EKONOMSKE OSNOVE DRŽAVE I PRAVA - ISPITNA PITANJA I ODGOVORI

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

EKONOMSKE OSNOVE DRŽAVE I PRAVA ISPITNA PITANJA I ODGOVORI

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŢAVE I PRAVA Prvi dio

1. Ekonomija je nauka koja proučava:

a) kako pojedinci i društva odlučuju o korištenju resursa

b) kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela potrebne robe i raspodijelila ih meĎu ljudima

c) proizvodnju i prodaju robe

2. Prema predmetu proučavanja ekonomija se dijeli na:

a) MAKROEKONOMIJU

b) MIKROEKONOMIJU

3. Šta se od navedenih području odnosi na izučavanja makroekonomije?

a) proizvodni sektori, poduzeća i domaćinstva b) nivo i rast proizvodnje, raspodjela dohotka c) ekonomski razvoj, uvoz i izvoz roba i usluga, inflacija i nezaposlenost

d) odreĎivanje cijene proizvoda, odreĎivanje visine plaća, analiza troškova poslovanja e) sve gora navedeno f) ništa od gore navedenog

4. Šta od dole navedenog pripada području izučavanja mikroekonomije?

a) odreĎivanje cijena proizvoda i odreĎivanje visine plaća

b) analiza troškova poslovanja poduzeća c) cijena kapitala, vrijednost akcija d) sve gore navedeno

e) ništa od gore navedenog

5. Mikroekonomija proučava: ponašanje pojedninih komponenti privrede, kao što su

proizvodni sektori, poduzeća i domaćinstva 6. Makroekonomija proučava: funkcionisanje privrede u cjelini

7. Navedite izvore ekonomskog znanja! Fundamentalna istr., primjenjena istr.,

pronalazaštvo, razvojna istr.

8. Zadatak fundamentalnih istraživanja: je da otkrivaju temeljne spoznaje o prirodi,

čovjeku i društvu, kao i zakonitosti koje se u tome javljaju

9. Zadatak primjenjenih istraživanja: je da istraţe mogućnosti praktične primjene

ostvarenih rezultata fund. istr.

10. Pronalazaštvo ima za zadatak: da kreira nove proizvodne postupke ili pro. asortiman,

a usmjereno je na rješavanje praktičnih problema tehno-ekonomskog aspekta

11. Zadatak razvojnih istraživanja: je da kombinirajući rezultate fund. i primjenj. istr. sa

praktičnim rezultatima, pronalaze nove tehnologije, proizvode i pro. procese

12. Navedite faze naučne spoznaje! UtvrĎivanje područja i predmeta izučavanja,

formuliranje polaznih pretpostavki, izbor modela istr., izbor i prikupljanje činjenica,

analiza i sinteza, objašnjenje i konkretizacija uopćavanja, provjera rezultata i zaključaka

13. Ekonomski proces predstavlja: a) sistem privreĎivanja b) sveukupni sistem proizvodnje

c) jedinstvo P – R – Rz – Pt

14. Odnosi ljudi u P, R, Rz, i Pt nazivaju se ekonomski odnosi.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


15. Pravni izraz ekonomskih odnosa (kao odnosa ljudi u P-R-Rz-Pt), jeste vlasništvo

16. Vlasništvo u pravnom smislu je skup pravnih instituta i odrebada koje reguliraju razna prava u raspolaganju, posjedovanju i korištenju sredstava za proizvodnju i potrošnju

17. Vlasništvo u ekonomskom smislu je ekonomsko korištenje dobara i njihovo

prisvajanje. Ta dobra su sredstva za P i Pt.

18. Vrsta vlasništva opredjeljuje način korištenja sredstava za proizvodnju, ali i karakter

proizvodnih odnosa

19. Ekonomsku strukturu društva čine odnosi ljudi u P-R-Rz-Pt

20. Strukturu društveno-ekonomske formacije čini ekonomska osnova društva zajhedno sa cijelom društvenom (pravcnom i političkom) nadgradnjom

21. Prepoznatljivi izrazi ili pojmovi kojima se služi ekonomija nazivaju se ekonomske kategorije. Navedite neke od njih! Npr. Novac, profit, dohodak, kapital...

22. Ekonomski zakoni su teorijski izraz za stalnost, uzajamnu uvjetovanost i meĎuovisnost suštinskih svojstava ekonomskih kategorija i nephodnih veza i kretanja

23. Osnovna obilježja ekonomskih zakona su: trajnost, meĎuuvjetovanost, bitnost

24. Opći ekonomski zakoni su: a) svojstveni svim oblicima proizvodnje u razvoju ljudskog društva koji samo

povremeno mijenjaju oblike ispoljavanja

b) koji se javljaju u skupini srodnih društveno -ekonomskih formacija c) karakteristični za pojedine oblike proizvodnje

25. Pojedinačni ekonomski zakoni su oni: a) koje susrećemo samo na odreĎenoj razvojnoj etapi u okviru jednog načina

proizvodnje

b) koje susrećemo samo u odreĎenoj društveno-ekonomskoj formaciji c) karakteristični za jedan način proizvodnje

26. Posebni ekonomski zakoni su oni: a) koji se odvijaju u odreĎenom obliku proizvodnje i djeluju u kratkom vremenu b) karakteristični za odreĎene oblike proizvodnje

c) koji se javljaju u skupini društveno-ekonomskih formacija

27. Specifični ekonomski zakoni su oni:

a) koje susrećemo samo na odreĎenoj razvojnoj etapi u okviru jednog načina proizvodnje

b) koje susrećemo samo u odreĎenoj društveno-ekonomskoj formaciji

c) svojstveni svim oblicima proizvodnje u razvoju ljudskog društva koji samo povremeno mijenjaju oblike ispoljavanja

28. Ekonomska aktivnost je: a) aktivnost ljudi kojom se ostvaruju unaprijed utvrĎeni proizvodni ciljevi b) pokazatelj uspjeha u obavljanju odreĎenih ekonomskih aktivnosti

c) sve navedeno d) ništa od gore navedenog

WWW.BH-PRAVNICI.COM


29. Ekonomija rada je: a) ostvarivanje proizvodnih efekata uz što manje trošenje tekućeg živog rada

b) ostvarivanje proizvodnih efekata uz što manje trošenje rada koji je ranije utrošen u sredstva kojima se koristimo

c) sve navedeno

d) ništa od gore navedenog 30. Ostvarivanje ekonomske aktivnosti motivirano je ekonomskim stimulansima , a

pokazatelj uspjeha u obavljanju odreĎenih ekonomskih aktivnosti je ekonomska efikasnost

31. Ekonomska efikasnost iskazuje se kroz: a) odnos živog i opredmećenog rada b) uspjeh u obavljanju odreĎenih ekonomskih aktivnosti

c) ostvarivanje učinaka uz najveću moguću ekonomiju rada d) sve navedeno e) ništa od gore navedenog

32. Ekonomska racionalnost je:

a) pokazatelj uspjeha u poslovanju

b) ostvarivanje ekonomskog cilja uz minimum utroška rada c) poticaj koji pokreće ekonomsku aktivnost d) ništa od gore navedenog

33. Princip ekonomske racionalnosti javlja se u dvije varijante: prin. max. učinka, prin. min.

utroška

34. Kategorija ekonomskog optimaliteta odnosi se na optimalno korištenje sredstava kako

bi se postigao cilj ekonomske aktivnosti u skladu sa principima ekonomske

racionalnosti, pri čemu ek. rac. ne mora biti u potpunosti zadovoljena 35. Navedite metode provjeravanja ispravnosti ekonomskih procesa, zakona i kategorija!

Statistička mjerenja, historijska interpretacija, eksperimenti 36. Ekonomsko predviĎanje predstavlja:

a) prikupljanje informacija u cilju odabira rješenja o budućnosti b) uočavanje konkretnih činjenica i dogaĎaja koji su na vidiku c) sloţeni misaoni proces koji zahvata širi kompleks pitanja budućeg razvoja i

funkcioniranje ekonomskog procesa

37. Navedite metode predviĎanja! RETROSPEKTIVNI, PROSPEKTIVNI

38. Karakteristike ekonomskog predviĎanja su: stohastičnost, otvorenost, smanjenje

neizvjesnosti i rizika, dinamičnost, antisipativnost, realnost

39. Suština retrospektivnog pristupa predviĎanja je što se budućnost smatra nastavkom

proščosti i sadašnjosti na osnovu utvrĎenih zakonitosti u proteklom periodu

40. Suština prospektivnog pristupa predviĎanja jeste korištenje podataka i informacija o

drugačijoj budućnosti od prošlosti i sadašnjosti. Ne prihvata se mehaničko

prenošenje prošlosti u budućnost, već se uključuju pretpostavke o razvojnim faktorima i ishodu namjeravanih aktivnosti

41. Navedite greške u ekonomskom zaključivanju! Izolovanje dejstva više faktora, naknadna pogreška, subjektivnost u zaključivanju, cjelina nije uvijek jednaka zbiru njenih dijelova

42. Nesposobnost u izoliranju djelovanja ostalih faktora na ekonomsku pojavu predstavlja

skrivenu grešku u ekonomskom zaključivanju

WWW.BH-PRAVNICI.COM


43. O naknadnoj pogrešci u ekonomskom zaključivanju govorimo ako pretpostavimo da je jedan dogaĎaj uvjetovao pojavu drugog, jer to logično izgleda, a to ne mora uvijek

biti tačno. Npr. Ako drţava poveća poreznu stopu, logično bi bilo da joj porastu prihodi, ali to nije tačno (poreski prihodi će pasti, jer će doći do pada prihoda privrednih subjekata)

44. Različitost pristupa u elaboraciji odreĎenih ekonomskih procesa rezultat je

subjektivnosti, kao jedne od grešaka u ekonomskom zaključivanju.

45. O grešci u ekonomskom zaključivanju da cjelina nije uvijek jednaka zbiru njenih dijelova

govorimokada se smatra da je ono što je istina za dio cjeline, istina i za cjelinu

46. Pozitivna ekonomija: a) uključuje etičke propise i sudove o odreĎenim vrijednostima b) opisuje činjenice i ponašanje u nekoj nacionalnoj privredi

c) prikuplja i sistematizira podatke koji su vezani za privredna kretanja

47. Normativa ekonomija:

a) uključuje etičke propise i sudove o odreĎenim vrijednostima b) opisuje činjenice i ponašanje u nekoj nacionalnoj privredi c) prikuplja i sistematizira podatke koji su vezani za privredna kretanja

48. Navedite najmanje četiri granske discipline ekonomije! Ek. his., ek. geo., ek. pol., ek.

statistika, ekonomika, ekonometrija, nauka o finansijama, kibernetika

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŢAVE i PRAVA Treći dio

1. Proizvodnja je djelatnost koja osigurava neophodna materijalna dobra na način da

ljudi organizirano i svjesno, koristeći se potrebnim sredstvima, stečenim znanjima,

iskustvima, vještinama preraĎuju materiju iz prirode prilagoĎavajući je svojim potrebama

2. Zajedničke karakteristike u svim razvojnim fazama proizvodnje su njena: a) Tehnička strana, što znači da u svim fazama razvoja društva ljudi prilagoĎavaju

proizvode svojim potrebama

b) Ekonomska strana, čiji je smisao u tome da se u proizvodnji vodi računa o nuţnim utrošcima da bi se postigao odreĎeni učinak

3. Objasnite razliku izmeĎu strukture i metoda proizvodnje! U strukturama se odlučuje šta i koliko proizvoditi, a u metodama se odlučuje kako to proizvoditi, tj. kako kombinirati proizvodne inpute i outpute

4. Efikasna proizvodnja je ona koja se ostvaruje na krivoj proizvodnih mogućnosti, tj. na

granici proizvodnih mogućnosti

5. Privreda proizvodi efikasno onda kada je:

a) ispod granice proizvodnih mogućnosti

b) iznad granice proizvodnih mogućnosti c) na granici proizvodnih mogućnosti

6. Kriva prozvodnih mogućnosti ima: a) zaobljen izgled b) udubljen izgled

c) pravolinijski izgled 7. Granica proizvodnih mogućnosti ima krivi izgled zato što se izbor bilo koje alternative

temelji na: a) homogenosti proizvodnih resursa b) heterogenosti proizvodnih resursa

c) promatranju jednog proizvodnog resursa 8. Kriva proizvodnih mogućnosti opredjeljuje način i smjer voĎenja ek. politike svake

zemlje u strukturiranju proizvodnje 9. Oportunitetni t roškovi izražavju troškove jedne ekonomske aktivnosti mjerene

izgubljenom vrijedošću najbolje alternative toj aktivnosti, koju smo mogli obaviti a nismo

10. Granica proizvodnih mogućnosti predstavlja: a) odreĎenu količinu proizvodnje koju jedna privreda postiže b) maksimalnu količinu proizvodnje koju privreda jedne zemlje moţe postići

c) rast proizvodnje 11. Ako kriva proizvodnih mogućnosti potvrĎuje zakon oskudnosti proizvodnih resursa, šta to

znači za privredu jedne zemlje? Da privreda nastoji osigurati najveće proizvodne efekte i najpotpunije zadovoljiti potrebe stanovništva a da pritom odrţi racionalan odnos u korištenju oskudnih faktora proizvodnje

12. U neskladu izmeĎu potreba proizvodnje i proizvodnih mogućnosti situiran je zakon

oskudnosti

13. Podjela proizvodnih inputa na slobodne i ekonomske je prema tome da li se proizvodni

inputi koriste direktno iz privrede ili su prethodno bili predmet ljudskih aktivnosti

WWW.BH-PRAVNICI.COM


14. Ako se kao kriterij podjele proizvodnih inputa uzme uticaj inputa na proizvodni kapacitet, onda se dijele na: fiksne i varijabilne

15. Primarni proizvodni inputi su: rad, zemlja, kapital

16. Izvedeni proizvodni inputi su: poduzetništvo, informacije 17. Proizvodna funkcija je ovisnost količine proizvodnje Q nekog proizvoda, koja se uz

datu tehnologiju moţe ostvariti iz odreĎenih količina potrebnih proizvodnih inputa (A,B,C)

18. Objasnite i grafički prikažite suspstitabilne kombinacije proizvodnih inputa! 19. Objasnite i grafički prikažite komplementarne kombinacije proizvodnih inputa!

20. Objasnite šta znači Gss = Y/ X! Granična stopa supsti tabilnosti (Gss) jeste količinski odnos meĎusobnog nadomještanja jednog (∆Y)u odnosu na drugi(∆X)

proizvodni input 21. Granična stopa supstitabilnosti pokazuje kolika količina jednog proizvodnog inputa

(npr. mašina) nadoknaĎuje manju upotrebu drugog proizvodnog inputa (npr. rada) da bi se dobila odreĎena proizvodnja

22. Objasnite šta znači Q = f (K, R) Proizvodnja (Q) je funkcija utrošene količine rada (R) i kapitala (K), ali i ostalih proizvodnih inputa

23. Konstantna ekonomija razmjera pokazuje: a) konstantan rast proizvodnih inputa bez obzira na kretanje ukupne proizvodnje b) brži rast proizvodnje od rasta proizvodnih inputa

c) povećanje proizvodnje razmjerno povećanju proizvodnih inputa

24. Zakon rastućih razmjera pokazuje:

a) da granični proizvod raste istim intenzitetom rasta proizvodnih inputa b) brţi rast graničnog proizvoda od rasta inputa c) rast graničnog proizvoda uz smanjen rast inputa

25. Zakon opadajućih razmjera iskazuje se kroz:

a) ravnomjeran rast outputa i inputa

b) pad graničnog proizvoda uz rast proizvodnih inputa c) pad ukupne proizvodnje uz rast inputa

26. U analizi proizvodnje razlikuju se tri vremenska roka: trenutačni, kratki, dugi 27. Trenutačni rok u analizi proizvodnje je tako kratko vrijeme da se mogu / ne mogu ostvariti

nikakve promjene u proizvodnim inputima. 28. Kratki rok je u analizi proizvodnje je tako vremensko razdoblje u kome je moguće /

nemoguće mijenjati varijabilne inpute, dok se fiksni inputi ne mogu mijenjati. 29. Dugi rok u analizi proizvodnje je vremensko razdoblje u kome se fiksni i varijabilni inputi

mijenjaju / ne mijenjau. 30. Produktivnost rada je stvaralačka moć rada da u datoj jedinici vremena proizvede

veću ili manju količinu dobara ili usluga 31. Individualna produktivnost rada je efikasnost trošenja rada pojedinog proizvoĎača

odnosno pojedinca 32. Posebna produktivnost rada je ako se produktivnost rada iskazuje na nivou

preduzeća ili grane oblasti privrede

WWW.BH-PRAVNICI.COM


33. Društvena produktivnost rada je efikasnost proizvodnje na nivou nacionalne privrede

34. Navedite faktore koji utiču na rast produktivnosti rada! Stručno i radno znanje i

iskustvo radnika, razvoj nauke i tehnološka primjena njenih rezultata, razvijenost

sredstava za proizvodnju, organizacija rada, društveni odnosi i proizvodni uslovi 35. U čemu je značaj produktivnosti rada u odnosu na ekonomski rast i razvoj?

Produktivnost rada stvara širi materijalni temelj za opstanak i razvoj društva. Nema rasta i razvoja, niti povećanja ekonomskog blagostanja bez porasta produktivnosti rada

36. Rad je čovjekova aktivnost prema prirodi, u smislu da je, koristeći se odgovarajućim sredstvima rada, prilagodi svojim potrebama proizvodeći odgovarajuća materijalna dobra

37. U čemu se ogleda dvojako dejstvo rada? S jedne strane rad je uticaj na prirodu, koju

čovjek mijenja i prilagoĎava svojim potrebama, a s druge strane, rad istovremeno

mijenja i samog čovjeka utječući na njegove fizičke i umne sposobnosti

38. Ljudski kapital je ukupnost svih raspoloţivih osobina (umnih i fizičkih) sa kojima

raspolaţe ljudski proizvodni input 39. Demografija je nauka koja za predmet proučavanja ima stanovništvo

40. Nauka koja za predmet proučavanja ima stanovništvo naziva se demografija

41. Prirodni priraštaj čini: a) proizvod nataliteta i mortaliteta b) razlika nataliteta i mortaliteta

c) zbir nataliteta i mortaliteta 42. Prema “teoriji tranzicije” stanovništvo prolazi kroz tri razvojne faze, i to: predtranzicijska,

demografska i posttranzicijska faza 43. Glavna karakteristika predtranzicijske faze je:

a) nizak nivo nataliteta i mortaliteta b) visok nivo nataliteta i mortaliteta c) visok nivo nataliteta i nizak nivo mortaliteta

44. Fazu demografske tranzicije čine tri podfaze, i to: Rana, srednja, kasna

45. Posttranzicijsku fazu razvoja stanovništva karakterizira: a) nizak nivo nataliteta i visok nivo mortaliteta b) visok nivo nataliteta i mortaliteta

c) nizak nivo nataliteta i mortaliteta 46. Starosna struktura stanovništva odnosi se na djecu i starce, odnosno na dio

stanovništva koji se, radi radi starosne dobi, ne moţe uključiti u proces rada 47. Ekonomska struktura stanovništva pokazuje kakav je raspored zaposlenog

stanovništva po privrednim sektorima i granam privrede 48. Primarni sektor čine slijedeće djelatnosti: agrarna proizvodnja, lov, ribolov, šumarstvo

i rudarstvo 49. Sekundarni sektor čine slijedeće djelatnosti: industrija, graĎevinarstvo, proizvodno

zanatstvo 50. Tercijarni sektor čine slijedeće djelatnosti: industrija usluga i sve ostale privredne

djelatnosti

WWW.BH-PRAVNICI.COM


51. Kvartijarni i kvinarni sektor čine: informatika, astronomija, teleoptika i sl. Koji su nadgradnja prethodna tri sektora privredna sektora

52. Znanje predstavlja ukupnost spoznaja, vještina, sposobnosti obrazovanog čovjeka

koji djeluje korištenjem visoke tehnologije i upotrebom mnogih informacija

53. Know – how u javnoj domeni je znanje i iskustvo koje je:

a) ograničeno za korištenje

b) dostupno za korištenje c) nedostupno za korištenje

54. Apsolutno tajni know – how jesu: a) rijetka znanja u vlasništvu većeg broja ljudi koja su dostupna za korištenje b) rijetka znanja u posjedu jednog subjekta nedostupna za korištenje

c) široka znanja sa ograničenom dostupnošću

55. Relativno tajni know – how obuhvata znanje i iskustvo:

a) kojim raspolaţe ograničeni broj korisnika b) nedostupno za korištenje c) dostupno za korištenje svima

56. Patent je:

a) izum koji je na raspolaganju većem broju korisnika

b) zaštićeni izum c) izum ograničene upotrebe

57. Tehnološka osnova – kapacitet predstavlja sveukupnost proizvodnih inputa, materijalnih i subjektivnih, koji su nuţna osnova za primjenu savremenih metoda proizvodnje

58. Sa aspekta ekonomske reproduktivnosti prirodni resursi se dijele na : a) reproduktivne, obnovljive ili regenerativne a to su biljni i ţivotinjski svijet b) nereproduktivne, neobnovljive ili neregenerativne , a to su rudna bogatstva

59. Sirovine su predmeti rada koje čovjek proizvodi

60. Kapital je svaka vrijednost koja se ekonomskom aktivnošću moţe oploditi ili ostvariti profit, zaradu

61. Sredstva za rad se mogu svrstati u dvije grupe, i to: a) Sredstava za rad u uţem smislu, a to su oruĎa za rad koja čovjek koristi

neposredno u preradi predmeta rada poput: mehaničkih sredstava (alati,

strojevi i pogonska sredstva) i sredstva za drţanje tečnosti b) Sredstva za rad u širem smislu, a to su, pored sredstava za rad u uţem smislu,

još i objektivni uvjeti proizvodnje (saobraćajnice, ţeljeznice, mostovi, tvornice,

električna mreţa itd)

62. Tehnika je ukupnost svih sredstava i postupaka koji se koriste u procesu

proizvodnje, a tehnologija je spoj ţivog rada i sredstava za proizvodnju

63. Tehnički progres u užem smislu čini napredak tehnologije i tehnike , a u širem smislu to

je proces u kojem se odvijaju kvalitativne i kvantitativne promjene u proizvodnji izraţene kroz unapreĎenje uvjeta, tehnike i metoda rada, organizacije proizvodnje, poboljšanja postojećih i proizvodnja novih proizvoda te podizanje nivoa

efektabilnosti i konkurentne sposobnosti date proizvodnje 64. Navedite faze tehničko – tehnološkog progresa! Fze: invencije, inkubacije, inovacije,

difuzije, degradacije

WWW.BH-PRAVNICI.COM


65. Faza invencije tehničko – tehnološkog progresa pokazuje:

a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće nastalo pa do njegove primjene b) si tuaciju u kojoj se dolazi do novih spoznaja o proizvodnim procesima c) širenje primjene nekog izuma na više korisnika

66. Faza inkubacije tehničko – tehnološkog progresa pokazuje:

a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće nastalo pa do njegove

primjene b) konkretnu primjenu datog otkrića u praksi c) pad životnog ciklusa tehnologije

67. Faza inovacije tehničko – tehnološkog progresa pokazuje:

a) konkretnu primjenu datog otkrića u praksi b) situaciju u kojoj se dolazi do novih spoznaja o proizvodnim procesima c) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće nastalo pa do njegove primjene

68. Faza difuzije tehničko – tehnološkog progresa pokazuje:

a) pad životnog ciklusa tehnologije

b) konkretnu primjenu datog otkrića u praksi c) širenje primjene nekog izuma na više korisnika

69. Faza degradacije tehničko – tehnološkog progresa pokazuje: a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće nastalo pa do njegove primjene b) širenje primjene nekog izuma na više korisnika

c) pad ţivotnog ciklusa tehnologije

70. Tehnički suverenitet je osposobljenost neke društvene zajednice da stvara i

primjenjuje vlastitu tehnologiju 71. Ekonomski suverenitet je posjedovanje vlasti te mogućnosti odreĎene zemlje da

kreira i provodi autentičnu strategiju društveno – ekonomskog razvoja 72. Poduzetništvo je sposobnost da se pokrene neka akcija, da s epoduzme nešto radi

postizanja odreĎenog cilja, uz istovremenu spremnost prihvatanja pratećeg rizika i suprotstavljanja svim preprekama i nepredvidivim teškoćama i nedaćama

73. Bitne osobine poduzetnika su inicijativa, inovativnost, dinamika, smjelost 74. Osnovne odrednice savremenog poduzetnika su potreba za novim dostignućem i

uspjehom, kreativnsot, inicijativa, preuzimanje rizika, smjelost, vjera u sebe, potreba za neovisnošću i autonomijom, motivacija, energija

75. Menadžer je organizator proizvodnje i prodaje, usklaĎuje rad pojedinih organizacionih djelova preduzeća, pojedinaca te upravlja privrednim poslovima. Odgovoran je za uspjeh ili propast preduzeća

76. Razlika izmeĎu poduzetnika i menadžera ogleda se u tome što je poduzetnik

orjentisan na budućnost, a menadţer se bavi svakodnevnim poslovima. Poduzetnik

ima ideje i zamisli koje menadţer realizira 77. Informatika, kao nauka o informacijama, bavi se oblikovanjem, regulisanjem,

obraĎivanjem, prenošenjem i korištenjem informacija 78. Informacijska ekonomija je ona privreda u kojoj informacija postaje glavni resurs i

proizvodni input

WWW.BH-PRAVNICI.COM


79. Poduzeće je organizovani skup ljudi koji koristeći se sredstvima za proizvodnju, rukovoĎeni motivima profita, proizvode odreĎene proizvode ili obavljaju odreĎene

uloge 80. Navedite razloge zbog kojih je poduzeće uspješnije od drugih subjekata! Masovna

proizvodnja, osiguranje dodatnog kapitala, prednost organizacije proizvodnog procesa

81. Prema kriteriju djelatnosti kojom se poduzeće bavi, poduzeća se dijele na: proizvodna i usluţna

82. Prema veličini, poduzeća se dijele na mala, srednja i velika 83. Prema kriteriju, smještaja poduzeća se dijele na domaća, meĎunarodna,

multinacionalna i globalna 84. Prema kriteriju vlasništva, poduzeća se dijele na: privatna i drţavna

85. Društva kapitala su poduzeća ustrojena na načelima dioničarstva, što znači

objedinjavanje većeg broja sitnih kapita la u dioničarsko društvo, čiji članovi za

obaveze društva odgovaraju samo u visini svog uloga 86. Državna ili javna poduzeća su ona u kojima je naglašen javni interes ili ona za koja

privatni kapital nema interesa 87. Članovi poduzeća sa neograničenom odgovornošću za svoje obaveze odgovaraju

neograničeno i cjelokupnom svojom imovinom (komplementor) 88. Članovi poduzeća sa ograničenom odgovornošću za svoje obaveze odgovaraju samo do

iznosa uloţenih sredstava u preduzeće (komanditor) 89. Navedite razloge zbog kojih su mala i srednja poduzeća uspješnija od velikih! Postizanje

veće inovativnosti u radu, proizvodnja je veoma fleksibilna u odnosu na promjene u tehnologijama, cijena radnog mjesta je niţa

90. Korporacija je akcionarsko društvo (uglavnom krupno), to je «pravna osoba», koja moţe voditi poslove i ima trajno postojanje bez obzira koliko puta njene akcije mijenjaju vlasnika

91. Navedite glavne karakteristike korporacije! Vlasništvo odreĎuju oni koji drţe dionice,

akcionari kontroliraju preduzeća preko dioničarskih skupština, biraju direktore i

odlučuju o brojnim pitanjima, menadţeri i direktori su pravno ovlašteni da donose odluke

92. Objasnite na koji način dioničari kontroliraju poduzeća u kojima imaju svoje akcije! Oni preko dioničarskih skupština posredno kontrolišu poduzeće, u skladu sa visinom svojih dionica ubiru dividende, postavljaju direktore i odlučuju o bitnim pitanjima

poslovanja (kod velikih korporacija sa milionima akcionara nema kontrole jer su toliko brojni)

93. Organi upravljanja u korporaciji su Dioničarske skupštine, menadţeri i direktori 94. Objasnite odgovornost dioničara za loše poslovanje korporacije! Ta odgovornost je

ograničena , jer dioničari za dugove i gubitke snose rizik samo do visine svoje dionice, koju zbog lošeg poslovanja mogu izgubiti

95. Sistem dvostrukog oporezivanja korporacija ispoljava se kroz plaćanje poreza na profit korporacije i istovremeno plaćanje poreza na pojedinačni dohodak od dividendi

WWW.BH-PRAVNICI.COM


96. Objasnite u čemu se ogleda veličina korporacije! Ogleda se u njenoj trţišnoj vrijednosti, ostvarenim profitima i visini zarade po dionicama

97. Magnat je poslovan čovjek koji vodi jedno slobodno dioničarsko društvo. On je

najuticajniji čovjek pri donošenju odluka

98. Upravljanje poduzećem iskazuje se kroz donošenje odluka

99. Donošenje odluka sastoji se od tri faze, i to: pripremanje, donošenje, kontrole domošenja odluka

100. Pripremanje odluke, kao jedne od tri faze donošenja odluke sadrži: prikupljanje informacija, selekcija relevantnih podataka, sagledavanje alternativnih mogućnosti, izbor optimalnog rješenja

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŢAVE I PRAVA Četvrti dio

1. Ukupan Prihod – Ukupan trošak = Dobit

2. Ukupan trošak + Dobit = Ukupan prihod

3. Ukupan prihod – Dobit = Ukupan trošak 4. Oportunutetni troškovi su mjera propuštenog zbog istovremenog obavljanja druge

aktivnosti 5. Fiksni troškovi su oni koji se:

a) mijenjaju sa promjenom obima proizvodnje b) ne mijenjaju bez obzira na obim proizvodnje c) mijenjaju sa povećanjem obima proizvodnje

d) mijenjaju sa smanjenjem obima proizvodnje

6. Fiksni troškovi po jedinci proizvoda su takvi troškovi koji:

a) rastu sa povećanjem obima proizvodnje b) padaju sa povećanjem obima proizvodnje c) se ne mijenjaju bez obzira na obim proizvodnje

7. Varijabilni troškovi su izdaci koji:

a) se mijenjaju u ovisnosti od promjene obima proizvodnje

b) se ne mijenjaju u ovisnosti od promjene obima proizvodnje c) ostaju isti bez obzira na obim proizvodnje

8. Proprocionalni varijabilni troškovi su oni koji: a) rastu brže od rasta obima proizvodnje b) rastu sporije od rasta obima proizvodnje

c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proizvodnje 9. Progresivni varijabilni troškovi su oni koji:

a) rastu brţe od rasta obima proizvodnje b) rastu sporije od rasta obima proizvodnje c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proizvodnje

10. Degresivni varijabilni troškovi su oni koji:

a) rastu brže od rasta obima proizvodnje

b) rastu sporije od rasta obima proizvodnje c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proizvodnje

11. Proporcionalni varijabilni troškovi po jedinici proizvoda su uvijek isti 12. Progresivni varijabilni troškovi po jedinici proizvoda padaju/rastu.(zaokružiti)

13. Degresivni varijabilni troškovi po jedinici proizvoda padaju/rastu.(zaokružiti)

14. Ukupne troškovi proizvodnje čine svi troškovi koji se naprave u procesu proizvodnje neke robe, dakle i fiksni i varijabilni zajedno

15. Granični troškovi su: a) dio prosječnih troškova b) troškovi koji su uvijek isti

c) dodatni troškovi izazvani porastom proizvodnje

16. Ukoliko granični troškovi rastu proporcionalno s rastom obima proizvodnje ekonomska

efikasnost proizvodnje se mijenja/ ne mijenja. (zaokružiti)

WWW.BH-PRAVNICI.COM


17. Do pada ekonomske efikasnosti dolazi onda kada granični troškovi rastu brže od rasta

obima proizvodnje. 18. Princip minimiziranja t roškova podrazumijeva ostvarivanje odreĎenog nivoa

proizvodnje uz najmanje moguće troškove, a da se istovremeno dobije maksimalni iznos prihoda

19. Društveno bogatstvo predstavlja: a) zbir svih materijalnih vrijednosti kojima raspolaže jedno društvo b) ljudskim radom proizvedena dobra

c) poznata prirodna bogatstva jedne zemlje d) sve navedeno

20. GNP je ekonomska kategorija kojom se mjeri učinak društvene proizvodnje na način koji isključuje višestruko obračunavanje predmeta rada, on je zbir amortizacije i nacionalnog dohodka

21. Amortizacija je prenesena vrijednost sredstava za rad i može biti: funkcionalna i

vremenska

22. Po metodu toka finalne proizvodnje GNP predstavlja zbir: rashoda za ličnu potrošnju

(LP), bruto investicije (i), drţavnog rashoda za dobra i usluge (dr) i saldo uvoza i

izvoza (S). GNP = LP + i + DR + S 23. Po metodu toka prihoda proizvodnih inputa GNP predstavlja zbir: Nadnice (N), kamata

(K), rente (R), indirektnih poreza (IP), amortizacije (A), profita korporacije (P) i prihoda neinkorporiranih poduzeća (PNP).

GNP = N + K + R + IP + A + P + PNP

24. Intermedijarna dobra su:

a) dobra koja se obračunavaju u svim fazama proizvodnje materijalnih dobara pri

obračunu GNP b) dobra koja se obračunavaju u pojedinim fazama proizvodnje materijalnih dobara pri

obračunu GNP

c) dobra koja se isključuju iz obračuna GNP

25. Ukupna suma izdataka za potrošnju (kao komponente GNP) dobije se kada se potrošna

dobra i usluge pomnože sa trţišnom cijenom 26. Državne rashode za dobra i usluge (kao komponente GNP) čine: izdaci za plaće

zaposlenih drţavnih činovnika, ulaganja u izgradnju objekata od drţavnog interesa, te kupovina raznih dobara

27. Razlika izmeĎu uvoza i izvoza je trgovinski saldo, koji može biti pozitivan i negativan. 28. Pozitivan trgovinski saldo je kada je izvoz veći od uvoza, a negativan kada je uvoz veći

od izvoza. 29. Uticaj cijena na veličinu nominalnog proizvoda može se eleiminirati postupcima:

deflacioniranja i inflacioniranja nominalnog proizvoda 30. Nominalni GNP predstavlja kretanje realnog proizvoda i kretanje cijena

31. Razlika izmeĎu nominalnog i realnog GNP je u tome što nominalni proizvod obuhvata

kretanje cijena, a realni isključuje kretanje cijena

32. Nomainalni i realni GNP mogu biti jednaki samo onda kada su cijene stabilne

WWW.BH-PRAVNICI.COM


33. Nacionalni dohodak je ekonomska veličina koja se dobije kada se od GNP odbije amortizacija i indirektni porezi. Zapravo, on je jednak ukupnim nadnicama,

profitima, rentama i kamatama, dakle dohocima proizvodnih inputa 34. Nivo ekonomske razvijenosti ispoljava se kroz veličinu nacionalnog dohodka zemlje

35. GNP je jednak nacionalnom dohodku pod uvjetom da se od GNP oduzme amortizacija i

indireknti porezi

36. Nacionalni dohodak je jednak dohocima proizvodnih inputa, koje čine: madnice, rente,

profiti i kamate

37. Nacionalni dohodak per capita se dobije kada se:

a) ukupan nacionalni dohodak pomnoži sa ukupnim brojem stanovnika neke zemlje

b) ukupan nacionalni dohodak podijeli sa ukupnim brojem stanovnika neke zemlje c) od ukupnog nacionalnog dohodka oduzmu dohoci stanovništva neke zemlje

38. Raspoloživi dohodak je dohodak koji stvarno ostaje domaćinstvima na raspolaganje da ga mogu trošiti

39. NEW je veći od GNP kada: a) obavljate odreĎenu zakonitu aktivnost, a niste je prijavili drţavi b) obavljate odreĎenu nezakonitu aktivnost

c) u konačnom obračunu GNP se uračunavaju odreĎeni procenti neregistrirane privrede

40. NEW je veći od GNP: a) kada imate više slobodnog vremena, a manje novca b) uz isti novac i više slobodnog vremena

c) uz više novca, a manje slobodnog vremena

41. NEW je veći od GNP kada:

a) imate više novca i živite u zagaĎenoj okolini b) imate manje novca i ţivite u čistoj sredini c) uz isti novac živite u realtivno čistoj sredini

42. Društveno računovodstvo se temelji na principu dvostrukog ili dvojnog knjigovodstva

43. Princip dvostrukog ili dvojnog knjigovodstva znači da se svaka poslovna promjena biljeţi na dva računa, na račun primitka i račun izdatka

44. Bilans stanja čini: a) procijenjena vrijednost imovine poduzeća ili njegovih prava b) novac ili obveznice koje poduzeće duguje

c) razlika izmeĎu ukupne aktive i pasive d) sve gore navedeno e) ništa od gore navedenog

45. Bilans uspjeha pokazuje:

a) ukupne prihode poduzeća

b) uspjeh u poslovanju c) stanje kapitala

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŢAVE I PRAVA Peti dio

1. Roba je:

a) proizvod koji može zadovoljiti ljudsku potrebu

b) proizvod koji je rezultat vlastite proizvodnje c) proizvod koji zadovoljava ljudsku potrebu na način da se do njega dolazi putem

razmjene

2. Kvalitativna strana robe predstavlja sve one kvalitativne osobine robe koje se mogu

korisno upotrijebiti i tada govorimo o njenoj upotrebnoj vrijednosti.

3. Kvantitativna strana robe predstavlja mogućnost razmjene (kupovanja i prodavanja)

robe za odreĎenu količinu novca, tj. drugu robu i tada govorimo o njenoj prometnoj

vrijednosti vrijednosti. 4. Suština radne teorije vrijednosti je u ideji da rad odreĎuje vrijednost robe. U svim

robama je uloţen ljudski rad i one su njegov proizvod. O tome koliko je ljudskog rada uloţeno u proizvodnju date robe ovisi i njena vrijednost. Po ovoj teoriji rad se javlja kao determinanta vrijednosti robe.

5. Suština subjektivne teorije vrijednosti je u tome što se u objašnjavanju vrijednosti

roba polazi od psiholoških momenata u smislu da je subjektivna ocjena njenih

potrošača o korisnosti robe determinanta njene vrijednosti. 6. Suština teorije troškova proizvodnje je u ideji da da su troškovi proizvodnje

determinanta vrijednosti robe. Razmijenjivati se mogu samo robe isith vrijednosti, odnosno čiji su troškovi proizvodnje jednaki. Riječ je o troškovima proizvodnih inputa, isključujući rentu.

7. Suština sintetske teorije vrijednosti je u ideji da na vrijednost robe djeluju dva faktora:

troškovi proizvodnje (ponuda roba), i njihova korisnost (traţnja). Ponudu robe

determiniraju ukupni troškovi (primarni koji su varijabilni, specijalni i dodajni koji su fiksni). Traţnja je opći zakon po kome se povećava količina roba koja se traţi ako cijene padaju i pada ako cijene rastu.

8. Prema Marxu, konkretan rad za rezultat ima stvaranje upotrebne vrijednosti robe, a

apstraktan rad stvara vrijednost robe.

9. Navedite karakteristične oblike vrijednosti roba (kroz historiju ekonomskog razvoja)!

Jednostavni, razvijeni, opći i novčani oblik vrijednosti.

10. Novac je:

a) fascinantni predmet za studiranje

b) nezamjenljivo sredstvo za sve one koji ga imaju i one koji ga nemaju c) općeprihvaćeno sredstvo plaćanja

11. Da bi novac mogao funkcionirati kao sredstvo plaćanja mora ispunjavati sljedeće uvjete: PRENOSIVOST (pogodan za nošenje i prijenos radi kupovina na različitim lokacijama), TRAJNOST (fizička izdrţljivost novca pri njegovoj manipulaciji, jer mu

svako fizičko oštećenje onemogućuje obavljanje funkcije), DJELJIVOST (kako se cijene ne podudaraju s vrijednostima novčanih jedninica, novac se mora prilagoditi različitostima tih cijena, zbog čega mora biti djeljiv – različiti apoeni novčanica),

STANDARDIZACIJA (novčane jedinice isith nominalnih vrijednosti se ne smiju razlikovati ni po obliku ni po kvalitetu, i smao takve mogu sluţiti kao opće sredstva plaćanja), PREPOZNATLJIVOST (novčanice se trebaju prepoznati, jer se u

suprotnom mogu falsi ficirati ) 12. Glavni monetarni agregati koji čine novčanu masu jedne zemlje su: transakcijski novac

M1 i nočana masa u širem smislu M2

WWW.BH-PRAVNICI.COM


13. Transakcijski novac M1 obuhvata: a) cash i bankarski novac

b) kovani novac i papirne novčanice c) novčane depozite

14. Novčana masa u širem smislu M2 obuhvata a) M1 i depozite b) depozite po kreditima i depozite na štednim računima graĎana

c) depozite za stambeno-komunalnu izgradnju

15. Inflacija, kao rezultat nestabilne privrede, usljed veće od potrebne količne novca na

tržištu dovodi do veće traţnje za robama , što uvjetuje rast cijena. 16. Deflacija, kao rezultat nestabilne privrede, usljed manje od potrebne količine novca na

tržištu dovodi do manje traţnje za robama, što uvjetuje pad cijena. 17. Navedite funkcije novca! Mjera vrijednosti, sredstvo prometa, stvaranje blaga,

sredstvo izraţavanja odgoĎenih plaćanja, svjetski novac. 18. Izražavanje strane valute u domaćoj naziva se devizni kurs.

19. Novac zamjenjiv za svjetski priznate valute naziva se konvertibilan novac.

20. Fluktuirajući devizni kurs formira se na osnovu: a) slobodnog djelovanja ponude i traţnje na deviznom trţištu b) fiksnog odnosa dvije valute, uz dozvoljeno odstupanje do 1%

c) fiksnog odnosa dvije valute, uz odstupanje od 2-3% 23. Navedite faktore koji djeluju na količinu novca u opticaju! --Monetarna traţnja koja se

iskazuje kroz ukupnu traţnju za robama koje se razmjenjuju u vremenu u kome se utvrĎuje količina novca, --brzina opticaja novca u prometu, --sume cijena onih roba koje su date na kredit, --suma dospjelih plaćanja, --suma uzajamnih prebijanja u

plaćanju.

24. Uticaj države na reguliranje količine novca u opticaju ostvaruje se preko monetarne i

kreditne politike. 25. Mjerama monetarno-kreditne politike centralna banka utiče na novčani opticaj, a time i

na stabilnost društvene reprodukcije . 26. Eskontna stopa je procent koji poslovne (depozitne) banke plaćaju centralnoj banci

za kratkoročno kreditiranje . 27. Objasnite šta znači operacija “otvorenog tržišta”! Preko operacije "otvorenog trţišta"

kupovinom i prodajom kratkoročnih hartija od vrijednosti koje emituje drţava najdirektnije se utiče na količinu novca u opticaju.

28. Navedite osnovne funkcije centralne banke! --Centralizacija i kontrola emisije novca, --odreĎivanje eskontne stope, --propisivanje obveznih rezervi likvidnosti banaka.

29. Bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmodavac nazivaju se aktivni bankarski poslovi.

30. Bankarski poslovi u kojima se banka pojavljue kao zajmoprimac nazivaju se pasivni bankarski poslovi.

31. Neutralni bankarski poslovi su oni u kojima banka nije ni duţnik ni povjerilac. To su poslovi koje banka obavlja za svoje komitente, naročito u sferi domaćeg i meĎunarodnog platnog prometa, kada svojim aktivnostima olakšava plaćanje roba

i usluga svojih komitenata.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


32. Profit banke čini razlika izmeĎu više kamatne stope, po kojoj banke daju kredite, i niţe kamatne stope koju ona plaća komitentima koji svoja sredstva drţe u banci.

33. Multiplikator novčane ponude predstavlja omjer ukupog zbira novokreiranih depozita i

zbira novokreiranih rezervi.

34. Tržište je:

a) mjesto na kome se vrši razmjena roba

b) ekonomski prostor na kome se susreću ponuda i traţnja roba c) prostor na kome se sureću ponuĎač i tražioc

35. Navedite tržišne mehanizme! --Ponuda, --traţnja, --cijena, --konkurencija 36. Cijene su novčani izraz vrijednosti robe , čijim povećanjem pada traţnja, a raste

ponuda roba. 37. Ponuda i tražnja na tržišti djeluju putem konkurencije, koja objašnjava kolebanje

trţišnih cijena oko vrijednosti robe. 38. Podjela tržišta na uže (tržište koje se odnosi na samo jednu vrstu robe ) i šire (trţišta

sredstava za proizvodnju ţivotnih sredstava i radne snage ) je izvršena prema kriteriju robe koja je predmet kupovine i prodaje.

39. Podjela tržišta na svjetsko, meĎunarodno, nacionlano, regionalno i loklano izvršena je prema kriteriju geografskog područja.

40. Sa stanovišta količine robe kojom se trguje, tržišta se mogu podijeliti na: trţišta na veliko (en gros) i trţišta na malo (en detail).

41. Tražnja predstavlja: a) mogućnost kupca da na odreĎenom tržištu, u odreĎeno vrijeme kupi robu po

odreĎenim cijenama

b) količinu robe koju ponuĎač ima namjeru kupiti na odreĎenom tržištu, u odreĎeno vrijeme i po odreĎenim cijenama

c) spremnost kupca da kupi odreĎene količine robe na odreĎenom trţištu, u

odreĎeno vrijeme po odreĎenim cijenama

42. Zakon tražnje pokazuje da:

a) rastom cijena pada traţnja b) padom cijena pada tražnja c) rastom cijena raste tražnja

43. Garfički prikažite krivu tražnje i navedite faktore koji utiču na njen intenzitet!

44. Reagiranje tražnje na promjene faktora tražnje nazivamo elastičnost traţnje. 45. Reagiranje tražnje na promjenu dohotka predstavlja dohodovna elastičnost.

46. Reagiranje tražnje na promjenu cijena predstavlja cjenovna elastičnost.

47. Elastična tražnja je ona koja: a) reagira srazmjerno promjeni cijena b) reagira na promjenu cijena odreĎene robe

c) kod koje je odnos izmeĎu relativnog pomjeranja traţnje i relativnog pomjeranja cijena veći od 1

48. Neelastična tražnja je ona koja: a) sporije reagira od promjene cijena b) ne reagira na promjenu cijena jedne robe

c) ima koeficijent elastičnosti veći od 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM


49. Jedinična elastična tražnja pokazuje da je intenzitet promjene tražnje: a) veći od 1

b) manji od 1 c) jednak intenzitetu promjene cijena

50. Grafički prikažite i objasnite ekstremne slučajeve elastičnosti tražnje! 51. Navedite faktore koji utiču na intenzitet elasticiteta tražnje! --Neophodnost

zadovoljavanja potreba odreĎenim dobrom, --stupanj dostupnosti supsti tuta nekog proizvoda, --vrijeme koje stoji na raspolaganju potrošaču da reagira na promjenu cijene.

52. Ponuda predstavlja:

a) mogućnost ponuĎača da na odreĎenom tržištu, u odreĎeno vrijeme proda robu po

odreĎenim cijenama b) količinu robe koju kupac ima namjeru ponuditi na odreĎenom tržištu, u odreĎeno

vrijeme i po odreĎenim cijenama

c) spremnost ponuĎača da proda odreĎene količine robe na odreĎenom trţištu, u odreĎeno vrijeme po odreĎenim cijenama

53. Zakon ponude pokazuje da: a) rastom cijena pada količina robe koja se nudi b) padom cijena pada količina robe koja se nudi

c) rastom cijena raste količina robe koja se nudi

54. Garfički prikažite krivu ponude i navedite faktore koji utiču na njen intenzitet!

55. Reagiranje ponuĎene količine robe na promjenu njene cijene nazivamo elastičnost

ponude.

56. Elastična ponuda je ona koja:

a) neznatno reagira na promjene cijena

b) kod koje ponuda prati promjenu cijena c) kod koje je se ponuda pomjera brţe od cijena

57. Neelastična ponuda je ona koja: a) brže reagira od promjene cijena b) ne reagira na promjenu cijena jedne robe

c) ima koeficijent elastičnosti manji od 1

58. Jedinična elastična ponuda pokazuje da je intenzitet promjene ponude:

a) veći od 1 b) manji od 1 c) srazmjeran promjeni cijena

59. Grafički prikažite i objasnite ekstremne slučajeve elastičnosti ponude!

60. Tržišna ravnoteža je takvo stanje na tržištu na kome je: a) ponuĎena količina robe veća od tražene b) ponuĎena količina robe manja od tražene

c) ponuĎena količina robe jednaka traţenoj

61. Ekvilibrijska cijena je ona kojom su zadovoljni i kupci i prodavci roba.

62. Grafički prikažite i objasnite tržišnu neravnotežu usljed smanjene ponude i smanjene

tražnje!

63. Grafički prikažite i objasnite tržišnu neravnotežu usljed smanjene ponude i povećane

tražnje!

WWW.BH-PRAVNICI.COM


64. Grafički prikažite i objasnite tržišnu neravnotežu usljed povećane ponude i smanjene tražnje!

65. Grafički prikažite i objasnite tržišnu neravnotežu usljed povećane ponude i povećane

tražnje!

66. Kod prilagoĎavanja ponude pri povećanoj tražnji u različitim vremenskim periodima

razlikuju se tri razdoblja:

a) Vrlo kratko u kome se ponuda moţe prilagoditi povećanoj traţnji samo na način da iz postojećih zaliha roba dodatno reagira na povećane zahtjeve traţnje.

b) Kratko razdoblje u kome se ponuda prilagoĎava trţištu tako da se povećava postojeća proizvodnja, ali samo putem boljeg korištenja raspoloţivih kapaciteta, a ne širenjem proizvodnje.

c) Dugo razdoblje koje omogućuje ponudi da se prilagoĎava trţištu proširenjem

proizvodnje putem izgradnje novih, kao i proširenjem postojećih kapaciteta.

Agregatna ponuda ukupna količina dobara i usluga koje ekonomija jedne zemlje moţe proizvesti i ponuditi u odreĎenom vremenu i ovisi od nivoa cijena dobara,

proizvodnih kapaciteta kojim raspolaţe privreda i nivoa ostvarenih troškova Grafički prikažite!

Agregatna tražnja je suma trošenja svih potrošača u jednoj zemlji koje čine različiti sektori privrede i pojedinačni potrošači. Grafički prikažite!

67. Navedite determinante agregatne tražnje! –Lična potrošnja, --investiciona potrošnja, -

-javna potrošnja, --neto izvoz.

68. Navedite determinante agregatne ponude! --Nivo potencijalnog proizvoda, --nivo

troškova proizvodnja.

69. Država se miješa u zakone poude i tražnje putem: --Neposrednog reguliranja cijena

gotovih proizvoda na trţištu (plafoniranje cijena), --indirektnim uticajem na cijene

gotovih proizvoda kroz odreĎivanje cijena proizvodnih inputa. 70. Direktna državna intervencija na tržištu na reguliranje cijena gotovih proizvoda ogleda se

u plafoniranju cijena , na način da vlade zakonom odreĎuju maksimalnu cijenu onih proizvoda koji su od vitalnog značaja za ekonomiju te zemlje.

71. Indirektno reguliranje cijena gotovih proizvoda odnosi se na utvrĎivanje cijene putem odreĎivanja cijena proizvodnih inputa (utvrĎivanje granica minimalnih nadnica, kontrolom visine stanarina, plafoniranjem kamatnih stopa)

72. Potpuna konkurencija je ona u kojoj djeluje:

a) veliki broj kupaca i prodavaca sa neograničenim mogućnostima u meĎusobnoj

konkurenciji b) veliki broj kupaca i prodavaca koji mogu uticati na promjenu cijena prema promjeni

ponude

c) veliki broj kupaca i prodavaca čija je ekonomska moć izjednačena tako da ne mogu uticati na promjene cijena

73. Navedite uvjete pod kojima potpuna konkurencija djeluje na strani ponude! –Veliki broj poduzeća koja meĎusobno konkuriraju, --visok stupanj pokretljivosti poduzeća, potpuna informiranost svakog poduzeća o djelatnosti drugih poduzeća i njihovoj

profitnoj stopi u grani u kojoj posluju.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


74. Navedite uvjete pod kojima potpuna konkurencija djeluje na strani tražnje! –Veliki broj kupaca od kojih ni jedan ne moţe presudno uticati na cijene koje bi uvjetovale

promjenu obima proizvodnje, --informiranost kupaca o cijenama roba koju ţele kupiti na svim drugim trţištima, --nepostojanje teškoća ili troškova transporta koji bi onemogućili kupce da iskoriste povoljnost razlika u cijeni roba koje se javljaju

na drugim trţištima, --homogenost tj. kupci prihvataju proizvod bilo kojeg poduzeća kao supsti tut bilo kojeg drugog poduzeća.

75. Objasnite institut “Price taker”! Svijet potpune konkurencije je svijet prihvatanja date cijene (price taker). To znači da je na strani ponude jako puno poduzeća koja su pojedinačno toliko mala da ne mogu utjecati na trţišne cijene. Zato oni jedino

mogu poslovati u smislu da iznose više ili manje robe na trţište i tako se prilagoĎavaju cijeni kao datoj veličini koju oni prihvataju (price taker – onaj koji uzima, prihvata cijenu).

76. Granični troškovi proizvodnje determiniraju isplativost proizvodnje na način da granični

troškovi po jedinici proizvoda budu manji od tržišne cijene.

77. U uvjetima slobodne konkurencije poduzeće će maksimizirati profit onda kada svoju

proizvodnju podesi na onaj nivo na kome su granični troškovi po jedinici proizvoda

jednaki trţišnoj cijeni. 78. Objasnite pojam “granična korsinost”! Granična korisnost nekog proizvoda je porast

korisnosti dodajnog proizvoda u odnosu na prethodni. 79. Za monopolističku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude stoji samo

jedan ponuĎač - monopolist, a na strani tražnje samo jedan kupac – monopsonist. 80. Osnovna karakteristika monopola je da može slobodno odrediti cijenu robe koju

prodaje, bez obzira na količinu koju nudi ili potraţuje. 81. Stvaranje monopola je rezultat procesa koncentracije i centralizacije kapitala.

82. Koncentracija kapitala je proces okrupnjavanja kapitala putem akumulacije koji se

ostvaruje pod kontrolom jednog ili više vlasnika.

83. Centralizacija kapitala je dobrovoljno ili nasilno spajanje većeg broja kapitala u

jedan.

84. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem raznih privrednih djelatnosti koje

imaju istu proizvodnu osnovu riječ je o horizontalnoj kombinaciji.

85. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem niza uzastopnih djelatnosti koje

čine proizvodni proces riječ je o vertikalnoj kombinaciji.

86. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem horizontalne i vertikalne

kombinacije u jednu cjelinu riječ je o kombinaciji kombinacija.

87. Karteli su takav oblik monopolističkog udruživanja u kome udružena poduzeća:

a) zadrţavaju ekonomsku samostalnost

b) gube ekonomsku samostalnost c) zadržavaju samo finansijsku samostalnost

88. Trustovi su oblik monopolističkog udruživanja u kome se udružena poduzeća: a) organiziraju u akcionarska društva i gube svoju pravnu samostalnost b) utapaju u jedinstveno poduzeće sa jednim organom uprave

c) organiziraju u akcionarska društva i gube svoju finansijsku samostalnost

WWW.BH-PRAVNICI.COM


89. Holding kompanije su: a) d.d. u kojima poduzeća zadrţavaju pravnu i ekonomsku samostalnost, a

većinsko vlasništvo nad kapitalom ima zajednička firma b) čista d.d. c) d.d. u kojima poduzeća zadržavaju pravnu samostalnost i većinu kapitala

90. Koncerni su:

a) poduzeća jedne grane proizvodnje pod vodstvom jednog vlasnika kapitala

b) poduzeća jedne grane proizvodnje pod vodstvom grupe moćnih vlasnika c) poduzeća raznih grana proizvodnje pod vodstvom jednog vlasnika kapitala ili

grupe moćnih vlasnika

91. Korner je takav oblik monopolističkog udruživanja u kome se poduzeća

sporazumijevaju o povlačenju većih količina svojih proizvoda s trţišta, stvarajući

vještačke nestašice, kako bi time povećali cijene i maksimalno ovladali trţištem 92. Pul je takav oblik monopolističkog udruživanja u kome poduzeća stupaju u interesnu

zajednicu radi usklaĎivanja proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustva, zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti itd. zadrţavajući pri tom svoju ekonomsku i pravnu samostalnost.

93. Ring je takav oblik monopolističkog udruž ivanja u kome se poduzeća dogovaraju o

zajedničkom nastupanju na trţištu, s tim da svaki pojedinac i dalje kupuje i prodaje

za svoj vlastiti račun. 94. Finansijski kapital nastaje povezivanjem dvije vrste kapitala: Bankovnog i industrijskog.

95. Finansijsku oligrahiju čini skupina vodećih magnata koji kontroliraju goleme količine

kapitala, i na toj osnovi, vladaju ekonomskim i političkim ţivotom zemalja u kojim

djeluju. 96. Monoplist će maksimizirati svoj profit tako što će podešavati količinu proizvodnje na

onaj nivo cijena na kome su granični troškovi niţi ili jednaki s graničnim prihodima . 97. Monopolska konkurencija postoji u situacijama kada proizvodu monopola konkuriraju

brojni proizvoĎači supstituta monopolovog proizvoda. 98. Navedite oblike monopolske konkurencije! Namjerna i nenamjerna.

99. Navedite četiri načina diferenciranja proizvoda, kao posebnih oblika monopolske

konkurencije! –Promjena sastava proizvoda, --dodajne koristi pri nabavci proizvoda, --promjena vanjskog izgleda proizvoda, --specifična obiljeţja proizvoda.

100. Antimonopolsku politiku vode vlade trţišnih privreda , usmjeravajući je u dva pravca: --Donošenje konkretnih zakona kojima se zabranjuju odreĎene radnje na jačanju monopola, --novi pristup antitrustovskoj politici poslije 1980. godine.

101. Suština antitrustovskih zakona u politici cijena ogleda se kroz: Ograničavanje i

zabranu odreĎenih ilegalnih postupaka koje poduzimaju monopoli, te odredbama o

veličini poduzeća. 102. Nova antitrustovska politika ogleda se u ukidanju antitrustovskih zakona ali i

zabrani svih sporazuma kojim se ograničava konkurencija. Zapravo se nastoji podrţati onaj koji je efikasan.

103. Prijelazni oblici ograničene konkurencije iskazuju se kroz djelovanje: Duopola i oligopola

WWW.BH-PRAVNICI.COM


104. Duopol je stanje kada se na tržištu javljaju dva ponuĎača, odnosno dva traţioca proizvoda.

105. Oligopol je stanja kada se na tržištu javlja više ponuĎača, odnosno više traţioca

proizvoda.

106. Oligopolisti se u odnosu na druge oligopoliste mogu ponašati dvojako: --sa tim

drugim prave odreĎene sporazume (tajen ili javne) o zajedničkom djelovanju, ili --

samostalno poduzimaju mjere bez dogovaranja sa drugim što ovisi od njihove ekonomske snage

107. Obzirom na nivo uključenosti nacionalnih ekonomija u meĎunarodne trgovinske tokove postoje dva tipa privrede, i to: Autarhična i otvorena privreda.

108. Navedite osnovne razloge zbog kojih zemlje stupaju u meĎunarodnu robnu razmjenu! --Različitost uvjeta proizvodnje, --opadajući troškovi proizvodnje, --preferencije potrošača.

109. U sljedećem primjeru objasnite koja zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji

koje robe i zašto!

110. Objasnite teoriju komparativnih prednosti! Prema ovoj teoriji, ostvarivanje

obostrane koristi od razmjene moguće je ako se svaka zemlja specijalizirala za

proizvodnju i izvoz robe u kojoj najmanje relativno zaostaje (ima komparativnu prednost), a uvozi robu u čijoj proizvodnji najviše relativno zaostaje (ima komparativno zaostajanje)

111. Carina je:

a) kontrola uvoza robe

b) porez koji se plaća na uvoz robe c) ograničenje količine uvoza robe

112. Kvota je: a) ograničenje količine uvoza robe b) podsticajni faktor za uvoz robe

c) zabrana uvoza robe

113. Prohibitivne carine su one koje:

a) imaju stupanj ograničenja uvoza robe b) sprječavaju bilo kakav uvoz robe c) sprječavaju izvoz

114. Prohibitivne kvote su one koje:

a) imaju stupanj ograničenja izvoza robe

b) sprječavaju izvoz robe c) sprječavaju bilo kakav uvoz

Razlika izmeĎu carina i kvota ogleda se u tome da carine donose prihod drţavi s kojim ona moţe uticati na privredne tokove (smanjivati poreze, investira ti u razvoj), dok kvote omogućuju prisvajanje profita koji nastaje kao razlika izmeĎu domaće i

uvozne cijene, samo od strane uvoznika zaštićene robe ukoliko drţava nije donijela drugačiju odluku.

115. Rezident je fizičko ili pravno lice čije je sjedište u zeml ji, a nerezident je fizičko ili pravno lice čije sjedište nije u zemlji.

116. Prikaz novčanih transkacija izmeĎu rezidenta i nerezidenta iskazuje se u platnoj bilanci, i to kao kredit i kao debit.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


117. U platnoj bilanci kredit predstavlja obaveza nerezidenta prema rezidentu (to je priliv sredstava u zemlju).

118. U platnoj bilanci debit predstavlja obaveza rezidenta prema nerezidentu (to je odliv

sredstava iz zemlje)

119. Platna bilanca se sastoji iz: Bilance tekućih transakcija i bilance kapitalnih

transakcija

Bilanca tekućih transkacija u platnoj bilanci obuhvata tekuća plaćanja u meĎunarodnoj razmjeni i čine je tri podbilance: --Bilanca uvoza i izvoza roba, --bilanca uvoza i

izvoza usluga, --bilanca jednostranih transfera

120. Kapitalne transakcije u platnoj bilanci obuhvataju promjene imovine rezidenata u

inostranstvu i nerezidenata u zemlji i mogu se iskazati kao: --Direktne investicije i --portfolio investicije

121. Direktne investicije iskazane u platnoj bilanci predstavljaju dugoročno meĎunarodno kretanje kapitala sa ciljem sticanja vlasništva i ostvarenja profita.

122. Portfolio investicije u platnoj bilanci imaju za cilj ostvarivanje profita bez sticanja vlasništva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŢAVE I PRAVA Šesti dio

21. Raspodjela se može definirati kao aktivnost pomoću koje se odreĎuju kvantitativni

udjeli (srazmjere) pojedinaca, privrednih subjekata, drţavnih organa i drugih

učesnika u diobi novostvorene vrijednosti, odnosno dohotka.

22. Raspodjela dohotka na dohotke proizvodnih inputa naziva se funkcionalna raspodjela.

23. Raspodjela dohotka meĎu pojedincima je personalna raspodjela.

24. Lorencova funkcija izražava odnos izmeĎu procenta stanovništva i procenta dohotka koji mu pripada.

25. Potpuna jednakost u raspodjeli dohotka podrzaumijeva da istom procentu stanovništva pripada isti procent dohotka.

26. U društvu s niskim stupnjem razvoja u kome dominira naturalna privreda raspodjela je direktna, što znači da se od ukupno ostvarenih rezultata proizvodnje prvo podmiruju lične potrebe ("prema običaju i potrebi") za sve članove domaćinstva, zatim se

odvaja dio potreban za daljnja ulaganja u proizvodnju (novo oruĎe, sjeme i sl.), a jedan dio se ostavlja kao rezerva za nuţdu.

27. Na višem stupnju razvoja robne proizvodnje raspodjela se odvija indirektno (putem trţišta), što znači da dio društvenog bogatstva koji pripada pojedinim društvenim grupama i pojedincima ostvaruje se na način da proizvoĎači prvo iznesu svoje

proizvode na trţište, prodaju ih i tek na taj način ostvaruju prihode koje mogu raspodjeljivati. U ovom slučaju je ispoljen uticaj trţišta na prihode, bilo da ih smanjuje ili povećava, čime indirektno utiče na kvantitativne i kvalitativne odnose u

raspodjeli. 28. Politika dohotka predstavlja sistem odgovarajućih mjera i instrumenata ekonomske

politike, na koji način se sputava potpuno i slobodno djelovanje trţišta, pa prema tome i uspostavljanje odnosa u raspodjeli koji su determinirani trţištem.

29. Mješoviti mehanizam raspodjele podrazumijeva: pored drţavnog uticaja na sistem raspodjele, i uticaj planiranja na raspodjelu putem koga se, u dobroj mjeri, korigira trţišno djelovanje na sistem raspodjele.

30. Plaćanje radnika može biti (sa kraćim objašnjenjima): --Plaćanje po vremenu

(nadoknada radnicima za rad utrošen u proizvodnji za odreĎeno vrijeme – sat, dan,

sedmica, mjesec), --Plaćanje po učinku (ili akordni sistem, je u stvari plaćanje radniku po svakom proizvedenom komadu, metru, kilogramu robe – dnevna nadnica ovisi od količine proizvedene robe)

31. Navedite razloge za i protiv plaćanja po vremenu i po učinku sa stanovišta vlasnika

kapitala! ZA:–Briga o kvalitetu proizvoda se prenosi na radnike, --smanjuje nadzora

nad procesom proizvodnje, --radnici proširuju svoje kvalifikacije, --razvija se konkurencija meĎu radnicima, smanjuje se potraţnja za novim radnicima. PROTIV: --Ovaj način plaćanja je teško primjenjiv u savremenoj industriji, tamo gdje jeste

moguć, dešava se da radnici prisvajaju rezultate rasta produktivnosti 32. U sljedećem primjeru objasnite nominalnu plaću radnika u januaru i u februaru, a zatim

izračunajte iznos realne plaće u februaru! Plaća radnika u januaru = ……, u februaru = ……. Cijene životnih namirnica u januaru = ……, u februaru = …….

Realna cijena se računa ovako: nominalna plaća/indeks troškova ţivotaX100 33. Nominalna plaća je iznos novca koji radnik prima za svoj rad.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


34. Realna plaća je ekonomska kategorija koja izraţava kupovnu snagu radnika tj. to je nominalna plaća povećana u skladu sa porastom cijene ţivotnih namirnica

35. Determinante koje opredjeljuju visinu realnih plaća su: --Kretanje nominalne plaće, --

promjena u kretanju indeksa troškova ţivota

36. Nivo plaća, u uvjetima slobodne konkurencije, odreĎuje njena granična produktivnost,

tj. da će plaća svakog zaposlenog radnika biti samo na nivou najniţeg graničnog

proizvoda posljednjeg radnika. 37. Ponuda rada neke zemlje predstavlja ukupan broj raspoloţivih radnih sati koje moţe

ponuditi stanovništvo te zemlje.

38. Zakonitost koja je uspostavlja u odnosu ponude rada i nivoa p laća ( meĎuovisnosti i

uvjetovanosti ponude rada i nivoa plaća) izražava se činjenici da povećane plaće utiču na povećanje ponude rada, ali samo do odreĎene granice, kada počinje da se smanjuje ponuda rada, bez obzira što su plaće visoke.

39. Grafički prikažite i objasnite efekat supstitucije i efekat dohotka u ponudi rada!

40. Navedite razlike u plaćama (uz kraća objašnjenja)! –Kvalitet poslova (neki poslovi nisu interesantni za radnike, i zato se moraju više platiti sa tzv. kompenzirajućim dodatkom, da bi ih neko obavljao), --Kvalitet ljudi (ljudi se razlikuju po mentalnim i

tjelesnim sposobnostima, pa shodno tome neki budu bolje plaćeni jer su npr. ulagali u svoje obrazovanje, jer su sposobniji itd.), --Lična slava (mnogi imaju jako visoke plaće zbog specifičnih poslova kojim se bave npr. istaknuti sportisti,

estradne zvijezde, umjetnici itd.), --Segmentiranost trţišta na nekonkurentne grupe zanimanja (razne profesije čine posebne segmente trţišta i pojedinci tih profesija se teško mogu prebacivati iz jedne u drugu profesiju, pa svaka profesija mora

dijeliti sudbinu ponude i traţnje unutar svog okvira i na toj osnovi diferencirati plaće)

41. Grafički prikažite i objasnite opću ravnotežu na tržištu rada! 42. Društveno-ekonomske organizacije radnika nazivaju se sindikat i s obzirom na ulogu

koju ove organizacije imaju u društveno -političkom životu dijele se na neovisne i ovisne sindikate.

43. Neovisni sindikati su oni: a) u kojima je članstvo radnika dobrovoljno b) koji su samostalni i neovisni u odnosu na poslodavce i državni aparat

c) koji se bore za ekonomska prava i interese radnika d) sve navedeno e) ništa od gore navedenog

44. Dominatni oblici organiziranja sindikata su (uz kraća objašnjenja): --Strukovni sindikati

(u kojim su organizirani radnici odreĎenih struka), --Industrijski sindikati (koji

okupljaju radnike odreĎene privredne grane), --Opći/Generalni sindikati (svi radnici bez obzira na struku ili privrednu granu u kojoj rade)

45. Ugovor o radnim odnosima sadrži dva paketa mjera, i to: ekonomski paket mjera i pravila rada

46. Ekonomskim paketom mjera u ugovoru o radu reguliraju se sljedeća pitanja: --Visina nadnice, --naknada za prekovremeni rad, --pravila za korištenje praznika i pauza za rad, --odredbe o ostalim beneficijama, --klauzula o usklaĎivanju visine nadnica s

visinom troškova u uvjetima djelovanja inflacije

WWW.BH-PRAVNICI.COM


47. Pravila rada kojima se reguliraju obaveze na poslu obuhvataju sljedeća pitanja: --Otkaz na poslu, --postupak ţalbi za rješavanje sporova, --potrebni broj radnika na

odreĎenom poslu 48. Podizanje nadnica iznad konkurencijskog nivoa sindikati mogu ostvariti primjenom

sljedećih metoda: --Ograničavanje nivoa ponude rada, --ugovaranje viših standardnih plaća, --povećanje traţnje za radom, --borba protiv monopsonističke moći poduzeća.

49. Objasnite metod ograničene ponude rada koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica!

Sindikati poduzimaju razne mjere kojim izazivaju vještačku nestašicu rada na

trţištu i tako utiču na restrikciju njegove ponude (uvoĎenje barijere za osiguranje imigrantskih radnika, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, dugo izučavanje zanata, ograničenje prijema novih članova u sindikat, zabrana

zapošljavanja radnicima koji nisu članovi sindikata). 50. Objasnite metod ugovaranja viših standardnih plaća koji koriste sindikati u borbi za rast

nadnica! Većina sindikalnih pregovora ne ograničavaju ponudu rada direktno već nastoje natjerati poslodavce da plate standardnu nadnicu koja bi bila iznad preovlaĎujučih nadnica na trţištu tako što blokiraju alternativnu ponudu rada.

51. Objasnite metod povećanja t ražnje za radom koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica!

Sindikati plaće mogu povećati provodeći politiku povećanja traţnje za radom

različitim mjerama poput: povećanjem produktivnosti (jer tada pada cijena proizvoda i raste traţnja za njim, a samim tim i za radom), reklamama, propagandom, zaštitnim carinama, monopolskim cijenama itd.

52. Objasnite metod borbe protiv monopsonističke moći poduzeća koji koriste sindikati u

borbi za rast nadnica! Monopsonisti su monopolisti na strani kupovine roba. Neki od

njih doĎu u poziciju da diktiraju uslove na trţištu rada i nastoje maksimizirati svoj profit niskim nivoom plaća. Tada sindikat nastupa kao pandan poslodavcu monopsonistu i pregovara sa njim o povećanju plaća do nivoa izjednačenja

graničnog prihoda sa visinom plaća. 53. Pokretač svih ekonomskih aktivnosti je ostvarenje profita, koji se osigurava

posjedovanjem kapitala. 54. Navedite determinante koje opredjeljuju visinu profita! –Uloţeni kapital u proizvodnju, --

poslovni rizik i inovacija u proizvodnji, --poloţaj na trţištu. 55. Objasnite kako uloženi kapital u proizvodnju utiče na visinu profita! Profit vlasnika

kapitala je nagrada za uloţeni kapital u proizvodnju i za vlastiti rad u njoj. 56. Objasnite kako poslovni rizik i inovacija u proizvodnji utiče na visinu profita! Profit je i

nagrada za neizvjesnost, za preuzeti rizik u poslovanju i za svaku uspješnu inovaciju.

57. Objasnite kako položaj na tržištu utiče na visinu profita! Profit je nagrada za monopolistički poloţaj na trţištu.

58. Profitna stopa je pokazatelj uspješnosti plasiranja kapitala i izražava se po obrascu Pf1=Pf/Kx100; Pf1-profitna stopa, Pf-profit, K-kapital

59. U slučaju da je poduzetnik pored vlastitog kapitala angažirao i tuĎi kapital, profitna stopa se računa uzimajući u obzir i pozajmljeni kapital, što se izražava po obrascu Pf1=Pf+k/K+Zkx100; Pf1-profitna stopa, Pf-profit, K-kapital, k-kamata, Zk-zajmovni

kapital

WWW.BH-PRAVNICI.COM


60. Navedite determinante efikasnosti uloženog kapitala! –Brzina obrtanja kapitala, --Struktura proizvodnih inputa, --Minimiziranje fiksnog i cirkulirajućeg kapitala, --

Kvalitet proizvedenih dobara.

61. Objasnite kako brzina obrta kapitala utiče na veličinu profita i profitne stope! Kapital se

oploĎuje kroz proces kretanja iz prometne faze (proces kupovine proizvodnih inputa) i proizvodne faze (proces sjedinjavanja proizvodnih inputa) i iz proizvodne ponovo u prometnu. Takav ekonomski krug jeste obrt kapitala i svaki obrt donosi

odreĎeni profit, i što ih je više profit je veći. 62. Objasnite kako struktura proizvodnih inputa utiče na veličinu profi ta i profitne stope! Pod

strukturom proizvodnih inputa podrazumijeva se relativni odnos izmeĎu kapitala uloţenog u sredstva za proizvodnju i kapitala uloţenog u rad. Ulaganjem u moderniju tehnologiju i izborom jeftinijih proizvodnih inputa postiţe se veća

efikasnost kapitala i niţi troškovi proizvodnje, što znači veći profit. 63. Objasnite kako minimiziranje fiksnog i cirkulirajućeg kapitala utiče na veličinu profita i

profitne stope! Za efikasnost uloţenog kapitala veoma je bitno vrijeme zadrţavanja kapitala u pojedinim fazama ekonomskog procesa, pa postoji tzv. fiksni i cirkulirajući kapital. Fiksni je onaj kapital koji se zadrţava duţe u ekonomskom

procesu, koristi se u više navrata i kao takav se postepeno troši u procesu reprodukcije. Cirkulirajući kapital se troši jednokratno u proizvodnom ciklusu. Efikasnost fiksnog kapitala se povećava ako se bolje koristi u ekonomskom

procesu i kraće u njemu zadrţava, a kod cirkulirajućeg kapitala za efikasnost je značajno vrijeme njegovog zadrţavanja u proizvodnom procesu svesti na minimum. Odrţavanjem efikasnosti kapitala postiţe se veći profit.

64. Objasnite kako kvalitet proizvedenih dobara utiče na veličinu profita i profitne stope! Škart

u proizvodnji umanjuje efikasnost kapitala jer povećava troškove proizvodnje, i

cijenu proizvoda. S druge strane kupac ţeli samo najkvalitetnije proizvode i okreće se robi sa najvišim stepenom kvaliteta i višegodišnjom garancijom trajnosti i otpornosti proizvoda. Pridobijanjem takve naklonosti velikog broja kupaca znači i

povećani profit u odnosu na konkurente. 65. Trgovački kapital je kapital uloţen u trgovinu.

66. ProizvoĎači ustupaju dio svog profita trgovcima iz sljedećih razloga: --Skraćuje se

vrijeme pometa, --trgovački kapital oslobaĎa industrijski kapital od obaveze

čuvanja suvišnih robnih i novčanih rezervi.

67. Trgovački profit je zahvatanje proizvodnog profita od strane t rgovca, kao naknada za

obavljeni posao, na način da trgovac robu kupuje jeftinije i prodaje je skuplje.

68. U sljedećem primjeru izračunajte prosječnu profitnu stopu!

Industrijski kapital ki = ….; Trgovački kapital kt = ….; Profitna stopa = …… Prosječna profitna stopa se računa ovako:Ppf'=Pf/ (ki+kt)x100

69. Krajnji rezultata selenja kapitala je ujednačavanje profitnih stopa u svim oblastima privrede koje se iskazuje kroz prosječnu profi tnu stopu privrede u cjelini.

70. Svi troškovi koji prate proces kupoprodaje robe nazivaju se prometni troškovi, i dijele se na : produktivne i neproduktivne (čiste) troškove prometa.

71. Produktivne troškove prometa čine: troškovi transporta, čuvanja i skladištenja robe. 72. Čiste prometne troškove čine: troškovi koji proizilaze iz same prirode trgovanja

(troškovi odrţavanja i funkcioniranja trgovačke mreţe, reklamiranja, knjigovodstva, plaćanja uposlenicima, odrţavanja itd.). Ovi troškovi se ne pokrivaju iz profi ta trgovca već se tretiraju kao gubitak za kapital u cjelini.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


73. Zajmovni kapital je onaj kapital koji se daje na korištenje drugom uz odreĎenu naknadu koja se naziva kamata. Kretanje zajmovnog kapitala iskazuje se kroz kredit.

74. Kreditom se stvara odnos izmeĎu zajmodavca i zajmoprimca, čije se obaveze ogledaju

u tome da je zajmodavac obavezan pozajmiti novac ili robu zajmoprimcu, a

zajmoprimac je obavezan tu robu ili novac vratiti u ugovorenom vremenskom roku uz uvjete koji su utvrĎeni.

75. Krediti doprinose unapreĎenju ekonomije putem (uz kraća objašnjenja): --Brţa cirkulacija kapitala (zahvaljujući kreditima kapital se brţe seli iz grane u granu jer se prevazilaze teškoće poput nedostatka kapitala, neprilagodljivosti postojećih

kapaciteta u odnosu na nove proizvodne procese itd.), --Ubrzava proces razmjene (manjom sumom novca se moţe ostvariti veći broj robnih razmjena, time se povećava broj obrta i proširuje proizvodnje, a sve to znači veći profit), --Baza za

stvaranje velikih korporacija (krediti pospješuju centralizaciju i koncentraciju kapitala, kapital raste u cjelini što je povoljno za razvoj privrede)

76. U ovisnosti da li je zajmoprimac država ili privatno lice krediti se dijele na: javne i privatne kredite.

77. Prema vijeku trajanja krediti se dijele na (navesti vrijeme trajanja): kratkoročne (do godinu dana, sluţe osiguranju dodatnih obrtnih sredstava) i dugoročne (duţi od godine dana, sluţe za kupovinu sredstava za rad)

78. U ovisnosti da li je predmet kredita novac ili roba, krediti se dijele na (uz kraća

objašnjenja): komercijalne (prodaja robe kupcu koju on ne plaća odmah) i bankovne

(pozajmljivanje novca koji vrše banke) kredite. 79. Mjenica je pismeni dokument kojim se kupac obavezuje da će po isteku odreĎenog

roka kupljenu robu platiti prodavcu. 80. Najvažniji izvori zajmovnog kapitala su: Amortizacija, akumulacija, fond plata, fond

osiguranja, rezervni fond, profit itd. 81. Ako je povjerilac dao u zajam dužniku iznos kredita od …… KM i za godni dana naplatio

kamatu od ….. KM, po kojoj kamatnoj stopi je dužnik uzeo kredit? k'=k/gx100 k'-kamatna stopa, g-glavnica, k-kamata

82. Ako je povjerilac dao u zajam dužniku iznos kredita od ….. KM, po kamatnoj stopi od ……%, koliko je povjerilac naplatio kamate za godinu dana? k=gxk'/100 k'-kamatna stopa, g-glavnica, k-kamata

83. Kamata je naknada za pozajmljeni kapital, tj. kamata je cijena kapitala kao robe.

84. Preduzimačka dobit je ostatak profita koji ostaje proizvodnom vlasniku kapitala. 85. Objasnite gornju ili prirodnu granicu kamatne stope! To je ona granica koja dostiţe

visinu prosječne profitne stope u trenutku zaključivanja ugovora o kreditu -zajmu. 86. Objasnite donju granicu kamatne stope! Ona nije egzaktno odrediva, što zavisi od

brojnih okolnosti (stepen rizika, solventnost i afirmacija zajmoprimca, stepen osiguranja povrata zajma i sl.)

87. Grafički prikažite i objasnite utjecaj ponude i tražnje na visinu kamatne stope! 88. Dividenda je dobit koju donosi akcija kao pravna potvrda o suvlasništvu u

akcionarskom društvu.

89. Akcija je vrijednosni papir, zapravo potvrda kojom se dokazuje vlasništvo nad

kapitalom koji je uloţen u akcionarsko društvo.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


90. Navedite sličnosti i razlike izmeĎu dividende i kamate! SLIČNOSTI: obje predstavljaju

dohodak od svojine; RAZLIKE: stupanj izvjesnosti (visina dividende se, za razliku od kamate, unaprijed ne zna), učešće u profitu (dividenda nije dio profita akcionarskog društva, za razliku od kamate, koja je uvijek dio industrijskog

profita), rizik (dividenda je rizičan oblik dohotka, i za razliku od kamate, potpuno je prepušten riziku trţišnog poslovanja).

91. Akcijski kapital nastaje udruţivanjem individualnih kapitala u jedinstveni kapital, tj. to je zapravo spajanje većeg broja manjih kapitala, s ciljem stvaranja i snaţenja krupnih kapitala.

92. Obične dionice su one dionice koje jednim dioničarima osiguravaju pravo

upravljanja u skupštini dioničara, a drugim se to pravo uskraćuje.

93. Privilegirane dionice su one dionice koje njenim vlasnicima unaprijed garantuju

visinu dividende koja će im pripasti bez obzira da li je dioničarsko društvo ostvarilo

profit ili ne. 94. U sljedećem primjeru izračunajte kolika je dividenda!

Temeljni kapital društva Tk = … KM; dividendna stopa d’ = ….% D=Tkxd'/100 D-dividenda, d'-dividendna stopa, Tk-temeljni kapital društva

95. U sljedećem primjeru izračunajte kolika je vrijednost akcije! Nominalna cijena akcije N = …KM; dividendna stopa d = …%; kamatna stopa k = … % D=Tkxd'/100 D-dividenda, d'-dividendna stopa, Tk-temeljni kapital društva

96. Specifičnost ulaganja novčanog kapitala u kupovinu akcija ogleda se u tome da akcionar

više nije u mogućnosti da uloţeni kapital povrati u svoje vlasništvo na način da

povuče svoj novac iz akcionarskog društva.

97. Berza predstavlja tržište hartija od vrijednosti - akcija, čija kupovina i prodaja se vrši po

sistemu aukcija, koja predstavlja takvu kupovinu po kojoj najviša cijena akcije koju kupac ponudi ima prednost nad niţim cijenama, a najniţa cijena akcije koju prodavac ponudi ima prednost nad višim ponudama.

98. Berzanski posrednici u kupovini i prodaji akcija nazivaju se brokeri.

99. Nominalna vrijednost akcije je vrijednost po kojoj bi se akcija prodavala da nema utjecaja trţišta tj. visine dividende koja opredjeljuje cijenu akcije u smislu d aona moţe biti viša ili niţa od nominalne.

100. Navedite determinante cijene akcije! Nominalna vrijednost akcije, visina dividende

(dividendna stopa), visina kamatne stope.

101. Ulaganje kapitala u kupovinu zemlje ne predstavlja proizvodno ulaganje, nego

stjecanje privatnog vlasništva nad zemljom, koje njenom vlasniku, samo po tom

osnovu, donosi prihod. 102. U raspodjeli novostvorene vrijednosti u poljoprivredi učestvuju:

a) Poljoprivredni radnici koji ostvaruju plaće b) Zakupac zemlje koji ostvaruje profit c) Vlasnik zemlje koji ostvaruje rentu

103. Zakupnina je odnos izmeĎu zakupca zemlje i njenog vlasnika i sastoji se od: --

rente kao naknade za ustupljeno zemljište, --amortizacije kapitala investiranog u

zakupljeno zemljište, --kamate na uloţeni kapital. 104. Renta koja se naplaćuje i za najlošije parcele zemlje naziva se apsolutna renta.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


105. Diferencijalna renta je ekstra dobit koju prisvaja vlasnik zemlje, a javlja se kao razlika izmeĎu niţih individualnih troškova proizvodnje i troškova koji se priznaju

na trţištu poljoprivrednih proizvoda. 106. Diferencijalna renta I nastaje zbog razlika u plodnosti pojedinih parcela zemljišta i

razlika u poloţaju poljoprivrednih površina u odnosu na trţište.

107. Diferencijalna renta II se pojavljuje kao rezultat nejednakih prinosa od zemljišta

koji su uzrokovani dodatnim izlaganjem kapitala u to zemljište. 108. Monopolska renta je rezultat monopolske cijene izuzetno rijetkih proizvoda,

poput specijalnih vina, rane i kasne isporuke voća i povrća itd. 109. U sljedećem primjeru izračunajte koliko košta parcela zemljišta!

Godišnja renta r = …KM; kamatna stopa k’ = …% Cz=rx100/k' Cz-cijena zemlje, r-renta, k'-kamatna stopa

110. Ukoliko je godišnja renta niža od kamate vlasnik kapitala bi se opredijelio na: d) kupovinu zemlje e) ulaganje u proizvodnju

f) pozajmljivanje kapitala

111. Potrošnja domaćinstva je zapravo potrošnja finalnih dobara i usluga s ciljem

zadovoljavanja ličnih porodičnih potreba. 112. Štednja domaćinstva je dio dohotka koji nije utrošen na potrošnju.

113. U sljedećem primjeru izračunajte iznos potrošnje i funkciju štednje!

Dohodak D = …KM; Štednja Š = …KM. D=P+Š, FP=P/Dx100

114. U sljedećem primjeru izračunajte iznos štednje i funkciju potrošnje!

Dohodak D = …KM; Potrošnja P = …KM. D=P+Š, FP=P/Dx100

115. Funkcija potrošnje pokazuje odnos izmeĎu nivoa potrošnje i nivoa raspoloţivog

dohotka i iskazuje se po obrascu FP=P/Dx100

116. Funkcija štednje pokazuje odnos izmeĎu nivoa štednje i dohotka i iskazuje se po

obrascu FŠ=Š/Dx100

117. Grafički prikažite i objasnite funkciju potrošnje!

118. Grafički prikažite i objasnite funkciju štednje! 119. Granična sklonost potrošnji je dio svake dodajne jedinice dohotka koji ide na

potrošnju 120. Granična sklonost štednji je dio dodajnog dohotka koji se koristi za dodatnu

štednju 121. Objasnite kako se ponašaju potrošnja i štednja domaćinstva s obzirom na promjenu

dohodka! Rastom dohotka pada granična sklonost potrošnji uz istovremeni rast granične sklonosti štednji i obrnuto. Dakle, što dohoci brţe rastu, više se izdvaja za štednju, manje za potrošnju i obratno.

122. Navedite odrednice nivoa potrošnje i štednje! Nacionalni dohodak, imetak, visina

kamatne stope, kvalitet socijalnog snabdijevanja stanovništva, borba za prestiţ itd.

123. Nejednakost u raspodjeli proizvodnih učinaka manifestira se pojavom: siromaštva i

bogatstva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


124. Minimalni egzistencijalni dohodak se dobije kada se ukupan trošak za hranu pomnoţi sa tri.

125. Navedite uzroke pojave bogatstva i siromaštva! Nejednakost u dohocima od rad i

nejednakost u dohocima od vlasništva

126. Nejednakost u dohocima od rada (kao jedan od uzroka bogatstva i siromaštva) se

manifestira kroz razlike u sposobnostima, razlike u intenzitetu rada, razlike meĎu

zanimanjima, razlike nivoa naobrazbe i sl. 127. Nejednakost u dohocima od vlasništva (kao jedan od uzroka bogatstva i siromaštva)

se manifestira kroz razlike u naslijeĎenom ili stečenom bogatstvu, štednji i riziku.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OSNOVE DRŢAVE I PRAVA

Sedmi dio

1. Ekonomski razvoj definira se kao dinamički proces povećanja stepena zadovoljavanja

ljudskih potreba, a izražava se kroz rast realnog nacionalnog dohotka .

2. Brzina ekonomskog razvoja mjeri se stopama rasta realnog nacionalnog dohotka.

3. Razvojni pokazatelj, kao mjerilo životnog standarda stanovništva (usvojen od UN) naziva se indeks humanog razvoja (human development index).

4. U mjerenju brzine ekonomskog razvoja problem predstavlja vrijeme u kome se iskazuje, na način da s e moţe desiti da neka zemlja u kratkom roku ostvari visoku stopu rasta nacionalnog dohotka, ali da to ne utječe na dugoročni razvoj, jer je ta zemlja i

dalje nerazvijena. Zato se mjerenje ekonomskog razvoja najčešće uzima za duţi rok, koji opet nije do kraja precizno odreĎen.

5. Razlika izmeĎu ekonomskog razvoja i rasta ogleda se u Ekonomski rast je samo jedan dio ekonomskog razvoja, on je njegova kvantitativna strana. Preko ekonomskog rasta mi ne vidimo kakve su kvalitativne promjene nastale u ekonomskom procesu.

6. Navedite faktore ekonomskog razvoja (uz kraća objašnjenja)! –Ljudski kapital (ponuda

rada, obrazovanju, radna disciplina i radna motivacija ), --Prirodni resursi (zemlište,

rude, goriva, klima), --Kapital (novac, strojevi, tvornice, ceste), --Tehnologija (nauka, inţinjering, upravljanje, poduzetništvo), i drugi poput –veličine zemlje, --društveno-ekonomskog ureĎenja, --struktura privrede, --struktura investicija, --

uvjeti meĎunarodne razmjene itd. 7. Ekonomski razvoj iskazuje se kroz rast realnog nacionalnog dohodka, kao funkcije rada

(R), kapitala (K) i tehnologije (L), što se izražava po obrascu RND=f(R,K)xL 8. Investicije obuhvataju sva moguća ulaganja u proizvodnju.

9. Navedite izvore ulaganja (investicija)!Akumulacija, amortizacija, pozajmljena sredstva.

10. Akumulacija predstavlja izdvajanje djela nacionalnog dohotka za nabavku dodajnih faktora razvoja i ovisi od (navesti): visine nacionalnog dohotka i raspodjele nacionalnog dohotka.

11. Objasnite kako veličina nacionalnog dohodka determinira mogućnost izdvajanja za

akumulaciju! Ako je nacionalni dohodak manji, mogućnost izdvajanja za

akumulaciju je suţena i obrnuto. 12. Objasnite kako raspodjela nacionalnog dohodka utiče na nivo akumulacije! Ako se veći

dio dohotka izdvaja za potrošnju, manji dio preostaje za akumulaciju i obrnuto. 13. Novčana akumulacija je dio nacionalnog dohotka izdvojen za razvoj.

14. Stvarna akumulacija je akumulacija koja je stvarno uloţena u proces proizvodnje tj.

u nabavku novih sredstava i radne snage.

15. Stopa akumulacije izražava se po obrascu Ap=A/NDx100 (Ap-stopa akumulacije, A-

akumulacija, ND-nacionalni dohodak ) i pokazuje procentualno učešće akumulacije

u nacionalnom dohotku.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


16. Sa stanovišta obuhvatnosti investicije se dijele na (uz kraća objašnjenja): --Bruto investicije (ukupna izdvajanja iz proizvodnih učinaka za potrebe reprodukcije), --

Neto investicije (ulaganja namijenjena za proširenje proizvodnje), --Nove investicije (potpuno nova ulaganja u fiksne i obrtne fondove i njihovu fizičku veličinu i sposobnost učestvovanja u procesu proizvodnje)

17. S obzirom na vrstu ulaganja investicije mogu biti (uz kraća objašnjenja): --Investicije u

fiksne fondove (ulaganje u kapacitete duţeg vremenskog trajanja), --Investicije u

obrtne fondove (ulaganja u povećanje vrijednosti obrtnih sredstava), a po ovom kriteriju mogu se dijeliti i na –Privredne (ulaganje u stalne i obrtne fondove u privredi) i –Neprivredne (ulaganja u vanprivredne djelatnosti).

18. S obzirom na izvore sredstava investicije mogu biti (uz kraća objašnjenja): --Iz domaćih

izvora (amortizacija i akumulacija) i –Iz stranih izvora (izvan okvira ekonomije jedne

zemlje) 19. U ovisnosti od toga ko donosi investicione odluke investicije se dijele na (uz kraća

objašnjenja): --Individualne (odluke o investiranju donosi odreĎeno individualno poduzeće), --Krupnih korporacija (odluke o investiranju donosi odgovarajući organ upravljanja nekog akcionarskog društva), --Javne (odluke o investiranju donosi

odgovarajući drţavni organi), 20. S obzirom na motivaciju nosilaca investicionih odluka, investici je se dijele na (uz kraća

objašnjenja): --Inducirane (direktno motivirane povećanom traţnjom za odgovarajućom robom na trţištu) i –Autonomne (motivirane potrebom da se putem investicija stvore uvjeti za normalno funkcioniranje privrede).

21. Navedite odrednice investicija! Investicioni učinci, troškovi investicija, predviĎanja

budućih kretanja u privredi.

22. Izbor odgovarajuće strategije razvoja ovisi od: postavljenih ciljeva i raspoloţivih

mogućnosti – faktora razvoja (prema funkciji s=f(c,fr) gdje je s-strategija razvoja, c-

postavljeni ciljevi i fr-faktori razvoja) 23. Grafički prikažite i objasnite karakteristike Kvadranta I u izboru koncepta razvoja!

24. Grafički prikažite i objasnite karakteristike Kvadranta II u izboru koncepta razvoja!

25. Grafički prikažite i objasnite karakteristike Kvadranta III u izboru koncepta razvoja! 26. Grafički prikažite i objasnite karakteristike Kvadranta IV u izboru koncepta razvoja!

Globalizacija kao proces obuhvata meĎunarodno kretanje trgovine, finansija i informacija na svjetskom tržištu, a javlja se i u drugim s ferama života kao što su kultura,

politika, rat, demografija, zaštita okoliša i sl.

27. Osnovne karakteristike globalizacije mogu se iskazati k roz: Snaţno djelovanje

transnacionalnih kompanija na svjetskoj ekonomskoj sceni, dinamično kretanje meĎunarodnog kapitala na svjetskom trţištu, snaţna komunikacijska i informatička integracija svjetskog ekonomskog prostora, snaţni razvoj univerzalnog

potrošačkog društva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


28. Navedite najvažnije institucije globalizacije (uz kraća objašnjenja)! –Svjetska trgovinska organizacija (WTO – World Trade Organisation, globalna meĎunarodna organizacija

koja radi na uspostavljanju, praćenju, ispitivanju i unapreĎenju pravila trgovine meĎu zemljama članicama), --MeĎunarodni monetarni fond (IMF – International Monetary Fund, globalna meĎunarodna organizacija koja djeluje u sferi

meĎunarodnih finansijskih odnosa), --MeĎunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD – International Bank for Reconstruction and Development, druga svjetska meĎunarodna finansijska institucija koja putem kredita, ekonomskih savjeta i

preporuka pomaţe manje razvijenim i nerazvijenim zemljama) 29. Ciljevi WTO (Svjetska trgovinska organizacija) su: Trgovina bez diskriminacije, veći

stepen slobodne trgovine, porats meĎunarodne trgovine, značajnije učešće zemalja u razvoju, fer konkurencija,

30. Ciljevi IMF (MeĎunarodni monetarni fond) su: UnapreĎenje meĎunarodne kooperacije, postizanje ekspanzije i uravnoteţenog rasta meĎunarodne trgovine, unapreĎenje stabilnosti deviznih kurseva, odrţavanje deviznih aranţmana, izbjegavanje

konkurentskih devalvacija, uspostavljanje multilateralnog sistema plaćanja za tekuće transakcije, eliminacija deviznih restrikcija, pruţanje mogućnosti zemljama da koriguju platnobilansnu neravnoteţu.

31. Opredjeljenje IBRD (MeĎunarodne banke za obnovu i razvoj) je da putem kredita,

ekonomskih savjeta i preporuka pomaţe manje razvijenim i nerazvijenim zemljama

na suzbijanju siromaštva i podizanja nivoa i kvaliteta ţivotnog standarda stanovništva tih zemalja.

32. Konjunkturni ciklusi su zaokreti (pad, rast, stagnacija) u ukupnim rezultatima poslovanja ekonomije jedne zemlje , a nazivaju se i ekonomskim krizama.

33. Konjunkturni ciklusi su rezultat nemirnih uvjeta poslovanja i poremećaja koji se tim povodom javljaju.

34. Konjunkturni ciklusi predstavljaju fluktaciju u zaposlenosti, ukupnoj proizvodnji i realnom nacionalnom dohotku i prate se kroz kretanje pojedinih ekonomskih kategorija, kao što su: cijene, profit, dobit, krediti, proizvodnja i sl.

35. Suvremeni ekonomisti konjunkturne cikluse dijele na četiri faze, od kojih su najznačajnije

dvije (uz kraća objašnjenja): --Ekspanzija (svi pokazatelji privredne aktivnosti rastu,

ekspanziona faza dolazi do svoje na jviše prijelomne tačke - vrhunca), --Kontrakcija (nakon dostizanja vrhunca u ekspanzionoj fazi sada svi pokazatelji privredne aktivnosti padaju - depresija)

36. Prema vremenu trajanja konjunkturni ciklusi se dijele na velike i male cikluse.

37. Eksterne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa objašnjavaju fluktuacijom faktora koji djeluju van privrednog sistema (politička dogaĎanja, ratovi, sunčeve pjege, tehnološke inovacije i sl.)

38. Interne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa objašnjavaju samopokretačkim

mehanizmom koji djeluje u okviru privrednog sistema i utječu na cikličko kretanje

privrede (npr. Privredni ciklusi zavise od vijeka trajanja mašina i ostalih kapitalnih dobara unutar same privrede)

39. Monetarne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa p repoznaju u ekspanziji i kontrakciji

novca i kredita , a zagovornici realnog konjunkturnog ciklusa uzroke fluktuacije vide u

promjenama produktivnosti rada.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


40. Inovacijska teorija privredne cikluse objašnjava naglim nastankom i uvoĎenjem pronalazaka i uopće inovacija, a teorija ravnomjernog konjunkturnog ciklusa uzroke

fluktuacije vidi u pogrešnom shvaćanju u kretanju cijena i nadnica, zbog čega se ili previše ili premalo nudi rada, što se naneposrednije odraţava na ciklična kretanja outputa.

41. Model multiplikatora (u konkunkturnim ciklusima) objašnjava da eksterne šokove

pojačava multiplikator investicija, čime se stvaraju cikličke fluktuacije outputa , a

političke teorije konjunkturnih ciklusa uzroke fluktuacije vide u političarima koji manipuliraju fiskalnom i monetarnom politikom kako bi dobili na izborima.

42. Ekonomske funkcije države su one funkcije koje drţava obavlja u sferi privrednih aktivnosti s namjerom da ostvari odreĎene društvene ciljeve.

43. Navedite četiri grupe ekonomskih funkcija države! UtvrĎivanje zakonskih okvira trţišne privrede, utjecaj na alokaciju resursa radi podizanja i pospješivanja efikasnosti privreĎivanja, unapreĎenje raspodjele dohotka, stabiliziranje privrede mjerama

makroekonomske politike. 44. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “UtvrĎivanje zakonskog okvira tržišne

privrede”! Definiranje trţišnih pravila podrazumijeva zakonsko reguliranje vlasničkih odnosa, donošenje zakona o ugovorima, o poslovanju i stečaju poduzeća, reguliranju radnih obaveza i ostalih ekonomskih odnosa u društvu.

45. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “Uticaj na alokaciju resursa radi podizanja i

pospješivanja efikasnosti privreĎivanja”! Drţava se pojavljuje u funkciji otklanjanja

trţišnih manjkavosti kroz obuzdavanja monopolske moći, izdvajanju za ja vna dobra i uvoĎenjem različitih poreskih stopa.

46. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “UnapreĎenje raspodjele dohotka”! Drţava se pojavljuje u funkciji otklanjanja trţišnih manjkavosti koja se manifestuje kroz nejednaku raspodjelu dohotka, na način da drţava uzima dio (višak) dohotka od

bogatih i prerasporeĎuje ga sistemom transfernih plaćanja siromašnim. 47. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “Stabiliziranje privrede mjerama

makroekonomske politike”! Da bi se ublaţili privredni ciklusi i sprječila nezaposlenost, suzbila inflacija, otklonila privredna stagnacija, podstakao razvoj, drţava uvodi različite mjere i primjenjuje različite instrumente ekonomske politike.

Navedite Stiglerova pravila! –Drţava ne moţe ništa uraditi brzo, --Kada drţava provodi pojedine ekonomske mjere, odgovorna politička tijela ne mogu kontrolirati način na

koji se te mjere provode, --Demokratska drţava nastoji postupati sa svim graĎanima jednako, --Idealna javna politika, sa stajališta drţave, jeste ona s poznatim korisnicima, od kojih je svaki osjetno potpomognut na račun velikog broja nepoznatih osoba od

kojih ipak nijedna nije mnogo oštećena, --Drţava nikad ne zna gdje treba stati.

Documents

EKONOMSKE OSNOVE DRŽAVE I PRAVA - ISPITNA PITANJA I ODGOVORI