Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FBA Hrvatska pošta d.d., Zagreb

Ekonomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuFBA

Hrvatska pošta d.d., Zagreb

Štedionice i novčano poslovanje

Mr.sc. Ante Rončević

Uvod

U uvjetima globalizacije, gospodarstvo je duboko zahvaćeno političkim, tehnološkim i demografskim promjenama.

Danas financijske institucije u industrijski razvijenim i tranzicijskim zemljama razvijaju nove proizvode i usluge putem računalnih mreža, čime su pomaknute vremenske i prostorne granice tradicionalnog poslovanja i bitno olakšan transfer roba, usluga, novčanih sredstava, informacija i ljudi.

Dat je prikaz čimbenika koji utječu na aktualne promjene u gospodarstvu te različitih poslovnih filozofija na kojima se temelje suvremene strategije ponude (distribucije) novih proizvoda i usluga, kao i ocjena sadašnjeg stanja te prognoza razvoja ponude novih proizvoda i usluga u financijskom sektoru na području Republike Hrvatske.

Sadržaj: Uvod Globalizacija

Političke promjene Gospodarske

promjene Tehnološke promjene Demografske

promjene Informatička

tehnologija u financijama

Novi proizvodi i usluge

FINANCIJSKI SUSTAV Karakteristike Funkcije Pojam i vrste

financijskih institucija Kreditne i financijske

institucije Nebankovne

financijske institucije Financijska tržišta

FINANCIJSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Financijski sustav neke zemlje čine njezina valuta, platni sustav, financijska tržišta, financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad.

U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, čiji rad regulira i nadzire središnja banka – Hrvatska narodna banka (HNB).

Poslovne banke najaktivnije su financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala.

Grupiranje financijskih institucija:

SREDIŠNJA BANKA – centralna, emisijska

DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE

NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Najvažnije funkcije središnje banke:

reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka

održavanje likvidnosti banaka i štednih depozitnih institucija

održavanje međunarodne likvidnosti emisija novca suradnja s međunarodnim i regionalnim

monetarnim i financijskim institucijama, ostvarivanje međudržavne financijskih sporazuma i suradnje

analiza - statistika, pribavljanje informacija i objavljivanje podataka

poslovi za račun države

DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE

banke a) centralne banke (emisijske, kontrolne), b) komercijalne banke (depozitne, kreditne), c) investicijske banke, d) razvojne banke (hipotekarna, poljoprivredna, građevinska) – banke dugoročnog kreditiranja

privrednog razvoja e) poslovne banke, f) multinacionalne banke i g) ostale banke (trgovačke, klirinške itd.).

depozitne štedne institucije (štedionice, štedne banke, štedno-kreditne zadruge, stambene štedionice i stambena društva, hipotekarne štedionice, poštanske štedionice, blagajne uzajamne pomoći i sl.)

NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

ugovorene štedne institucije (osiguravatelji imovine i života; privatni i državni mirovinski fondovi; institucije zdravstvenog osiguranja)

investicijski fondovi financijske kompanije (interne banke) i

konglomerati državne i specijalne financijske institucije

(eksportne, poljoprivredne, razvojne, stambene, studenske i sl.) investicijske banke, brokeri i dealeri (društva za

poslovanje s vrijednosnicama) ostale mješovite financijske institucije (povjerbena

društva, forfeiting, leasing i factoring društva, izdavači kreditnih kartica, garantne agencije, clearing institucije, burza vrijednosnica, mjenjačnice, trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama, financijski savjetnici, institucije kreditnog rejtinga)

KREDITNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE Kreditna institucija – poduzeće čiji je

posao primanje depozita ili drugih sredstava od javnosti s obvezom vraćanja i odobravanje kredita za vlastiti račun.

Financijska institucija – poduzeće koje nije kreditna institucija, tj. ne prima depozite već joj je glavni posao odobravanje kredita (uključujući garancije), stjecanje udjela ili investiranje.

Kod nas se pod bankom podrazumijeva samo institucija koja je dobila dozvolu za rad od HNB-a.

Novčano tržište Na novčanom tržištu poslovne banke prikupljaju

slobodna novčana sredstva i pozajmljuju ih fizičkim i pravnim osobama.

Banke pozajmljuju likvidnost i međusobno na tzv. međubankovnom tržištu, a povremeno uzajmljuju likvidnost na novčanom tržištu i od drugih pravnih osoba koje nisu banke.

Banke to mogu činiti neposredno ili uz posredovanje Tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. (poznato kao Tržište novca Zagreb, TNZ).

Tržište kapitala Na tržištu kapitala banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi,

neposredno pozajmljujući kapital fizičkim osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tržištu kapitala, i ulažući u instrumente tržišta kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tržištu.

Ulagati u instrumente tržišta kapitala mogu i sve druge pravne i fizičke osobe, uz posredovanje licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebačke burze (ZB ili, engleskom kraticom, ZSE).

Za urednu namiru transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala zadužena je Središnje klirinško depozitno društvo (SKDD).

Tržište kapitala (2) Tržište kapitala je skup institucija, financijskih

instrumenata i mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ulažu u kapitalnu izgradnju i opremu.

Uzajmljujući na tržištu kapitala, deficitne jedinice ulažu tako prikupljena sredstva u razvoj, što će omogućiti budući tok prihoda iz kojih će se uzajmljeni i uloženi novčani kapital vraćati uvećan za naknadu za ustupljena tuđa sredstva.

Na ovom tržištu kupuju se i prodaju financijski instrumenti sa dospijećem preko jedne godine.

Devizno tržište Na deviznom tržištu banke zadovoljavaju domaću

potražnju za stranom valutom kao i inozemnu potražnju za domaćom valutom.

Uz banke, na ovom su tržištu aktivni i ovlašteni mjenjači, čije poslovanje regulira HNB, a nadzire Devizni inspektorat Ministarstva financija.

Preko ovlaštenih mjenjača odvija se trgovina fizičkih osoba stranom gotovinom i čekovima, dok uz te poslove banke obavljaju i sve druge vrste trgovine stranom valutom, s fizičkim i pravnim osobama.

Banke (i država) povremeno trguju stranom valutom i s HNB-om, neposredno ili na tzv. deviznim aukcijama, a HNB kroz te transakcije regulira cijenu domaće valute na deviznom tržištu.

Ostali financijski posrednici

Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u RH čine još stambene štedionice i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR).

Stambene štedionice potiču nacionalnu štednju i stambeno zbrinjavanje tako što prikupljaju štednju fizičkih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita.

HBOR ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva.

Interese bankarskog sektora kod nadzorno-regulatornih institucija i u javnosti zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruženje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Nebankarski sektor Nebankarski sektor financijskih posrednika čine

društva za osiguranje, društva za lizing, društva za upravljanje mirovinskim fondovima i društva za upravljanje investicijskim fondovima, čije poslovanje regulira i nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).

HANFA regulira i nadzire i poslovanje tzv. pomoćnih financijskih institucija kao što su brokerska društva, društva za investicijsko savjetovanje, uređene burze, posrednici u osiguranju i sl.

Štedno-kreditne zadruge, najbrojnija skupina nebankarskih financijskih posrednika; tijekom 2007. godine transformirale su se u štedne banke ili u kreditne unije.

Poslovanje štednih banaka i poslovanje kreditnih unija regulira i nadzirati HNB.

Druge nadzorno-regulatorne i pomoćne financijske institucije

Uz aktivnosti HNB-a i HANFA-e, funkcioniranje hrvatskoga financijskog sustava ovisi i o aktivnostima nekih drugih nadzorno-regulatornih i pomoćnih financijskih institucija.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja nadzire sustav zaštite depozita kod bankarskih financijskih posrednika

Uprava za financijski sustav Ministarstva financija RH, koja u suradnji s drugim institucijama priprema zakonske prijedloge iz sfere financijskog poslovanja.

Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Središnji registar osiguranika (Regos) i Financijska agencija (Fina), institucije koje pružaju specifične pomoćne uloge ostalim sudionicima na domaćem financijskom tržištu.

Promjene u financijskom sektoru

Vanjski čimbenici Unutarnji čimbenici


Vanjski čimbenici inovacije i tehnološki razvoj liberalizaciji gospodarkog života demografske i društvene promjene sve veći broj ljudi raditi kraće radno

vrijeme, povremeno ili posao kod kuće


Unutarnji čimbeniciNekad je vrijedio slogan “kupac je kralj”, a danas se sve glasnije izgovara “ne kralj nego diktator”.

Utjecaj čimbenika okruženja na bankarski sektor

Strategije pružanja bankarskih usluga

Tradicionalno bankarstvo Moderno bankarstvo


Tradicionalno bankarstvo– Proizvodna filozofija– Prodajna filozofija


Moderno bankarstvo– Tržišna filozofija

Strategije pružanja financijskih usluga

Razlozi za primjenu novih tehnologija Snižavanje troškova. Povećanje tržišnog udjela. Masovna komunikacija. Bolja komunikacija s korisnicima. Inovacije. Razvoj novih djelatnosti.

Struktura financijskog tržišta

Struktura financijskog tržišta (2)

Novi proizvodi i usluge

Novi proizvodi i usluge (2)

I. II. III. IV.

8 10 913

85

7

25

13

8

17

13

10

Prikaz br. 3: Internet bankarstvo u Hrvatskoj

broj banaka koje su pružale uslugeIB 2000. godine

ukupan broj banaka 2000. godine

broj banaka koje su pružale uslugeIB 2004. godine

ukupan broj banaka 2004. godine

U financijskom sektoru…

Osiguravajuća društva Druge nebankarske financijske

institucije

Aktualne procese unutar financijskog sektora u RH karakterizira slijedeće:

oligopolna struktura tržišta bankarskih proizvoda i usluga,

regionalni karakter banaka, prodaja većinskih paketa dionica saniranih banaka

značajnijim europskim bankama (talijanskim, njemačkim i austrijskim),

smanjenje broja banaka kroz procese propadanja, spajanja i pripajanje banaka,

razvoj novih proizvoda i usluga samposlužnog bankarstva,

smanjivanje broja zaposlenih i zapošljavanje mladih kadrova,

početak procesa kupovanja banaka u susjednim zemljama.

Aktualne procese…

U Hrvatskoj je u tijeku proces konsolidacije financijskog sektora, kao i u ostalim industrijski razvijenim i tranzicijskim zemljama.

Usluge npr. samoposlužnog bankarstva što ih pružaju banke u Hrvatskoj po širini asortimana ne zaostaju za onim što ga pružaju banke u industrijski razvijenim zemljama.

Sudeći prema broju banaka koje pružaju usluge Internet bankinga i Telebankinga (kao najnovijih vrsta usluga samoposlužnog bankarstva), te uzimajući u račun da su i najveće banke u Hrvatskoj u većoj ili manjoj mjeri regionalne banke, koje proširuju vlastitu mrežu poslovnica, treba očekivati da će se kroz proces konsolidcije bankarskog sektora poboljšavati širina i kvaliteta financijskih proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj.

U slijedećem razdoblju jače će se povezivati sve financijske institucije.


Sudjeluje u platnom prometu Pruža financijske i nefinancijske

usluge


Liberalizacija u poštanskim uslugama i platnom prometu

Nove prilike za pružatelje poštanskih usluga

Umjesto zaključaka: Hrvatska pošta d.d., Zagreb aktivno

sudjeluje u novonastalim okolnostima Prema stanovništvu Prema malim i srednjim poduzetnicima Prema velikim poduzećima Prema vladinim i nevladinim institucijama Globalizacijski procesi i dalje će utjecati na

poslovne politike hrvatskih poduzeća

Zahvaljujem za vašu pozornost i sudjelovanje!

Molim Vas dajte komentare i vlastite (pr)ocjene “kamo plovi vaš brod”!

[email protected]

Documents

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FBA Hrvatska pošta d.d., Zagreb