prihvatljiv na

svjetskoj razini, postaje uzrokom suvremene financijske krize. U početku se smatralo kako je

uzrok krize smanjena likvidnost. Međutim, nakon milijardi dolara koje su puštene u optjecaj

kako bi se bankovni sustav učinio ponovno likvidnim, to nije postignuto. A. Ubide napominje

kako postoje navodi koji govore o tome kako je današnja situacija nastala kombinacijom

smanjenja vrijednosti svjetskog kolaterala, rješavanja dugova, ponovnog posredovanja i

nesklonosti riziku (Ubide, 2007:45).

S obzirom na prethode financijske krize, može se zaključiti kako one neće zauvijek nestati te

da će uvijek doći i doneke nove krize. Unatoč postojanju intenzivnog nadzora državnih

34

institucija krize se stalno pojavljuju. Naime, financijski službenici koji prate krize

kontinuirano se trude naći sve slabosti sustava koji su utjecali na stvaranje iste, kao i njezine

posljedice (Ubide, 2007:45).

Potreba regulacije svjetskog financijskog tržišta nužna je za održavanje funkcije tržišta.

Tržište je mjerilo vrijednosti, a regulacija je nužna i za ostvarenje globalnog ekonomskog

rasta. Za ostvarenje ovih ciljeva potrebno je ukloniti uzroke, a ne posljedice koje su nastale

nakon krize (Ubide, 2007:46).

Financijska kriza uzima veliki danak kako u razvijenim tako i u novim europskim

gospodarstvima, zbog globalne naravi šokova koji su potresli i financijski sektor i realno

gospodarstvo te zbog snažnih regionalnih i globalnih trgovinskih veza Europe. Snažniji

gospodarski oporavak zahtijevat će snažnije političke akcije uz učinkovitu koordinaciju na

europskoj razini.

Gospodarsko opadanje postalo je globalna, sinkronizirana recesija. Otežani financijski uvjeti,

pad bogatstva i velika nesigurnost izazvali su oštar pad svih vrsta narudžbi. Taj pad narudžbi

doveo je do nezapamćenog kolapsa u trgovini: izvoz u eurozoni pao je na godišnjoj razini za

26 posto u posljednjem tromjesečju 2008. Pad narudžbi i cijena sirovina, znatno su smanjili

inflaciju u razvijenim zemljama i umanjili zabrinutost od inflacije u mnogim novim

gospodarstvima, navodi MMF. Zbog snažne gospodarske integriranosti Europe, prosječen rast

u 2008. usporen je u podjednakoj mjeri u razvijenim i novim gospodarstvima, no postoje

značajne razlike među zemljama. Kao posljedica financijske krize javlja se recesija, koja je u

svom većem ili manjem obujmu, zahvatila cjelokupno svjetsko ekonomsko područje (IMF-

http://www.imf.org/external/index.htm, 07.07.2014.).

Prije krize na tržištima je vladala optimistička atmosfera. Tržište nekretnina je sve više

stjecalo vrijednost. Cijene nafte su shodno porastu potražnje bile u stalnom povećanju. U

mjesecu julu cijena nafte po barilu dostigla je 147 dolara. Porast cijena nafte odrazio se i na

porast cijena prehrambenih proizvoda uslijed suše a to je preraslo u krizu. Kako su cijene

stambenih objekata u SAD-u bile u porastu, banke su pružanjem kredita na ovom polju

planirale profitirati. Ovim kreditima su se čak mogli koristiti i klijenti koji su posjedovali

slabu moć plaćanja. Oni koji su putem kredita postali vlasnici stambenih objekata nakon rasta

vrijednosti stambenog objekta, kao garanciju su pokazivali dodatnu vrijednost stambenog

objekta i tako uzimali novi kredit (IMF-http://www.imf.org/external/index.htm, 07.07.2014.).

35

Na primjer ukoliko je kuća u vrijednosti od 10.dolara kupljena u potpunosti od kredita, porast

vrijednosti stambenog objekta u iznosu od 51% vrijednost kuće povećava na 15 hiljada

dolara, tako da je klijent kao garanciju pokazivao dodatnih pet hiljada dolara na osnovu kojih

je mogao da uzme novi kredit. Banke koje su nudile kredite, ne čekajući isplatu kredita, kao

obveznice na tržište su pokazivale vrijednost stambenih objekata pod hipotekom i tako

izvlačile nove izvore i otvarale nove kredite. Ove kupljene obligacije su također kao fond

prodavale vlasnicima štednje (IMF-http://www.imf.org/external/index.htm, 07.07.2014.).

Duboki poremećaji na financijskom tržištu prerasli su u snažnu globalnu recesiju. Prvi put u

proteklih 60 godina opadala je svjetska gospodarska aktivnost, dotok financijskih sredstava u

razvoju se smanjuje a obujam svjetske trgovine također opada. Vlade svjetskih ekonomija

suočavaju se sa velikim izazovom da bar smanje utjecaj negativnih tokova u gospodarstvu ne

umanjujući značaj ekonomskih parametara koji će omogućiti eventualni oporavak.

Tablica 7. prikazuje stopugospodarskog rasta 2009. godine te 2012. godine.

Tablica 7.: Stopa gospodarskog rasta 2009. godine

Zemlja Stopa gospodarskog rasta (u

%) 2009. godine

Stopa gospodarskog rasta

(u %) 2012. godine

Europska unija -4,6 0,8

SAD -2,9 2,8

Japan -6,7 3,2

Njemačka -5,6 1,0

Italija -4,4 0,2

Velika Britanija -4,1 1,9

Španjolska -3,3 -0,5

Rusija -6,0 4,3

Češka -3,5 -1,0

Mađarska -3,3 -1,7

Poljska -0,7 1,9

36



Kao što je vidljivo na tablici 7., sve promatrane zemlje su imale negativan gospodarski rast

2009. godine. Najgori gospodarski rast imao je Japan te Rusija i Njemačka, dok je najmanje

loš rezultat imala Poljska te SAD. U 2012. godini je većina zemalja poboljšala svoju

gospodarsku situaciju. Od analiziranih zemalja najveći BDP-e imala je Rusija, zatim slijedi

Japan i SAD-e. Najmanji BDP-e su ostvarile Mađarska te Češka. Većina zemalja ostvarila je

pozitivni gospodarski rast, dok su jedino Španjolska, Češka i Mađarska imale negativan

gospodarski rast.

Potrošači na recesiju odgovaraju promjenom ponašanja u potrošnji, tj. troše pažljivije, a za

konkurentnu marketinšku akciju poslovnih subjekata u vrijeme recesije neophodna je analiza

navedenih obilježja (OECD library- http://www.oecd-ilibrary.org/economics/country-


Dobra vijest za Europu leži u činjenici da je njezina ekonomija manje ovisna o poticajima iz

SAD-a no ranije. Europske će središnje banke i dalje raspolagati manevarskim prostorom koji

će omogućiti smanjivanje kamatnih stopa bez straha od veće inflacije. Ipak, za Europu ima i

loših vijesti.

Neke su europske zemlje, a osobito Velika Britanija, Španjolska i Irska, izložene riziku pada

cijena nekretnina. Naime, budući da su dosadašnje visoke cijene nekretnina poticale porast

potrošnje, njihov bi pad mogao negativno utjecati na daljnji ekonomski rast. Također,

europske su banke izložene nepovoljnim utjecajima američkog tržišta hipotekarnih kredita, a

porast vrijednosti eura oslabio je konkurentnost europskog izvoza.

No, dugoročno gledajući, na europsko gospodarstvo utjecat će strukturalni faktori poput

regulacije tržišta rada, porezne politike, politike subvencija te stupnja trgovinskih restrikcija.

Opći je dojam da među političkim vođama danas postoji konsenzus da se na u tim područjima

provede liberalizacija.

Europska komisija je odlučna da stvori takav sistem u kojem bi posrnule, velike, banke mogle

propasti, a da pri tome ne povuku sa sobom cijelu ekonomiju, navedeno je u nacrtu

dokumenta koji treba da bude objavljen ove sedmice.Komisija, izvršno tijelo Evropske unije,

radi na donošenju propisa - od ograničenja bonusa bankara, do osnivanja super-nadzornog

tijela za banke radi sprječavanja ponavljanja globalnih kriza koje su dovele do "presušivanja"

37

kredita (OECD library- http://www.oecd-ilibrary.org/economics/country-statistical-profile-

germany_20752288-table-deu preuzeto 10.06.2014.).

Njemačka, nekadašnja svjetska prvakinja u izvozu još uvijek blista zbog trgovačkog suficita,

njena roba je tražena diljem svijeta. Njen gospodarski rast je stabilan.

Slabost eura pojeftinila je njemački izvoz a loš bonitet mnogih zemalja euro-zone izazvao je

pravu navalu na njemačke obveznice. To je dovelo do toga da su, na primjer prošle godine,

mogli biti potrošeni njemački vrijednosni papiri s negativnom kamatom. Investitori su čak

platili za to da Njemačkoj posuđuju svoj novac. Njemačka posjeduje brojne potencijale za

daljnji razvoj što će biti pojašnjeno u sljedećem poglavlju.

38

5. MOGUĆE PERSPEKTIVE RAZVOJA

GOSPODARSTVA NJEMAČKE

Unatoč činjenici da Njemačka danas raspolaže s brojkama na kojim bi joj sve druge EU

ekonomije pozavidjele, pitanje do kada će taj trend trajati.Njemačka je doslovno opstala

"iznad vode" isključivo na temelju potrošnje svojih građana. Ali u ovom slučaju domaća

potrošnja je tek rezervno gorivo kojeg naglo ponestaje.

Prije ili kasnije, Njemačka će se morati okrenuti natrag ka snažnom izvozu. Zapravo,

njemački izvoz i jest snažan, ali će ga morati još i pojačati. 40% njemačkog izvoza odlazi u

zemlje EU-a. Desetljećima su neke zemlje gomilale dugove (i države i građani). A druge su

zemlje, prije svih Njemačka, bilježile izvozni višak. Njemački suficit se temelji na dugovima

manje konkurentnih zemalja. Također, povećanjem postojećih plaća će porasti i potrošnja, što

bi se odrazilo i na porast uvoza iz inozemstva (Indeks mundi-

http://www.indexmundi.com/g/g.aspx?c=gm&v=25 preuzeto 25.04.2014.)

Njemačka industrija je u svjetskom vrhu kad se radi o tehnologijama za učinkovita

proizvodna postrojenja. Ali, ako to želi ostati morat će se još poboljšati.Potrebni su novi

impulsi jer u posljednje vrijeme poslovi ogledne njemačke branše nisu išli najbolje. Te nove

impulse bi trebalo donijeti umrežavanje proizvodnje i IT-svijeta (OECD library-



Najbolje bi bilo da se njemačko gospodarstvo održi dinamičnim i da se tako održi i stopa

potražnje za njemačkim proizvodima u euro-zoni". Unatoč provedenim reformama, od država

poput Grčke, Portugala ili Španjolske neće biti moguće u kratkom roku stvoriti industrijski

jake zemlje (OECD library- http://www.oecd-ilibrary.org/economics/country-statistical-

profile-germany_20752288-table-deu preuzeto 10.06.2014.).

One imaju previše strukturnih problema. Europa će još dugo morati živjeti s neravnotežom. A

te neravnoteže ne može se ukloniti "ograničavanjem" izvoza uspješnih država, već samo uz

pomoć uhodanih mehanizama Europske unije: npr. preko strukturnih i kohezijskih fondova

(OECD library- http://www.oecd-ilibrary.org/economics/country-statistical-profile-

germany_20752288-table-deu preuzeto 10.06.2014.).

39

Za strane ulagače Njemačka je zbog tehnološkog znanja, pravne sigurnosti, izvrsno izgrađene

infrastrukture i centralne geografske pozicije atraktivno ciljno tržište. Nakon porezne reforme

porezna opterećenja za poduzeća i fizičke osobe znatno su umanjena (OECD library-



Njemačka je prva zemlja Europske unije i treća svjetska zemlja. Njemačka poslovna kultura

vrlo je cijenjena u svijetu i kao takva iznimno važna za njemačko geoekonomsko

pozicioniranje u EU.

Njemački model korporativnog upravljanja karakterizira aktivno sudjelovanje svih utjecajno-

interesnih skupina (zaposlenika, menadžera, individualnih investitora, banaka, institucionalnih

investitora, države i dr.).Njemački dioničari, a ne menadžeri zauzimaju središnju poziciju

korporativnog upravljanja.U njemačkoj/kontinentalnoj poslovnoj kulturi nadzor nad

poduzećem je iznimno važan,osobito ako nije izgrađen mehanizam zaštite manjinskih

dioničara.Njemački poslovni sustav korporativnog upravljanja karakterizira i međusobna

umreženost i suvlasništvo korporacija s mnoštvom tzv. tvrtki kćeri.Takav razvoj poslovnog

sustava pruža mogućnost i jačanja njemačke geoekonomske pozicije u Središnjoj i Istočnoj

Europi.

Njemačkoj je geopolitički prioritet osiguranje središnjeg položaja i zato ona projektira svoju

ekonomsku moć na baltičke zemlje i Srednju Europu. Središnji položaj Njemačke u Europi

prometno je vrlo važan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug .Za strane

ulagače Njemačka je zbog tehnološkog znanja, pravne sigurnosti, izvrsno izgrađene

infrastrukture i središnje geografske pozicije atraktivno ciljno tržište.

Izgradnja velikih infrastrukturnih projekata, dobra politika koja ispravno valorizira prometno-

prostorni položaj u najjačoj europskoj zemlji, može biti i ogledan primjer kako dodatno

osnažiti ili u potpunosti repozicionirati geoekonomski položaj i Republike Hrvatske sada kada

je zemlja punopravna članica EU-a i NATO saveza.

40

6. ZAKLJUČAK



radnika. Četiri od pet njemačkih industrijskih poduzeća u obiteljskom su vlasništvu.Njemački

proizvodi i dan danas su traženi u cijelom svijetu, prije svega u zemljama u razvoju:


prerađivačke industrije, koja je visoko inovativna.

Devedeset posto svih izdataka za istraživanje i razvoj u Njemačkoj otpada na industrijska

poduzeća. U ostalim industrijskim zemljama u Europi taj broj u prosjeku iznosi oko

sedamdeset posto.

Ključ za ekonomski uspjeh i gospodarski rast ovisi prije svega o mogućnostima nacije da

stvori nove vrijednosti i dobra, te poboljša kvalitetu postojećih. Glavni ciljevi gospodarskog

razvitka odnose se na povećanje dobra i blagodatiu društvu. Razvojna obilježja Njemačke

povezana su s činjenicom da je Njemačka vodeći izvoznik strojeva, vozila, kemikalija i

opreme za kućanstvo te da država koristi visoko kvalificiranu radnu snagu u svim poslovnim i

organizacijskim sustavima.

Sa ekonomskim indikatorima u odličnom stanju, Njemačka je danas jedan od vrlo rijetkih

europskih izuzetaka ekonomskog razvoja koji počiva na visokoj konkurentnosti izvozno

orijentiranih poduzeća.Prednost njemačkih izvoznika se zasniva, prije svega, na kvaliteti

proizvoda, a ne na niskoj cijeni. Značajan doprinos izvoza rastu njemačkog bruto društvenog

proizvoda (BDP) je i učinio da Njemačka danas ima jedan od najvećih godišnjih BDP-a po

stanovniku, da ima izuzetno niske stope inflacije i nezaposlenosti, te da i dalje predstavlja

željenu destinaciju milijuna radnika širom svijeta.

Najveća stopa nezaposlenosti od 2000.-2010. godine ostvarena je 2005. godine, dok je stopa

nezaposlenosti bila najmanja početkom 2012. godine.Njemačka je od 2000.-2012. godine

bilježila kontinuirani rast BDP-a. Najmanju BDP-e promatranog razdoblja bio je 2002. godine

dok je najveći BDP-e 2012. godine.

Za razliku od većine zemalja koje svoj ekonomski rast ostvaruju rastom izvoza, Njemačka

uspijeva od 2010. godine imati ekonomski rast koji je, pored izvoza, izuzetno podstaknut i od

strane domaće potražnje.Štoviše, od 2011. godine, nakon gotovo desetljeća pauze, plaće

41

počinju rasti u Njemačkoj, što je posebno primjetno u industriji, koja čini 23 posto njemačkog

BDP-a, što je naprimjer čak dva puta više nego u Francuskoj.

Industrija je osnovica njemačke ekonomije i tako značajna stopa udjela industrije u BDP-u

objašnjava i važnost izvoza za njemačku ekonomiju. Tržišta za kvalitetne i specijalizirane

proizvode njemačkih industrija se sve češće nalaze i izvan EU-a.

Njemačka industrija je uspjela postići da kriterij odabira većine njenih proizvoda bude

kvaliteta, a ne cijena. Na taj način, značajan broj konkurenata iz zemalja u razvoju više nisu

direktna prijetnja njemačkim poduzećima jer se bore primarno cijenom, a ne kvalitetom.Svaka

zemlja koja svojim građanima želi osigurati blagostanje treba gospodarski rast i inovacije te

mora biti sposobna da se globalno dokazuje u poštenom tržišnom natjecanju. Međutim,

Njemačka ima i jednu dodatnu zadaću- svladavanje demografskih promjena koje će imati

snažne posljedice na svijet rada.Stoga je osiguranje stručne radne snage važna zadaća. S jedne

strane, mora se učiniti sve da se nastavi trend da starija stručna radna snaga ostaje u svijetu

rada. S druge strane, boljim usklađivanjem obitelji i posla žene moraju dobiti više mogućnosti

u svijetu rada.

Za Njemačku od ključne važnosti uvođenje minimalnog osobnog dohotka, novog

mirovinskog paketa, reforma sustava socijalnog osiguranja za njegu te bolja integracija

imigranata.

42

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Alajbeg D., Bubaš Z. (2008.) „Vodič kroz hrvatsko tržište kapitala za građane“,

Varaždin: Katarina Zrinska d.o.o.,

2. Malthus T.R. (2008.) “O načelu populacije”, Zagreb: Izvori,

3. Mishkin F.S., Eakins S.G. (2005.) „Financijska tržišta i institucije“, četvrto izdanje,

Zagreb: MATE d.o.o.,

4. Radošević D., et.al. (2010.) „Kriza i ekonomska politika : politika i ekonomija razvoja

Hrvatske“, Zagreb : Naklada Jesenski i Turk,

5. Samuelson P.A. (1992.) “Ekonomija”, Zagreb: MATE d.o.o,

6. Srića V., Spremić M. (2000.) “Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha”,

Zagreb: Sinergija,

Članci:

7. Ćosić K., Fabac R. (2001.) „Gospodarski rast, tehnološki razvitak i suvremeno

obrazovanje“, Ekonomski pregled, Vol.52., No.5-6., str. 516-544.,

8. Friganović M., A., Šterc S. (2006.) “Demografski razvoj i populacijska politika

Republike Hrvatske”, Društvena istraživanja Zagreb, 3/god 2, broj. 1., str. 151- 165.,

9. Jung Erceg P., Prester J. (2007.) “Inovacije u proizvodnji: Hrvatsko-njemačka

komparativna analiza”, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.5., No.1., str. 79-

94.,

10. Kasapović M. (2008.) „Problemi novije komparativne politike u Njemačkoj“, Politička

misao, Vol..45., No.2., str. 133-151.,

11. Krtalić S. (1999.) “Problem nezaposlenosti i socijalna (materijalna) zaštita

nezaposlenih u Republici Hrvatskoj“, Slobodno poduzetništvo, Vol.15-16.,str. 165-

173.,

43

12. Škare M. (2001.) „Nezaposlenost u Hrvatskoj i determinante potražnje za radom“,

Revija socijalne politike, Vol. 8., No.1., str. 19-34.,

13. Ubide, A. (2007) „Financial crisis: whyitmaylast“,Global Finance, Vol.11., No.22., str.

45.-61.,

14. Wertheimer-Baletić A. (2002.) “Populacijska politika u razvijenim europskim

zemljama”, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol. 492., str. 297-330.,

Internet stranice:

15. CIA- www.cia.gov, 25.04.2014.,

16. DW- www.dw.de, 25.04.2014.,

17. eGeografija- www.egeografija.org, 20.04.2014.,

18. Enter Europe- www.entereurope.hr, 24.04.2014.,

19. Geografija- www.geografija.hr, 21.04.2014.,

20. IMF-www.imf.org, 07.07.2014.

21. Indeks mundi- www.indexmundi.com, 25.04.2014.,

22. OECD library- www.oecd-ilibrary.org, 10.06.2014.,

23. Princeton- www.princeton.edu, 10.06.2014.,

24. Trading economics- www.tradingeconomics.com, 20.04.2014.,

Ostali izvori:

25. Katovčić S. (2004.) “Utjecaj spola, dobi i trajanja nezaposlenosti na stupanj

zaokupljenosti radom”, diplomski rad, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski

fakultet.

44

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranice

1. Stopa nataliteta u

Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine

8

2. Stopa umrlih u

Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine

10

3. Prirodni priraštaj u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine

11

4. Zaposlenost u

Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012. godine (u

tisućama)

13

5. Stopa nezaposlenosti u

Njemačkoj 15

6. BDP Njemačke od 2000.-2012. godine (u

mil. eura)

21

7. Stopa gospodarskog

rasta 2009. godine

35

45

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov tablice Stranice

1. Dobno- spolna struktura

stanovništva Njemačke (u mil.)

5

2. Natalitet u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012.

godine

8

3. Mortalitet u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012.

godine

10

4. Prirodni prirast u Njemačkoj u razdoblju od 1955.-2010.

godine

12

5. Zaposlenost u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012.

godine

13

6. Nezaposlenost u Njemačkoj u razdoblju od 2000.-2012.

godine

16

7. BDP Njemačke po stanovniku od 2008.-2012.

godine

21

8. BDP Njemačke od 2008.-2012. godine

22

9. Godišnji rast BDP-a

Njemačke od 2008.-2012.

godine

23

10. Stanje izvoza Njemačke od 2008.-2012. godine

25

11. Uvoz Njemačke od 2008.-2012. godine

26

46

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/819.B.pdf · 2) analizirati nezaposlenost u Njemačkoj u promatranom razdoblje, 3) analizirati zaposlenost