Ekonomske osnove države i

prava - VI

Prof. Dr. Amina Nikolajev

Efekti privređivanja

Pokazatelji ekonomskog razvoja

Determinante ekonomskog razvoja

Značaj

Potreba sinhronizacije procesa društvene

reprodukcije mjerama EP

Poređenje vlastitih rezultata s rezultatima drugih

država (određenje vlastite pozicije)

Realan uvid u dosegnuti nivo ekonomskog

razvoja, dinamiku privređivanja i sl.

Efekti privređivanja

Brojni pokazatelji ekonomskog stanja, dinamike, tendencija, međuovisnosti...

Mjerenje složeno – obuhvata veliki broj vrijednosti različitiih ekonomskih aktivnosti svih privrednih subjekata

Društveno bogatstvo

Društveni bruto proizvod

Nacionalni dohodak

Neto ekonomsko blagostanje

Društveno bogatstvo

Ljudskim radom proizvedena dobra / rezultat

proizvodnje

Fiksni fondovi (ceste, mostovi, luke...)

Proizvodne zalihe i privredne investicije

Neproizvodni fondovi (škole, bolnice, objekti...)

Potrošna dobra domaćinstava

Poznata prirodna bogatstva jedne zemlje (koja

se mogu staviti u funkciju)

Zemljište, šume, rude, minerali, vode, flora i fauna, ...

Društveno bogatstvo

Zbir svih materijalnih vrijednosti jednog društva

Iskazuje dosegnuti nivo ekonomske razvijenosti i

blagostanja

Nema mogućnosti vremenskog poređenja u

odnosu na prethodnu godinu

Obračun zahtijeva razvijenu statističku službu,

sposobne kadrove, velika materijalna sredstva

Bruto društveni proizvod

BDP / GNP (Gross National Product)

Mjeri učinak društvene proizvodnje (ukupan

dohodak svih subjekata i ukupne troškove)

Obuhvata amortizaciju i dohodak

Amortizacija – prenesena vrijednost sredstava

za rad (funkcionalna i vremenska)

Novostvorena vrijednost (dohodak)

Transferna plaćanja (osiguranje nezaposlenih,

socijalna pomoć i sl.) ne ulaze u obračun BDP

Bruto društveni proizvod

Dva metoda obračuna

Tok finalne proizvodnje (izdaci)

LP – lična potrošnja (+ svih izdataka x sa tržišnom cijenom)

DR – državni rashodi (plaće državnih službenika, izdaci za izgradnju privrednih objekata, kupovina raznih dobara...)

I – investicije (umanjenje tekuće radi buduće potrošnje)

S – saldo uvoza i izvoza (pozitivan vs. negativan, suficit vs. deficit)

Bruto društveni proizvod

Dva metoda obračuna

Tok prihoda proizvodnih inputa (N + K + R + IP + A + P)

N – nadnice (neto plaće i porezi)

K – kamate

R – rente

IP – indirektni porezi

A – amortizacija

P - profit

Bruto domaći proizvod

BDP / GDP – Gross Domestic product

GNP ≠ GDP

GNP - vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih radom

i kapitalom u vlasništvu građana te zemlje na domaćem i ino tržištu

GDP – korigirani GNP za ostvarenu proizvodnju na ino

tržištima

GNP – proizvodnja u inostranstvu = GDP

Npr. Toyotina tvornica automobila u USA ide u Japanski GNP ali američki GDP

Nominalni vs. realni GNP

Nacionalni dohodak

Ukupan dohodak jedne nacije u određenom vremenskom

periodu (godina dana)

ND = N + K + R + P (ND = GNP – A i IP)

ND per capita (Važan za praćenje životnog standarda

stanovništva i poređenje sa drugima)

Različiti načini mjerenja

Proizvodni (u fazi proizvodnje: ukupna proizvodnja – materijalni troškovi i

A)

Personalni (u fazi raspodjele: sabiranje pojedinačnih dohodaka)

Rashodni (u fazi potrošnje: sabiranje svih izdataka za ličnu, zajedničku i

javnu potrošnju)

Neto ekonomsko blagostanje

NEW – preobraženi GNP

Prilagođena mjera društvenog proizvoda

Isključuje one stavke koje ne pridonose individualnom

blagostanju

Uključuje stavke koje ne obuhvata GNP

Uključuje one stavke potrošnje i investicija koje izravno

doprinose ekonomskom blagostanju:

Vrijednost slobodnog vremena

Neregistrirana privreda

Štete na čovjekovoj okolini

Agregatna ponuda i tražnja

Makroekonomske kategorije

Ponuda i tražnja na nivou privrede jedne zemlje

Sintetski izraz pojedinačih ponuda i tražnji

Utječu na tok, dinamiku i stabilnost ekonomije

Ukazuju na:

privrednu ravnotežu

usklađenost ukupne ponude i ukupne tražnje na nivou države

Cilj – osiguranje stabilnosti privrede (prepoznavanje poremećaja

i negativnih faktora)

Mjere ekonomske politike – osiguranje što većeg stupnja

privredne ravnoteže

Agregatna ponuda

Agregatna ponuda – ukupna količina dobara i usluga koju jedna zemlja može proizvesti i ponuditi u određenom vremenskom periodu

Ovisi o:

Nivou cijena

Proizvodnim kapacitetima

Nivou troškova proizvodnje

Grafikon i krivulja AP

Agregatna ponuda

Šta čini agregatnu ponudu? / od čega ovisi agregatna ponuda?

Nivo potencijalnog proizvoda – raspoloživi resursi vs. proizvedenih dobara i usluga

Proizvodnja iznad potencijala = intenzivno korištenje resursa, rast cijena inputa i finalne proizvodnje

Proizvodnja ispod potencijala = neiskorišteni inputi, rast nezaposlenosti, neiskorišteni kapaciteti

Nivo troškova – rast troškova = rast cijena finalne proizvodnje

Agregatna tražnja

Agregatna tražnja – ukupna suma trošenja svih potrošača (pojedinačni potrošači i različiti sektori privrede)

Šta čini agregatnu tražnju? / od čega zavisi agregatna tražnja?

Lična potrošnja (ovisi od raspoloživog dohotka domaćinstva)

Javna potrošnja (određena odlukama države)

Investicona potrošnja (ulaganja u kupovinu, nabavku, obrazovanje i sl.)

Neto izvoz (uvoz umanjen za izvoz)

Grafikon i krivulja AT

Agregatna tražnja

Varijabile koje doprinose promjeni AT:

Unutrašnje – pod kontrolom države:

Monetarna politika - Povećanje/smanjenje novčane mase - Efekt novčane ponude:

Konstantna novčana masa uz rast cijena = pad tražnje

Smanjenje novčane ponude uz iste cijene = pad tražnje

Fiskalna politika – reguliranje poreza i državnih izdataka:

Porezne olakšice = veća lična potrošnja

Vanjske – izvan sistema ekonomije jedne zemlje (ratovi, svjetske krize i sl.)

Državna intervencija

Apsolutno djelovanje zakona ponude i tražnje na

tržištu?

Državna intervencija - zakonsko reguliranje nivoa

cijena pojedinih proizvoda (minimalne ili

maksimalne):

Direktno: neposredno reguliranje cijena gotovih

proizvoda

Indirektno: određivanjem cijena proizvodnih

inputa

Međunarodna razmjena

Međusobno povezivanje ekonomija ≠ zemalja

Međusobno povezivanje tržišnih privreda

Međusobni ekonomski odnosi – veći stupanj razvijenosti -veći intenzitet međusobnih trgovinskih veza

Različit utjecaj na nacionalne ekonomije:

Veća mobilnost gotovih proizvoda

Nemobilnost prirodnih resursa

Kulturne, jezičke i političke prepreke u kretanju rada

Različtosti nacionalnih valuta

Međunarodna razmjena

Zatvorena (autarhična) i otvorena privreda

Otvorena privreda – međunarodno kretanje

kapitala, roba, rada (radnika), usluga (saobraćaj,

turizam...) = četiri osnovne slobode kretanja EU

Razlozi:

Različitost uvjeta proizvodnje

Niži troškovi proizvodnje

Preferencije (ukusi) potrošača

Komparativne prednosti

Od čega zavisi međusobno povezivanje zemalja?

Isplativost?

Raspoloživost resursa?

Različiti prirodni uvjeti?

Ostvarenje veće produktivnosti rada – stvaranje

viška proizvoda – povećanje izvoza – rast GNP i

ND

Komparativne prednosti

Teorija komparativnih prednosti – ostvarenje obostrane koristi od razmjene, svaka zemlja specijalizira se za proizvodnju i izvoz određene robe, uvozi robu koju ne proizvodi

Komparativne prednosti - Specijalizacija u proizvodnji

Apsolutna prednost (proizvodi više, manji utrošak rada, veća produktivnost) – kriterij produktivnosti

Komparativna prednost (niži oportunitetni trošak , pitanje isplativosti, opredjeljenje za drugu proizvodnju) – kriterij oportunitetni trošak

Međunarodna razmjena

Slobodna trgovina ili intervencionizam?

Zaštita domaće privrede? od inostrane

konkurencije - protekcionizam

Opravdanost intervencije? (negativni efekti na

specijalizaciju, razmjenu inputa, ...) i mogućnosti?

Mjere: carine (posredni porez) i kvote (ograničenje

količine uvoza)

Carine ≠ Kvote?

Međunarodna razmjena

Carine – podjela prema različitim kriterijima:

prema pravcu kretanja roba:

uvozne, izvozne i tranzitne

prema načinu donošenja:

autonomne (donosi zakonodavac) i ugovorne (rezultat sporazuma između zemalja)

s obzirom na cilj uvođenja

finansijske (fiskalne) → prikupljanje sredstva za podmirenje javnih rashoda;

ekonomske (zaštitne) → zaštita domaće privrede

represivne → protumjera na štetnu mjere neke druge države

Međunarodna razmjena

Ekonomski efekti carina:

Poboljšanje uvjeta trgovine (rast uvoznih cijena

– pad tražnje – pad cijena robe ponuđača -

sniženje cijena robe)

Zaštita “mlade” industrije (od ino konkurencije

radi ostvarenja komparativnih prednosti)

Smanjenje nezaposlenosti (zaštita proizvodnje

daje poticaj za njen razvoj)

Međunarodna razmjena

Neekonomski efekti carina:

Osiguranje nacionalne sigurnosti (suvereniteta) zemlje

Zaštita proizvodnje i smanjenje ovisnosti o drugima

Zaštita tradicionalne proizvodnje (stari zanati i sl.)

Pritisak moćnih grupacija i lobija

Osveta prema drugoj zemlji

Platni promet i

međunarodna plaćanja

Međunarodni ekonomski odnosi - međunarodna

plaćanja: uvoz, izvoz roba i usluga, trgovina

vrijednosnih papira, trgovina nekretninama, novčani

transferi...

Platni promet s inostranstvom – naplata potraživanja i

plaćanje dugova nastalih u međunarodnoj razmjeni

Platna bilanca - Sistematičan popis vrijednosti svih

ekonomskih transakcija rezidenata s inostranstvom

Rezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem u zemlji)

Nerezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem van

zemlje)

Platna bilanca

Transakcije između zemlje i inostranstva iskazuju se kroz:

Bilancu tekućih transakcija (tekuća plaćanja): bilanca uvoza i izvoza roba i usluga, dohodak (od investicija) + transferi (doznake, pokloni, donacije...)

Kapitalne transakcije: kapital (dugoročni i kratkoročni), direktne i portfolio investicije + rezerve (monetarno zlato, specijalna prava vučenja, rezerve u MMF)