Ekonomske osnove države i

prava

Doc. dr Amina Nikolajev

Raspodjela

Otvara brojna pitanja i dileme

Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama

Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija

Određuje sudbinu članova zajednice

Ukazuje na način raspodjele dohotka

Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...

Raspodjela

Pojmovno određenje – aktivnost koja određuje kvantitativne udjele privrednih subjekata (pojedinci, poduzeća, država) u diobi novostvorene vrijednosti (dohotka)

Načini:

Direktna (naturalna privreda)

Indirektna / tržišna (putem tržišta)

Mješovita (uloga države, sistem mjera i instrumenata ekonomske politike)

Raspodjela

Raspodjela vs. društvena pravda?

Pravednost procesa raspodjele? (svaki

pojedinac treba imati pravo na uživanje

plodova od korištenja resursa koje posjeduje –

djelovanje mehanizma tržišta – uloga države

je osiguranje funkcioniranja razmjene – svako

snosi posljedice svojih odluka – nema

prinudne preraspodjele dohotka - ?)

Raspodjela

Može biti:

Funkcionalna (raspodjela dohotka na

dohotke proizvodnih inputa)

Personalna (raspodjela dohotka među

pojedincima)

Opća mjera nejednakosti: Lorencova f-ja –

izražava odnos % stanovništva i % dohotka

koji mu pripada

Plaće

Pojmovno određenje – dohodak od rada

Oblici plaćanja:

Po vremenu (za rad utrošen za određeno

vrijeme: sat, dan, sedmica,...mehanizacijska,

informatička, uslužna industrija)

Po učinku (za rad utrošen po jedinici

proizvedene robe)

Plaće

Razlike u plaćama:

Kvalitet poslova (kvalitet i privlačnost, kompenzirajući dodatak: opasnost, noćni, prekovremni, vikend, za vrijeme praznika)

Kvalitet ljudi (≠ u psiho-fizičkim sposobnostima, odgoj, obrazovanje, iskustvo, lična slava)

Nekonkurenta grupa zanimanja (profesije –posebni segmenti tržišta – nemogućnost prelaska – konkurencija?)

Plaće

Vrste:

Nominalna – novac koji radnika prima za svoj

rad

Realna – izražava kupovnu snagu radnika

(realna plaća = nominalna plaća / index

troškova života x 100)

Relativna plaća – učešće u nacionalnom

dohotku

Ponuda rada

Šta određuje nivo plaća radnika u okviru

istih zanimanja?

Utjecaj ponude i tražnje za radom

R - pomjeranje krivih - nova tržišna ravnoteža -

novi nivo plaća

Ponuda rada

Ponuda za radom - ukupan broj

raspoloživih radnih sati koje može

ponuditi stanovništvo jedne zemlje

Determinante:

Ukupan broj stanovnika koji mogu raditi

(radnosposobni) > prirodni priraštaj, migracije,

društvena emancipacija žena

Način korištenja radnog vremena (grafikon efekta

supstitucije i efekta dohotka)

Sindikati

Oblik organiziranja radnika

Pregovaračka strana poslodavcima i državi (visina plaća, uvjeti rada,...)

Ugovor o radnim odnosima

Ekonomski paket mjera (visina plaće, naknade za prekovremeni rad, pravila o korištenju praznika, odredbe o penzionom i zdravstvenom osiguranju...)

Pravila rada (obaveze na poslu, vrsta poslova, sigurnost, pitanja otkaza s posla, postupak žalbi za rješavanju sporova...)

Vrste sindikata:

Strukovni (radnici određenih struka)

Industrijski (radnici određene privredne grane)

Opći (svi radnici)

Sindikati

Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća:

Ograničavanje nivoa ponude rada (izazivanje vještačke nestašice rada: migracijske barijere, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, zabrana zapošljavanja onima koji nisu članovi sindikata,...)

Ugovaranje viših standardnih plaća kao obaveza poslodavcima (ograničenje alternativne ponude rada – zabrana upošljavanja onih koji nisu članovi sindikata...)

Sindikati

Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća:

Povećanje tražnje za radom (indirektno -povećanje tražnje za proizvodima)

Borba protiv monopsonističke moći poslodavca (zaštita interesa radnika, sindikati su pandan poslodavcu)

Štrajk (vrši se pritisak na poslodavce u cilju ostvarenja prava radnika, vrlo rijetko se koristi - svi trpe gubitke, povoljno tumačenje radnog zakonodavstva)

Potrošnja i štednja

Koliko se izdvaja za potrošnju?

Potrošnja – potrošnja finalnih dobara i usluga s

ciljem zadovoljenja ličnih i porodičnih potreba

Koliko se izdvaja za štednju?

Štednja – dio dohotka koji nije potrošen

Izdvajanja za potrošnju i štednju vs. životni

standard stanovništva / ekonomski razvoj i rast

Potrošnja i štednja

P + Š = Dohodak

Međuovisnost P – Š – Dohodak

Odrednice P i Š su:

Nivo dohotka (permanenti? I povremeni?)

Imetak

Visina kamatne stope na štednju

Kvalitet socijalnih plaćanja stanovništvu

Borba za prestiž

Potrošnja i štednja

F-ja potrošnje: Fp = P/D x 100

Grafik potrošnje

F-ja štednje: Fš = Š/D x 100

Grafik štednje

Siromaštvo i bogatstvo

Raspodjela (nejednaka) - Siromaštvo vs.

bogatstvo

≠ poimanje siromaštva i bogatstva

Egzistencijalni minimum:

ukupan trošak za hranu x 3

promjenjiva kategorija – zavisi od cijena

životnih namirnica, ukusa, običaja, navika,...

Siromaštvo i bogatstvo

Uzroci:

Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...)

Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo

Uzroci postoje ako su izraz:

iste startne pozicije

lične preferencije (izbora)

vlastitiih zasluga

Siromaštvo i bogatstvo

Stopa siromaštva - % stanovništva čiji dohodak je ispod apsolutnog nivoa granice siromaštva

Apsolutno - nemogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba (hrana, voda, obuća i odjeća), “život na rubu“, bez pristupa zdravstvu i obrazovanju, bez doma,..

Relativno siromaštvo - životni standard znatno ispod standarda ostalih u njihovoj državi a siromaštvo se povećava kako rastu prosječni troškovi (indikacija za apsolutno)

Siromaštvo i bogatstvo

Zašto danas kada postoji toliko

bogatstva tako mnogo ljudi živi u

siromaštvu?

Loše odluke? – napuštanje škole, piće,

droga, kockanje? Loše investiranje?

Nisu svi ljudi sami krivi za siromaštvo

Promjene koje se događaju u privredi i

na tržištu rada, porast cijena?

Siromaštvo i bogatstvo

Oni koji su pogođeni siromaštvom najčešće ne mogu utjecati na uzroke siromaštva

napuštanje domova zbog rata

političke manipulacije i propadanje ogromne količine hrane

rast cijena osnovnih životnih potrepština da ih siromašni ne mogu kupiti

neodgovarajuće politike države - nisu u stanju odgovoriti na potrebe svojih najsiromašnijih građana...

Siromaštvo i bogatstvo

Oko milion stanovnika Bosne i Hercegovine živi na granici

siromaštva, od toga njih više od 600.000 živi ispod te

granice

U BiH je više od 540.000 nezaposlenih i 718.000 zaposlenih

U BiH je oko 500.000 penzionera, od kojih više od 60% ima mjesečnu penziju koja jedva prelazi 300 maraka

BiH - postoje i 92 multimilionera ili milijardera čije bogatstvo

vrijedi nešto više od 10 milijardi KM

Broj multimilionera u BiH raste sa 65 (2012. godine) njihov

broj se povećao na 92 (2015.), a po svim procjenama na kraju 2016. bit će ih više od 100

Siromaštvo i bogatstvo

UN su u svom godišnjem izvještaju objavili

da je broj ekstremno siromašnih ljudi u

svijetu pao s 1,75 milijardi 1999. na 836

milijuna 2015. godine

Svjetska banka je priopćila da je prvi put u

svijetu ekstremno siromaštvo u 2015. palo

na ispod 10 % od ukupnog broja stanovnika

Ekstremno siromašnim ljudima smatraju se

oni koji žive s manje od 1,25 USD dnevno

(1,9 USD WB)

Forbesova lista 2016.

Bill Gates, (Microsoft, 75 milijardi USD)

Amancio Ortega (ZARA, 67 mlijardi USD)

Warren Buffet (Berkshire Hathaway, 60,8 milijardi

USD)

Carlos Slim Helu (Telekomunikacije, 50 milijardi

USD)

Jeff Bezos (Amazon.com, 45,2 milijarde USD

Siromaštvo i bogatstvo

Osmorica najbogatijih ljudi svijeta (Bill Gates, Amancio Ortega, Warren Buffet, Carlos Slim, Jeff Bezos, Mark Zuckerberg, Larry Ellison i Michael Bloomberg) posjeduju koliko i najsiromašnija polovica svjetskog stanovništva

5,9 miliona djece umire prije nego što navrši pet godina života, 59 miliona djece ne ide u osnovnu školu, 2,4 milijarde ljudi nema odgovarajuće sanitarne uslove

Broj siromašnih raste 4x brže od rasta bogatih

Povećava se jaz između siromašnih i bogatih

Forbesova lista 2016. - regija

BiH:

Kenan i Damir Hastor (Prevent grupacija, 771,1 milion KM)

Izudin Ahmetlić (Hifa grupa, 681,3 milion KM)

Senad Džambić (Bingo, 570,3 milion KM)

Hrvatska:

Ivica Todorić (vlasnik Agorkora, bogatstvo od 735 miliona eura, nije uračunat Konzum koji nije na berzi, što znači da je njegovo bogatstvo znatno veće)

Obitelj Lukšić (rudarstvo, bankarsko poslovanje, 270 miliona eura)

Emil Tedeschi (vlasnik Atlantic grupe, hrana i prehrana, 200 miliona eura)

Forbesova lista

Srbija

Miodrag Kostić (MK Group, 47 miliona eura)

Miroslav Mišković (Delta holding, 43,3 miliona eura)

Srđan Knežević (Knez Petrol)

Slovenija:

Iza i Samo Login, (Outfit7, mobilne aplikacije, dobit od 617,2 miliona eura)

Sandi Češko, (Studio Moderna, telemarketinška firma dobit od 460 miliona eura)

Siromaštvo i bogatstvo

U Svijetu - nešto više od 2,2 milijarde ljudi je

siromašno ili blizu granice siromaštva

Osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u

svijetu koštala bi manje od 2% svjetskog BDP-a

Najveći uzrok je nezaposlenost (praćena

porastom kriminala, nasilja, konzumacije droge,

broja samoubistva )

Bogatstvo i siromaštvo

Stotinu najbogatijih ljudi na svijetu zaradi toliko da može kroz odgovarajuća ulaganja okončati glad u svijetu - i to četiri puta

1% najbogatijih ljudi na svijetu povećao je svoje prihode u proteklih 20 godina za čak 60 %

Najbogatijih 500 ljudi zajedno drže 4,7 trilijona USD od ukupnih 7,05 triliona USD

Nešto više od 1/4 milijardera posjeduje 2/3 bogatstva