Ekonomske osnove drzave i prava

Ekonomske osnove drzave i prava

*Vjezbe*

Konsultacije ponedeljkom od 13 do 16 h! Kabinet 125.

Literatura : Principi ekonomije 1 Profesor Golic do 389 str.

Osim evolucije ekonomije - Preskace se dio evolucije ekonomije

Svi studenti su izjednaceni ( nemoras dolazit na predavanja itd... ) Prvi test -12 novembra 2012.

Prvi test obuhvata prvi, treci i cetvrti dio gradiva.Taj test nosi minimalno 25 bodova maksimalno 50 bodova.

Drugi semestralni test 8 januara 2012

Drugi test obuhvata peti, sesti i sedmi dio gradiva do 389 str.

Taj test nosi minmalno 30 bodova maksimalno 50 bodova.

Ko nepolozi 2 test 8 januara izlazi na test 4 februara.

Prvi semestralni test se ne prijavljuje ( to je kontinuirana provjera znanja i

ona se ne prijavljuje )

Kad bude otvoren isss prijavljujemo za januar. ( Prijaviti na vrjeme 7 dana

ranije ) *Na ispit se nemoze izaci bez indeksa.*epravo.ba pitanja za ovaj test sa aodgovorima ( morica han imaju pitanja )

Pitanja na testu si blic pitanja ( nabroj, definiraj, itd ... )

Esejskih pitanja nema!

Ekonomske osnove drave i prava

Osnovne teme koje se obrauju u toku zimskog semestra :I poglavlje :

1.Osnovne naznake Ekonomije

2.Osnovna pitanja kojima se bavi ekonomija

3.Podjela Ekonomije

4.Ciljevi Ekonomije

5.Ekonomski proces

II poglavlje:

1.Zakonitosti proizvodnje

2.Troskovi i efekti privreivanja.

( Gradivo za I particiju )

III poglavlje:

1.Anatomija trzisnog sistema.

2.Raspodjela.

3.Osnovi Ekonomskog razvoja.

( Gradivo za II particiju )

Ekonomija ( ant. Grc. Oikos domacinstvo )

( Nomos zakon, pravilo )

Je naucna disciplina koja proucava kako drustva koriste ogranicene resurse da bi ponudila proizvode i usluge i raspodjelila ih meu ljudima.Kao resusri se navode zemlja rad i kapital.

Danas kapital predstavlja najvazniji faktor razvoja jedne ekonomije i zemlje koje imaju finansisku moc zapravo igraju glavnu ulogu u svjetu.

Pored finansiskog kapitala danas vrlo vazan segment u ostvarivanju ekonomskog rasta i razvoja predstavlja i ljudski kapital.

Ekonomija je nauka koja se bavi proucavanjem ljudskih aktivnosti usmjerenih na koristenje ogranicenih resursa za ispunjenje neogranicenih zelja.

Osnovna pitanja kojima se ekonomija bavi su :

1.Sta i koliko proizvoditi.

2.Kako proizvoditi pojedine robe.

3.Za koga proizvoditi pojedine robe.

4.Ko i na koji nacin donosi ekonomske odluke.

Osnovna podjela u ekonomiji je:

1. Makro ekonomija.

2. Mikro ekonomija.Makroekonomija proucava funkcionisanje ekonomije kao cjeline i istrazuje ukupni tj. Agregatni nivo proizvodnje, zaposlenosti, dohotka i cjena neke drzave.

Makro ekonomija je disciplina koja izucava funkcionisanje ekonomije na nivou drzave zbog toga, drzava upravlja

makro ekonomskom politikom kako bi realizovala zacrtane makro ekonomske ciljeve sve u cilju odrzavanja

makro ekonomske stabilnosti drzave.Tvorac Makro ekonomije je engleski ekonomski teoreticar Jhon Meinad Canes koji je kroz svoje djelo

Opsta teorija zaposlenosti kamata i novca iz 1936 prvi put uveo makro ekonomske variable kao sto su :

1. Nacionalni dohodak.

2. Zaposlenost.

3. Influacija.

4. Kamatna stopa.

5. Agregatna potraznja.

Mikroekonomija - prucava ponasanja pojedinih komponenti ekonomskog sistema ( proizvodni sektor preduzeca domacinstva )

bavi se izcavanjem odreivanja pojedinacne cjene proizvoda, analizom troskova poslovanja, odreivanjem visine plate, obracunom rezultata poslovanja i sl.

*Ekonomska teorija i Ekonomska politika*

Ekonomska teorija proucava zakonitosti i principe ( Proucava kakve ce posljedice na trzistu izazvati uvoenje novih poreza )

Ekonomska politika proucava konkretne aktivnosti u drustvenim uslovima a meu najvaznije svakako spadaju monetarna i fiskalna politika.

Osnovni ciljevi ekonomske politike su: stabilnost cjena, puna zaposlenost i ekonomski rast

Pored ekonomske teorije i ekonomske politike ekonomiju mozemo podjeliti na pozitivnu i normativnu ekonomiju.

Pozitivna ekonomija proucava uzrocno posljedicne veze bez davanja suda vrijednosti.

Npr: ako dodje do smanjenja cijene proizvoda X kolicina traznje za tim proizvodom ce porasti.

Normativna ekonomija proucava uzrocno posljedicne veze uz davanje suda vrijednosti.

Npr: ako dodje so smanjenja cijene proizvoda X kolicina traznje za tim proizvodom ce porasti sto je dobro za ekonomiju jer ce to izazvati povecanje ukupnog prihoda.

Prema tome ekonomija se generalno moze podjeliti na:

1.Ekonomsku teoriju i Ekonomsku politiku.

2.Pozitivnu i Normativnu Ekonomiju.

3.Mikro i Makro Ekonomiju.

*Ciljevi Makroekonomije*

1. Proizvodnja ( Visok nivo proizvodnje i pozitivna stopa rasta ukupne vrijednosti proizvodnje koja se mjeri rastom realnog bruto domaceg proizvoda )2. Zaposlenost ( Visoka zaposlenost tj. Niska stopa nezaposlenosti i dostizanje nivoa pune zaposlenosti i niske nedobrovoljne zaopslenosti)

3. Stabilnost cijena ( Odsustvo inflatornih i deflatornih kretanja tj. Niska stopa influacije i niska stopa defluacije )

4. Meunarodna razmjena - sto predstavlaj vanjski sektor u ekonomiji odnosno sve ekonomske transakcije koje jedna drzava obavlja sa ostatkom svjeta.

Racun koji biljezi sve ekonomske transakcije sa inostranstvom se naziva Platni bilans zemlje a cilj makroekonomije je ravnoteza platnog bilansa.Kroz ovaj cilj se odrzava i stabilnost deviznog kursa koji predstavlja cijenu jedne valute izrazene u nekoj drugoj stranoj valuti.

Ekonomski proces predstavlja ljudsku aktivnost ispoljenu u procesu neposredne proizvodnje raspodjele razmjene i potrosnje.Sve aktivnosti u ekonomiji se obavljaju kroz proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrosnju.

*Zakonitosti proizvodnje*Proizvodnja je osnovna ekonomska djelatnos unutar jedne zemlje.Niti jedan ekonomski sistem nemoze opstati bez proizvodnje.

Proizvodnja je mjesto gdje se stvara nova ekonomsja vrijednost.

Stvaranje nove ekonomske vrijednosti znaci novi rast i razvoj sto je osnovni cilj svake ekonomije.

Ekonomska strana proizvodnje sto veci ekonomski ucinci uz sto nize troskove

Osnovni ekonomski koncepti :

1. Efikasnost

2. Oportunitetni troskovi.

3. Marginalna analiza.

4. Preduzetnistvo.

5. Transakcioni troskovi.

Efikasnost podrazumjeva ekonomsku aktivnost na realizacij unaprijed odreenog cilja uz minimum troskova napora i gubitaka.

Pitanje: Kada je proizvodnja efikasna?

Odgovor: Efikasna je samo i samo ako uz date resurse i tehnologiju nije moguce povecati proizvodnju jedne robe bez smanjenja proizvodnje jedne druge robe.

Makroekonomska efikasnost postoji ako i samo ako uz date resurse i tehnologiju nije moguce povecati blagostanje jednog pojedinca bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe.

Granice ekonomske aktivnosti pojedinaca i domacinstava su odreene raspolozivosti novca i vremena.

Granice ekonomske aktivnosti mozemo prikazati uz pomoc tzv.

Krive proizvodnih mogucnosti ( KPM ).

Koja je odreena raspolozivim sredstvima i tehnologijom KPM nam pomaze da shvatimo sta je to moguca i nemoguca proizvodnja, te efikasna i ne efikasna proizvodnja. Vjezbe Ekonomske osnove

Ekonomija drzave i prava zasniva se na primjeni prava.

Predmet je baziran na logicnom razmisljanju.

Ekonomija je nastala prije drzave.Nastala je iz potrebe da se bolje razumije trgovina izmeu domacinstava i slicno.

Komandno ureivanje trziste koje je funkcioniralo po nareenju drzave ( nema privatnog vlasnistva ).

Osnovna veza izmeu ekonomije i drzave jeste da je ekonomija kao nauka u smisli privrednih aktivnosti neovisna ali ne potpuno neovisna.

Ekonomske funkcije drzave su one funkcije koje uticu na trziste, one funkcije koje drzava obavlaj u cilju ostvarivanja nekog cilja.

Funkcije dzrave Funkcije cijena, Poreski sistem, Ulaganje u rast, Porez na dodatnu vrijednost, Monetarna politika.

Sve sto drzava radi radi u cilju da se bori protiv niskih cjena, slabog placanja, teznju socialne pravde, poticanje makroekonomskog rasta.

Drzava blagostnja kad postoji ekonomska stabilnost , kad svi imaju dovoljno da nema siromasnih, penziono osiguranje, nema nezaposlenih, vise izvoza nego uzova itd...

Veza ekonomije i prava je veza izeu sadrzadaj i oblika.Ekonomija je ta koja proucava drustvene odnose u kretanju odnosno u dinamici.

Pravo je staticno jer ono nemoze da izrazi kretanje

Formula ekonomskog procesa.

P R R2 PT.

Vlanistvo je skup pravnih instituta i odredbi kojima se regulira posjedovanje i raspolaganje i koristenje sredstava za proizvodnju i drugih dobara...

Efekti PrivreivanjaEfekti privreivanja sluze za mjerenje ekonomskih tookva gdje se putem mjera ekonomske politike utice i usmjerava ekon omski razvoj.

Sve ekonomske aktivnosti se obavljaju preko mnostvo privrednih subjekata.

Ukupni ekonomski efekti se postizu putem sabiranja tj. Agregiranja rezultata privreivanja pojedinih subjekata.

Dobijeni pokazatelji o rezultatima ekonomije u cjelini se nazivaju ekonomski agregati koji govore o ekonomskom stanju, dinamici i trendovima...

Najvazniji agregatni pokazatelj je ukupja vrjednost proizvodnj tj. Bruto domaci proizvod koji se izracunava na godisnjem nivou.

Svjetska iskustva i praksa govore da postoje 2 metoda obracuna BDP- a.

1.Tok finalne proizvodnje

2.Tok prihoda ili troskovi inputa koji se koriste u proizvodnji.

Metod pod jedan se izracunava sabiranjem 4 komponente i to:

a) Rashodi za licnu potrosnju.

b) Investiciona potrosnja ili potrosnja poslovnog sektora.

c) Drzavna potrosnja.

d) Saldo izvoza ili uvoza sto predstavlja vanjski sektor u ekonomiji.

Licna investiciona i drzavna potrosnja zajedno cine ukupnu ili agregatnu potrosnju ekonomije jedne zemlje.BDP predstavlja novcanu vrijednost svih finalnih proizvoda proizvedenih u ekonomiji jedne zemlje u toku jedne godine.

Iz obracuna pdp-a se iskljucuje vrijendost takozvanih intermedijarnih dobara tj. Dobara koji se koriste za proizvodnju finalnog proizvoda.

Npr : Iz BDP- a se iskljucuju vrijednosti psenice i brasna, a ukljucuje samo vrijednost hljeba kao finalnog proizvoda.

Ovo prakticno znaci da sae samo u racun uzima takozvana dodatna ili novostvorena vrijednost u tim fazama proizvodnje.

BDP Nije samo suma finalnih proizvoda vec se u njega ukljucuje investicije.

Npr: ulaganje u prosirenje postojece proizvodnje ili dodatak fondu trajnih kapitalnih dobara ( Oprema, zgrade, zalihe i slicno ) koji u buducnosti povecava ukupne proizvodnje mogucnosti.

Pored licne i investicione racuna se i drzava kao veliki potrosac.

Postoje drzavn izdatci koji ne ulaze u obracun BDP- a.

Sa aspekta vanjskog sektora pozitivan saldo je kada izvoz veci od uvoza a negativan kada je uvoz veci od izvoza.Negativan saldo umanjuje vrijednost BDP-a a pozitivan povecava.

Metod toka finalne proizvodnje se jos naziva stvarna ili realna metoda.

Drugi metod osigurava iste rezultate kao i prvi metod stim sto se u radcun uzimaju drugi elementi.

Po ovoj metodi BDP je zbir prihoda svih faktora proizvodnje kao sto su :

Nadvice isplacene za rad, kamate, rende, indirektni porezi, amortizacija, profit, korporacija.

Ovi prihodi su ujedno i troskovi poslovanja svake proizvodnje.

Oni su istovremeno i prihodi i domacinstva primaju od preduzeca zbog cega se ova metoda cesto naziva i personalnom metodom.

Bilo da se obracun radi proizvodnim pristupom ili prihodnim tj troskovnim prihodom rezultat mjerenja ukupne vrijednosti proizvodnje je identican.

Isto tako, razlikujemo nominalni i realni BDP.

Stvarna mjera vrijednostiproizvodnje u ekonomiji jedne zemlje je realni BDP koji predstavlja nominalni BDP umanjen za stopu influacije u zemlji

Vrlo vazna agregatna velicina sa mjerenje efekata privreivanja je nacionalni dohodak.To je zapravo godisnja vrijednost radatog stanovnistva.

Nacionalni dohodak se dobije kada se od BDP-a odbiju amortizacija i indirektni porez.

U ekonomskim analizama vrlo vazan pokazatelj je nacionalni dohodak po stanovniku.

Koji se dobije kada ukupan nacionalni dohodak podjeli sa ukupnim brojem stanovnika.

Raspolozivi dohodak je onaj dohodak koji stvarno ostaje domacinstvima na raspolaganje da ga mogu trositi.

Raspolozivi dohodak = ukupna primanja domacinstava ukupni porez.

Isto tako, vazna ekonomska mjera je neto ekonomsko blagostanje sto predstavlja mjeru ukupne vrijednosti proizvodnje koja ukljucuje samo one stavke potrosnje i investicija koje direktno doprinose ekonomsko blagostanje zemlje.To su :

a) Vrijednost slobodnog vremena

b) Neregistrovana privreda.

c) Stete na covjekovu okolinu.

Ekonomske osnove drzave i prava

VJEZBE :

Proizvodnja kao temeljna djelatnost ljudskih potreba :

Proizvodnja je temeljnja ljudska djelatnost koja se kroz historiju mjenjala.

Proizvodnja ima dvije temeljnje strane : Historijsku i Tehnolosku.

Proizvodnja je djelatnost koja osigurava raspodjelu materialnog blagostanja. ( nije tacna definicija nek neko ispravi )Kriva proizvodnih mogucnosti ( Nacrtati grafik ).

OD 97 DO 104 NE TRBEA UCIT!!!

Prvi od proizvodnih inputa je rad!

Produktivnost rada moze bit : Individualna , Posebna, Drustvena.

Individualna je na nivou pojedinca.

Posebna na nivou preduzeca.

Drustvena na nivou drustva ili mega organizacije.

Koji su to faktori koji utjecu na produktivnost rada :

Sta su to investicije za makroekonomiju?

a) Mujo je kupio bosansku kucu u Travniku

b) Haso gradi novo apartmansko naselje u Neumu.

Pitanje : Imamo li ovdje nijednu, jednu ili dvije investicije ?

Odvogor : Za makroeknomiju ovdje se radi o jednoj investiciji to samo onda kada se stvara nova vrijednost tj. Kada se raa novi kapital.

Primjer : a) Za makroeknomiju predstavlja preraspodjelu bogatsva dok primjer pod b) je ulaganje koje ce stvoriti novu vrijednost.

Rast ulaganja dovodi do rasta BDP a sto u konacnici dovodi do ukupnog eknomskog razvoja i rasta.

VRSTE TROSKOVA Troskovi predstavljaju kljucno pitanje eknomije jer se putem njih odreuje uspjesnost poslovanja privrednih subjekata tj. Preduzeca.

Upravljanje troskovima je vjestina eknomskog prireivanja.Ukupan prihod ukupni troskovi = DOBIT! ( Profit $$$$$$$ )

U ekonomiji se nemogu napraviti efekti a da se pri tome nista ne ulozi tj. Potrosi ( Nema besplatnog rucka )

Vrste troskova su :

a) Oportunitetni troskovi

b) Ekspliciti troskovi

c) Inplicitni troskovi

d) Fiksni troskovi

e) Variabilni troskovi

f) Marginaln i ili granicni troskovi

Oportunitetni troskovi predstavljaju trosak izgubljenje mogucnosti,

Javljaju se kao mjera necega sto je propusteno kada se donosi odreena poslovna odluka tj. Propusteni efekti zbog izbora alternativne aktivnosti.

Primjer : Zasto studenti vise gledaju TV nakon polozenog ispita nego prije.

O: Gledanje TV a prije ispita nosi veci oportunitetni trosak jer vjeme koje se izgubi za gledanje Tv a su mogli a nisu iskoristili za pripremanje ispita.

Poslje ispita vrijeme pred Tv om ima nize oportunitetne troskove.

Eksplicitni troskovi su hladni troskovi koji se javljaju u preduzecu kao troskovi proizvodnih inputaoni su egzaktni i iziskuju odreeni novcani izdatak.

Inplicitni troskovi su nevidljiva stavka i vise su slicni oportunitetnim troskovima koje je jako tesko knjigovodstveno iskazati.

Fiksni troskovi ( FT ) su takva vrsta novcanih izdataka ciji je iznos uvjek isti bez obzira na obim proizvodnje.Oni se moraju placati bez obzira dali se proizvodnja odvijala ili ne.

Svako povecanje obima proizvodnje smanjuje njemo opterecenje, fiksnim troskovima po jedinici proizvoda.

Fiksni troskovi po jedinici proizvoda se racunaju tako sto se ukupni fiksni troskovi podjele sa ukupnim obimom proizvodnje.

Variabilni troskovi ( VT ) su izdatci koji se mjenjaju u zavisnosti od promjena obima proizvodnje.

Rastom ili padom obima proizvodnje rastu ili padaju i variabilni trosovi.

Zbir fiksnih i variabilnih troskova cine ukupne troskove proizodnje ( UTP )

Marginalni troskovi za donosenje marginalnih odluka o obimu i vrsti proizvodnje obavezno se analizira situacija koja pokazuje koliko ce rast proizvodnje izazvati razst troskova.

Odgovor na tom pitanje daje analiza granicnih troskova.

Dodadatni troskovi izazvani poratsom proizvodnje.

Postavlja se pitanje dali ce se povecavat itroksovi po jedinci proizvoda pri povecanju dodatnih X jedinica proizvodnje.

Nije dobro u koliko marginalni troskovi rastu brze nego rast proizvodnje tada dolazi do pada ekonomske efikasnostizato.

Zato granicni troskovi su kljuc optimizacije obima proizvodnje

Kriva granicnih troskova odreuje ekonomsko optimalan obim proizvodnje i granicu preko koje nebih smjela prelaziti jer u suprotnom nema ekonomskog opravdanja.

Tacka na kojoj se presjecaju krive ukupnjih i marginalnih troskova po jedinici proizvoda je tacka optimalne proizvodnje gdje se postize i najveca dobit to jest profit !

Svako preduzece ce minimizirati ukupne troskove proizvodnje kada je granicni proizvod po novcanoj jedinici faktora proizvodnje jednak za svaki taj faktor.

Ovo se zove pravilo Najmanjih troskova.

U analizi troskova takoer je vazna vremenska dimenzija te zato imamo odluke na trenutacni rok ( kratko vrijeme u kome se nista nemoze promjeniti u proizvodnji )

U ovom kratkom roku troskovi se ne mjenjaju dakle oni su fiksni.U dugom roku svi se faktori proizvodnje mogu prilagodit proizvodnjim ciljevima koji su utvreni dugorocnim odlukama.

U ovom slucaju svi troskovi su variabilni troskovi.

Posto se u dugom roku sve mjenja onda su svi troskovi promjenjivi variabilni troskovi.

Proizvodni inputi tj. Faktori prizvodnje nisu neiscrpni koje mozemo trositi neograniceno i nekontroslisano zato je vazno njihovo koristenje koje se iskazuje sposobnostima da se uz minimalan utrosak proizvodnjih inputa ostvare maksimalni efekti.

Zato je i napredak covjecanstva rezultat takmicenja u ekonomiziranju odnosno u pronalazenju takvih kombinacija koje zahtjevaju minimum inputa koji ce dat velike efekte bez obzira na kombinaciju proizvodni inputi se trose.

Dugi rok je vremenski period u kome su moguce promjene svih inputa.

Za efikasnu proizvodnju nije svjedno kakav ce bit odnos inputa i utputa sto se iskazuje preko eknomoije razmjera.

Ovdje je vrlo vazan koncept rastuce eknomije razmjera tj. Zakon rastucih prinosa.

On pokazuje ( zakon rastucih prinosa ) da ce proizvodnja rasti brze od rasta proizvodnih inputa.

Sa druge strane opadajuca ekonomija razmjera ili zakon opadajucih prinosa pokazuje da ce se dobivati sve manji i manji i manji i manje dodatnog outputa kako dodajemo dodatne jedinice inputa.Primjer : Zakon opadajucih prinosa je prisutan u svakodnevnom zivotu. Svaki student ce sebe prepoznat u ovom zakonu.

Npr : Nisu isti efekti ucenja prvog sata rada i petog.

U petom satu rada efekti su daleko manj nego u prvom satu rada i oni teze ka nuli.

Zato je vazno stat sa ucenjem na vrijeme.

Ekonomija vjezbe 05.11.2012 :

Testovi startaju od 12 sati u ponedeljak termini ce bit svakih pola sata u grupama rasporeenim po prezimenima.

Formula koja ukazuje na usjesnost poslovanja:

UP UT = D/P

Ukupni prihod ukupni trosak = dobit / profit

Ukupni troskovi su svi troskovi koji se naprave u toku proizvodnje.

Troskovi se djele na fiksne i variabilne.

Bitno znat Fiksni troskovi po jedinici proizvoda.

Variabilni troskovi se djele na : Degresivne, Progresivne i Proporcialne troskove.

Granicni troskovi su vazni zato sto oni odreuju efikasnos ptoizvodnje.

MOGUCA PITANJA NA PRVOM TESTU :

1) Izvori ekonomskog znanja ( Fundamentalna istrazivanja, Primjenjena , Razvojna , Pronalazastvo )

2) Ekonomski proces ( Proizvodnja Raspodjela Razmjena Potrosnja )

3) Proizvodnja i proizvodne mogucnosti

4) Granica proizvodnih mogucnosti i KPM ( kriva proizvodnih mogucnosti ( Grafikon i objasnjenje ))

KPM Opredjeljuje nacin i voenja eknomske politike svake zemlje i struktuiranju proizvodnje.

5) Proizvodnji inpute Faktori proizvodnje.

Klasicna eknomska teorija ih djeli u 3 grupe : Zemlja, Rad i Kapital.Novi pristupi ukljucuju pored spomenuta 3 i Preduzenistvo, Organizaciju, Znjanje, Tehnologiju, Informacije i obrazovanje.

Ovi se nazivaju izvedeni proizvodni inputi.

U samoj sri eknomije lei problem nedostatka ili oskudnosti resursa ( tzv. Zakon oskudnosti ) prestavlja nesklad izmeu potreba proizvodnje za proizvodnim inputima i mogucnostima zadovoljavanja tih potreba.

6) Proizvodna funkcija predstavlja ovisnost kolicine proizvodnje nekog proizvoda koja se uz datu tehnologiju moze ostvariti iz odreenih proizvodnih faktora tj. To je odnos izmeu maksimuma outputa i inputa koji se trazi da se postigne ta proizodnja.

Radi se o razlicitim kombinacijama proizvodnih inputa ciji smisao je da se ostvare i najbolji proizvodni efekti.

Proizvodni inputi koji su meusobno zamjenjivi se nazivaju supstituti ( npr. Insan i robot )

7) Eknomija razmjera Za razumjevanje sutine proizvodnog outputa vazno je znati sta je to ukupan, prosjecan i granicni proizvod.

U eknomiji granicni pojam znaci ekstra ili dodatno.

Prosjecni i granicni proizvod u pocetku proizvodnje raste da bi kasnije kako vrijeme prolazi imao stalnu tendenciju pada prema nuli.

Nula je granica koja pokazuje da se u proizvodnji mora nesto poduzimati u protivnom proizvodnja ce otic u gubitke koji neminovno dovode do njenog propadanja prema tome, za efikasnost proizvodnje nije svejedno kakav ce bit omjer inputa i outputa.To se iskazuje preko zakona opadajucih prinosa.

8) Zakon opadajucih prinosa i zakon rastucih prinosa

9) Analiza vremena ( dugi, kratki, trenutacni rok)

10) Elementi teorije troskova proizvodni inputi nisu neiscrpni dar prirode koji mozemo trositi neograniceno i nekontrolisano zato je vazno da uz minimalan trosak proizvondih inputa ostvarimo maksimalan profit.Uz minimalan trosak proizvodnih inputa ostvarimo maksimalan profit.

Ukupan prihod ukupni troskovi = Dobit ili profit !

11) Vrste troskova ( oportunitetni, Fiksni, Eksplicitni, Inplicitn i variabilni )Fiksni i variablni troskovi cine ukupne toroskove proizvodnje isto tako, vazno je poznavati fiksne torskove po jedinici proizvoda, Variabilne troskove po jedinici proizvoda, te marginalne to jest Granicne troskove, tacka na kojoj se krive ukupnih i granicnih troskova po jedinici proizvoda presjecaju je tacka tzv. Optimalne proizvodnje ( tj. Gdje se postize najveca dobit )

U eknomiji je vazan princip minimiziranja troskova a to je kada je granicni proizvod po jedinici faktora proizvodnje jednak za svaki taj faktor.

To se zove pravilo najmanjih troskova! 12) Efekti privreivanja:

a) Vaznost agregatnih velicina u eknomiji nacionalno bogatstvo, bruto domaci proizvod i nacionalni dohodak.

Bruto domaci proizvod predstavlja najsveoubhtaniju mjeru vrijednosti proizvodnje dobara i usluga jedne ekonomije.

U racun se uzima samo dodatna to jest novostvorena vrijednost, a iskljucuje se vrijednost tzva INTERMEDIJARNIH dobara!

U cilju izvjegavanja duplog racunanja jednog te istog troska.

Svjetska iskustva i praksa govore da postoje dva metoda obracuna BDP a i to :

1)Tok Finalne proizvodnje ( Licna potrosnja, Investiciona potrosnja, Drzavna potrosnja i Neto izvoz )

Ovo predstavlja ukupnu ili agregatnu potrosnju u ekonomiji i nazivaju se cetiri komponente BDP a2) Tok priroda ili troskova inputa koji se koriste u proizvodnji

( nadnice, kamata, renta, indirektni porezi, amortizacija, profit preduzeca )

Saldo zbir jedne i druge metode je na kraju ista vrijednost.

13) Nominalni i realni proizvod

14) Nacionalni i raspolozivi dohodak

15) Neto ekonomsko blagostanje

Poglavlje 5 : Razmjena !Razmjena predstavlja vezu izmeu Porizvodnje i Potrosnje.

P Pt

Razmjena je determinirana ( odreena ) proizvodnjom jer ako se nista ne proizvodi nema se nista ni razvijat, ali razmjena je istvoremeneo i dio proizvodnje.

Razmjena se odvija na trzistu i to znaci da proizvodi dolaze od proizvoaca do potrosaca.

Proizvodnja dobra i usluge proizvoda.

Roba je svako dobro ili usluga koje zadovoljava ljudske potrebe.

Proizvod kada doe na trziste on postaje roba.

Novac opce prihvaceno sredstvo placanja.

Roba je ima razlciitih oblika: jednostavni oblik, razvijeni oblik, opci oblik. Vaznost pojave novca : univerzalno sredstvo placanja, doveo je do vremenske razdjeljenosti(razmaka kada ce se odvijati razmjena)

Razlicite teorije vrijednosti robe: radna teorija vrijednosti, subjektivna teorija vrijednosti, troskovi proizvodnje, sintetska trorija vrijednosti.TRITE

Trite: pijaca, berza... To je ekonomsko mjesto na kojem se ovija ponuda i tranja. Trini mehanizmi su ponuda tranja cijena konkurencija. Ponuda je spremnost ponudjaa da po odredjenim cijenama ponudi odredjenu koliinu cijena i usluga. Konkurencija predstavlja kolebanje trinih cijena oko vrijednosti robe. to su ijene manje koliina robe je vea. Tranju odredjuje mogunost kupovine na kredit, demografija... zakon ponude vie cijene vea koliina robe na tritu. Faktori koji odredjuju ponudu pored cijene i koliine su trokovi proizvodnje, tranja trita za odredjenim proizvodima, cijene substituta(zamjenske robe).Vjezbe eknomija 20.11.2012Anatomija Trzisnog sistema

a) Uloga razmjena u ekonomskom procesu

b) Novac ( Def. Funkcije novca, vrste novca, ponuda novca )

c) Trzisni mehanizam ( Zakon ponude i traznje, elasticnost ponude i traznje, trzisna ravnoteza, agregatna ponuda i traznja, determinante agregatne ponude i traznje )

d) Meunarodna robna razmjena ( platni bilans i meunarodna plaa )

U ekonomskom procesu razmjena se javlja kao nuzna spona izmeu proizvodnje i potrosnje.Razmjena je determinanta proizvodnje.

Danas se novac javlja kao posrednik u razmjeni izmeu dvije robe.

R N R ( Roba Novac Roba )

Je nacin razmjene u modernoj ekonomiji.

Prije toga je vladala razmjena R R ( Roba za Robu ) sto se nazivalo razdoblje ROBNE RAZMJENE ili Ekonomija Trampe.

Danas funkcionisanje trzista se odvija na osnovu djeovanja ponude i potraznje preko ponude i traznje djeluje zakon vrijednosti.

Definicija Novca :

Novac je opsteprihvaceno zakonsko i definitivno sredstvo placanja tj. Sredstvo razmjene. On je zapravo specificna roba koja ima takvu moc razmjenjivosti sto nema niti jedna druga roba.

Vrste novca su :

1) Robni ili naturalni novac ( Stoka, Skoljke, Kamenje i drugi predmeti )

2) Papirni novac.

3) Depozitni ili kreditni novac ( Kao najsavremeniji oblik novca danas to su sredstva koja se nalaze na racunima kod banaka )

Depozitni novac je novcani surogat ili zamjena za gotov novac.

Danas papirni novac poznajemo kao GOTOV NOVAC u obliku papirnog ili kovanog novca tj. Banknote i kovanice.

Danas savremeni novac mora ispunjavat isljedece uslove:a) Prenosivost

b) Trajnost

c) Djeljivost

d) Standardizacija

e) Prepoznatljivost

Savremen, Dinamnican i slozen ekonomski razvoj je danas stavio na raspolaganje razlicita sredstvato tj. Instrumente koji se koriste za placanje.

Danas dominira depozitni, kreditni ili bankarski novac tj. Sve manje je u upotrebi gotov novac.

Danas u svjetu se koriste razlicite vrste novca.

To zavisi od stepena razvijenosti tzv. Monetarnih agregata koji cine novcanu masu jedne zemlje.

Osnovni monetarni agregati su:

a) Transakciski novac ili M1 koji se koristi za transakcije. Sastoji se od gotovog novca i bankarskog novca.

b) Novcana masa u sirem smislu ili M2 ( M1 + Stedni racuni u bankama )

c) Ostala likvidna sredstva ili M3

Ako je na trzistu prekomjerna kolicina novca od potrebnog dolazi do rasta traznje za robama a time i do rasta cijena sto moze dovesti do problema sa Influacijom.Ako na trzistu ima manjka novca cijene padaju, vrijednost novca raste a ekonomija se suocava sa pojavom Defluacije.

Influcija i Defluacija su obiljezja nestabilne ekonomije.

Zbog toga u ekonomiji jedne zemlje regulisanje ponude i traznje novca je jedna od najvaznijih ekonomskih funkcija drzave koja mjerama ekonomske politike treba da osigura makroekonomsku ravnotezu.

Skladno funkcionisanje trzista novca je vazna predpostavka za stabilan ekonomski sistem svake zemlje.

Osnovne funkcije novca su :

a) Novac kao mjera vrijednosti

b) Novac kao sredstvo placanja

c) Novac kao sredstvo razmjene

d) Novac u funkciji zgrtanja blaga tj. U funklciji stednje ili Tezauracije.e) Novac u funkciji svjetskog novca.

Trzisni mehanizam

Trzisni mehanizam funkcionise putem ponude i potraznje te cjena i konkurencije.

Na trzistu se uspostavlja ponuda i potraznja koja se sastoji od kupaca i prodavaca.

Cijena je novcani izraz vrijednosti robe, dok konkurencija predstavlja svojevrsno takmicenje onih koji nude robu sa kupcima kako bi robu prodali sto uspjesnije.

Meu zakonima ekonomije spadaju :

a) zakon potraznje

b) Zakon ponude

Zakon potraznje.

Traznja nekog proizvoda prestavlja spremnost kupaca da na odreenom trzistu i na odreeno vrijeme kupe odreene kolicine robe pri razlicitim cjenama.

To je zapravo kolicina roba koju su kupci spremni kupiti po razlicitim cjenama.

Kretanje cijena i trazena kolicina roba imaju obrnut smijer kretanja.

Sa rastom cijena traznja za robama opada.

Ovdje djeluje zakon opadauje tranje;

Zato se smanjuje koliina traene robe kada cijene rastu? Postoje dva razloga:

1. efekat supstitucije - gdje e kupac traiti zamjenu, tj. Supstituciju za osnovnu robu

2. efekat dohotka gdje na datom nivou dohotka kada cijene rastu tada se vie dohotka mora odvojiti za iste ili manje koliine roba

Od ega sve zavisi krivulja tranje?

Grafik:

Postoji mnogo faktora koji utiu na intenzitet tranje, ovo nazivamo kretanje na krivulji tranje (iz take 1 do take 2) iji rezultat je rast cijena.

Meu najznaajnijim faktorima ubrajamo:

a) prosjean nivo dohotka

b) broj i sturktura stanovnika

c) cijene dobara

d) ukusi potroaa

e) informisanost potroaa

f) mogunost kupovine na kredit

g) oekivanja potroaa

ELASTINOST TRANJE

predstavlja reagiranje tranje na promjene faktora tranje, kao to su: promjene dohotka ili promjene cijena, zato poznajemo dohodovnu elastinost i cjenovnu elastinost

Elastinost tranje pokazuje omjer procentualne promjene traene koliine robe i stepena promjene cijene te robe Primjer 1: Cijena robe je 150 KM, a traena koliina 3000 kg paprika. Zbog poveanja cijene na 180 KM dolo je do pada tranje sa 3000 kg na 1800 kg. Izraunati ET!

Et= tranja / cijena * cijena / tranja

Postoje 3 vrste Et:

1. elastina tranja ona gdje je koeficijent vei od 1

2. jedinina elastinost tranje ona gdje je koeficijent jednak 1

3. neelastina tranja ona koja sporije reagira od promjene cijena, te je koeficijent manji od 1

4. direktna elastinost tranje gdje tranja direktno se mijenja na promjenu cijene

5. unakrsna elastinost tranje pokazuje reagiranje tranje jedne robe na promjene cijena druge robe

Postoje i ekstremni sluajevi elastinosti tranje koji se javljaju u obliku savreno eslastine i savreno neelastine tranje

Savreno elastina tranja pokazuje da veoma malo pomjeranje cijene izaziva veliku tranju za tom robom. Krivulja ove tranje je horizontalna.

Savreno neelastina tranja pokazuje da tranja uvijek ostaje ista bez obzira u kojoj se mjeri cijene mijenjaju. Dakle, tranja ne reaguje na pomjeranje cijena. Kriva ove tranje je vertikalna.

Kada je tranja neelastina smanjenje cijena robi smanjuje s eukupan prihod preduzea.

Kada je tranja eastina tada smanjenje cijena uzorkuje rast ukupnog prihoda preduzea.

Na kraju grupa faktora koji utiu na intenzitet Et su:1. neophodnost zadovoljavanja potreba odreenim proizvodima

2. stepen dostupnosti supstituta nekog proizvoda

3. vrijeme koje potroa ima da reagira na promjenu cijene

4. relativno uee izdataka za odreeni proizvod u ukupnim izdacima potroaa