Upload
others
View
16
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Ekonomske funkcije
države III
Doc. dr Amina Nikolajev
Ekonomske funkcije države
Uloga države u ekonomiji:
Povećanje efikasnosti (borba protiv
monopola, visokih cijena, niske
proizvodnje)
Promicanje pravednosti (podjela dohotka,
oporezivanje, transferna plaćanja,
socijalna pravda)
Poticanje makroekonomskog rasta i
stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i
inflacije, fiskalna i monetarna politika)
Redistributivna funkcija
države
Redistribucija – raspodjela, prijenos viška dohotka, bogatstva, imetka (sa bogatijih na siromašnije)
Cilj - postizanje što veće jednakosti i povećanja pristupa zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovanju,... smanjenja stope siromaštva, ... utječe na uvjete života stanovništva (životni standard)
Raspodjela
Otvara brojna pitanja i dileme
Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama
Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija
Određuje sudbinu članova zajednice
Ukazuje na način raspodjele dohotka
Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...
Raspodjela
Zašto različiti ljudi imaju različite dohotke?
Nejednakost - Uzroci:
Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...)
Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo
Uzroci nejednakosti postoje ako su izraz:
iste startne pozicije (niko nije oštećen),
lične preferencije (vlastiti izbor),
vlastite zasluge (trud, zalaganje, predanost)
Nejednakost
Ekonomski životni ciklus – promjena dohotka
tokom života
Mlađa dob = niži dohodak / starija dob = rast
dohotka
Krediti i štednja? – pad/rast životnog
standarda?
Veća štednja – smanjenje dohotka – pad/rast
životnog standarda?
Nejednakost
Permanentnost / varijacije dohotka? i životni
standard
Ekonomska mobilnost – kretanje kroz
dohodovne razrede – promjene dohotka
(marljivi rad ili sreća vs. lijenost ili nesreća)
– prolaznost vs. stalnosti – generacijski
uspjeh
Lorencova krivulja
Lorencova krivulja – grafički prikazuje stupanj
(ne)jednakosti u raspodjeli dohotka i
bogatstva
Izražava odnos % stanovništva i % dohotka koji
mu pripada
Potpuna jednakost u distribuciji postoji kada
je Lorenzova krivulja pravac koji zatvara ugao
s koordinatnim osama od 45° i prolazi kroz
ishodište
Lorencova krivulja
Nejednakost
Nevidljiva ruka tržišta utječe na efikasnu raspodjelu resursa, ali ne osigurava poštenu alokaciju
Država ponekada može popraviti tržišne ishode – cilj je uvođenja mjera u cilju postizanja veće jednakosti
ključna u uvjetima krize
ublažavanje siromaštva i smanjenje jaza između bogatog i siromašnog stanovništva u jednoj državi, ali i između bogatih i siromašnih država općenito
Raspodjela
Način raspodjele:
Primarna - odvija na tržištu putem cjenovnog mehanizma
Sekundarna - odvija se putem oporezivanja i transfernih plaćanja (ekonomska i socijalna namjena):
Ekonomska - preraspodjela dijela GDP preko javnih rashoda u korist privrednih preduzeća, grana, oblasti
Socijalna - preraspodjela dijela GDP u korist pojedinca ili određenih društvenih slojeva i grupa
Raspodjela
Raspodjela vs. društvena pravda?
Pravednost procesa raspodjele?
svaki pojedinac treba imati pravo na
uživanje plodova od korištenja resursa
koje posjeduje?
djelovanje mehanizma tržišta?
uloga države? - osiguranje funkcioniranja
razmjene
svako snosi posljedice svojih odluka?
nema prinudne preraspodjele dohotka?
Redistributivna funkcija
države Solidarnost? – usljed razvoja proizvodih snaga i odnosa – nadležnost
države:
Razvoj socijalne politike - donošenje prvih zakona o siromašnim:
1572. Akt o siromašnim – razlika između onih opravdano i neopravdano siromašnih, radnosposobni siromašni nisu mogli ostvariti pravo na pomoć ako ne prihvate da rade)
17. stoljeće Elizabetanski zakon – prinudni porez, nadgledanje ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje prava na pomoć i radno angažiranje siromašnih
Industrijski period – država počinje raspoređivanje prihoda u sektor zdravstva (začesci zdravstvene zaštite), obrazovanja (osnovno obrazovanje u nadležnosti države)
18. i 19. stoljeće – laissez-faire – neograničena sloboda konkurencije, nemiješanje države u ekonomske tokove, bogatstvo i siromaštvo (ovisno od vještina, sposobnosti, znanja, sreće) – tržište ne može osigurati idelanu raspodjelu dohotka
Redistributivna funkcija
države
Uloga države - do I svjetskog rata:
odbrana
očuvanje zakona i reda
očuvanje nacionalne valute
kretala se unutar 3 osnovne funkcije koje je definirao Adam Smit:
odbrana od spoljnih napada,
zaštita i pravilno provođenje pravde za sve članove društva,
provođenje javnih radova i održavanje javnih ustanova u kojima pojedinci nemaju interes ostvarivanja profita
Redistributivna funkcija
države
Uloga države - nakon I svjetskog rata:
Tržište orijentirano na efikasnost ≠ pravednost
Porast nezaposlenosti
Velika ekonomska kriza (Keynes: ekonomska efikasnost i afirmacija društvene pravednosti)
povećana ekonomska i socijalna uloga uz odgovarajuće intervencionističke mjere (nakon II svjetskog rata)
država intervenira mehanizmima pomoći najugroženijim slojevima stanovništva (20. stoljeće)
Redistributivna funkcija
države Moderna država blagostanja: skandinavske
zemlje, Francuska, Njemačka, Austrija, Nizozemska
Švedska 30-ih: socijalno-političke mjere –socijalni sistem “kuća naroda”: osiguranje za nezaposlene, zajmovi, subvencije za stanove, povećanje penzija, nakande za majke s djecom, državni zajmovi za pomoć mladim bračnim parovima, plaćen odmor zaposlenim...
SAD - država blagostanja: Ruzveltov New Deal (elementi i u Trumanovom Fair Dealu, Kenedijevim New Frontiers i Džonsonovom Great Society)
Socijalna politika
cilj poticanje mjera za poboljšanje ekonomsko-socijalnog položaja ranjivih skupina kako bi se stabilizirao društveni poredak
mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti (povećavaju blagostanje i dobrobit pojedinaca)
obuhvata različite sektorske politike (socijalnu zaštitu, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i zapošljavanje)
Porezna politika
Bostonska čajanka (revolt protiv visokih britanskih
poreza) – porezna politika izazvala brojne debate
država nastoji preraspodijeliti dohotke na način da od
bogatih oduzima jednu jedinicu dobra (čime smanjuje
njihovu potrošnju i zadovoljstvo) koju usmjerava ka
siromašnim (koji povećavaju svoju potrošnju i
zadovoljstvo)
ukoliko bogati imaju veći utjecaj na donošenje
poreznih zakona onda se takvi zakoni mogu pretvoriti u
svoju suprotnost
može se desiti da se ne poštuje osnovno načelo
plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi pa da bogati
plate manje poreza nego siromašni
Porezna politika
Oporezivanje – jedno od 10 načela ekonomije (ljudi
reagiraju na poticaj)
Ako država oporezuje sladoled – ljudi jedu manje sladoleda?
Ako država oporezuje stanovanje – ljudi žive u manjim
kućama?
Ako država oporezuje zaradu – ljudi manje rade?
Porezni sistem trebalo bi da je kreiran na način da se njime
maksimizira društveno blagostanje
Ako više poreza plaćaju siromašniji porezni obveznici onda
porezni sistem umjesto načela pravednosti promovira
nepravedniju raspodjelu dohotka - bogati postaju još
bogatiji, siromašni još siromašniji
Makroekonomska stabilizacija
U cilju sprječavanja hronične nezaposlenosti,
privredne stagnacije, inflacije te poticanja
ekonomskog rasta i razvoja
Monetarna politika (ponuda novca, količina
novca u opticaju)
Fiskalna politika (način prikupljanja novca u
državnu blagajnu i njegovo trošenje, porezna
politika i politika javnih rashoda)
Monetarna politika
Odluke, mjere i aktivnosti u domenu novca i kredita
Cilj - finansijska likvidnost, monetarna ravnoteža i stabilnost novca i deviznog kursa
Uloga centralne banke i količine novca u opticaju
Pozitivni i negativni efekti na dinamiku i kretanja nacionalne ekonomije što se ogleda kroz stope zaposlenosti, GDP, stopu ekonomskog rasta i stabilnost cijena
Inflacija – veća količina novca, veća tražnja, rast cijena, pad vrijednosti novca
Deflacija – manja količina novca, pad tražnje, pad cijena, rast vrijednosti novca
Monetarna politika
Ekspanzivna monetarna politika (stimulacija
ekonomije) – efekti: povećanje novčane
mase, povećanje investicija i potrošnje,
smanjenje kamatnih stopa, povećanje GDP i
proizvodnje, porast zaposlenosti
Restriktivna monetarna politika (otklanjanje
inflacije) – efekti: smanjenje novčane mase,
povećanje kamatnih stopa, smanjenje
investicija, pad GDP, smanjenje zaposlenosti
Ekonomski razvoj
Proučavanje ekonomskog razvoja i rasta - svojevrstan
izazov (nema univerzalno prihvaćene definicije razvoja)
Postoji čitav niz shvatanja o onome što čini osnovu
ispitivanja razvojnih mogućnosti ≠ zemalja u
diverzificiranom međunarodnom poretku
Koje je stvarno značenje razvoja?
Šta se podrazumijeva pod razvojem?
Koliko različite teorije ekonomskog razvoja mogu
doprinijeti boljem razumijevanju razvojnog procesa?
Koje su najutjecajnije teorije razvoja i da li su
kompatibilne?
Ekonomski razvoj
Složen, višedimenzionalni proces
U literaturi se, u pokušaju određivanja i
opisivanja ekonomskog razvoja, nailazi na
različite definicije
Neke od definicija ekonomskog razvoja koje
imaju zajedničke sadržajne elemente:
Ekonomski razvoj
... raznovrsne aktivnosti pojedinaca i
privrednih subjekata koje se poduzimaju u
društvu, a što za posljedicu ima stvaranje
materijalnih i drugih vrijednosti kojima se
zadovoljvaju mnogobrojne potrebe pojedinaca
i društva općenito (Begić, 2000)
...sposobnost ekonomije jedne zemlje, ... , da
generira i održi godišnji rast svog bruto
nacionalnog dohotka po stopi od 5% do 7%, ili
više (Todaro, Smith, 2006:14)
Ekonomski razvoj
... dinamički proces povećanja stepena
zadovoljavanja ljudskih potreba, odnosno
proces u kome se realni nacionalni dohodak
dugoročno povećava (Golić, 2002:343)
... proces gospodarskog rasta koji je ujedno
praćen promjenama gospodarske i socijalne
strukture društva i preraspodjelom dohotka i
društvene moći (Babić, Dragičević i dr.:1999)
Ekonomski razvoj
... proces kojim se nacionalne ekonomije s
niskim dohocima transformiraju u moderne
industrijske ekonomije sa srednjim, višim i
visokim dohotkom (Osmanković, 2007:111)
... razvoj bogatstva zemalja, ili regija ili
urbanih, odnosno ruralnih područja u korist
njihovih stanovnika, te održivi porast
standarda življenja koji sugerira porast u
dohotku po stanovniku, bolje obrazovanje i
bolju zaštitu okoliša (Osmanković, 2007:111)
Ekonomski razvoj
... proces koji čini ljude bogatijim,
povećavajući količinu dobara i usluga kojima
raspolažu i tako povećavaju spektar izbora
koji im stoji na raspolaganju (Etkin, 1973:15)
... zahtijeva uklanjanje glavnih izvora
neslobode: siromaštva, ali i tiranije, slabih
ekonomskih mogućnosti kao i sistematske
socijalne oskudice, zanemarivanje javnih
kapaciteta kao i netolerantnosti ili prevelike
aktivnosti represivnih država (Sen, 2002:20)
Ekonomski razvoj
Stvaranje materijalnih i drugih vrijednosti
Generira i održi godišnji rast svog bruto nacionalnog
dohotka
Povećanja stepena zadovoljavanja ljudskih potreba i
realnog nacionalnog dohotka
Promjenama ekonomske i socijalne strukture društva
U osnovi ekonomskog razvoja je privređivanje,
odnosno proizvodnja
Manifestira se porastom ekonomskog bogatstva
društva i inoviranjem u upravljanju razvojem (ljudsku
kontrolu/djelovanje, aktivno upravljanje razvojem)
Ekonomski razvoj
pojam koji obuhvata proces privrednog rasta u kojem dolazi do kvalitativnih promjena u ekonomskoj i socijalnoj strukturi društva, manifestirajući se nadalje kroz poboljšanje standarda i kvaliteta življenja
Ekonomski razvoj
izlazna dimenzija ogleda se u stalnom rastu nivoa
zadovoljenja potreba, odnosno rastu životnog
standarda stanovništva kroz povećanje dohotka per
capita
Razvoj - kada je ND veći od priraštaja stanovnika
Stagnacija - kada ND i priraštaj stanovnika imaju istu
dinamiku
Nazadovanje - kada ND ima manji rast u odnosu na
priraštaj stanovništva
Ekonomski razvoj
Razvoj vs. rast – sinonimi/razlike
Očita razlika – ekonomski rast samo je dio ekonomskog razvoja i predstavlja njegovu kvantitativnu dimenziju, odnosno dinamički proces povećanja ND
Krajnji cilj razvoja je povećanje općeg blagostanja - kvalitativnu dimenziju ekonomskog razvoja čini stupanj zadovoljenja materijalnih potreba društva
Ekonomski razvoj
Zadatak ekonomske politike: potenciranje pozitivnih strana
postojećih faktora i minimiziranje negativnih djelovanja
postojećih faktora ili njihovog odsustva (racionalnost i
efikasnost korištenja raspoloživih faktora)
Mišljenja savremenih teoretičara razvoja i rasta: razvoj se
može postići ubrzanom industrijalizacijom i
informatizacijom i konstantnim investiranjem u ljudski
kapital
Opća karakteristika ekonomskog razvoja: ukazuje na različit
značaj pojedinih faktora, kao i varijacije u intenzitetu
utjecaja faktora na ekonomski razvoj
Ekonomski razvoj
Faktori razvoja:
Ljudski kapital (broj stanovnika, ponuda
rada, obrazovanje, ...)
Prirodni resursi (zemjlište, rude, goriva,
klimatski uvjeti, ...)
Kapital (akumulacija, ino izvori, ...)
Tehnologija (savremena, dostignuća, IT...)
Teorije razvoja 50-e godine - industrijalizacija je vodeća snaga ekonomskog razvoja i
rasta koja treba pokrenuti val prosperiteta i razvoj ostalih sektora
ekonomije:
Odlučujuća uloga industrijskog u odnosu na poljoprivredni sektor
Investicije trebaju biti usmjeravane ka industrijskim aktivnostima
i projektima opće socijalne infrastrukture zbog veće
produktivnosti
Državna intervencija do izražaja dolazi u slučaju tržišnih
manjkavosti
Dominantne teorije:
Big-push teorija (ekonomija obima i investicije)
Teorija balansiranog rasta (srazmjernost u dinamici razvoja
privrede kao cjeline)
Teorija linearnih faza (pet osnovnih faza ekonomskog rasta:
poljoprivredna proizvodnja, povećane specijalizacije, rast
štednje i investicija, povećana industrijalizacija, tehnološke
inovacije i rast potrošačke industrije i sektora usluga)
Teorije razvoja 60-e godine - rast GNP-a i značaj
industrije u odnosu na poljoprivredu, a s druge strane uspostavile i koncepte koji su se zasnivali na ekonomskom dualizmu industrije i poljoprivrede:
Teorija strukturalne promjene (ulogu dva sektora: tradicionalni poljoprivredni i moderni industrijski, prijelaz radne snage, transformacija proizvodnje i promjene u sastavu potrošačke tražnje, međunarodna trgovina i korištenje resursa, te promjena socioekonomskih faktora (urbanizacija, rast i koncentracija stanovništva)
Teorije razvoja
70-e godine - rast GNP-a nije dovoljan, primarni cilj razvoja je povećanje mogućnosti za zapošljavanje, veza između obrazovnog sistema, tržišta rada, zaposlenosti i raspodjele dohotka, ruralno-urbana migracija:
Teorija međunarodne zavisnosti (bogatstvo siromašnih zemalja imati tendenciju smanjenja kako se bogatstvo razvijenih zemalja bude povećavalo, polarizirane slike svijeta, periferna ekonomija vs. dominantni centri)
Teorije razvoja 80-e godine - orijentacija prema vani, ohrabrivanje
izvoza i industrijalizacije, jačanje uloge tržišta i minimiziranje uloge države, ostvarenje konkurentnosti zemalja u razvoju:
Neoklasična teorija (slobodno tržište funkcionira kada ostvaruje efikasne i politički prihvatljive rezultate, državna regulacija dolazi do izražaja u slučajevima tržišnih neuspjeha, poticanje poduzetništva, političko odlučivanje o javnim dobrima i primjeni tržišnih kriterija u političkom odlučivanju, privatizacija državnog sektora, jačanje konkurencije i politički nadzor nad državnom administracijom)
Nova teorija rasta / Endogeni rast (znanje determinanta razvoja, napredak uzrokovan inovacijama, alokacijom resursa usmjerenim ka razvoju i istraživanju, difuzijom kroz pozitivne eksternalije i know-how dostignuća)
Teorije razvoja 90-e godine - uspostavljanju odgovarajuće
uloge države i tržišta:
Održivi razvoj (ravnoteža između interesa ekonomskog rasta i zaštite okoliša i neobnovljivih resursa, princip cost-benefit analize sa punim prepoznavanjem i uvažavanjem eksternalija, magični trougao obuhvata ekološku ravnotežu, ekonomsku sigurnost i socijalnu pravednost)
Kompetativna teorija razvoja (nacionalno blagostanje stvoreno strateškim izborima zasnovanim na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji, te inovacijama)
Potpuni razvojni okvir (pristup razvoju treba biti višedimenzionalan i interdisciplinaran, uravnoteženje uloge države i drugih političkih i socijalnih institucija s funkcioniranjem tržišta, analiziraju problem siromaštva, potreba socijalnog uključivanja, izgradnja civilnog društva, značaj institucija i kapaciteta vlada, te jačanje transparentnosti)
Teorije razvoja
21. stoljeće - kritičko promatranje ranijih
koncepata, analiza odnosa početnog dohotka i
distribucije bogatstva, razumijevanju obrnuto
proporcionalne veze između ekonomskog rasta i
siromaštva:
Milenijski razvojni ciljevi (ukidanje krajnjeg
siromaštva i gladi; postizanje univerzalnog osnovnog
obrazovanja; promoviranje jednakosti spolova;
smanjenje smrtnosti djece; poboljšanje zdravlja
majki; borba protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih
bolesti; osiguranje održivog okoliša; te razvoj
globalnog partnerstva usmjerenog na razvoj)
Ekonomski razvoj
Humani razvoj (A. Sen)
Unaprjeđenje bogatstva ljudskog života, radije nego bogatstva
ekonomije koja predstavlja samo dio toga / Mjerilo uspješnosti
razvojnih politika poboljšanje života ljudi, a ne ekspanzija
proizvodnog procesa
Dvije strane:
jačanje ljudskih sposobnosti kroz poboljšanje zdravlja, znanja i
vještina;
korištenje ovih sposobnosti u proizvodne svrhe ili aktivno učešće
u kulturnom, društvenom i političkom životu, kao i za slobodno
vrijeme. Index humanog razvoja – razvojni pokazatelj (UN)
Index humanog razvoja obuhvata (u cilju osiguranaj slobode izbora):
Očekivani životni vijek stanovništva
Stopu pismenosti odraslih
Pristup obrazovanju
Mogućnost ostvarenja prihoda
Ekonomski razvoj
Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i
humanih ciljeva:
povećanje dohotka i standarda života,
povećanje zaposlenosti,
smanjenje siromaštva;
jednakost u pristupu mogućnostima,
jednakost u distribuciji dohotka i bogatstva;
političko učešće građana;
povećanu ulogu žena, manjinskih i drugih ranjivih
grupa u ekonomskom, političkom i socijalnom
životu;
Ekonomski razvoj
Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i humanih ciljeva:
povećanje mogućnosti za obrazovanje i stvaranje uvjeta za individulano napredovanje, nezavisno od klase, rase, etničke pripadnosti ili spola;
povećanje mogućnosti pristupa zdravstvenim uslugama;
odgovarajuću socijalnu politiku kojom se štite najranjivije grupe stanovništva;
čistu i zdravu okolinu; te
efikasan, efektivan i kompetentan javni sektor
Globalizacija
izvedenica riječi global što znači ukupnost,
teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta
proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih
finansijskih tržišta i njihova stapanja u
globalno tržište kapitala
međunarodna integracija dobara,
tehnologija, rada i kapitala
međunarodno kretanje trgovine, finansija i
informacija na jedinstvenom, integralnom,
globalnom tržištu
Globalizacija
slobodno kretanje kapitala, roba, informacija i ljudi kroz širenje i ukidanje granica
ekonomija bez granica i poslovanje bez privrednih i političkih barijera
razvoj univerzalnog potrošačkog društva
Različiti aspekti globalizacije, odražavaju se na svim poljima savremenog života (ekološka, kulturološka, društvena, politička dimenzija globalizacije)
ekonomska strana – globalne kompanije utječu na tok svjetskih privrednih procesa i obavljaju svoj posao i stječu dobit (integracija planete)
Globalizacija
Karaktersitike:
Djelovanje MNK
Dinamičko kretanje međunarodnog
kapitala
Snažna komunikacijska i informatička
integracija
Razvoj univerzalnog potrošačkog
društva
Globalizacija
Institucije, npr:
STO – postizanje liberalnog trgovinskog
okruženja, trgovina bez diskriminacije, veći
stupanj slobodne trgovine i fer konkurencija,
bolje saradnje u vođenju svjetske ekonomske
politike
MMF – međunarodni finansijski odnosi,
unaprjeđenje međunarodne kooperacije,
unaprjeđenje stabilnosti deviznog kursa,
uspostavljanje multilateralnog sistema
plaćanja, finansijska i tehnička pomoć
zemljama
Globalizacija
Pozitivne vs. negativne strane ?