Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Unsko-sanski kanton
OPĆINA BUŢIM
Bosanska Krupa, 2018. godina
Elaborat izradio
WALD – PROJEKT d.o.o.
BOSANSKA KRUPA
ELABORAT IDENTIFIKACIJE KESTENOVIH ŠUMA I ŠUMSKIH
ZEMLJIŠTA, NJIHOV KARTOGRAFSKI PRIKAZ I IZRADA GIS
BAZE PODATAKA ZA PODRUĈJE OPĆINE BUŢIM I CAZIN (za
općinu Cazin pripremni radovi)
u okviru Programa IPA INTERREG prekogranične saradnje HR-BA-ME 2014-2020 za realizaciju
projekta „Zaštita i promocija kestena“
Ova publikacija izraĊena je uz pomoć Evropske unije.
Sadrţaj publikacije iskljuĉiva je odgovornost općine Buţim i partnera na implementaciji
projekta „Zaštita i promocija kestena“, koji se realizira u okviru Programa IPA Interreg
prekograniĉna saradnja HR–BA–ME 2014-2020 i ni na koji naĉin ne odraţava nuţno gledište
Evropske unije.
NAZIV PROJEKTA:
ELABORAT IDENTIFIKACIJE KESTENOVIH ŠUMA I
ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA, NJIHOV KARTOGRAFSKI PRIKAZ
I IZRADA GIS BAZE PODATAKA ZA PODRUĈJE OPĆINE
BUŢIM I CAZIN
(za općinu Cazin poglavlje III, faza I - pripremni radovi)
u okviru programa IPA INTERREG prekogranične saradnje HR-BA-
ME 2014-2020 za realizaciju projekta „Zaštita i promocija kestena“
NARUĈILAC:
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
UNSKO-SANSKI KANTON
OPĆINA BUŢIM
ELABORAT IZRADIO: „WALD-PROJEKT“ d.o.o. BOSANSKA KRUPA
BROJ UGOVORA: 02-05-1118/-10/18 od 23.05.2018. godine
AUTORI ELABORATA :
1. Ervin Herak, dipl. ing. šum.
2. Ismet Sendić, dipl. ing. šum.
3. mr. sci. Dţenan Bećirović, dipl. ing. šum.
4. mr. sci. Senada Germić, dipl.ing.šum.
5. Meho Imamović, dipl.ing.šum.
6. Igor Mazalica, GIS specijalista
Direktor:
______________________
Ervin Herak, dipl.ing.šum.
Projekt implementiraju partneri:
Općina Velika Kladuša
Hamdije Pozderca 3
77230 Velika Kladuša, Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 37 770 025
E-mail: [email protected]
Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona
Omera Novljanina 4
77000 Bihać, Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 37 316 124
E-mail: [email protected]
Općina Buţim
505.Viteška 26
77245 Buţim, Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 37 419 505
E-mail: [email protected]
Općina Vojnić
Trg Stjepana Radića 1
47220 Vojnić, Hrvatska
Telefon: +385 047 883 020
E-mail: [email protected]
Centar za šljivu i kesten iz Republike Hrvatske
Donja Baĉuga 108 C
44250 Petrinja, Hrvatska
Telefon: +385 44 826 096
E-mail: [email protected]
Grad Karlovac
Banjavĉićeva 9,
47000 Karlovac, Hrvatska
Telefon: +385 47 628 111
E-mail: [email protected]
PREDGOVOR
U okviru implementacije projekta „Zaštita i promocija kestena“ koji se finansira u okviru
programa IPA INTERREG prekograniĉne saradnje HR-BA-ME 2014-2020, izraĊen je
Elaborat identifikacije kestenovih šuma i šumskih zemljišta, GIS baza podataka i njihov
kartografski prikaz na podruĉju općina Buţim i Cazin (za općinu Cazin poglavlje III, faza I -
pripremni radovi). Provedba aktivnosti na izradi Elaborata je pokrenuta potpisivanjem
ugovora izmeĊu općine Buţim i IzvoĊaĉa radova „WALD-PROJEKT“ d.o.o. Bosanska Krupa
(Ugovor broj: 02-05-1118/-10/18 od 23.05.2018. godine). Elaborat ima za cilj da, na struĉnim
osnovama za upravljanje i gospodarenje šumskim resursima, prikaţe i analizira informacije o
staništima kestenovih šuma, i stvori preduslove za poduzimanje narednih mjera upravljanja i
gospodarenja ovim šumama na lokalnom nivou. U tom kontekstu su u Elaboratu prikazane i
analizirane površine šuma pitomog kestena na podruĉju općine Buţim. Za općinu Cazin
prikazane su samo orjentacione površine na osnovu pripremnih radova. Vaţno je napomenuti
da su, u skladu sa Projektnim zadatkom, za općinu Cazin provedeni i prikazani rezultati
pripremnih radova i identificirane površine šuma pitomog kestena. Za podruĉje općine Buţim
su prikazane površine po razliĉitim prostornim ureĊajnim jedinicama, te je izvršena njihova
analiza koja je propraćena odgovarajućim kartografskim prikazom. Prostorne ureĊajne
jedinice za drţavne šume su: podruĉje općine Buţim, gospodarske jedinice, odjel i odsjek.
Prostorne ureĊajne jedinice za privatne šume su: podruĉje općine Buţim, katastarska općina i
katastarska ĉestica (parcela). Pored prikaza površina, ovim Elaboratom su se analizirali i
ostali elementi bitni za upravljanje i gospodarenje šumama pitomog kestena na lokalnoj
razini. U tom kontekstu su prikazani: tipovi realne šumske vegetacije kestenovih šuma,
osnovni tipovi zemljišta, kao i osnovni tipovi šuma i osnovni šumskouzgojni tipovi. Pored
toga, izvršena je analiza namjene kestenovih šuma na podruĉju općine Buţim uz prikaz
preporuka za utvrĊivanje pokazatelja proizvodnje i ekonomske vrijednosti ovog resursa.
UtvrĊeno je da su šume pitomog kestena veoma vaţan prirodni resurs za analizirano podruĉje
i da svojim ekosistemskim uslugama doprinose unapreĊenju kvalitete ţivota lokalnog
stanovništva, te doprinose razvoju ekonomskih aktivnosti. U skladu s tim je naglašeno da
rezultati ovog Elaborata mogu posluţiti za donošenje odgovarajućih mjera o njihovom
korištenju na svim nivoima upravljanja. Prije svega, ovo se odnosi na administraciju na
lokalnom nivou koja na osnovnu prikazanih informacija moţe kreirati nove i dopunjavati
postojeće planove razvoja i odrţivog korištenja prirodnih resursa na teritoriji općine. Kako je
upravljanje i gospodarenje šumama na podruĉju Unsko-sanskog kantona u nadleţnosti
kantonalnih institucija (Uprava za šumarstvo USK i JP „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska
Krupa) prikazane informacije, objedinjujući podatke o šumama pitomog kestena, daju osnovu
za njihovo integralno korištenje, te mogu doprinijeti boljoj saradnji izmeĊu navedenih
kantonalnih institucija i predstavnika lokalne zajednice. Precizne informacije o površinama na
kojima se nalaze sastojine pitomog kestena su preduslovi za poduzimanje aktivnosti na
kreiranju smjernica za unapreĊenje njihovog stanja i generalnu valorizaciju koristi koje ove
šume daju. Dalji napori na utvrĊivanju stanja šuma pitomog kestena dat će korisne
informacije za njihovo odrţivo korištenje i oĉuvanje, a za kestenove šume sa podruĉja općine
Buţim se kreira pretpostavka za ukljuĉivanje u globalne inicijative za zaštitu i oĉuvanje ove
ekološki vrijedne vrste. IzvoĊaĉ radova „Wald-Projekt“ d.o.o Bosanska Krupa iskazuje
iskrenu zahvalnost predstavnicima općine Buţim za korektnu saradnju u svim fazama izrade
Elaborata.
SADRŢAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
2. METODIKA PRIKUPLJANJA, OBRADE I PRIKAZ PODATAKA ............................................... 3
2.1. Pripremni radovi za provoĊenje projekta i izradu elaborata ......................................................... 3
2.2. Analiza dostupnih podataka sekundarnog karaktera i provoĊenje terenskih radova .................... 4
2.3. Obrada prikupljenih podataka, njihovo strukturiranje i prikaz najvaţnijih aspekata gospodarenja
šumama pitomog kestena .................................................................................................................... 6
3. OSNOVNE INFORMACIJE O PITOMOM KESTENU (Castanea sativa Mill.) .............................. 8
4. PRIKAZ REZULTATA IDENTIFIKACIJE KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU OPĆINE
CAZIN ................................................................................................................................................... 10
5. PRIKAZ REZULTATA IDENTIFIKACIJE KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU OPĆINE
BUŢIM .................................................................................................................................................. 12
5.1. POVRŠINE KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM ................................ 16
5.1.1. POVRŠINE KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM VLASNIŠTVU ............................. 16
5.1.1.1. POVRŠINE DRŢAVNIH ŠUMA NA TERITORIJI OPĆINE BUŢIM PO
GOSPODARSKIM JEDINICAMA .......................................................................................... 17
5.1.2. POVRŠINE KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU ............................ 21
5.1.2.1. POVRŠINE PRIVATNIH ŠUMA NA TERITORIJI OPĆINE BUŢIM PO
KATASTARSKIM OPĆINAMA ............................................................................................. 23
5.1.3. KARTOGRAFSKI PRIKAZ I BAZA PODATAKA POVRŠINA ŠUMA KESTENA NA
PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM ..................................................................................................... 27
5.2. OSNOVNI TIPOVI REALNE ŠUMSKE VEGETACIJE KESTENOVIH ŠUMA NA
PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM ......................................................................................................... 29
5.2.1. PRIKAZ REALNE ŠUMSKE VEGETACIJE KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM
VLASNIŠTVU .............................................................................................................................. 29
5.2.2. PRIKAZ REALNE ŠUMSKE VEGETACIJE KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM
VLASNIŠTVU .............................................................................................................................. 31
5.3. OSNOVNI TIPOVI ZEMLJIŠTA NA KOJIMA SE NALAZE KESTENOVE ŠUME U
OPĆINI BUŢIM ................................................................................................................................ 32
5.3.1. PRIKAZ ZEMLJIŠTA KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM VLASNIŠTVU ............ 32
5.3.2. PRIKAZ ZEMLJIŠTA KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU ........... 32
5.4. PRIKAZ OSNOVNIH TIPOVA KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM 35
5.4.1. OSNOVNI TIPOVI KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM VLASNIŠTVU ................ 35
5.4.2. OSNOVNI TIPOVI KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU ................ 37
5.4.3. BAZA PODATAKA OSNOVNIH TIPOVA ŠUMA KESTENA NA PODRUĈJU
OPĆINE BUŢIM ........................................................................................................................... 40
5.5. PRIKAZ OSNOVNIH ŠUMSKOUZGOJNIH TIPOVA KESTENOVIH ŠUMA NA
PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM ......................................................................................................... 42
5.5.1. OSNOVNI ŠUMSKOUZGOJNI TIPOVI KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM
VLASNIŠTVU .............................................................................................................................. 42
5.5.2. OSNOVNI ŠUMSKOUZGOJNI TIPOVI KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM
VLASNIŠTVU .............................................................................................................................. 44
5.5.3. BAZA PODATAKA OSNOVNIH ŠUMSKOUZGOJNIH TIPOVA ŠUMA KESTENA
NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM .............................................................................................. 46
5.6. ANALIZA POTENCIJALNIH POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA ZA
PODIZANJE NOVIH ŠUMA KESTENA ........................................................................................ 48
5.7. ANALIZA TRENUTNE I POTENCIJALNE NAMJENE KESTENOVIH ŠUMA NA
PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM ......................................................................................................... 49
5.7.1. TRENUTNA I POTENCIJALNA NAMJENA KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM
VLASNIŠTVU .............................................................................................................................. 49
5.7.2. TRENUTNA I POTENCIJALNA NAMJENA KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM
VLASNIŠTVU .............................................................................................................................. 51
5.7.3. BAZA PODATAKA NAMJENE KESTENOVIH ŠUMA ................................................. 53
5.6. IDENTIFIKACIJA I ANALIZA POKAZATELJA PROIZVODNJE I EKONOMSKE
VRIJEDNOSTI KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM ................................. 55
6. ZAKLJUĈCI I PREPORUKE ........................................................................................................... 58
LITERATURA ...................................................................................................................................... 61
PRILOZI ................................................................................................................................................ 63
LISTA TABELA
Tabela 1: Orijentacioni prikaz površina kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu na podruĉju općine
Cazin...................................................................................................................................................... 10
Tabela 2: Orijentacioni prikaz površina kestenovih šuma u privatnom vlasništvu za općinu Cazin .... 11
Tabela 3: Prikaz strukture površina drţavnih šuma kestena prema nadmorskoj visini ......................... 12
Tabela 4: Prikaz strukture površina privatnih šuma kestena prema nadmorskoj visini ........................ 14
Tabela 5: Prikaz strukture površina drţavnih šuma kestena prema ekspoziciji .................................... 14
Tabela 6: Prikaz ekspozicije privatnih kestenovih šuma u općini Buţim ............................................. 15
Tabela 7: Prikaz strukture površina drţavnih šuma kestena prema nagibu ........................................... 15
Tabela 8: Prikaz strukture površina privatnih šuma kestena prema nagibu .......................................... 16
Tabela 9: Površine drţavnih šuma kestena u općini Buţim po uţim kategorijama šuma ..................... 17
Tabela 10: Površine drţavnih šuma kestena u općini Buţim po širim kategorijama šuma ................... 17
Tabela 11: Površine drţavnih šuma kestena po gospodarskim jedinicama općine Buţim .................... 18
Tabela 12: Površine drţavnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u G.J. “Baštra – Ćorkovaĉa”
............................................................................................................................................................... 19
Tabela 13: Površine drţavnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u G.J. “Baštra – Ćorkovaĉa”
............................................................................................................................................................... 19
Tabela 14: Površine drţavnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u G.J. “Glinica” .................. 20
Tabela 15: Površine drţavnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u G.J. “Glinica” .................. 21
Tabela 16: Površine privatnih šuma kestena u općini Buţim po uţim kategorijama šuma .................. 22
Tabela 17: Površine privatnih šuma kestena u općini Buţim po širim kategorijama šuma .................. 22
Tabela 18: Površine privatnih šuma kestena po katastarskim općinama općine Buţim ....................... 24
Tabela 19: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Bag” ..................... 24
Tabela 20: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Bag” ..................... 24
Tabela 21: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Buţim” ................. 24
Tabela 22: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Buţim” ................. 25
Tabela 23: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Dobro selo” .......... 25
Tabela 24: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Dobro selo” .......... 25
Tabela 25: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Konjodor” ............ 25
Tabela 26: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Konjodor” ............ 25
Tabela 27: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Lubarda” .............. 26
Tabela 28: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Lubarda” .............. 26
Tabela 29: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Mrazovac” ............ 26
Tabela 30: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Mrazovac” ............ 26
Tabela 31: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Varoška rijeka” .... 26
Tabela 32: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Varoška rijeka” .... 27
Tabela 33: Atributivna tabela sloja karte površina šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu za
podruĉje općine Buţim .......................................................................................................................... 28
Tabela 34: Atributivna tabela sloja karte površina šuma pitomog kestena u drţavnom vlasništvu za
podruĉje općine Buţim .......................................................................................................................... 28
Tabela 35: Prikaz realne šumske vegetacije drţavnih šuma kestena ..................................................... 29
Tabela 36: Prikaz realne šumske vegetacije privatnih šuma kestena .................................................... 31
Tabela 37: Prikaz zemljišta kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu .................................................. 32
Tabela 40: Osnovni tipovi kestenovih šuma u privatnom vlasništvu .................................................... 37
Tabela 41: Atributivna tabela sloja karte osnovnih tipova šuma pitomog kestena u privatnom
vlasništvu za podruĉje Općine Buţim ................................................................................................... 41
Tabela 42: Prikaz sastojina kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu prema porijeklu ......................... 42
Tabela 43: Strukturna izgraĊenost sastojina kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu ......................... 42
Tabela 44: Osnovne kategorije šumskouzgojnih oblika kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu ....... 43
Tabela 45: Prikaz sastojina kestenovih šuma u privatnom vlasništvu prema porijeklu ........................ 44
Tabela 46: Strukturna izgraĊenost sastojina kestenovih šuma u privatnom vlasništvu......................... 45
Tabela 47: Osnovne kategorije šumskouzgojnih oblika kestenovih šuma u privatnom vlasništvu ...... 45
Tabela 48: Atributivna tabela sloja karte osnovnih tipova šuma pitomog kestena u privatnom
vlasništvu za podruĉje Općine Buţim ................................................................................................... 47
Tabela 49: Atributivna tabela sloja karte potencijalnih površina šumskih zemljišta u privatnom
vlasništvu za podizanje novih šuma kestena na podruĉju općine Buţim .............................................. 48
Tabela 50: Prikaz trenutne i potencijalne namjene kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu ............... 50
Tabela 51: Prikaz trenutne i potencijalne namjene kestenovih šuma u privatnom vlasništvu .............. 51
Tabela 52: Atributivna tabela sloja karte namjene šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu na
podruĉju općine Buţim ......................................................................................................................... 54
Tabela 53 Podaci o prebrojanim šiškama u općini Buţim na naprijed navedeni naĉin ........................ 60
LISTA GRAFIKONA
Grafikon 1: Prikaz strukture površina drţavnih šuma po omjeru smjese .............................................. 16
Grafikon 2: Prikaz strukture površina drţavnih šuma po omjeru smjese u G.J. Baštra – Ćorkovaĉa ... 20
Grafikon 3: Prikaz strukture površina drţavnih šuma po omjeru smjese u G.J. Glinica ....................... 21
Grafikon 4: Prikaz strukture površina privatnih šuma po omjeru smjese ............................................. 22
Grafikon 5: Prikaz strukture tipova realne vegetacije kestenovih drţavnih šuma po omjeru smjese ... 30
Grafikon 6: Distribucija površina šuma kestena u privatnom vlasništvu po pojedinim tipovima tala .. 34
Grafikon 7: Distribucija osnovnih šumskouzgojnih tipova kestenovih drţavnih šuma ........................ 44
Grafikon 8: Distribucija osnovnih šumskouzgojnih tipova kestenovih privatnih šuma ........................ 46
Grafikon 9: Namjena kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu po omjeru smjese ............................... 50
Grafikon 10: Namjena kestenovih šuma u privatnom vlasništvu po omjeru smjese ............................. 51
Grafikon 11: Uporedni prikaz namjene kestenovih šuma u privatnom i drţavnom vlasništvu ............. 53
LISTA SLIKA
Slika 1: Pitomi kesten sa lokaliteta na podruĉju općine Buţim (Foto: E. Herak) ................................... 8
Slika 2: Kesten u cvatu i zametak ploda (Foto: E. Herak) ...................................................................... 9
Slika 3: Prikaz granica gospodarskih jedinica koje se nalaze na teritoriji općine Cazin ....................... 10
Slika 4: Prikaz granica katastarskih općina koje se nalaze na teritoriji općine Cazin ........................... 11
Slika 5: Pregled nadmorskih visina (grupisanih po visinama od po 100 m) u općini Buţim, dobijenih
GIS analizom digitalnog modela terena ................................................................................................ 13
Slika 6: Prikaz prostornog rasporeda gospodarskih jedinica na podruĉju općine Buţim ...................... 18
Slika 7: Prikaz prostornog rasporeda katastarskih općina na podruĉju općine Buţim .......................... 23
Slika 8: Isjeĉak karte površina šuma kestena u privatnom vlasništvu (KO Buţim) .............................. 27
Slika 8: Ilustracija kartografskog prikaza namjene kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu ............... 49
Slika 9: Ilustracija kartografskog prikaza namjene kestenovih šuma u privatnom vlasništvu .............. 52
1
1. UVOD
Korištenje šumskih ekosistemima, uslijed suoĉenosti sa trajnim izazovima (poput klimatskih
promjena i prekomjernog ljudskog uticaja) doţivljava promjenu i prilagodbu naĉina
upravljanja i gospodarenja. Pored razvoja tehnologije i globalizacije trţišta, sve su
intenzivnija nastojanja da se u proces korištenja šumskih ekosistema ukljuĉe sve
zainteresirane strane, ĉime se otvaraju mogućnosti za uspostavljanje trajnih partnerstava
usmjerenih ka oĉuvanju i unapreĊenju stanja šuma. Ovakav „otvoren“ pristup odgovara
principima odrţivog razvoja i omogućava da se breme odgovornosti za šume pravedno
raspodijeli na više zainteresiranih strana koje zajedniĉkim djelovanjem mogu postići zacrtane
ciljeve upravljanja i gospodarenja. U tom kontekstu do punog izraţaja dolazi vaţnost svih
raspoloţivih šumskih resursa, bez obzira na njihovu površinu, jer njihove ekosistemske
usluge doprinose kvaliteti ţivota ljudi od lokalnog do globalnog nivoa.
Šumski resursi predstavljaju vaţan faktor ekonomskog i društvenog razvoja Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: BiH). Zanimljivo je napomenuti da, prema zvaniĉnim
podacima, od ukupne teritorije BiH preko 50% površine ili 2,73 miliona ha pripada kategoriji
šuma i šumskih zemljišta. Podaci novijih istraţivanja (Druga drţavna inventura šuma 2006. –
2009. godine) ukazuju na znaĉajan porast površine pod šumama (FAO, 2015). Visoka
biološka raznolikost i prirodna struktura je osnovana odlika bosanskohercegovaĉkih šuma,
koje se rasprostiru od priobalnog mediteranskog podruĉja pa do visoko-planinskih podruĉja u
centralnim dijelovima BiH. Znaĉaj šuma u BiH je višestruko izraţen, prvenstveno zbog
tradicionalne povezanosti lokalnog stanovništva sa šumom, kao prirodnim fenomenom,
nezamjenjivim za normalno odvijanje ţivota na lokalnoj razini. U tom kontekstu se
ekonomski razvoj i kvalitet ţivota mnogih lokalnih sredina bazira na korištenju šumskih
resursa za proizvodnju drveta i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda, kreiranju radnih mjesta
za lokalno stanovništvo, ali i osiguranju finansijske stabilnosti lokalnih zajednica kroz
ostvarenje prava na finansijsku nadoknadu za korištenje šuma. U prilog prethodnoj
konstataciji ide ĉinjenica da preko 70% šuma i šumskih zemljišta u BiH pripada kategoriji
proizvodnih šuma (USAID, 2012), koje se uglavnom koriste za proizvodnju drveta. Vrlo
ĉesto se istiĉe da su najznaĉajnije ekonomske vrste drveća bukva i hrastovi kod lišćara, a jela,
smrĉa i borovi kod ĉetinara.
Usmjerenost na proizvodnju i intenzivno korištenje ekonomski vrijednih šumskih kompleksa
je u prošlosti dovelo do poduzimanja gospodarskih mjera koje su imale negativan efekat na
neke „ekonomski“ manje vrijedne vrste. S ciljem boljeg korištenja stanišnih potencijala u
prošlosti su ĉesto izdanaĉke šume lišćara, procesom direktne konverzije, prevoĊene u visoki
uzgojni oblika sadnjom ĉetinarskih vrsta. Ovaj proces je, izmeĊu ostalog, doveo do smanjenja
površina šuma nekih lišćarskih vrsta. Takav primjer je vrsta evropskog pitomog kestena (lat.
Castanea sativa Mill.), koja se u BiH pojavljuje na više lokaliteta i prema nekim procjenama
zauzima površinu od skoro 7.000 ha (Treštić, 2000). Procesu smanjenja površine sastojina
pitomog kestena doprinijeli su pojava uzroĉnika raka pitomog kestena (lat. Cryphonectria
2
parasitica Mur.) i u novije vrijeme pojava invazivne vrste kestenove ose šišarice (lat.
Dryocosmus kuriphilus). Imajući u vidu da je pitomi kesten ekološki vrijedna lišćarska vrsta
u BiH i da je u prethodnom periodu ugroţena djelovanjem biotskih, abiotskih i antropogenih
faktora, postoji potreba za adekvatnom identifikacijom i odgovarajućim prikazom informacija
o staništima kestenovih šuma, kao osnova za mjere upravljanja i gospodarenja ovim šumama
na lokalnoj razini. Kako je jedno od najznaĉajnijih prirodnih staništa sastojina pitomog
kestena u BiH podruĉje općine Buţim, ovim elaboratom se analiziraju informacije o stanju
šuma pitomog kestena i kartografski prikazuje njihova pozicija uz opis najznaĉajnijih
gospodarskih elemenata. Prikaz i analiza ovih informacija omogućava da se identificiraju
koristi od šuma pitomog kestena koje se, pored proizvoda od drveta, ogledaju i u raznim
drugim koristima poput proizvodnje ploda, meda, zaštite tla od erozije, oĉuvanje
bioraznolikosti i sliĉno.
Uzimajući u obzir ĉinjenicu da šume pitomog kestena predstavljaju znaĉajni prirodni resurs
za podruĉje općine Buţim i imaju veliku ekološku vrijednost za podruĉje BiH, rezultati koji
su prikazani u ovom elaboratu mogu koristiti donosiocima odluka na svim nivoima. Ovo se
prije svega odnosi na administraciju na lokalnom nivou koja na osnovnu prikazanih
informacija moţe kreirati nove i dopunjavati postojeće planove razvoja i odrţivog korištenja
prirodnih resursa na teritoriji ove općine. Kako je upravljanje i gospodarenje šumama na
podruĉju Unsko-sanskog kantona u nadleţnosti kantonalnih institucija (Uprava za šumarstvo
USK i JP „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa) prikazane informacije, objedinjujući
podatke o šumama pitomog kestena, daju osnovu za njihovo integralno korištenje i mogu
doprinijeti boljoj saradnji izmeĊu navedenih kantonalnih institucija i predstavnika lokalne
zajednice. Pored donosilaca odluka, informacije prikazane ovim elaboratom su korisne za
sprovoĊenje konkretnih gospodarskih mjera kada je u pitanju gospodarenje sastojinama u
kojima se pojavljuje pitomi kesten, kao i kod postavljanja novih ciljeva gospodarenja.
UtvrĊivanjem preciznih informacija o površinama na kojima se nalaze sastojine pitomog
kestena stvorene su osnove za poduzimanje aktivnosti na kreiranju smjernica za unapreĊenje
njihovog stanja i generalnu valorizaciju koristi koje ove šume daju. Neupitno je da se
detaljnom analizom šuma pitomog kestena dobivaju korisne informacije za njegovo daljnje
korištenje i oĉuvanje, te se za lokalitete kestenovih šuma sa podruĉja općine Buţim kreira
pretpostavka za ukljuĉivanje u globalne inicijative za zaštitu i oĉuvanje ove ekološki vrijedne
vrste drveća.
3
2. METODIKA PRIKUPLJANJA, OBRADE I PRIKAZ PODATAKA
U cilju identifikacije šuma pitomog kestena i prikaza njihovih karakteristika, a u skladu sa
Projektnim zadatkom, razvijena je metodika za prikupljanje, obradu, analizu i prikaz
podataka. Metodika, koja će biti opisana u nastavku, se u osnovi bazira na izvornim
podacima koji su prikupljeni terenskim radovima na lokalitetima na kojima je identificirana
pojava pitomog kestena, odnosno na prikupljanju primarnih podataka. Tako prikupljeni
primarni podaci su upotpunjeni sa dostupnim informacijama šumarskog karaktera
(srednjoroĉni planovi za gospodarenje šumama u drţavnom i privatnom vlasništvu) i
administrativno-prostornog karaktera (GIS podloge i karte). Rezultati koji su prikazani u
ovom elaboratu su nastali kroz provoĊenje sljedećih faza:
1. Pripremni radovi za provoĊenje projekta i izradu elaborata. Ova faza obuhvata
podatke koji se odnose za teritoriji općina Buţim i Cazin, dok ostale faze prikazane u
nastavku obuhvataju samo teritorij općine Buţim.
2. Analiza dostupnih podataka sekundarnog karaktera i provoĊenje terenskih radova.
3. Obrada prikupljenih podataka, njihovo strukturiranje i prikaz najvaţnijih aspekata
gospodarenja šumama pitomog kestena.
2.1. Pripremni radovi za provođenje projekta i izradu elaborata
Sve aktivnosti provedene u ovoj fazi su se bazirale na analizi dostupnih informacija i
prikupljanju podataka neophodnih za rad u GIS okruţenju. U ovoj fazi su analizirane
teritorije općina Buţim i Cazin, te su korišteni isti postupci u cilju identifikacije izvora
podataka i generiranje informacija o površinama šuma pitomog kestena u drţavnoj i privatnoj
svojini. Kako informacije o šumama pitomog kestena nisu dostupne u jedinstvenoj
(integralnoj) formi, bilo je neophodno nabaviti i analizirati podatke iz razliĉitih institucija. U
skladu s tim je u prvom koraku nabavljen i analiziran GIS projekat za šumsko-gospodarsko
podruĉje - ŠGP „Unsko“, koji sadrţi informacije o površinama šuma u drţavnoj svojini u
administrativnim granicama općina Buţim i Cazin. Zatim se, u drugom koraku, pristupilo
analizi u GIS okruţenju, te su izdvojeni odsjeci koji sadrţe pitomi kesten, odnosno kestenove
sastojine na osnovu podataka iz ureĊajnih elaborata za drţavne šume. Kada su u pitanju šume
u privatnom vlasništvu identificirane parcele koje sadrţe kesten na osnovu podataka iz
ureĊajnog elaborata za privatne šume.
Pri prikazu i analizi podataka, na osnovu Projektnog zadatka, korištena je sljedeća distribucija
uĉešća pitomog kestena u omjeru smjese:
Sporadiĉna pojava pojedinaĉnih stabala (uĉeće kestena 10 – 20%)
Intenzivnija pojava stabala kestena (uĉeće kestena 21 – 30%)
Sastojine sa znaĉajnim udjelom kestena (31 – 50%)
Sastojine sa dominantnim uĉešćem kestena (uĉeće kestena 51 – 80%)
Ĉiste sastojine kestena (uĉeće kestena > 80%)
4
Vaţno je napomenuti da je na osnovu terenskih istraţivanja ustanovljeno da se pitomi kesten
sporadiĉno javlja i u drugim sastojinama koje nisu obuhvaćene ovim Elaboratom, jer je
njegovo uĉešće malo u odnosu na ostale zastupljene vrste drveća. U tim odsjecima i
parcelama, pitomi kesten se javlja uglavnom po rubnim dijelovima šuma.
Nakon izdvajanja gazdinskih klasa izvršeno je njihovo grupisanje u uţe i šire kategorije
šuma, te razvrstavanje po administrativnim granicama općina Buţim i Cazin. U trećem
koraku su analizirani GIS projekti za šume u privatnom vlasništvu i ponovljen je postupak
prikazan u prethodnom koraku. Prikaz rezultata iz ove faze je strukturiran u dva posebna
dijela. Prvi dio se odnosi na prikaz rezultata pripremnih radnji za općinu Cazin za koju je, u
skladu sa Projektnim zadatkom, i bilo predviĊeno izvoĊenje samo ove faze. Drugi dio se
odnosi na podatke za općinu Buţim na koju se odnosi prikaz i opis faza u nastavku.
2.2. Analiza dostupnih podataka sekundarnog karaktera i provođenje terenskih radova
Nakon provoĊenja pripremnih radnji pristupilo se konkretnoj analizi prikupljenih podataka i
njihovoj provjeri kroz terenske radove. Za potrebe terenskih radova pripremljen je Obrazac
za snimanje terenskih podataka (Prilog 1). Pored toga, pripremljeni su GIS slojevi za GPS
ureĊaje sa mobilnim GIS aplikacijama, i štampane osnovne pregledne karte za sigurno
kretanje po terenu sa ucrtanim minskim poljima, nakon ĉega su se prikupili neophodni
terenski podaci. Pri utvrĊivanju miniranih površina korišteni su podaci koji su pribavljeni od
Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini - BH MAC. Preduzeće „Wald-Projekt“
d.o.o. Bosanska Krupa sa Centrom za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini - BH MAC
potpisalo je memorandum o saradnji (broj: DPA/02-36-4-494/18 od 09.03.2018. godine),
kojim je definisana saradnja vezana za razmjenu podataka, znanja i iskustava vezanih za
oblast mina. Prema navedenom sporazumu BH MAC je preduzeću „Wald-Projekt“ d.o.o.
Bosanska Krupa ustupio podatke o miniranim površinama u digitalnom obliku za potrebe
izrade šumskogospodarskih osnova i generalno za potrebe kartiranja vegetacije.
Paralelno sa naprijed navedenim aktivnostima analizirani su dostupni podaci i provedeni
sljedeći koraci:
1. Kreiranje jedinstvene baze podataka za općinu Buţim
Na osnovu izdvojenih površina drţavnih i privatnih šuma pitomog kestena kreirana je
nova jedinstvena bazu podataka. Ista sadrţi dva nezavisna sloja - SHP fajla. Prvi sloj
se odnosi na šume i šumska zemljišta pitomog kestena u drţavnoj svojini, a svi podaci
su sadrţani u atributivnoj tabeli. Atributivna tabela sadrţi sljedeće informacije:
Identifikacijski broj (ID), Šumskogospodarsko podruĉje, Gospodarska jedinica, Odjel,
Odsjek, Općina.
Drugi sloj se odnosi na šume i šumska zemljišta pitomog kestena u privatnoj svojini, a
atributivna tabela ima sljedeće podatke: Identifikacijski broj (ID), Općina, Katastarska
općina, Broj katastarske parcele, Nositelj prava, Naziv parcele, Sluţbena površina
parcele, Površina dijela parcele - kada se radi o višeklasnim parcelama i Primjedbe.
5
2. Klasifikacija šuma pitomog kestena sa fitocenološkog/tipološkog aspekta
U ovom koraku je izvršena podjela identificiranih šuma pitomog kestena na osnovne
fitocenološke, odnosno tipološke kategorije (tipove). Svrha ovog koraka je dobivanje
informacija za planiranje korištenja šuma kestena za proizvodnju ostalih nedrvnih
proizvoda i usluga, te opis opštekorisnih funkcija koje ove šume osiguravaju. Kako se
osnovni tipovi šuma sastoje od informacija o vegetaciji i zemljištu (poput „Ĉiste šume
pitomog kestena na kiselosmeĊem zemljištu“), kreirana je nova baza podataka, sa
slojem drţavnih šuma i slojem privatnih šuma. Atributivna tabela za ovaj korak sadrţi
sljedeće informacije: Identifikacijski broj (ID), Naziv osnovnog tipa kestenove šume,
Oznaka osnovnog tipa kestenove šume, Opis tipa vegetacije, Oznaka tipa vegetacije,
Opis tipa zemljišta i Oznaka tipa zemljišta. Nakon kreiranja baze podataka provedeni
su odgovarajući terenski radovi sa ciljem korekcije dobivenih podataka i taĉnijeg
utvrĊivanja pozicija pojedinih osnovnih tipova šuma pitomog kestena.
3. Klasifikacija šuma pitomog kestena po šumsko-uzgojnim oblicima
Pri razvrstavanju šuma pitomog kestena na šumsko-uzgojne oblike provedena su dva
koraka. Prvim korakom sve šume pitomog kestena su podijeljene na visoke i
izdanaĉke. U drugom koraku su visoke šume klasificirane prema razvojnim stadijima,
a izdanaĉke u dvije kvalitetne klase s obzirom na drvnu zalihu ili debljinsku strukturu.
Nakon toga je kreirana nova baza podatka, sa slojem drţavnih i slojem privatnih
šuma. Atributivna tabela ove baze sadrţi sljedeće informacije: Identifikacijski broj
(ID), Kategorija šume (visoka ili izdanaĉka), Razvojni stadij i Kvalitet. Nakon
kreiranja baze podataka provedeni su odgovarajući terenski radovi sa ciljem korekcije
dobivenih podataka i što preciznijeg razvrstavanja šuma pitomog kestena po šumsko-
uzgojnim oblicima.
4. Klasifikacija šuma pitomog kestena po namjeni
Podjela šuma pitomog kestena po namjeni je provedena u GIS okruţenju
preklapanjem geoinformacionih podataka o njihovim fitocenološkim/tipološkim i
šumsko-uzgojnim karakteristikama. UtvrĊeno je da su sve identificirane šume
pitomog kestena na podruĉju općine Buţim pogodne za višenamjensko korištenje, te
da mjere korištenja šuma, koje se prije svega odnose na sjeĉu i izradu šumskih drvnih
sortimenata, treba prilagoditi i ostalim oblicima korištenja poput proizvodnje ploda i
sjemena, proizvodnju meda i sliĉno. U tom kontekstu je pri klasifikaciji šuma po
namjeni identificirano da se sve šume mogu podijeliti na tri zone uvaţavajući
otvorenost istih primarnom mreţom putne infrastrukture. Te zone su navedene u
nastavku:
1. Zona za intenzivno korištenje šuma pitomog kestena koja se nalazi u
pojasu od 500 m od putne infrastrukture;
2. Zona za srednje intenzivno korištenje šuma pitomog kestena koja se
nalazi u pojasu od 500 do 1.000 m od putne infrastrukture;
6
3. Zona za ekstenzivno korištenje šuma pitomog kestena obuhvata sve
šume pitomog kestena koje su udaljene od puta preko 1.000 m.
Klasifikacija šuma kestena po namjeni je integrirana u postojeću bazu podataka uz
nadogradnju atributivne tabele sa informacijama o namjeni kestenovih šuma.
5. Izdvajanje površina šibljaka i goleti u pojasu šuma pitomog kestena
U cilju identifikacije potencijalnih površina, unutar pojasa kestenovih šuma, za
podizanje novih zasada pitomog kestena izvršeno je izdvajanje površina šibljaka i
goleti. Kao i kod prethodnih koraka kreirana je nova baza podataka sa slojevima šuma
u drţavnoj i privatnoj svojini. Atributivna tabela za ovaj korak je nastala
nadogradnjom atributivne tabele iz prvog koraka sa podacima o potencijalu za
podizanje budućih kestenovih šuma. I u ovom koraku su provedeni odgovarajući
terenski radovi kako bi se izvršila korekcija kreirane baze podataka i taĉnije utvrdile
površine koje pripadaju kategoriji šibljaka i goleti, a koje su pogodne za podizanje
novih zasada pitomog kestena.
2.3. Obrada prikupljenih podataka, njihovo strukturiranje i prikaz najvaţnijih
aspekata gospodarenja šumama pitomog kestena
U ovoj fazi je izvršena konaĉna korekcija kreiranih baza podataka i provjera generisanih
slojeva, odnosno pripadajućih atributivnih tabela. Pored toga, analizirani su numeriĉki
pokazatelji proizvodnje drveta i utvrĊeni dostupni podaci za obraĉun proizvodne vrijednosti
šuma kestena. Nakon obrade podataka izvršeno je njihovo strukturiranje u tematske cjeline i
kreiran prikaz najvaţnijih aspekata gospodarenja šumama pitomog kestena kako slijedi:
- Prikaz i analiza površina šuma pitomog kestena za podruĉje općine Buţim koja
obuhvata aspekte vlasništva, pripadnosti gospodarskim jedinicama i katastarskim
općinama. Kao prilog ovom prikazu kreirana je tematska karta u dva primjerka
štampana u boji, koja prikazuje površine kestenovih šuma u razmjeri 1:10.000 za
drţavne šume i 1:5.000 za privatne šume1.
- Prikaz i analiza realne šumske vegetacije šuma pitomog kestena na podruĉju općine
Buţim za šume u privatnom vlasništvu i za šume u drţavnom vlasništvu. Kao prilog
ovoj analizi u bazi podataka su kreirani posebni atributi kojima se ukazuje na
prisustvo zasebnih tipova realne šumske vegetacije. Ovi atributi su iskorišteni pri
kreiranju karte osnovnih tipova šuma. Pored toga izvršena je i analiza tipova zemljišta
na kojima se nalaze kestenove šume. Na kraju je dat prikaz i analiza osnovnih tipova
šuma pitomog kestena na podruĉju općine Buţim, uz odgovarajući kartografski prikaz
štampan u dva primjerka u boji, kojim su prikazani osnovni tipovi šuma pitomog
kestena u razmjeri 1:10.000 i 1:5.000 za privatne šume. 1Za privatne šume je odabrana krupnija razmjera jer se pri prikazu pojedinih katastarskih čestica u razmjeri
1:10.000 gubi kvalitet prikaza i dostupnost informacija.
7
- Prikaz i analiza osnovnih šumsko-uzgojnih oblika šuma pitomog kestena na podruĉju
općine Buţim predstavljena posebno za šume u privatnom i šume u drţavnom
vlasništvu uz odgovarajuću tematsku kartu štampanu u dva primjerka u boji, kojim su
prikazani osnovni šumsko-uzgojni oblici šuma pitomog kestena u razmjeri 1:10.000 i
1:5.000 za privatne šume.
- Prikaz i analiza potencijalnih površina šuma i šumskih zemljišta za podizanje novih
šuma kestena uz odgovarajuću tematsku kartu štampanu u dva primjerka u boji, kojim
su prikazane površine za podizanje novih šuma kestena u razmjeri 1:10.000 za
drţavne i 1:5.000 za privatne šume.
- Prikaz i analiza namjene kestenovih šuma na podruĉju općine Buţim predstavljena
posebno za drţavne i privatne šume, sa odgovarajućom tematskom kartom
štampanom u dva primjerka u boji, kojom je prikazana namjena kestenovih šuma u
razmjeri 1:10.000 za drţavne i 1:5.000 za privatne šume.
- Prikaz preliminarnog zdravstvenog stanja šuma kestena na podruĉju općine Buţim sa
odgovarajućom tematskom kartom štampanom u dva primjerka u boji u razmjeri
1:25.000.
- Analiza i identifikacija pokazatelja proizvodnje i ekonomske vrijednosti šuma
pitomog kestena na podruĉju općine Buţim.
8
3. OSNOVNE INFORMACIJE O PITOMOM KESTENU (Castanea sativa Mill.)
Pitomi kesten (lat. Castanea sativa Mill.), pripada rodu CASTANEA Miller u kome se nalaze
listopadne vrste drveća iz porodice Fagaceae. Areali vrsta iz ovog roda su rasprostranjeni na
podruĉjima Sjeverne Amerike, juţne Evrope, sjeverozapadne Afrike, zapadne i istoĉne Azije
(Treštić, 2000). Najpoznatije vrste iz ovog roda su svakako evropski pitomi kesten (C. sativa
Miller), ameriĉki (C. dentata Borkh.), japanski (C. crenata Sieb. Et Zucc) i kineski (C.
mollissima Blume).
Evropski pitomi kesten je stablo koje raste do 30 m visine, sa široko zaobljenom gustom
krošnjom, tankom i glatkom korom koja uzduţno puca (kod starijih stabala). Lišće pripada
kategoriji naizmjeniĉnih listova i po rubu je nazubljeno. Prikaz stabla kestena i njegovih
listova kao i habitusa je dat na Slici 1.
Slika 1: Pitomi kesten sa lokaliteta na podruĉju općine Buţim (Foto: E. Herak)
9
Plod pitomog kestena pripada kategoriji jaţica (kupula), odnosno predstavlja zbirni plod sa
gusto nazubljenim ovojem iz kojeg se nakon pucanja oslobaĊaju 1 – 3 kestena. Plod obiluje
hranjivim materijama i kroz historiju se koristio za ishranu ljudi i stoke. Zametak ploda i
cvijet kestena su prikazani na Slici 2.
Slika 2: Kesten u cvatu i zametak ploda (Foto: E. Herak)
10
4. PRIKAZ REZULTATA IDENTIFIKACIJE KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU
OPĆINE CAZIN
Kako je projektnim zadatkom predviĊeno identificiranje površina šuma pitomog kestena za
podruĉje općine Cazin i ilustracije njihove prostorne distribucije, u nastavku će se prikazati
tabelarni prikaz za šume u drţavnom i šume u privatnom vlasništvu. Prikazane površine
kestenovih šuma za općinu Cazin dobijene su u okviru pripremnih radova i imaju
orijentacioni karakter. Za preciznije informacije potrebne su detaljnije analize i terenski
radovi kako je to uraĊeno za općinu Buţim.
U okviru pripremnih radova, analizom postojećih podataka ustanovljeno je da šume pitomog
kestena u drţavnom vlasništvu općine Cazin, zauzimaju 939 ha (Tabela 1.), koje se prostorno
nalaze u ĉetiri gospodarske jedinice (Slika 3).
Tabela 1: Orijentacioni prikaz površina kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu na podruĉju općine
Cazin
Naziv gospodarske jedinice Površina (ha)
Glinica 82
Gomila 475
Kladušnica 32
Mutnica 350
Ukupno 939
Slika 3: Prikaz granica gospodarskih jedinica koje se nalaze na teritoriji općine Cazin
11
Kada su u pitanju privatne šume, u okviru pripremnih radova i analizom postojećih podataka,
ustanovljeno je da se one nalaze na površini od 631,1 ha (Tabela 2). Prikaz katastarskih
općina u kojima se nalaze šume pitomog kestena je dat na Slici 4.
Tabela 2: Orijentacioni prikaz površina kestenovih šuma u privatnom vlasništvu za općinu Cazin
Naziv katastarske općine Površina (ha)
BREZOVA KOSA 63,58 CAZIN 25,08 CAZIN GRAD 8,97 ĆORALICI 5,51 DONJA KOPRIVNA 33,27 GLOGOVAC 4,24 GNJILAVAC 2,85 GORNJA BARSKA 128,22 GORNJA KOPRIVNA 30,36 LISKOVAC 15,90 LJUBIJANKIĆI 14,64 OSTROŢAC 0,15 PEĆIGRAD 270,92 POLJE 1,82 PONJEVIĆI 13,60 SLATINA 0,23 STIJENA 9,59 VRELO 2,13
Ukupno 631,09
Slika 4: Prikaz granica katastarskih općina koje se nalaze na teritoriji općine Cazin
12
5. PRIKAZ REZULTATA IDENTIFIKACIJE KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU
OPĆINE BUŢIM
Prema zvaniĉnim podacima općina Buţim se nalazi na teritoriji od 129 km2 ili 12.900 ha
(FZS, 2017), a ukupan broj stanovnika prema podacima Popisa iz 2013. godine iznosi 19.340
(ASBiH, 2016). Kada su u pitanju šume i šumska zemljišta utvrĊeno je, na osnovu podataka
iz vaţećih planova za gospodarenje šumama u drţavnom i privatnom vlasništvu, da
zauzimaju površinu od 5.273 ha, odnosno 40,9% od teritorije općine. Šume i šumska
zemljišta u drţavnom vlasništvu zauzimaju površinu od 2.718 ha ili 52,5%, dok se privatne
šume i šumska zemljišta nalaze na površini od 2.555 ha odnosno na 48,5%. Distribucija šuma
po vlasništvu je atipiĉna za uslove u BiH gdje dominiraju šume u drţavnom vlasništvu dok su
u prosjeku šume u privatnom vlasništvu zastupljene sa relativnim uĉešćem od oko 20%.
Pored atipiĉnosti u distribuciji šuma po vlasništvu atipiĉan je i sastav šuma na ovom podruĉju
koji odlikuje relativno visoko uĉešće pitomog kestena. S tim u vezi je utvrĊeno da površina
šuma pitomog kestena za podruĉje općine Buţim iznosi 982,5 ha, odnosno šume kestena ĉine
18,6% od svih šuma i šumskih zemljišta koje se nalaze na teritoriji ove općine.
Kada je u pitanju visinska distribucija šuma pitomog kestena na podruĉju općine Buţim,
moţe se konstatovati da ista odgovara uobiĉajenoj visinskoj distribuciji za ovu vrstu drveća
koja se u granicama svog areala rasprostire u visinskom pojasu do 700 m.n.v. (Wraber,
1958). Pregled nadmorskih visina za terene na podruĉju općine Buţim je dat na Slici 5.
Za šume u drţavnom vlasništvu je, na osnovu struktura površina prema nadmorskoj visini,
utvrĊeno da se najveći procenat ovih šuma (74,9%) nalazi u pojasu od 300 - 400 m.n.v.,
nakon ĉega slijede šume u pojasu od 500 - 600 m.n.v. sa relativnim uĉešćem od 11,3%
(Tabela 3).
Tabela 3: Prikaz strukture površina drţavnih šuma kestena prema nadmorskoj visini
N. V. (m)
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
200 - 300 22,43 3,22
25,65 4,87
300 - 400 124,36 87,75 23,43 110,11 48,41 394,06 74,88
400 - 500 3,22 28,62 10,14 5,13
47,11 8,95
500 - 600 45,06
2,56 11,84 59,46 11,30
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
13
Slika 5: Pregled nadmorskih visina (grupisanih po visinama od po 100 m) u općini Buţim, dobijenih
GIS analizom digitalnog modela terena
I za šume u privatnom vlasništvu odgovara sliĉan obrazac distribucije šuma prema
nadmorskoj visini. U tom kontekstu je utvrĊeno da se najveća površina šuma u privatnom
vlasništvu (292,1 ha ili 64,0%) nalazi u pojasu 300 - 400 m.n.v. (Tabela 4). Nakon toga se u
pojasu od 400 - 500 m.n.v. nalazi 121,1 ha, odnosno 26,5% privatnih šuma. Najmanje je
privatnih šuma kestena u pojasu od 500 - 600 m.n.v.
14
Tabela 4: Prikaz strukture površina privatnih šuma kestena prema nadmorskoj visini
Nadmorska
visina (m)
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena%
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
200-300 0,51 15,47 0,73 18,45 1,49 36,65 8,03
300-400 0,23 142,48 1,11 85,80 62,53 292,14 64,04
400-500 0,12 34,85 47,71 38,38 121,06 26,54
500-600 1,03 5,29 6,33 1,39
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
Za drţavne šume pitomog kestena na podruĉju općine Buţim se moţe konstatovati da se u
najvećem procentu nalaze na ekspozicijama okrenutim sjeveroistoku odnosno sjeverozapadu.
Najveći procenat površina se nalazi na sjeveroistoĉnoj ekspoziciji (25,5%), nakon koje slijedi
sjeverozapadna ekspozicija sa relativnim uĉešćem od 20,6%, dok je najmanje šuma kestena
na istoĉnoj odnosno jugoistoĉnoj ekspoziciji (Tabela 5).
Tabela 5: Prikaz strukture površina drţavnih šuma kestena prema ekspoziciji
Ekspozicija
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Sjeverna ekspozicija
10,35
30,40
40,75 7,74
Sjeveroistoĉna ekspozicija 44,79 3,22 9,57 38,16 38,53 134,27 25,51
Istoĉna ekspozicija 9,76
4,34
14,10 2,68
Jugoistoĉna ekspozicija
17,61
2,37 19,98 3,80
Juţna ekspozicija
62,56
7,17 69,73 13,25
Jugozapadna ekspozicija 24,06 14,57 1,26 31,88 2,71 74,48 14,15
Zapadna ekspozicija 49,96 3,64 2,01
8,98 64,59 12,27
Sjeverozapadna ekspozicija 66,50 25,25 3,12 13,02 0,49 108,38 20,59
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,0
Kestenove šume u privatnom vlasništvu se najvećim procentom nazale na sjeveroistoĉnoj
ekspoziciji zauzimajući površinu od 81,8 ha odnosno 17,9% (Tabela 6). Znaĉajno je uĉešće
padina okrenutih sjeverozapadu (17,8%), sjeveru (12,6%), odnosno jugoistoku (15,6%) i
jugozapadu (10,8%).
15
Tabela 6: Prikaz ekspozicije privatnih kestenovih šuma u općini Buţim
Ekspozicija
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena%
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 8 0 ha %
Bez jasno izraţene ekspozicije 0,21 0,53 0,60 1,33 0,29
Sjeverna ekspozicija 0,13 34,85 0,78 12,42 9,36 57,54 12,61
Sjeveroistoĉna ekspozicija 0,43 46,83 19,80 14,75 81,81 17,93
Istoĉna ekspozicija 0,30 10,41 19,41 19,29 49,41 10,83
Jugoistoĉna ekspozicija 7,36 36,15 27,91 71,42 15,66
Juţna ekspozicija 5,29 7,38 10,28 22,96 5,03
Jugozapadna ekspozicija 21,28 1,05 16,27 10,83 49,43 10,84
Zapadna ekspozicija 14,77 21,60 4,94 41,32 9,06
Sjeverozapadna ekspozicija 51,79 19,43 9,73 80,95 17,75
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
Kada je rijeĉ o nagibu šuma kestena u drţavnoj svojini, utvrĊeno je da se iste rasprostiru na
breţuljkastim terenima nagiba u intervalu od 11º do 30º (Tabela 7). U pogledu distribucije
šuma prema nagibu se moţe konstatovati da se većina šuma (68,3%) nalazi na padinama
nagiba izmeĊu 21º i 30º i mogu se kategorisati kao šuma na strmim terenima, dok ostatak
zauzima padine blaţeg nagiba, odnosno umjereno strm teren.
Tabela 7: Prikaz strukture površina drţavnih šuma kestena prema nagibu
Nagib (º)
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Umjereno strm teren (10-20) 96,8 6,86 9,1 39,54 14,55 166,85 31,70
Strm teren (20-30) 98,27 112,73 24,47 78,26 45,70 359,43 68,29
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,0
Kada su u pitanju privatne šume utvrĊeno je da se iste rasprostiru u intervalu nagiba od 5º do
40º (Tabela 8). Dominiraju sastojine koje se nalaze na strmim terenima koje zauzimaju
površinu od 326,9 ha ili 71,6%, nakon ĉega po uĉešću u površini slijede šume umjereno
strmih terena sa površinom od 116 ha ili 25,4%.
16
Tabela 8: Prikaz strukture površina privatnih šuma kestena prema nagibu
Nagib
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 -
50 50 - 80 > 80 ha %
Blago nagnut teren (5-10)
0,21
0,41 1,36 1,98 0,43
Umjereno strm teren (10-20) 0,12 38,65
49,55 27,65 115,97 25,42
Strm teren (20-30) 0,23 147,90 1,83 98,24 78,68 326,87 71,66
Veoma strm teren (30-40) 0,51 6,05
4,79
11,36 2,49
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
5.1. POVRŠINE KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM
5.1.1. POVRŠINE KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM VLASNIŠTVU
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u drţavnom vlasništvu na teritoriji općine Buţim
iznosi 2.718 ha (izvor: ŠGO za ŠGP „Unsko“). Površina drţavnih šuma, u kojima je uĉešće
kestena preko 10% prema omjeru smjese, na teritoriji ove općine iznosi 526,28 ha, što
predstavlja 19,36% od svih šuma u drţavnom vlasništvu ove općine. Posmatrano iz ugla
uĉešća kestena u omjeru smjese, najviše je onih šuma u kojima se isti pojavljuje u omjeru
smjese od 10 do 20%, a ovakve šume zauzimaju 195,07 ha ili 37,07% svih šuma kestena u
drţavnom vlasništvu na podruĉju općine Buţim. Kada je u pitanju omjer smjese od 21 do
30%, ovih šuma ima 119,59 ha ili 22,7%, dok je šuma u kojima se kesten nalazi u omjeru
smjese 31 do 50% najmanje i one zauzimaju površinu od 33,57 ha ili 6,4%. Šume u kojima
kesten ima relativno veliki procenat uĉešća u omjeru smjese (sa uĉešćem preko 51%)
zauzimaju površinu od 168,05 ha ili 33,8% (Grafikon 1).
Grafikon 1: Prikaz strukture površina drţavnih šuma po omjeru smjese
37,1%
22,7%
6,4%
22,4%
11,4%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0%
Sporadiĉna pojava pojedinaĉnih stabala
(uĉeće kestena 10 – 20%)
Intenzivnija pojava stabala kestena (uĉeće kestena
21 – 30%)
Sastojine sa znaĉajnim udjelom kestena (uĉešće
kestena 31 – 50%)
Sastojne sa dominantnim uĉešćem kestena
(uĉeće kestena 51 – 80%)
Ĉiste sastojine kestena (uĉeće kestena > 80%)
17
Tabela 9: Površine drţavnih šuma kestena u općini Buţim po uţim kategorijama šuma
Šifra UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
1100 130,55 25,25
155,80 29,60
1400
0,22 4,80
5,02 0,95
3100
3,22
3,22 0,61
3400 12,98 3,37 2,01
18,36 3,49
4100 37,10 10,35
14,59
62,04 11,79
4400 14,44 77,40 31,34 98,41 60,25 281,84 53,55
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
Posmatrano po uţim kategorijama šuma najveće je uĉešće uţe kategorije izdanaĉkih šuma
hrastova (UK 4400) 281,84 ha ili 53,6% (Tabela 9). Površine gdje je kesten kao vrsta drveća
preovladava sa preko 80% uĉešća u omjeru smjese nalaze se upravo u ovoj uţoj kategoriji i
zauzimaju površinu od 60,25 ha. Sastojine sa dominantnim uĉešćem kestena (preko 50% u
omjeru smjese)su evidentirane u uţim kategorijama visokih šuma hrastova (UK 1400),
izdanaĉkih šuma bukve (UK 4100) i u spomenutoj uţoj kategoriji izdanaĉkih šuma hrastova
(UK 4400).
Analizom površina šuma kestena u drţavnom vlasništvu se došlo do zakljuĉka da najveći
procenat ovih šuma pripada široj kategoriji izdanaĉkih šuma koje zauzimaju površinu od
343,9 ha ili preko 65% površine (Tabela 10). Znaĉajno je i uĉešće šire kategorije visokih
šuma sa prirodnom obnovom koje zauzimaju površinu od 160,8 ha ili 30,5% šuma kestena u
drţavnom vlasništvu.
Tabela 10: Površine drţavnih šuma kestena u općini Buţim po širim kategorijama šuma
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
1000 130,55 25,25 0,22 4,80 160,82 30,56
3000 12,98 6,59 2,01 21,58 4,10
4000 51,54 87,75 31,34 113,00 60,25 343,88 65,34
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
5.1.1.1. POVRŠINE DRŢAVNIH ŠUMA NA TERITORIJI OPĆINE BUŢIM PO
GOSPODARSKIM JEDINICAMA
Šume pitomog kestena u drţavnom vlasništvu na podruĉju općine Buţim teritorijalno
pripadaju gospodarskim jedinicama Baštra - Ćorkovaĉa i Glinica (Slika 6).
18
Slika 6: Prikaz prostornog rasporeda gospodarskih jedinica na podruĉju općine Buţim
Većina šuma kestena se nalazi u gospodarskoj jedinici Glinica na površini od 345,8 ha ili
65,7% (Tabela 11). Površina šuma u gospodarskoj jedinici Baštra - Ćorkovaĉa iznosi 180,4
ha, odnosno 34,3%.
Tabela 11: Površine drţavnih šuma kestena po gospodarskim jedinicama općine Buţim
Gospodarska
jedinica
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Baštra - Ćorkovaĉa 114,39 28,89 13,26 12,03 11,84 180,41 34,28
Glinica 80,68 90,70 20,31 105,77 48,41 345,87 65,72
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
19
Tabela 12: Površine drţavnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u G.J. “Baštra – Ćorkovaĉa”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
1100 108,06 25,25
133,31 73,89
1400
4,80
4,80 2,66
3400 3,22
3,22 1,78
4100 3,11
3,11 1,72
4400
3,64 13,26 7,23 11,84 35,97 19,94
Ukupno 114,39 28,89 13,26 12,03 11,84 180,41 100,00
U G.J. Baštra - Ćorkovaĉa većina kestenovih šuma pripada uţoj kategoriji visokih šuma
bukve (primarne i sekundarne), koje zauzimaju površinu od 133,3 ha, odnosno 73,9% (Tabela
12). U ovoj kategoriji se kesten pojavljuje sporadiĉno (uĉešće kestena u omjeru smjese 10-
20%) na površini od 108 ha, a na površini od oko 25 ha pojava kestena je intenzivnija (uĉešće
kestena u omjeru smjese 21-30%). Znaĉajno je i uĉešće uţih kategorija izdanaĉkih šuma (UK
4100 – Izdanaĉke šume bukve, primarne i sekundarne i UK 4400 – Izdanaĉke šume hrastova)
koje zauzimaju površinu od oko 39 ha odnosno 21,6%.
Kako je prethodno navedeno u sastavu drţavnih šuma na podruĉju G.J. Baštra – Ćorkovaĉa
dominira šira kategorija visokih šuma sa prirodnom obnovom koje zauzimaju površinu od
138,1 ha (Tabela 13).
Tabela 13: Površine drţavnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u G.J. “Baštra – Ćorkovaĉa”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
1000 108,06 25,25
4,80
138,11 76,55
3000 3,22
3,22 1,78
4000 3,11 3,64 13,26 7,23 11,84 39,08 21,66
Ukupno 114,39 28,89 13,26 12,03 11,84 180,41 100,00
Na osnovu prikaza u prethodnoj tabeli analizirana je struktura površina drţavnih šuma u G.J.
Baštra – Ćorkovaĉa po omjeru smjese (Grafikon 2), te se moţe konstatovati da se kesten u
ovoj G.J. uglavnom pojavljuje sporadiĉno i uĉestvuje u omjeru smjese od 10 do 20%.
Nasuprot tome relativno je mali udio ĉistih sastojina kestena koje u ovoj G.J. zauzimaju 6,6%
od njene ukupne površine.
20
Grafikon 2: Prikaz strukture površina drţavnih šuma po omjeru smjese u G.J. Baštra – Ćorkovaĉa
Kada je u pitanju G.J. Glinica, ukupna površina šuma pitomog kestena iznosi 345,8 ha, sa
dominacijom šuma koje pripadaju uţim kategorijama izdanaĉkih šuma hrastova (245,8 ha) i
izdanaĉkih šuma bukve (58,9 ha) – Tabela 14. Za razliku od prethodno analizirane G.J.
(Baštra – Ćorkovaĉa) uĉešće uţih kategorija visokih šuma bukve i visokih šuma hrastova je
relativno malo.
Tabela 14: Površine drţavnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u G.J. “Glinica”
Šifra UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
1100 22,49
22,49 6,50
1400
0,22
0,22 0,06
3100
3,22
3,22 0,93
3400 9,76 3,37 2,01
15,14 4,38
4100 33,99 10,35
14,59
58,93 17,04
4400 14,44 73,76 18,08 91,18 48,41 245,87 71,09
Ukupno 80,68 90,70 20,31 105,77 48,41 345,87 100,00
Kao sumarni prikaz i nadopuna prethodnoj tabeli prikazane su površine drţavnih šuma
kestena po širim kategorijama koja potvrĊuje da kategorija izdanaĉkih šuma zauzima najveću
površinu u G.J. Glinica u iznosu od 304,8 ha ili 88,1% (Tabela 15).
63,4%
16,0%
7,3%
6,7%
6,6%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0%
Sporadiĉna pojava pojedinaĉnih stabala
(uĉeće kestena 10 – 20%)
Intenzivnija pojava stabala kestena (uĉeće kestena
21 – 30%)
Sastojine sa znaĉajnim udjelom kestena (uĉešće
kestena 31 – 50%)
Sastojne sa dominantnim uĉešćem kestena
(uĉeće kestena 51 – 80%)
Ĉiste sastojine kestena (uĉeće kestena > 80%)
21
Tabela 15: Površine drţavnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u G.J. “Glinica”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
1000 22,49
0,22
22,71 6,57
3000 9,76 6,59 2,01
18,36 5,31
4000 48,43 84,11 18,08 105,77 48,41 304,80 88,13
Ukupno 80,68 90,70 20,31 105,77 48,41 345,87 100,00
Grafikon 3: Prikaz strukture površina drţavnih šuma po omjeru smjese u G.J. Glinica
Kada je rijeĉ o strukturi površina drţavnih šuma kestena po omjeru smjese za G.J. Glinica,
utvrĊeno je da najveći procenat šuma sadrţi sastojine sa znaĉajnim udjelom kestena (uĉešće u
omjeru smjese 51 – 80%). Ovakve šume se nalaze na površini od 105,7 ha, odnosno ĉine
30,6% šuma kestena u ovoj G.J. (Grafikon 3). Relativno visoko je i uĉešće kestenovih šuma u
kojima se ova vrsta pojavljuje sporadiĉno (23,3%), odnosno intenzivnije (26,2%). Površine
ĉistih kestenovih šuma iznosi 48,4 ha ili 14,0% od svih šuma kestena u G.J. Glinica.
5.1.2. POVRŠINE KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU
Površina svih privatnih šuma i šumskog zemljišta na podruĉju općine Buţim iznosi 2.555 ha
(izvor ŠGO za privatne šume općine Buţim) od ĉega šume pitomog kestena zauzimaju 456,2
ha odnosno 17,9%. Kada je u pitanju uĉešće kestena u omjeru smjese, najviše je onih šuma u
kojima se isti pojavljuje u omjeru smjese od 21 do 30%, i ove šume zauzimaju 192,8 ha ili
42,3% od svih privatnih šuma kestena na podruĉju općine Buţim (Grafikon 4). Moţe se
konstatovati da šume u privatnom vlasništvu, na podruĉju općine Buţim, karakteriše
intenzivnija pojava stabala kestena u njihovom sastavu. Ostale površine, većim dijelom,
pripadaju šumama u kojima dominiraju kestenove sastojine (uĉešće kestena u omjeru smjese
23,3%
26,2%
5,9%
30,6%
14,0%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0%
Sporadiĉna pojava pojedinaĉnih stabala
(uĉeće kestena 10 – 20%)
Intenzivnija pojava stabala kestena (uĉeće kestena
21 – 30%)
Sastojine sa znaĉajnim udjelom kestena (uĉešće
kestena 31 – 50%)
Sastojne sa dominantnim uĉešćem kestena
(uĉeće kestena 51 – 80%)
Ĉiste sastojine kestena (uĉeće kestena > 80%)
22
51 – 80%) koje zauzimaju površinu od 153,0 ha ili 33,5%, odnosno ĉiste sastojine kestena
koje se nalaze na površini od 107,7 ha ili 23,6% (Grafikon 4).
Grafikon 4: Prikaz strukture površina privatnih šuma po omjeru smjese
Na osnovu prikaza iz Tabela 16 i 17 moţe se konstatovati privatne šume kestena na teritoriji
općine Buţim pripadaju većinom uţim kategorijama izdanaĉkih šuma bukve (43,1%),
kategoriji ostalih izdanaĉkih šuma (56,5%). Drugim rijeĉima, moţe se zakljuĉiti da u
privatnim šumama kestena dominira šira kategorija izdanaĉkih šuma na površini od 454,3 ha
(Tabela 17).
Tabela 16: Površine privatnih šuma kestena u općini Buţim po uţim kategorijama šuma
Šifra UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
3100 1,83 1,83 0,40
4100 192,80 3,96 196,76 43,13
4500 0,86 153,00 103,73 257,58 56,47
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
Tabela 17: Površine privatnih šuma kestena u općini Buţim po širim kategorijama šuma
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
3000 1,83 1,83 0,40
4000 0,86 192,80 153,00 107,69 454,34 99,60
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
0,2%
42,3%
0,4%
33,5%
23,6%
-20,0% 0,0% 20,0% 40,0% 60,0%
Sporadiĉna pojava pojedinaĉnih stabala
(uĉeće kestena 10 – 20%)
Intenzivnija pojava stabala kestena (uĉeće kestena
21 – 30%)
Sastojine sa znaĉajnim udjelom kestena (uĉešće
kestena 31 – 50%)
Sastojne sa dominantnim uĉešćem kestena
(uĉeće kestena 51 – 80%)
Ĉiste sastojine kestena (uĉeće kestena > 80%)
23
5.1.2.1. POVRŠINE PRIVATNIH ŠUMA NA TERITORIJI OPĆINE BUŢIM PO
KATASTARSKIM OPĆINAMA
U nastavku će biti analizirana distribucija površina šuma u privatnom vlasništvu za podruĉje
općine Buţim po katastarskim općinama (u daljem tekstu: K.O.) – Slika 7.
Slika 7: Prikaz prostornog rasporeda katastarskih općina na podruĉju općine Buţim
UtvrĊeno je da uĉešće kestenovih šuma i šumskih zemljišta u površini pojedinih katastarskih
općina razlikuje. Tako je najveća površina privatnih kestenovih šuma u K.O. Dobro Selo,
gdje one zauzimaju 145,0 ha, odnosno na ove šume otpada 31,8% svih kestenovih šuma u
privatnom vlasništvu u općini Buţim. Najmanja površina privatnih šuma kestena (oko 5,5 ha
ili 1,2%) se nalazi u K.O. Mrazovac (Tabela 18).
24
Tabela 18: Površine privatnih šuma kestena po katastarskim općinama općine Buţim
Naziv
katastarske
općine – K.O.
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Bag
47,44
3,91 9,29 60,64 13,29
Buţim 0,51 17,10 0,65 18,32 15,89 52,48 11,50
Dobro selo
86,75 58,28 145,03 31,79
Konjodor 0,12 49,66 1,11 1,47 15,55 67,90 14,88
Lubarda 0,23 39,81 0,07 28,24 2,21 70,56 15,47
Mrazovac
5,51
5,51 1,21
Varoška rijeka
38,79
8,80 6,47 54,06 11,85
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
U tabelama od 19 do 32 su prikazani podaci o distribuciji privatnih šuma kestena po uţim i
širim kategorijama šuma za pojedine katastarske općine.
Tabela 19: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Bag”
Šifra
UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
4100 47,44 3,96 51,40 84,76
4500 3,91 5,33 9,24 15,24
Ukupno 47,44 3,91 9,29 60,64 100,00
Tabela 20: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Bag”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
4000 47,44 3,91 9,29 60,64 100,00
Ukupno 47,44 3,91 9,29 60,64 100,00
Tabela 21: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Buţim”
Šifra UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
3100 0,65 0,65 1,24
4100 17,10 17,10 32,59
4500 0,51 18,32 15,89 34,72 66,17
Ukupno 0,51 17,10 0,65 18,32 15,89 52,48 100,00
25
Tabela 22: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Buţim”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
3000 0,65 0,65 1,24
4000 0,51 17,10 18,32 15,89 51,82 98,76
Ukupno 0,51 17,10 0,65 18,32 15,89 52,48 100,00
Tabela 23: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Dobro selo”
Šifra
UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
4500 86,75 58,28 145,03 100,00
Ukupno 86,75 58,28 145,03 100,00
Tabela 24: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Dobro selo”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
4000 86,75 58,28 145,03 100,00
Ukupno 86,75 58,28 145,03 100,00
Tabela 25: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Konjodor”
Šifra
UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena%
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
3100 1,11 1,11 1,63
4100 49,66 49,66 73,14
4500 0,12 1,47 15,55 17,13 25,23
Ukupno 0,12 49,66 1,11 1,47 15,55 67,90 100,00
Tabela 26: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Konjodor”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
3000 1,11 1,11 1,63
4000 0,12 49,66 1,47 15,55 66,79 98,37
Ukupno 0,12 49,66 1,11 1,47 15,55 67,90 100,00
26
Tabela 27: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Lubarda”
Šifra UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
3100 0,07 0,07 0,10
4100 39,81 39,81 56,42
4500 0,23 28,24 2,21 30,67 43,47
Ukupno 0,23 39,81 0,07 28,24 2,21 70,56 100,00
Tabela 28: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Lubarda”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
3000 0,07 0,07 0,10
4000 0,23 39,81 28,24 2,21 70,49 99,90
Ukupno 0,23 39,81 0,07 28,24 2,21 70,56 100,00
Tabela 29: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Mrazovac”
Šifra UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
4500 5,51 5,51 100,00
Ukupno 5,51 5,51 100,00
Tabela 30: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Mrazovac”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
4000 5,51 5,51 100,00
Ukupno 5,51 5,51 100,00
Tabela 31: Površine privatnih šuma kestena po uţim kategorijama šuma u K.O. “Varoška rijeka”
Šifra
UK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
4100 38,79 38,79 71,75
4500 8,80 6,47 15,27 28,25
Ukupno 38,79 8,80 6,47 54,06 100,00
27
Tabela 32: Površine privatnih šuma kestena po širim kategorijama šuma u K.O. “Varoška rijeka”
Šifra ŠK
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
4000 38,79 8,80 6,47 54,06 100,00
Ukupno 38,79 8,80 6,47 54,06 100,00
5.1.3. KARTOGRAFSKI PRIKAZ I BAZA PODATAKA POVRŠINA ŠUMA KESTENA
NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM
Pored naprijed navedenih informacija o površinama šuma pitomog kestena u drţavnom i
privatnom vlasništvu na teritoriji općine Buţim, izvršeno je sortiranje svih dostupnih
podataka u GIS bazu. Za šume u drţavnom vlasništvu su korišteni podaci o prostornim
ureĊajnim jedinicama sa aspekta šumarstva, a kod privatnih su sve analize provoĊene u
okviru politiĉko-administrativnih, odnosno imovinsko pravnih podjela (katastar). Radi lakše
buduće manipulacije podacima koje sadrţi ova baza u nastavku je prikazan njen sadrţaj
(Tabela 33 i 34). Na osnovu podataka sadrţanih u bazi kreirane su karte površina šuma
kestena u drţavnom i privatnom vlasništvu. Ilustracija (isjeĉak) karte površina privatnih šuma
je prikazana na Slici 8.
Slika 8: Isjeĉak karte površina šuma kestena u privatnom vlasništvu (KO Buţim)
28
Tabela 33: Atributivna tabela sloja karte površina šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu za podruĉje općine Buţim
Opis Attributes of Karta površina šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu za područje Općine Bužim
Naziv ID OPCIN
A_OZN
OPCINA
_NAZ
KO_OZ
NAKA
KO_N
AZIV
BRPA
RCEL
E
POD
BRO
J
BROJ
POD
BRO
SLUZ
B
POV
RS
POSJE
DNIK
NAZI
VPAR
CE
OS_
45
UK ŠK N_V
_M
EKSP
OZICI
J
NAGIB
_STEP
Tip
podatka
Short
integer Double String String String
Long
integre
Long
integr
e
String String String String Dou
ble
Stri
ng
Stri
ng
Doub
le
Double Double
Primjer 1 11240 Buţim 01 Bag 45 0 45 11577
VELIC
ZAIMA
SULEJ
MAN
(1/1)
BUNA
RI
20-
30
410
0
400
0 310 13 23
Tabela 34: Atributivna tabela sloja karte površina šuma pitomog kestena u drţavnom vlasništvu za podruĉje općine Buţim
Opis Attributes of Karta površina šuma pitomog kestena u državnom vlasništvu za područje Općine Bužim
Naziv ID OPCIN
A_OZN
OPCINA
_NAZ
SGP_OZN
AKA
SGP_
NAZI
V
GJ_O
ZNAK
A
GJ_NA
ZIV
ODJE
L
ODSJ
EK
OZNA
KA_OD
S
P_H
A
OS_
45
UK ŠK N_V
_M
EKSP
OZICIJ
NAGIB
_STEP
Tip
podatka
Short
integer Double String String String String
String String String String Dou
ble
Dou
ble
Stri
ng
Stri
ng
Doub
le
Double Double
Primjer 1 11240 Buţim 48 UNSK
O 04
BAŠTR
A-
ĆORK
OVAĈ
A
046 03 c 2,56 20-
30
410
0
400
0 310 13 23
29
5.2. OSNOVNI TIPOVI REALNE ŠUMSKE VEGETACIJE KESTENOVIH ŠUMA
NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM
U cilju utvrĊivanja strukture i raznolikosti pojavnih oblika sastojina i šuma pitomog kestena u
GIS okruţenju i kroz provjere na terenu je provedena analiza realne šumske vegetacije. Ova
analiza je provedena posebno za šume u drţavnom i za šume u privatnom vlasništvu, a
rezultati će biti prikazani u nastavku.
5.2.1. PRIKAZ REALNE ŠUMSKE VEGETACIJE KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM
VLASNIŠTVU
Kada su u pitanju šume kestena u drţavnom vlasništvu identificirano je da iste pripadaju
razliĉitim kategorijama realne šumske vegetacije. Znaĉajan procenat ovih šuma pripada
vegetaciji šuma kestena, kitnjaka i bukve koje zauzimaju površinu od 276,2 ha odnosno
52,5% (Tabela 35). Druge po zastupljenosti su sastojine koje pripadaju vegetaciji šuma
kestena i bukve, koje se prostiru na površini od 152,5 ha ili 28,9%. Pored ove dvije
najznaĉajnije kategorije realne šumske vegetacije, utvrĊeno je da šume u drţavnom
vlasništvu pripadaju i vegetaciji šuma kestena sa ĉetinarima (primjesa ĉetinara) površine 21,6
ha ili 4,1%, vegetaciji šuma kestena i kitnjaka površine 40,5 ha ili 7,7%, zatim vegetaciji
šuma kestena i ostalih lišćara površine 19,5 ili 3,7% i na kraju vegetaciji šuma bukve, kestena
i ostalih lišćara 13,0 ili 2,5%. Potrebno je naglasiti da se u drţavnom vlasništvu nalazi
zanemariva površina šuma koje pripadaju vegetaciji ĉistih kestenovih šuma koja iznosi 2,8 ha
odnosno zauzima svega 0,5% površine.
Tabela 35: Prikaz realne šumske vegetacije drţavnih šuma kestena
Vrsta vegetacije
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Pitomi kesten sa ĉetinarima
(primjesa ĉetinara) 12,98 6,59 2,01
21,58 4,10
Ĉiste kestenove šume
2,86 2,86 0,54
Šume kestena i kitnjaka
11,20
29,32
40,52 7,70
Šume kesten, kitnjaka i
bukve 122,37 91,45 11,05 35,20 16,15 276,22 52,49
Šume kestena i bukve 59,59 10,35 8,51 35,57 38,53 152,55 28,99
Šume kestena i ostalih
lišćara (tvrdi i mehki) 0,13
12,00 4,67 2,71 19,51 3,71
Šume bukve, kesten i
ostalih lišćara (tvrdi i
mehki)
13,04
13,04 2,48
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
30
Analiza uĉešća kestena u omjeru smjese za identificirane tipove realne vegetacije je
prikazana na Grafikonu 5 (od a. do e.). Ustanovljeno je da kesten u šumama bukve, kestena i
ostalih lišćara (tvrdi i meki) uĉestvuje u omjeru smjese u intervalu od 50 do 80%, dok ostali
oblici uĉešća kestena u omjeru smjese nisu prisutni. Kao što je i oĉekivano u ĉistim
kestenovim šumama uĉešće kestena u omjeru smjese je preko 80%. Kada su u pitanju ostali
tipovi realne vegetacije kestenovih šuma, detaljan prikaz strukture uĉešće kestena u omjeru
smjese ja dat na grafikonima u nastavku.
Grafikon 5: Prikaz strukture tipova realne vegetacije kestenovih drţavnih šuma po omjeru smjese
a.
b.
c.
d.
e.
60,1%
30,5%
9,3%
0,0%
0,0%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%
10 do 20
20 do 30
30 do 50
50 do 80
preko 80
Om
jer
smje
se
Pitomi kesten sa ĉetinarima (primjesa ĉetinara)
0,0%
27,6%
0,0%
72,4%
0,0%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%
10 do 20
20 do 30
30 do 50
50 do 80
preko 80
Om
jer
smje
se
Šume kestena i kitnjaka
44,3%
33,1%
4,0%
12,7%
5,8%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%
10 do 20
20 do 30
30 do 50
50 do 80
preko 80
Om
jer
smje
se
Šume kesten, kitnjaka i bukve
39,1% 6,8%
5,6% 23,3%
25,3%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%
10 do 2020 do 3030 do 5050 do 80
preko 80
Om
jer
smje
se
Šume kestena i bukve
0,7%
0,0%
61,5%
23,9%
13,9%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%
10 do 20
20 do 30
30 do 50
50 do 80
preko 80
Om
jer
smje
se
Šume kestena i ostalih lišćara (tvrdi i mehki)
31
5.2.2. PRIKAZ REALNE ŠUMSKE VEGETACIJE KESTENOVIH ŠUMA U
PRIVATNOM VLASNIŠTVU
Kao i u prethodnom sluĉaju, za šume kestena u privatnoj svojini je utvrĊeno da pripadaju
razliĉitim kategorijama realne šumske vegetacije. Najveći procenat privatnih šuma pripada
vegetaciji šuma bukve i kestena (bukva je više zastupljena), koje zauzimaju površinu od
166,2 ha odnosno 36,4% (Tabela 36). Zatim, po zastupljenosti, dolaze sastojine koje
pripadaju vegetaciji ĉistih kestenovih šuma, koje se prostiru na površini od 107,5 ha ili
23,6%. Na trećem mjestu po zastupljenosti se nalaze sastojine koje pripadaju vegetaciji šuma
kestena i ostalih lišćara (tvrdi i mehki) koje zauzimaju 92,3 ha, odnosno 20,2%. Pored gore
navedenih, šume u privatnoj svojini pripadaju vegetacionim tipovima šuma bukve, kestena i
ostalih lišćara (tvrdi i mehki) površine od 86,2 ha ili 18,9%, šumama pitomog kestena sa
plemenitim lišćarima koje se nalaze na površini od 0,3 ha odnosno 0,08%, šumama kestena i
bukve koje zauzimaju 1,8 ha ili 0,4% i na kraju šumama pitomog kestena sa ĉetinarima
neznatne površine od 1,8 ha ili 0,4%.
Tabela 36: Prikaz realne šumske vegetacije privatnih šuma kestena
Vrsta vegetacije
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Pitomi kesten sa ĉetinarima
(primjesa ĉetinara) 1,83 1,83 0,40
Šume kestena i plemenitih
lišćara 0,34 0,34 0,08
Ĉiste kestenove šume 107,49 107,49 23,56
Šume kestena i bukve 1,83 1,83 0,40
Šume kestena i ostalih lišćara
(tvrdi i mehki) 92,26 92,26 20,22
Šume bukve i kestena (bukva
je više zastupljena) 164,77 1,23 0,20 166,20 36,43
Šume bukve, kestena i ostalih
lišćara (tvrdi i mehki) 0,51 28,03 57,67 86,22 18,90
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
Kada je u pitanju uĉešće kestena u omjeru smjese za identificirane kategorije realne
vegetacije ustanovljeno je da nema izraţene disperzije istog po pojedinim kategorijama
uĉešća u omjeru smjese. Prethodno vaţi za sve identificirane tipove realne vegetacije
kestenovih šuma, a detaljan prikaz je predstavljen u prethodnoj tabeli.
32
5.3. OSNOVNI TIPOVI ZEMLJIŠTA NA KOJIMA SE NALAZE KESTENOVE
ŠUME U OPĆINI BUŢIM
5.3.1. PRIKAZ ZEMLJIŠTA KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM VLASNIŠTVU
Generalno je utvrĊeno da se šume pitomog kestena pojavljuju na smeĊim kiselim zemljištima
na razliĉitim geološkim supstratima. Najveća površina šuma se nalazi na smeĊim kiselim
tlima na tufitnim škriljcima i pješĉarima ĉija površina iznosi 192,1 ha ili 36,5% (Tabela 37).
Tabela 37: Prikaz zemljišta kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu
Tip zemljišta
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
SmeĊe kiselo skeletno tlo na
pješĉarima i škriljcima 120,73 28,89 10,36 2,89 11,84 174,71 33,20
SmeĊe kiselo tlo na pješĉarima i
glincima 16,15
3,12 9,14
28,41 5,40
SmeĊe kiselo tlo na tufitnim
škriljcima i pješĉarima 40,12 28,14 20,09 55,38 48,41 192,14 36,51
SmeĊe tlo na dolomitima,
laporima i laporcima 9,89
19,99
29,88 5,68
SmeĊe degradirano, podzolasto
tlo na reliktnim crvenicama 62,56
30,40
92,96 17,66
SmeĊe tlo na glinama 8,18
8,18 1,55
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
Znaĉajan procenat šuma (33,2%) se nalazi i na smeĊim kiselim skeletnim tlima na pješĉarima
i škriljcima, te na smeĊim degradiranim, podzolastim tlima na reliktnim crvenicama (92,9 ha
ili 17,6%). Pored ovih navedenih tipova, šume kestena se pojavljuju i na smeĊim kiselim
tlima na pješĉarima i glincima, zatim smeĊim tlima na dolomitima, laporima i laporcima, te
na smeĊim tlima na glinama.
5.3.2. PRIKAZ ZEMLJIŠTA KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU
Za razliku od šuma kestena u drţavnom vlasništvu, privatne šume se pojavljuju na više tipova
zemljišta. Najzastupljenije su one na smeĊim kiselim tlima na tufitnim škriljcima i pješĉarima
koje zauzimaju površinu od 165,9 ha ili 36,4% (Tabela 38). Relativna distribucija površina
šuma kestena po pojedinim tipovima tala je prikazana na Grafikonu 6.
33
Tabela 38: Prikaz zemljišta kestenovih šuma u privatnom vlasništvu
Tip zemljišta
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Aluvijalno-deluvijalno glejno tlo 1,51 0,12 1,63 0,36
Crvenica posmeĊena duboka na
dolomitima 0,66 0,47 0,80 1,93 0,42
Crvenica posmeĊena i
opodzoljena duboka na
kreĉnjacima 7,89 7,89 1,73
PosmeĊena i opodzoljena duboka
crvenica i deluvijalno tlo vrtaĉa
na jedrim kreĉnjacima 26,02 5,77 31,79 6,97
Rendzina na dolomitima 1,00 1,00 0,22
SmeĊe bezkarbonatno preteţno
plitko i srednje duboko tlo na
kreĉnjacima i dolom 7,53 0,83 8,36 1,83
SmeĊe degradirano, podzolasto
tlo na reliktnim crvenicama 14,52 2,15 16,67 3,65
SmeĊe kiselo skeletno tlo na
pješĉarima i škriljcima 48,35 44,59 92,94 20,37
SmeĊe kiselo tlo na pješĉarima i
glincima 29,87 3,97 33,84 7,42
SmeĊe kiselo tlo na tufitnim
škriljcima i pješĉarima 0,61 101,61 1,46 46,66 15,53 165,87 36,36
SmeĊe plitko tlo na jedrim
kreĉnjacima 0,12 6,41 0,25 1,08 1,69 9,54 2,09
SmeĊe plitko, plitko skeletno tlo
na kvarcitima 0,40 0,40 0,09
SmeĊe tlo i smeĊe degradirano i
podzolasto tlo na glincima i
laporima 6,17 0,39 6,57 1,44
SmeĊe tlo na dolomitima 7,30 6,32 6,46 20,08 4,40
SmeĊe tlo na dolomitima,
laporima i laporcima 0,13 26,35 10,59 17,88 54,94 12,04
SmeĊe tlo na glinama 0,54 0,45 0,13 1,12 0,25
SmeĊe tlo na laporima 0,36 0,28 0,64 0,14 Ţuto-smeĊe opodzoljeno tlo na
glinama 0,95 0,95 0,21
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
34
Grafikon 6: Distribucija površina šuma kestena u privatnom vlasništvu po pojedinim tipovima tala
0,36
0,42
1,73
6,97
0,22
1,83
3,65
20,37
7,42
36,36
2,09
0,09
1,44
4,4
12,04
0,25
0,14
0,21
0 10 20 30 40
Ţuto-smeĊe opodzoljeno tlo na glinama
SmeĊe tlo na laporima
SmeĊe tlo na glinama
SmeĊe tlo na dolomitima, laporima i
laporcima
SmeĊe tlo na dolomitima
SmeĊe tlo i smeĊe degradirano i podzolasto
tlo na glincima i laporima
SmeĊe plitko, plitko skeletno tlo na
kvarcitima
SmeĊe plitko tlo na jedrim kreĉnjacima
SmeĊe kiselo tlo na tufitnim škriljcima i
pješĉarima
SmeĊe kiselo tlo na pješĉarima i glincima
SmeĊe kiselo skeletno tlo na pješĉarima i
škriljcima
SmeĊe degradirano, podzolasto tlo na
reliktnim crvenicama
SmeĊe bezkarbonatno preteţno plitko i
srednje duboko tlo na kreĉnjacima i dolom
Rendzina na dolomitima
PosmeĊena i opodzoljena duboka crvenica i
deluvijalno tlo vrtaĉa na jedrim kreĉnjacima
Crvenica posmeĊena i opodzoljena duboka
na kreĉnjacima
Crvenica posmeĊena duboka na dolomitima
Aluvijalno-deluvijalno glejno tlo
35
5.4. PRIKAZ OSNOVNIH TIPOVA KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU OPĆINE
BUŢIM
Na osnovu analize stanja realne šumske vegetacije i tipova tala na kojima s nalaze šume
pitomog kestena u općini Buţim, utvrĊeni su osnovni tipovi kestenovih šuma za ovo
podruĉje. Rezultati u vezi definisanih osnovnih tipova kestenovih šuma su prikazani za
drţavne i privatne šume u nastavku.
5.4.1. OSNOVNI TIPOVI KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM VLASNIŠTVU
Za analizirane šume u drţavnom vlasništvu koje se nalaze na teritoriji općine Buţim je
identificirano 20 osnovnih tipova šuma u kojima se pojavljuje pitomi kesten. Najveću
pojedinaĉnu površinu zauzima tip visokih šuma kestena, kitnjaka i bukve na smeĊem kiselo
skeletnom tlu na pješĉarima i škriljcima ĉija površina iznosi 117,4 ha odnosno 22,3% (Tabela
39). Nakon ovog tipa slijede Izdanaĉke šume kestena i bukve na smeĊem kiselom tlu na
tufitnim škriljcima i pješĉarima (104,4 ha) i izdanaĉke šume kestena, kitnjaka i bukve na
smeĊem degradirano, podzolastom tlu na reliktnim crvenicama (92,9 ha). Ostali osnovni
tipovi šuma uĉestvuju u površini kestenovih šuma u relativnom intervalu od 0,5 do 7,7%.
Tabela 39: Osnovni tipovi kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu
Osnovni tip šme
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
1. Visoke šume kestena, kitnjaka i
bukve na smeĊem kiselo
skeletnom tlu na pješĉarima i
škriljcima
91,91 25,25 0,22
117,38 22,30
2. Visoke šume kestena, kitnjaka i
bukve na smeĊem kiselom tlu na
pješĉarima i glincima
16,15
4,80
20,95 3,98
3. Visoke šume kestena i bukve na
smeĊem kiselo skeletnom tlu na
pješĉarima i škriljcima
22,49
22,49 4,27
4. Ĉiste izdanaĉke kestenove šume
na smeĊem kiselo skeletnom tlu
na pjesĉarima i škriljcima
2,86 2,86 0,54
5. Izdanaĉke šume kestena i
kitnjaka na smeĊem kiselom tlu
na tufitnim škriljcima i
pješĉarima
11,20
29,32
40,52 7,70
6. Izdanaĉke šume kestena,
kitnjaka i bukve na smeĊem
degradirano, podzolastom tlu na
reliktnim crvenicama
62,56
30,40
92,96 17,66
7. Izdanaĉke šume kestena,
kitnjaka i bukve na smeĊem
kiselo skeletnom tlu na
3,64 1,26
8,98 13,88 2,64
36
Osnovni tip šme
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
pješĉarima i škriljcima
8. Izdanaĉke šume kestena,
kitnjaka i bukve na smeĊem
kiselom tlu na tufitnim
škriljcima i pješĉarima
6,13
9,57
7,17 22,87 4,35
9. Izdanaĉke šume kestena,
kitnjaka i bukve na smeĊem tlu
na glinama
8,18
8,18 1,55
10. Izdanaĉke šume kestena i bukve
na smeĊem kiselo skeletnom tlu
na pješĉarima i škriljcima
3,11
2,56
5,67 1,08
11. Izdanaĉke šume kestena i bukve
na smeĊem kiselom tlu na
tufitnim škriljcima i pješĉarima
33,99 10,35 8,51 13,02 38,53 104,40 19,84
12. Izdanaĉke šume kestena i bukve
na smeĊem tlu na dolomitima,
laporima i laporcima
19,99
19,99 3,80
13. Izdanaĉke šume kestena i ostalih
lišćara (tvrdi i mehki) na
smeĊem kiselo skeletnom tlu na
pješĉarima i škriljcima
8,88 0,33
9,21 1,75
14. Izdanaĉke šume kestena i ostalih
lišćara (tvrdi i mehki) na
smeĊem kiselom tlu na tufitnim
škriljcima i pješĉarima
2,71 2,71 0,51
15. Izdanaĉke šume kestena i ostalih
lišćara (tvrdi i mehki) na
smeĊem tlu na dolomitima,
laporima i laporcima
0,13
0,13 0,02
16. Izdanaĉke šume kestena i ostalih
lišćara (tvrdi i mehki) na
smeĊem kiselom tlu na
pješĉarima i glincima
3,12 4,34
7,46 1,42
17. Izdanaĉke šume bukve, kestena i
ostalih lišćara na smeĊem
kiselom tlu na tufitnim
škriljcima i pješĉarima
13,04
13,04 2,48
18. Pitomi kesten sa ĉetinarima
(kulture) na smeĊem kiselo
skeletnom tlu na pješĉarima i
škriljcima
3,22
3,22 0,61
19. Pitomi kesten sa ĉetinarima
(kulture) na smeĊem kiselom tlu
na tufitnim škriljcima i
pješĉarima
6,59 2,01
8,60 1,63
20. Pitomi kesten sa ĉetinarima
(kulture) na smeĊem tlu na
dolomitima, laporima i
laporcima
9,76
9,76 1,85
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
37
5.4.2. OSNOVNI TIPOVI KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU
Kada su u pitanju šume u privatnom vlasništvu na podruĉja općine Buţim utvrĊeno je 47
osnovnih tipova šuma u kojima se pojavljuje pitomi kesten (Tabela 40).
Tabela 40: Osnovni tipovi kestenovih šuma u privatnom vlasništvu
Osnovni tip šume
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
1. Pitomi kesten sa ĉetinarima
(kultura) na smeĊem kiselom
tlu na tufitnim škriljcima i
pješĉarima
1,46 1,46 0,32
2. Pitomi kesten sa ĉetinarima
(kultura) na aluvijalno-
deluvijalno glejnom tlu 0,12 0,12 0,03
3. Pitomi kesten sa ĉetinarima
(kultura) na smeĊem plitkom
tlu na jedrim kreĉnjacima 0,25 0,25 0,06
4. Izdanaĉke šume kestena i
plemenitih lišćara na smeĊem
kiselom tlu na tufitnim
škriljcima i pješĉarima
0,10 0,10 0,02
5. Izdanaĉke šume kestena i
plemenitih lišćara na smeĊem
tlu na dolomitima, laporima i
laporcima
0,13 0,13 0,03
6. Izdanaĉke šume kestena i
plemenitih lišćara na smeĊem
plitkom tlu na jedrim
kreĉnjacima
0,12 0,12 0,03
7. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem
bezkarbonatno, preteţno
plitkom i srednje dubokom tlu
na kreĉnjacima i dolomitima
0,83 0,83 0,18
8. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na crvenici posmeĊenoj
dubokoj na dolomitima 0,80 0,80 0,18
9. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na crvenici posmeĊenoj
i opodzoljenoj dubokoj na
kreĉnjacima
7,89 7,89 1,73
10. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na posmeĊenoj i
opodzoljenoj dubokoj
crvenici i deluvijalnom tlu
vrtaĉa na jedrim kreĉnjacima
5,77 5,77 1,27
11. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem
degradiranom, podzolastom
tlu na reliktnim crvenicama
1,95 1,95 0,43
38
Osnovni tip šume
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
12. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem kiselo,
skeletnom tlu na pješĉarima i
škriljcima
44,59 44,59 9,77
13. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem kiselom tlu
na tufitnim škriljcima i
pješĉarima
15,53 15,53 3,40
14. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem tlu na
dolomitima, laporima i
laporcima
17,88 17,88 3,92
15. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem tlo na
dolomitima 6,46 6,46 1,42
16. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem kiselom tlu
na pješĉarima i glincima 3,97 3,97 0,87
17. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem plitkom tlu
na jedrim kreĉnjacima 1,69 1,69 0,37
18. Ĉiste izdanaĉke kestenove
šume na smeĊem tlu na
glinama 0,13 0,13 0,03
19. Izdanaĉke šume kestena i
bukve na crvenicama
posmeĊenim i dubokim na
dolomitima
0,47 0,47 0,10
20. Izdanaĉke šume kestena i
bukve na smeĊem kiselom tlu
na tufitnim škriljcima i
pješĉarima
0,56 0,56 0,12
21. Izdanaĉke šume kestena i
bukve na smeĊem tlu na
dolomitima, laporima i
laporcima
0,80 0,80 0,18
22. Izdanaĉke šume kestena i
ostalih lišćara na smeĊem
bezkarbonatnom preteţno
plitkom i srednje dubokom tlu
na kreĉnjacima i dolomitima
7,53 7,53 1,65
23. Izdanaĉke šume kestena i
ostalih lišćara na smeĊem
kiselo skeletnom tlu na
pješĉarima i škriljcima
48,35 48,35 10,60
24. Izdanaĉke šume kestena i
ostalih lišćara na smeĊem
kiselom tlu na tufitnim
škriljcima i pješĉarima
5,51 5,51 1,21
25. Izdanaĉke šume kestena i
ostalih lišćara na rendzinama
na dolomitima
1,00 1,00 0,22
39
Osnovni tip šume
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
26. Izdanaĉke šume kestena i
ostalih lišćara na smeĊem
kiselom tlu na pješĉarima i
glincima
29,87 29,87 6,55
27. Izdanaĉke šume bukve i
kestena na crvenici
posmeĊenoj i dubokoj na
dolomitima
0,29 0,29 0,06
28. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na posmeĊenoj i
opodzoljenoj dubokoj
crvenici i deluvijalno tlo
vrtaĉa na jedrim kreĉnjacima
17,91 17,91 3,93
29. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na smeĊe degradirano
- podzolastom tlu na reliktnim
crvenicama
13,28 0,20 13,48 2,95
30. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na smeĊem kiselom tlu
na tufitnim škriljcima i
pješĉarima
94,34 1,23 95,57 20,95
31. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na smeĊem plitkom,
plitko skeletnom tlo na
kvarcitima
0,40 0,40 0,09
32. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na smeĊem tlu na
dolomitima, laporima i
laporcima
21,76 21,76 4,77
33. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na smeĊem tlu na
dolomitima 4,61 4,61 1,01
34. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na ₧uto-smeĊe
opodzoljenom tlu na glinama 0,95 0,95 0,21
35. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na smeĊem plitkom tlu
na jedrim kreĉnjacima 5,93 5,93 1,30
36. Izdanaĉke šume bukve i
kesten na smeĊem tlu i
smeĊem degradiranom i
podzolastom tlu na glincima i
laporima
5,31 5,31 1,16
37. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
crvenicama posmeĊenim i
dubokim na dolomitima
0,37 0,37 0,08
38. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
posmeĊenim i opodzoljenim
dubokim crvenicama i
deluvijalnom tlu vrtaĉa na
jedrim kreĉnjacima
8,11 8,11 1,78
40
Osnovni tip šume
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
39. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
smeĊem degradiranom,
podzolastom tlu na reliktnim
crvenicama
1,25 1,25 0,27
40. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
smeĊem kiselom tlu na
tufitnim škriljcima i
pješĉarima
0,51 7,27 39,36 47,15 10,34
41. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
smeĊem tlu na dolomitima,
laporima i laporcima
4,59 9,79 14,37 3,15
42. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
smeĊem tlu na laporima 0,36 0,28 0,64 0,14
43. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
aluvijalno-deluvijalno
glejnom tlu
1,51 1,51 0,33
44. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
smeĊem tlu na dolomitima 2,69 6,32 9,01 1,97
45. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
smeĊem plitkom tlu na jedrim
kreĉnjacima
0,48 1,08 1,56 0,34
46. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
smeĊem tlu i smeĊem
degradiranom i podzolastom
tlu na glincima i laporima
0,87 0,39 1,26 0,28
47. Izdanaĉke šume bukve,
kesten i ostalih lišćara na
smeĊem tlu na glinama 0,54 0,45 0,99 0,22
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
5.4.3. BAZA PODATAKA OSNOVNIH TIPOVA ŠUMA KESTENA NA PODRUĈJU
OPĆINE BUŢIM
Kartografski prikaz osnovnih tipova šuma je baziran na podacima koji su dostupni u GIS bazi
podataka. Radi lakše buduće manipulacije podacima koje sadrţi ova baza u nastavku je
prikazan njen sadrţaj (Tabela 41).
41
Tabela 41: Atributivna tabela sloja karte osnovnih tipova šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu za podruĉje Općine Buţim
Opis Attributes of Karta osnovnih tipova šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu za područje Općine Bužim
Naziv ID
OPCIN
A_OZ
N
OPCIN
A_NAZ
KO_O
ZNAK
A
KO_N
AZIV
BRP
ARC
ELE
POD
BRO
J
BRO
JPO
DBR
O
SLU
ZB
POV
RS
POSJE
DNIK
NAZI
VPAR
CE
OZ_T
IP_Z
EM
OP_TI
P_ZE
M
O
Z
N_
TI
P_
V
E
OP_
TIP_
VE
OZ
N_
OS
N_
TI
OP_OS
N_TI
Tip
podatka
Short
integer Double String String String
Long
integr
e
Long
integ
re
Strin
g
Strin
g String String
Doubl
e String
Str
in
g
Doub
le
Stri
ng String
Primjer 1 11240 Buţim 01 Bag 45 0 45 1157
7
VELIC
ZAIM
A
SULEJ
MAN
(1/1)
BUN
ARI 16
SmeĊe
kiselo
tlo na
tufitni
m
škriljci
ma i
pješĉari
ma
54
6
Šum
e
bukv
e i
keste
na
(buk
va je
više
zastu
pljen
)
i54
6/1
6
Izdanaĉ
ke šume
bukve i
kestena
na
smeĊem
kiselom
tlu na
tufitnim
škriljci
ma i
pješĉari
ma
42
5.5. PRIKAZ OSNOVNIH ŠUMSKOUZGOJNIH TIPOVA KESTENOVIH ŠUMA NA
PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM
Kada je rijeĉ o konkretnim uzgojnim i gospodarskim mjerama za kestenove šume provedena
je analiza i klasifikacija svih šuma prema osnovnim šumskouzgojnim tipovima. Ova analiza
je provedena posebno za šume u drţavnoj i privatnoj svojini, te prikazana u nastavku.
5.5.1. OSNOVNI ŠUMSKOUZGOJNI TIPOVI KESTENOVIH ŠUMA U DRŢAVNOM
VLASNIŠTVU
U cilju prikazivanja osnovnih šumskouzgojnih tipova kestenovih šuma u nastavku će biti
prikazani elementi u vezi porijekla sastojina, njihove strukturne izgraĊenosti i na kraju nazivi
konkretnih osnovnih tipova šuma Tabele 42 do 44.
Tabela 42: Prikaz sastojina kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu prema porijeklu
Porijeklo sastojine
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Visoke šume 143,53 31,84 2,23 4,80 182,40 34,66
Izdanaĉke šume 51,54 87,75 31,34 113,00 60,25 343,88 65,34
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
Tabela 43: Strukturna izgraĊenost sastojina kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu
Strukturna izgrađenost
sastojina
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Od raznodobnih sastojina
kestena 114,40 25,25
4,80
144,45 27,45
Od jednodobnih sastojina
kestena (prirodne
zajednice)
0,22
0,22 0,04
Vještaĉki Šumski zasadi
ĉetinara sa primjesama
kestena
29,13 6,59 2,01
37,73 7,17
Za prevoĊenje u viši
uzgojni oblik u
narednom ureĊajnom
periodu (loš kvalitet
kestena)
43,36 76,55 30,08 93,01 57,88 300,88 57,17
Ostale izdanaĉke šume
(dobar kvalitet kestena) 8,18 11,20 1,26 19,99 2,37 43,00 8,17
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
43
Za šume u drţavnom vlasništvu je utvrĊeno da površina od preko 180 ha pripada tipovima
visokih šuma izgraĊenim od raznodobnih sastojina (Tabela 44). Ovdje dominira osnovna
kategorija šumskouzgojnog oblika visokih šuma izgraĊenih od raznodobnih sastojina kestena
koje zauzimaju površinu od 144,4 ha. Pored njih na površini od 37,7 ha se nalaze visoke
šume izgraĊene od vještaĉkih šumskih zasada. Evidentno je da ostatak šuma pripada
osnovnim kategorijama šumskouzgojnih oblika izdanaĉkih šuma od kojih najveću površinu
zauzimaju izdanaĉke šume izgraĊene od sastojina koje su pogodne za prevoĊenje u viši
uzgojni oblik u narednom ureĊajnom periodu koje zauzimaju površinu od 300,8 ha.
Tabela 44: Osnovne kategorije šumskouzgojnih oblika kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu
Oznaka osnovne
kategorije
šumskouzgojnog
oblika
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
111 -Visoka šuma
izgraĊena od
raznodobnih sastojina
kestena
114,40 25,25
4,80
144,45 27,45
113 - Visoke šume
izgraĊene od vještaĉkih
šumskih zasada2
29,13 6,59 2,01
37,73 7,17
221 – Izdanaĉke šume
izgraĊene od sastojina
koje su pogodne za
prevoĊenje u viši
uzgojni oblik u
narednom ureĊajnom
periodu
43,36 76,55 30,08 93,01 57,88 300,88 57,17
222 – Izdanaĉke šume
izgraĊene od sastojina
dobrog kvaliteta
8,18 11,20 1,26 19,99 2,37 43,00 8,17
1123 – Visoke šume
izgraĊene od
jednodobnih sastojina
kestena (prirodne
zajednice koje se
nalaze u fazi
letvenjaka)
0,22
0,22 0,04
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
2 Kada je u pitanju ova kategorija šumskouzgojnog oblika važno je napomenuti da se radi o vještački
podignutim zasadima kultura četinara nastalim direktnom konverzijom izdanačkih šuma kestena. Zbog neprovođenja mjere njege, kesten se zadržao usljed izbojne snage panjeva kestena.
44
Na površini kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu su ustanovljene sljedeće kategorije
šumskouzgojnih oblika i njihova distribucija je prikazana na Grafikonu 7.
Grafikon 7: Distribucija osnovnih šumskouzgojnih tipova kestenovih drţavnih šuma
5.5.2. OSNOVNI ŠUMSKOUZGOJNI TIPOVI KESTENOVIH ŠUMA U PRIVATNOM
VLASNIŠTVU
Isti postupak pri kreiranju kategorija šumskouzgojnih oblika je proveden i kod analiziranja
šuma u privatnom vlasništvu. U tabelama od 45 do 47 su prikazani aspekti porijekla
kestenovih šuma u privatnom vlasništvu, zatim strukturna izgraĊenost sastojina i na kraju
oznake osnovnih kategorija šumskouzgojnih oblika.
Tabela 45: Prikaz sastojina kestenovih šuma u privatnom vlasništvu prema porijeklu
Porijeklo naziv
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Visoke šume
1,83
1,83 0,40
Izdanaĉke šume 0,86 192,80
153,00 107,69 454,34 99,60
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
27,45%
7,17%
57,17%
8,17%
0,04%
0,00% 20,00% 40,00% 60,00%
1
1123 – Visoke šume izgraĊene od jednodobnih
sastojina kestena (prirodne zajednice koje se nalaze u
fazi letvenjaka)
222 – Izdanaĉke šume izgraĊene od sastojina dobrog
kvaliteta
221 – Izdanaĉke šume izgraĊene od sastojina koje su
pogodne za prevoĊenje u viši uzgojni oblik u narednom
ureĊajnom periodu
113 - Visoke šume izgraĊene od vještaĉkih šumskih
zasada
111 - Visoka šuma izgraĊena od raznodobnih sastojina
kestena
45
Tabela 46: Strukturna izgraĊenost sastojina kestenovih šuma u privatnom vlasništvu
Strukturna izgrađenost
sastojina
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Vještaĉki šumski zasadi
ĉetinara sa primjesama
kestena
1,83
1,83 0,40
Ostale izdanaĉke šume
(dobar kvalitet kestena) 150,32
114,45 77,36 342,13 75,00
Za prevoĊenje u viši
uzgojni oblik u narednom
ureĊajnom periodu (loš
kvalitet kestena)
0,86 42,48
38,54 30,33 112,21 24,60
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
Za šume u privatnom vlasništvu je ustanovljeno da površina od svega 1,8 ha pripada
kategoriji Visokih šuma izgraĊenih od vještaĉkih šumskih zasada. Ostale površine pripadaju
kategorijama izdanaĉkih šuma, njihova distribucija je prikazana na Grafikonu 8.
Tabela 47: Osnovne kategorije šumskouzgojnih oblika kestenovih šuma u privatnom vlasništvu
Oznaka osnovne
kategorije
šumskouzgojnog
oblika
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 -
20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
113 - Visoke šume
izgraĊene od vještaĉkih
šumskih zasada3
1,83 1,83 0,40
221 – Izdanaĉke šume
izgraĊene od sastojina
koje su pogodne za
prevoĊenje u viši
uzgojni oblik u
narednom ureĊajnom
periodu
0,86 42,48 38,54 30,33 112,21 24,60
222 – Izdanaĉke šume
izgraĊene od sastojina
dobrog kvaliteta
150,32 114,45 77,36 342,13 75,00
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
3 Kada je u pitanju ova kategorija šumskouzgojnog oblika važno je napomenuti da se radi o vještački
podignutim zasadima kultura četinara nastalim direktnom konverzijom izdanačkih šuma kestena. Zbog neprovođenja mjere njege, kesten se zadržao usljed izbojne snage panjeva kestena.
46
Grafikon 8: Distribucija osnovnih šumskouzgojnih tipova kestenovih privatnih šuma
5.5.3. BAZA PODATAKA OSNOVNIH ŠUMSKOUZGOJNIH TIPOVA ŠUMA
KESTENA NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM
Kartografski prikaz osnovnih tipova šuma je baziran na podacima koji su dostupni u GIS bazi
podataka. Radi lakše buduće manipulacije podacima koje sadrţi ova baza u nastavku je
prikazan njen sadrţaj (Tabela 48).
0,40%
24,60%
75,00%
0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%
222 – Izdanaĉke šume izgraĊene od sastojina dobrog kvaliteta
221 – Izdanaĉke šume izgraĊene od sastojina koje su pogodne
za prevoĊenje u viši uzgojni oblik u narednom ureĊajnom
periodu
113 - Visoke šume izgraĊene od vještaĉkih šumskih zasada
47
Tabela 48: Atributivna tabela sloja karte osnovnih tipova šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu za podruĉje Općine Buţim
Opis Attributes of Karta osnovnih šumoskouzgojnih oblika šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu za područje Općine Bužim
Naziv ID
OPCIN
A_OZ
N
OPCIN
A_NAZ
KO_O
ZNAK
A
KO_
NAZI
V
BRP
ARC
ELE
POD
BRO
J
BRO
JPO
DBR
O
SLU
ZB
POV
RS
POSJE
DNIK
NAZI
VPAR
CE
POR_
OZN
POR_
NAZI
V
STR
_IZ
G_
OZ
STR_I
ZG_N
A
OZ_O
SN_K
AT
Tip
podatka
Short
integer Double String String String
Long
integr
e
Long
integ
re
Strin
g
Strin
g
String String Doub
le
String Stri
ng
Doubl
e
Double
Primjer 1 11240 Buţim 01 Bag 45 0 45 1157
7
VELIC
ZAIM
A
SULEJ
MAN
(1/1)
BUN
ARI 2
Izdana
ĉke
šume
22
Ostale
izdana
ĉke
šume -
dobar
kvalite
t
kesten
a
222
48
5.6. ANALIZA POTENCIJALNIH POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA ZA
PODIZANJE NOVIH ŠUMA KESTENA
Kada su u pitanju površine šumskih zemljišta koje su pogodne za podizanje novih šuma
pitomog kestena ustanovljeno je da istih na podruĉju općine Buţim ima 13,38 ha. Od toga
8,36 ha pripada zemljištu koje je u drţavnom vlasništvu, dok 5,02 ha pripada zemljištu u
privatnoj svojini. Za ove površine je bitno naglasiti da se nalaze na pogodnim stanišnim
uslovima za podizanje novih zasada kestena gdje dominira klasa kambiĉnih dubokih tala.
Uz ovu analizu su pripremljeni kartografski prikazi sa preciznom pozicijom pojedinaĉnih
parcela, odnosno površina pogodnih za podizanje novih šuma kestena a struktura GIS baze
podataka je prikazana u Tabeli 49.
Tabela 49: Atributivna tabela sloja karte potencijalnih površina šumskih zemljišta u privatnom
vlasništvu za podizanje novih šuma kestena na podruĉju općine Buţim
Opis Attributes of Karta potencijalnih površina šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu za
podizanje novih šuma kestena na području općine Bužim
Naziv ID
OPCI
NA_
OZN
OPCI
NA_N
AZ
KO_
OZN
AKA
KO_
NAZ
IV
BRP
AR
CEL
E
PO
DB
RO
J
BR
OJP
OD
BR
O
SL
UZ
B
PO
VR
S
POSJ
EDNI
K
NAZIVP
ARCE
Tip
podatk
a
Short
intege
r
Doub
le String String
Strin
g
Lon
g
integ
re
Lon
g
inte
gre
Stri
ng
Stri
ng String String
Primje
r 1 1240
BUŢI
M 01 Bag 130 2
130/
2 588
HOTIC
AHME
TA
AHME
T (1/1)
PANJIK
Vaţno je naglasiti da općina Buţim planira podizanje zasada kestena na površini od jednog
hektara u katastarskoj općini Dobro Selo i to na parceli broj 93/3 koja se prema katastru vodi
kao pašnjak 5. klase. U blizini je i voda koja će se koristiti za zalijevanje sadnica, a planirano
je i ograĊivanje navedenog zasada.
49
5.7. ANALIZA TRENUTNE I POTENCIJALNE NAMJENE KESTENOVIH ŠUMA
NA PODRUĈJU OPĆINE BUŢIM
5.7.1. TRENUTNA I POTENCIJALNA NAMJENA KESTENOVIH ŠUMA U
DRŢAVNOM VLASNIŠTVU
Na osnovu prethodno usvojene metodike izvršena je podjela šuma pitomog kestena po
namjeni. Ovaj korak je proveden u GIS okruţenju preklapanjem geoinformacionih podataka
o njihovim fitocenološkim/tipološkim i šumsko-uzgojnim karakteristikama. Rezultati su
prikazani kartografski, a ilustracija kartografskog prikaza je data na Slici 8, sa koje su vidljive
površine drţavnih šuma i njihova pripadnost pojedinim zonama korištenja.
Slika 8: Ilustracija kartografskog prikaza namjene kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu
50
Najveći procenat šuma pitomog kestena u drţavnom vlasništvu se nalazi u blizini puteva na
udaljenosti do 500 m i pripadaju zoni za intenzivno višenamjensko korištenje kestenovih
šuma. U ovoj zoni se nalazi 329,6 ha odnosno 62,4% od svih šuma u drţavnom vlasništvu
(Tabela 50). U pojasu od 500 do 1.000 m se nalazi 27,5% šuma kestena u drţavnom
vlasništvu, a njihova površina iznosi 145,0 ha. Relativno mala površina šuma kestena se
nalazi na udaljenosti od preko 1.000 m od puteva i njihovo uĉešće u ukupnoj površini je
9,8%.
Tabela 50: Prikaz trenutne i potencijalne namjene kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu
Namjena
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Zona za intenzivno
višenamjensko
korištenje kestenovih
šuma (do 500 m)
164,61 94,82 30,23 18,77 21,23 329,66 62,64
Zona za srednje
intenzivno korištenje
kestenovih šuma (od
500-1000 m)
30,46 24,77 3,34 86,01 0,49 145,07 27,57
Zona za ekstenzivno
korištenje kestenovih
šuma (preko 1.000 m)
13,02 38,53 51,55 9,80
Ukupno 195,07 119,59 33,57 117,80 60,25 526,28 100,00
Grafikon 9: Namjena kestenovih šuma u drţavnom vlasništvu po omjeru smjese
49,9%
21,0%
0,0%
28,8%
17,1%
0,0%
9,2%
2,3%
0,0%
5,7%
59,3%
25,3%
6,4%
0,3%
74,7%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%
Zona za intenzivno višenamjensko korištenje
kestenovih šuma (do 500 m)
Zona za srednje intezivno korištenje kestenovih šuma
(od 500-1000 m)
Zona za ekstenzivno korištenje kestenovih šuma (preko
1.000 m)
10 do 20 20 do 30 30 do 50 50 do 80 preko 80
51
5.7.2. TRENUTNA I POTENCIJALNA NAMJENA KESTENOVIH ŠUMA U
PRIVATNOM VLASNIŠTVU
Kada su u pitanju šume kestena u privatnom vlasništvu ustanovljeno je da su i u ovom sluĉaju
one smještene u blizini puteva i samim time odgovaraju intenzivnom višenamjenskom
korištenju. Šuma u ovoj zoni je 302,3 ha odnosno 66,3% (Tabela 51). U zoni za srednje
intenzivno korištenje šuma pitomog kestena se nalazi 116,4 ha odnosno 25,5% privatnih
šuma, dok se ostatak šuma površine od 37,5 ha (8,2%) nalazi u zoni za ekstenzivno korištenje
šuma kestena.
Tabela 51: Prikaz trenutne i potencijalne namjene kestenovih šuma u privatnom vlasništvu
Namjena
Površina u hektarima Ukupno
Omjer smjese kestena %
10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 80 > 80 ha %
Zona za intenzivno
višenamjensko korištenje
kestenovih šuma (do 500
m)
0,86 132,60 0,98 90,71 77,16 302,30 66,27
Zona za srednje
intenzivno korištenje
kestenovih šuma (od 500-
1000 m)
54,99 35,80 25,57 116,36 25,51
Zona za ekstenzivno
korištenje kestenovih
šuma (preko 1.000 m) 5,22 0,86 26,49 4,95 37,52 8,22
Ukupno 0,86 192,80 1,83 153,00 107,69 456,18 100,00
Grafikon 10: Namjena kestenovih šuma u privatnom vlasništvu po omjeru smjese
43,9%
47,3%
13,9%
0,3%
0,0%
2,3%
30,0%
30,8%
70,6%
25,5%
22,0%
13,2%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%
Zona za intenzivno višenamjensko korištenje kestenovih
šuma (do 500 m)
Zona za srednje intezivno korištenje kestenovih šuma
(od 500-1000 m)
Zona za ekstenzivno korištenje kestenovih šuma (preko
1.000 m)
10 do 20 20 do 30 30 do 50 50 do 80 preko 80
52
Pored tabelarnog prikaza, u nastavku je data ilustracija kartografskog prikaza privatnih
kestenovih šuma na podruĉju općine Buţim (Slika 9).
Slika 9: Ilustracija kartografskog prikaza namjene kestenovih šuma u privatnom vlasništvu
Na osnovu uporednog prikaza distribucije namjene kestenovih šuma u drţavnom i privatnom
vlasništvu (Grafikon 11), vidljivo je da se privatne šume u većem procentu nalaze u zoni uz
putne komunikacije u odnosu na drţavne šume. Generalno se moţe zakljuĉiti da stanje
otvorenosti šuma šumskom putnom infrastrukturom nije na zadovoljavajućem nivou što
53
oteţava njihovo korištenje. U tom kontekstu je za sve šume koje se nalaze udaljene od putne
mreţe potrebno investirati dodatna novĉana sredstva u cilju lakšeg korištenja ovih površina.
Grafikon 11: Uporedni prikaz namjene kestenovih šuma u privatnom i drţavnom vlasništvu
5.7.3. BAZA PODATAKA NAMJENE KESTENOVIH ŠUMA
Kartografski prikaz namjene šuma pitomog kestena je, kao i kod prethodnih sluĉajeva,
baziran na podacima koji su dostupni u GIS bazi podataka. Radi lakše buduće manipulacije
podacima koje sadrţi ova baza u nastavku je prikazan njen sadrţaj (Tabela 52).
62,63%
27,57%
9,80%
66,30%
25,50%
8,20%
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
70,00%
80,00%
Zona za intenzivno višenamjensko
korištenje kestenovih šuma (do 500
m)
Zona za srednje intezivno
korištenje kestenovih šuma (od
500-1000 m)
Zona za ekstenzivno korištenje
kestenovih šuma (preko 1.000 m)
Drţavne šume Privatne šuma
54
Tabela 52: Atributivna tabela sloja karte namjene šuma pitomog kestena u privatnom vlasništvu na podruĉju općine Buţim
Opis Attributes of Karta namjene šuma pitomog kesetena u privatnom vlasništvu na području općine Bužim
Naziv ID OPCIN
A_OZN
OPCINA
_NAZ
KO_OZ
NAKA
KO_N
AZIV
BRPA
RCEL
E
POD
BRO
J
BROJ
POD
BRO
SLUZ
B
POV
RS
POSJE
DNIK
NAZI
VPAR
CE
UTIC_Z
ONA
OZ_NA
MJENE
OP_NA
MJENA
Tip
podatka
Short
integer Double String String String
Long
integre
Long
integr
e
String String String String Double Double String
Primjer 1 11240 Buţim 01 Bag 45 0 45 11577
VELIC
ZAIMA
SULEJ
MAN
(1/1)
BUNA
RI 500 1
Zona za
intenziv
no
višenam
jensko
korištenj
e
55
5.6. IDENTIFIKACIJA I ANALIZA POKAZATELJA PROIZVODNJE I
EKONOMSKE VRIJEDNOSTI KESTENOVIH ŠUMA NA PODRUĈJU
OPĆINE BUŢIM
Identifikacijom aspekata za upravljanje i gospodarenje šumama pitomog kestena i njihovim
detaljnim prikazom u prethodnim poglavljima su se stvorile pretpostavke za poduzimanje
daljih mjera za odrţivo korištenje ovih šuma. Kako se radi o informacijama koje su vezane za
prostornu poziciju šumskih kompleksa kestena, kroz samu realizaciju projekta su se
prikupljale informacije o stanišnim uslovima i administrativnim pozicijama šumskih
kompleksa, dok su informacije o njihovoj proizvodnji izostale. U tom kontekstu se pristupilo
analiziranju vaţećih planskih dokumenata šumarskog karaktera u cilju ustanovljavanja
proizvodnih informacija. UtvrĊeno je da su ove informacije dostupne u izvornom obliku u
arhivama institucija koje su provele inventure šuma na malim površinama, a iste nisu bile
dostupne za potrebe ovog projekta. Neophodno je naglasiti da bi u narednim aktivnostima
koje se odnose na upravljanje i zaštitu kestena svakako trebalo precizno utvrditi sve
proizvodne elemente za šume pitomog kestena na podruĉju općine Buţim. S tim u vezi će se
u nastavku opisati niz metoda kojima bi se na bazi elemenata proizvodnje i dopunskih
primarnih istraţivanja korisnika usluga šuma pitomog kestena mogla utvrditi ukupna
ekonomska vrijednost šuma kestena na podruĉju općine Buţim.
Kako je proces ekonomskog vrednovanja usluga šumskih ekosistema relativno nova oblast u
našem govornom podruĉju, prije konkretnog prikaza metoda ukratko će se izloţiti osnovne
smjernice ovog procesa. Potreba za vrednovanjem usluga šumskih ekosistema se kao nauĉno-
istraţivaĉka oblast pojavljuje od samih poĉetaka organizovanog upravljanja i gospodarenja
šumskim resursima. Ekonomsko vrednovanje je kroz historiju bilo više vezano za proizvodne
vrijednosti šumskih resursa i uglavnom se fokusiralo na drvo kao glavni proizvod šumarstva.
Društveni napredak i ekonomski razvoj su doveli do promjena u ovoj oblasti, pa se danas pod
pojmom ekonomskog vrednovanja usluga šumskih resursa podrazumijeva nastojanje da se
svim ekosistemskim uslugama šumskih resursa pridruţi izvjesna monetarna i/ili nemonetarna
vrijednost. Izvori koji su usmjereni na oblast vrednovanja šumskih resursa u BiH su novijeg
datuma. Ukazivanjem na osnovne postulate sveukupnog vrednovanja šuma, te prikazom
primjene metoda za provoĊenje ovog postupka u praksi (Delić, 2003) se prvi put, u nauĉnoj i
struĉnoj javnosti u BiH, pojavljuju informacije o konceptu ukupne ekonomske vrijednosti
šumskih resursa. Ovim radom se istiĉe da je iskazivanje vrijednosti za opštekorisne funkcije
šuma neophodno i sigurno doprinosi dugoroĉnom oĉuvanju šuma. Pored toga, ukazano je na
potrebu što realnije procjene ekonomske vrijednosti, upotrebom i prilagoĊavanjem postojećih
metoda koje se bave vrednovanjem netrţišnih usluga šumskih resursa. Ukazivanjem na
znaĉaj i potrebu za ukupnim vrednovanjem šuma kroz primjenu savremenih metoda
vrednovanja, te potrebu za izradom metodike sveukupnog vrednovanja prilagoĊene za uslove
u BiH, aktualizirano je pitanje ekonomskog vrednovanja šumskih resursa u BiH (Delić i
Bećirović, 2012). Identificirane su preporuke za dalja istraţivanja u ovoj oblasti i naglašeno
da, prije svega, treba odrediti svrhu (namjenu) vrednovanja i nastojati da se kroz rezultate
56
istraţivanja doprinese odrţivom gospodarenju šumskim resursima. U okviru aktivnosti na
izradi strateškog okvira sektora šumarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine obraĊeno je i
pitanje vrijednosti šuma i šumskog zemljišta (Delić i Pozderac, 2011). I kroz ove aktivnosti je
naglašeno da postoji potreba za kreiranjem metodika za sveukupno vrednovanje šumskih
resursa i naglašeno je da je potrebno kategorizirati šume na bazi njihove vrijednosti i znaĉaja
kako bi se kroz postojeće institucionalno-organizacione aranţmane moglo osigurati dovoljno
sredstava za ulaganje u šumske resurse i unapreĊenje njihove ukupne vrijednosti.
Realizacijom nauĉno-istraţivaĉkog projekta „Metodika utvrĊivanja proizvodne vrijednosti
šuma kao osnova za objektivnu procjenu iznosa nadoknade za korištenje šuma“ (Delić et al.,
2012), date su smjernice za procjenu proizvodne vrijednosti šuma. Naglašeno je da se
kalkulacijama u razmatranje uzela samo ekonomska vrijednost proizvoda od drveta dok ostali
proizvodi i usluge nisu razmatrani, te je preporuĉeno da za njih treba primijeniti posebne
metode kalkulacije. Pored toga, prikazani su i opseţni zakljuĉci o neophodnim
pretpostavkama za primjenu ovakvog naĉina raĉunanja rente u sektoru šumarstva u Bosni i
Hercegovini. U nastojanju da se ukaţe na sveukupne štete koje nastaju pri šumskim poţarima
razmatran je sluĉaj općine Prozor-Rama (Delić et al., 2013). U radu je primijenjen metodski
pristup za procjenu sociološko-ekonomskih uticaja šumskih poţara (Pettenella et al., 2008) na
bazi kojeg je dobijena sveukupna vrijednost šteta od šumskih poţara na istraţivanom
podruĉju.
Na bazi prethodnog se moţe zakljuĉiti da oblast ekonomskog vrednovanja šumskih resursa
nije na odgovarajući naĉin razvijena na podruĉju BiH i da treba poduzimati korake da se
rezultati vrednovanja povezuju sa procesom donošenja odluka na svim nivoima. U tom
kontekstu je vaţno naglasiti da se proces ekonomskog vrednovanja i donošenja odluka moţe
sumirati u nekoliko meĊusobno povezanih koraka koji poĉinju sa konkretnim nauĉno-
istraţivaĉkim aktivnostima vezanim za ekosistemske usluge i njihovu percepciju od strane
razliĉitih interesnih strana, a završavaju odlukama ĉiji su ciljevi novi instrumenti politike za
unapreĊenje stanja ekosistemskih usluga (Ruckelshaus et al., 2015). Ovakvi instrumenti
politike trebaju uvaţiti percepciju vrijednosti korisnika ekosistemskih usluga, dok sa druge
strane institucionalno-organizacioni aranţmani trebaju biti dovoljno fleksibilni da ukljuĉe
zainteresirane strane u proces donošenja odluka. U tom kontekstu se pojavljuju novi koncepti
u procesu upravljanja i gospodarenja prirodnim resursima (Moore et al., 2017) koji se
baziraju na jasnoj identifikaciji i vrednovanju ekosistemskih usluga prirodnih resursa (eng.
Ecosystem Based Natural Resources Management). Pored nauĉno-istraţivaĉkog karaktera,
ova problematika ima i širi kontekst. S tim u vezi, uspostavljene su mnoge meĊunarodne
inicijative poput MeĊuvladine nauĉno-politiĉke platforme za biodiverzitet i ekosistemske
usluge (engl. Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem
Services - IPBES) koja ima za cilj da poveţe nauĉnike i donosioce odluka i kreira
pretpostavke za korištenje nauĉnih saznanja u procesu donošenja odluka. Ova i sliĉne
inicijative su praćene nastojanjima globalnih nevladinih organizacija (poput WWF) i
internacionalnih organizacija (poput Svjetske banke) da u svoje programe ukljuĉe aktivnosti
u vezi ove problematike. Sa druge strane, izvjesno je da nedostaje praktiĉnih primjera i
57
globalno prihvatljivih modela po kome se postupak vrednovanja moţe integrirati u proces
donošenja odluka, i preporuĉuje se da pri provoĊenju ekonomskog vrednovanja trebaju
uvaţiti geopolitiĉke, socioekonomske i ekološke karakteristike istraţivanog podruĉja.
Generalno se moţe zakljuĉiti da, kada su u pitanju šume pitomog kestena, zbog svoje
višenamjenske upotrebe proces ekonomskog vrednovanja se mora odvijati višefazno. U
nastavku će se dati prikaz metoda kojima bi se u budućnosti trebalo izvršiti vrednovanje
ekosistemskih usluga šuma pitomog kestena na podruĉju općine Buţim. Vaţno je istaknuti da
šume pitomog kestena društvu pruţaju usluge trţišnog i netrţišnog karaktera. Usluge trţišnog
karaktera se ekonomski vrednuju kroz korake kvantifikacije upotrebe odgovarajuće trţišne
cijene da bi se dobila ukupna vrijednost (npr. vrijednost ogrijevnog drveta). Sa druge strane,
vrednovanje netrţišnih dobara i usluga je neophodno jer se u ovom sluĉaju ne moţe
primijeniti logika neoklasiĉne cjenovne teorije, po kojoj se cijena za odreĊeno dobro ili
usluge kreira na trţištu i pod uticajem trţišnih parametara. Ovo je vaţno jer u sluĉaju šumskih
ekosistema, pored trţišnih dobara (koja se razmjenjuju na trţištu po odreĊenim cijenama)
postoji niz ostalih dobara i usluga za koje trţište ne postoji. Kada je rijeĉ o ovakvim dobrima
i uslugama, ekonomsko vrednovanje se zasniva na pretpostavci da potrošaĉi (konzumenti,
korisnici) iskazuju sklonost (preferencije) prema odreĊenim dobrima i uslugama trţišnog ili
netrţišnog karaktera (Flores, 2003). Stoga se sve metode koje se mogu upotrijebiti za
vrednovanje šuma pitomog kestena mogu podijeliti na sljedeće kategorije:
1. Metod vrednovanja baziran na trţišnoj cijeni za odreĊeno dobru ili uslugu.
2. Metode transfera korisnosti (eng. Benefit transfer method).
3. Metode otkrivenih sklonosti (preferencija) koje se zasnivaju na statistiĉkom
analiziranju stvarnog izbora korisnika odreĊenog dobra ili usluge na trţištu. U ovu
grupu spadaju sljedeće metode:
o Metoda putnih troškova (eng. Travel cost method);
o Metoda analize troškova štete (eng. Damage costs method).
4. Metode iskazanih sklonosti (preferencija) koje se zasnivaju na izreĉenim sklonostima
korisnika spram odreĊenih dobara i usluga. U ovu grupu spadaju sljedeće metode:
o Metode istovremenog vrednovanja više dobara/usluga (eng. Multiple good
valuation).
58
6. ZAKLJUĈCI I PREPORUKE
Imajući u vidu znaĉaj pitomog kestena kao biljne vrste i znaĉaj njegovih šuma kao bitnog
resursa za lokalni razvoj, ovim Elaboratom su se identificirali i analizirali aspekti za
provoĊenje upravljaĉko-gospodarskih mjera na podruĉju općine Buţim. UtvrĊeno je da se u
prošlosti nije posvećivala dovoljna paţnja, u smislu provoĊenja odgovarajućih uzgojnih
mjera, ovoj vrsti drveća što je rezultiralo smanjenjem kvaliteta ovih šuma. Pored toga, pojava
štetnih biotskih i abiotskih faktora je dodatno ugrozila njegov opstanak i narušila zdravstveno
stanje ove vrste. Identificirajući aspekte za provoĊenje upravljaĉko-gospodarskih mjera za
šume pitomog kestena ukazano je na moguće smjernice za poduzimanje budućih aktivnosti
na unapreĊenju stanja ove vrste za analizirano podruĉje. Stoga će se u nastavku prezentirati
najvaţniji zakljuĉci i preporuke:
Površina šuma pitomog kestena na podruĉju općine Buţim iznosi 526,28 ha za šume u
drţavnom vlasništvu i 456,18 ha za šume u privatnom vlasništvu. Relativno veliko
uĉešće šuma pitomog kestena u ukupnoj teritoriji općine Buţim ukazuje na potrebu za
dodatnim angaţmanom u cilju njegove zaštite i generalnog unapreĊenja stanja
sastojina pitomog kestena. Stoga se moţe zakljuĉiti da je za poduzimanje budućih
mjera na korištenju ovog resursa neophodan dodatni angaţman šireg spektra
zainteresiranih strana i njihovo aktivnije uĉešće u provoĊenju svih budućih aktivnosti.
To se prije svega odnosi na one interesne skupine koje posjeduju šume kestena i na
one koji imaju neku ekonomsku aktivnost zasnovanu na korištenju ovih šuma.
Preporuĉuje se da nadleţne institucije odgovorne za provoĊenje upravljaĉko-
gospodarskih mjera provedu aktivnosti na kreiranju informacija o znaĉaju šuma
pitomog kestena, njihovom stanju i planovima za provoĊenje budućih aktivnosti na
njihovoj zaštiti.
Analizirajući teritorijalni raspored površina šuma pitomog kestena ustanovljeno je da
se radi o velikom broju zasebnih administrativno-vlasniĉkih cjelina što oteţava
provoĊenje integralnih mjera zaštite i korištenja. Stoga se moţe zakljuĉiti da je
neophodno poduzimanje koraka na dodatnom informisanju lokalnog stanovništva,
prije svega vlasnika privatnih šuma kestena, o vaţnosti pravovremene reakcije na
pojave narušavanja zdravstvenog stanja kestena.
U tom kontekstu se preporuĉuje pokretanje aktivnosti na uspostavljanju udruţenja
vlasnika privatnih šuma kestena koji bi na taj naĉin postali nezaobilazna strana u
procesu donošenja i provoĊenja upravljaĉko-gospodarskih mjera. Pored politiĉkog
lobiranja, udruţenje vlasnika privatnih šuma bi svojim ĉlanovima moglo osiguravati i
dodatne informacije o trţištu proizvoda koje kestenove šume daju, kao i eventualnim
finansijskim mogućnostima za implementaciju razliĉitih projektnih ideja.
59
Šume pitomog kestena se nalaze na dobrim stanišnim uslovima, ali stanišni potencijal
nije u najboljoj mjeri iskorišten jer se šume pitomog kestena nalaze u nepovoljnom
šumsko-uzgojnom obliku u formi izdanaĉkih šuma. Vaţno je napomenuti da u
kontekstu šumsko-uzgojnih aktivnosti treba teţiti prevoĊenju ovih šuma u viši uzgojni
oblik koristeći sadni materijal lokalnog porijekla i metode indirektne konverzije.
Kreirane GIS baze podataka su osnova za provoĊenje daljih aktivnosti na zaštiti i
unapreĊenju stanja kestenovih šuma. Objedinjujući informacije o stanju šuma
pitomog kestena stvorile su se neophodne pretpostavke za lakši pristup informacijama
za svaku posebnu teritorijalnu jedinicu na kojoj se nalaze ove šume. Pored toga,
predstavnici lokalne zajednice mogu na jednostavniji naĉin informacije o šumama
kestena uĉiniti dostupnim svim zainteresiranim stranama, te na taj naĉin podstaknuti
interes razliĉitih interesnih skupina za ovu problematiku.
Zbog pojave novih negativnih biotiĉkih faktora koji narušavaju stanje šuma pitomog
kestena neophodno je pokrenuti aktivnosti na utvrĊivanju zdravstvenog stanja ovih
šuma. U tom kontekstu se preporuĉuje uspostavljanje mreţe stalnih kontrolnih
površina (oglednih ploha) i kreiranje protokola za kontinuiran nadzor zdravstvenog
stanja šuma pitomog kestena.
Identifikacijom površina koje bi se mogle koristiti za podizanje novih zasada kestena i
utvrĊivanjem potrebe za intenziviranje šumsko-uzgojnih mjera prevoĊenja izdanaĉkih
šuma u viši uzgojni oblik, ukazano je na potrebu za lokalnim sadnim materijalom.
Stoga se preporuĉuje provoĊenje aktivnosti na utvrĊivanju morfološko-genetskih
karakteristika reprezentativnih stabala pitomog kestena i selekcija onih primjeraka
koji mogu koristiti kao podloge za proizvodnju sjemena odnosno reznica.
Adekvatnom selekcijom stabala se mogu iznaći one forme koje su otporne na
promjenjive uslove sredine i uticaj negativnih biotiĉkih i abiotiĉkih faktora.
Kako plod kestena ima znaĉaj za ekonomske aktivnosti na lokalnoj razini preporuĉuje
se da se paralelno sa genetskom karakterizacijom stabala kestena izvrši i analiza
sadrţaja ploda i identificiraju one forme stabala koje imaju znaĉajne prinose.
Generalan zakljuĉak koji proistiĉe iz naprijed navedenih informacija i analiza je da se
šumama pitomog kestena ne moţe upravljati i gospodariti na uobiĉajen naĉin i da postoji
snaţna potreba za inoviranjem upravljaĉko-gospodarskih mjera. Stoga se preporuĉuje
provoĊenje aktivnosti na utvrĊivanju i analiziranju legislativnih pretpostavki kojima bi se
omogućilo i formalno izdvajanje šuma pitomog kestena od uobiĉajenog naĉina korištenja i
stavljanje u poseban upravljaĉko-gospodarski reţim. Na taj naĉin bi se doprinijelo odrţivom
korištenju šuma pitomog kestena i njegovom dugotrajnom oĉuvanju.
60
Prema zahtjevu općine Buţim (naruĉioca izrade ovog Elaborata) prikupljeni su i podaci o
prisustvu kestenove ose šiškarice koja se smatrana jednim od najznaĉajnijih štetnika pitomog
kestena. U općini Buţim prikupljeni su podaci o prisustvu kestenove ose šiškarice na dva
lokaliteta u katastarskoj općini Buţim na lokalitetu Brankovaĉa i u katastarskoj općini Dobro
Selo na lokalitetu Obrovac. Odabrani su lokaliteti koji će reprezentirati podruĉje općine.
Lokalitet Obrovac je u blizini granice sa Republikom Hrvatskom. Prikupljanje podataka o
prisustvu kestenove ose šiškarice izvršeno je na osnovu prebrojavanja šiški kestenove ose
šiškarice. Na navedenim lokalitetima sluĉajnim uzorkom odabrano je po 20 stabala u radijusu
od oko 30 metara. Svakom stablu GPS ureĊajem su snimljene koordinate, izmjeren preĉnik
na 1,3 m, visina stabla i uzeto je sluĉajnim uzorkom po 5 grana duţine od 50 cm na kojima su
izbrojane šiške kestenove ose šiškarice. To znaĉi da je na oba lokaliteta sakupljeno po 100
grana na kojima su izbrojane šiške kestenove ose šiškarice. Sva stabla sa kojih su skupljane
šiške kestenove ose šiškarice na oba lokaliteta su obiljeţena sa rednim brojevima i to sprejem
i ploĉicom. Na svakom lokalitetu redni broj stabla poĉinje od 1. Na osnovu navedenih
podataka kreirana je GIS baza podataka koja sadrţi informacije o svakom stablu sa kojeg su
prikupljene informacije. GIS baza podataka stabala sa kojih su sakupljanje šiške kestenove
ose šiškarice sadrţi sljedeće informacije: šifra općine, naziv općine, šifra katastarske općine,
naziv katastarske općine, naziv lokaliteta, ID stabla, redni broj stabla (na svakom lokalitetu
poĉinje od 1), prsni preĉnik stabla u cm, visina stabla u m, X koordinata, Y koordinata, broj
sakupljenih grana sa stabla (sa svakog je uzeto po 5), broj šiški stabla koje su izbrojane na 5
odabranih grana i datum sakupljanja. U Tabeli broj 53. prikazani su podaci o lokalitetima sa
kojih su prebrojavana šiške kestenove ose šiškarice.
Tabela 53 Podaci o prebrojanim šiškama u općini Buţim na naprijed navedeni naĉin
Šifra
KO Naziv KO Lokalitet
X
koordinata
Y
koordinata
Broj
šiški
Datum
sakupljanja
02 Buţim Brankovaĉa 6344415 4991910 819 15.7.2018
03 Dobro selo Obrovac 6353260 4994905 1843 15.7.2018
Navedeni podaci mogu posluţiti prilikom daljnjih istraţivanja prisustva kestenove ose
šiškarice.
Osim toga sakupljani su listovi, cvjetovi i kora stabala pitomog kestena.
61
LITERATURA
1. Agencija za statistiku BiH (2016): Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH u 2013.
godini. [dostupno na: www.statistika.ba/].
2. Delić, S. (2003): Sveukupno vrednovanje šuma, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu, No. 1, pp. 29 – 39.
3. Delić, S. i Bećirović, Dţ. (2012): Znaĉaj i potreba ukupnog ekonomskog vrednovanja šuma,
Nauĉna konferencija “Šume – indikator kvaliteta okoliša”, Zbornik radova, Posebna izdanja,
Odjeljenje prirodnih i matematiĉkih nauka, Knjiga 19, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, 2012, pp. 121 – 130.
4. Delić, S. i Pozdreac, M. (2011): Vrijednost šuma i šumskog zemljišta. Završni izvještaj
studije. Centar za podršku odrţivom gazdovanju šumskim resursima, Sarajevo, pp. 5 – 44.
5. Delić, S., Bećirović, Dţ., Jurić, V., Mutabdţija, S., Marić, B., Mujezinović, O., Kvesić, S. i
Avdibegović, M. (2013): Total economic valuation of the damages from forest fires: case
study Prozor-Rama Municipality, Works of the Faculty of Forestry No. I, 39-53.
6. Delić, S., Lojo, A. i Musić, J. (2012): Metodika utvrĊivanja proizvodne vrijednosti šuma kao
osnova za objektivnu procjenu iznosa nadoknade za korištenje šuma. Šumarski fakultet u
Sarajevu, pp. 5 – 45.
7. FAO (2015):Analiza sektora šumarstva u Bosni i Hercegovini. Priprema analiza sektora
šumarstva i ribarstva u Bosni i Hercegovini u svrhu IPARD-a [Dostupno na:
http://www.fao.org/3/a-au015o.pdf].
8. FZS – Federalni zavod za statistiku FBiH (2017): Statistiĉki godišnjak/ljetopis Federacij
Bosne i Hercegovine. [dostupno na: http://fzs.ba/index.php/publikacije/statisticki-
godisnjaciljetopisi/].
9. Moore, W. D., Booth, P., Alix, A., Apitz, E. S., Forrow, D., Huber-Sannwald, E. i
Jayasundara, N. (2017): Application of Ecosystem Services in Natural Resource Management
Decision Making, Integrated Environmental Assessment and Management Volume 13 - No 1,
pp. 74 – 84.
10. Pettenella, D., Marchetti, M.m Marino, D., Marucc, A., Ottaviano, M. i Lasserre, B. (2008):
Proposal for a harmonized methodology to assess socio-economic damages from forest fires
in Europe. [Dostupno na: www.effis.hrc.ec.europa.eu.].
11. Ruckelshaus, M., McKenzie, E., Tallis, H., Guerry, A., Daily, G., Kareiva, P., Polasky, S.,
Ricketts, T., Bhagabati, N., Wood, A. S. i Bernhardt, J. (2015): Notes from the field: Lessons
learned from using ecosystem service approaches to inform real world decisions, Ecological
Economics 115 (2015), 11–21.
62
12. Treštić, T. (2000): Rak pitomog kestena u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na
populacionu strukturu patogena. Magistarski rad odbranjen na Šumarskom fakultetu u
Sarajevu.
13. USAID (2012): Mogućnost korištenja niskovrijednih drvnih sortimenata i pretvorba
izdanaĉkih šuma u Bosni i Hercegovini.
14. Wrabner, M. (1958): Biljnosociološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovine.
Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Broj: 1-2, pp. 138-182.
15. Šumskogospodarska osnova za šumskogospodarsko podruĉje „Unsko“ sa rokom vaţnosti
1.1.2012. do 31.12.2021. (izradio JP „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa)
16. Šumskogospodarska osnova za privatne šume općine Buţim sa rokom vaţnosti od 1.1.2013.
do 31.12.2022. (izradio „Wald-Projekt“ d.o.o. Bosanska Krupa)
17. Šumskogospodarska osnova za privatne šume općine Cazin sa rokom vaţnosti od 1.1.2018.
do 31.12.2027. (izradio „Wald-Projekt“ d.o.o. Bosanska Krupa)
63
PRILOZI
Prilog 1:
OBRAZAC ZA SNIMANJE TERENSKIH PODATAKA DRŢAVNIH ŠUMA
KESTENA
PODACI ZA KORAK A I KORAK D,PROJEKTNOG ZADATKA – OPŠTI PODACI
Tabela 1. Objedinjeni podaci koraka A i D
ŠGP/ŠPP GJ/PJ Odjel
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Odsjek Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
PODACI ZA KORAK B,PROJEKTNOG ZADATKA– TIPOLOŠKE OSNOVE
Tabela 2. Tipološke karakteristika – korak B
ŠGP/ŠPP GJ/PJ Odjel
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Odsjek Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
64
PODACI ZA KORAK C, PROJEKTNOG ZADATKA – ŠUMSKO-UZGOJNI OBLIK
Tabela 3. Uzgojne karakteristike sastojina kestena
ŠGP/ŠPP GJ/PJ Odjel
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
Odsjek Naziv StrukturnaizgraĊenost- kodosn. kat. *
* Osnovni tip 112 dijelimo dalje na 1 – mladik, 2 – guštik i 3 letvenjak.
ZAPAŢANJA SA TERENA – KOREKCIJA POSTOJEĆIH PODATAKA
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
SKICA
DEFINICIJE I ŠIFRE POJMOVA ZA OBRAZAC TERENSKIH SNIMANJA
DEFINICIJE I ŠIFRE ZA KORAK A I KORAK D
OBRAZAC ZA SNIMANJE TERENSKIH PODATAKA PRIVATNIH ŠUMA
65
PODACI ZA KORAK A I KORAK D, PROJEKTNOG ZADATKA – OPŠTI
PODACI
Tabela 1. Objedinjeni podaci koraka A i D
OPĆINA KO
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
Br parcele Nadmorska visina Ekspozicija Nagib
PODACI ZA KORAK B,PROJEKTNOG ZADATKA– TIPOLOŠKE OSNOVE
Tabela 2. Tipološke karakteristika – korak B
OPĆINA KO
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
Br parcele Napomena/Kom.
Oznaka tipa veg. Oznaka tipa zemljišta Oznaka osnovnog tipa šume
66
PODACI ZA KORAK C, PROJEKTNOG ZADATKA – ŠUMSKO-UZGOJNI OBLIK
Tabela 3. Uzgojne karakteristike sastojina kestena
OPĆINA KO
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
Br parcele Naziv Strukturna izgraĊenost- kod osn. kat. *
* Osnovni tip 112 dijelimo dalje na 1 – mladik, 2 – guštik i 3 letvenjak.
ZAPAŢANJA SA TERENA – KOREKCIJA POSTOJEĆIH PODATAKA
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
SKICA
Klasifikacija šuma i šumskog zemljišta prema ekspoziciji
67
ŠIFRARNIK ZA OBRASCE TERENSKIH SNIMANJA
Tabela 1. Ekspozicije
Ekspozicija
Oznaka Opis
11 Bez jasno izraţene ekspozicije (nagib< = 10%)
12 Sjeverna ekspozicija
13 Sjeveroistoĉna ekspozicija
14 Istoĉna ekspozicija
15 Jugoistoĉna ekspozicija
16 Juţna ekspozicija
17 Jugozapadna ekspozicija
18 Zapadna ekspozicija
19 Sjeverozapadna ekspozicija
DEFINICIJE I ŠIFRE ZA KORAK B
Klasifikacija šuma prema glavnim vrstama drveća na vrste šuma
Tabela 2. Vegetacijske karakteristike
ŠIFRARNIK VEGETACIJE
Oznaka tipa veketacije Opis tipa vegetacije
540 Ĉiste kestenove šume
541 Šume kestena i kitnjaka
542 Šume kitnjaka i kestena (kitnjak je više zastupljen)
543 Šume kesten, kitnjaka i bukve
544 Šume kestena i bukve
545 Šume kestena i ostalih lišćara (tvrdi i mehki)
546 Šume bukve i kesten (bukva je više zastupljen)
547 Šume bukve, kestena i hrasta kitnjaka
548 Šume bukve, hrasta kitnjaka i kestena
549 Šume bukve, kesten i ostalih lišćara (tvrdi i mehki)
450 Pitomi kesten sa ĉetinarima (primjesa ĉetinara)
451 Šume kestena, bukve i ostalih lišćara (tvrdi i mehki)
452 Šume kestena, bukve i kitnjaka
453 Šume kestena, bukve, kitnjaka i ostalih lišćara
454 Šume kitnjaka, kestena i bukve
455 Šume kestena, kitnjaka i ostalih lišćara
456 Šume kestena i plemenitih lišćara
*Napomena: Šume se razvrstavaju prema učešću glavnih vrsta drveća, tako npr. Šume kestena,
kitnjaka i bukve se odnose prema omjeru smjese: 50%-kesten; 30%-kitnjak i 20%-bukva. Oznaka n
pored tipa šume označava da se radi o niskim, odnosno izdanačkim šumama, tako npr. oznaka 544n
predstavlja niske šume kestena i bukve, gdje dominira kesten. Konačni broj sastojina kestena i
68
kombinacija sa drugim vrstama drveća utvrdit će se nakon završenih terenskih radova, stoga je
predviđeno proširenje oznaka tipa vegetacije da se pored broja 54 x doda novi redni broj i formira
novi tip vegetacije.
Klasifikacija šumskih zemljišta prema vrsti matiĉne podloge i kvaliteti zemljišta.
ŠIFRARNIK ZEMLJIŠTA
Oznaka tipa zemljišta Opis tipa zemljišta
1 SmeĊe bezkarbonatno preteţno plitko i srednje duboko tlo na
kreĉnjacima i dolomitima
9 Crvenica posmeĊena duboka na dolomitima
10 Crvenica posmeĊena i opodzoljena duboka na kreĉnjacima
11 SmeĊe degradirano, podzolasto tlo na reliktnim crvenicama
12 PosmeĊena i opodzoljena duboka crvenica i deluvijalno tlo vrtaca na
jedrim kreĉnjacima
15 SmeĊe kiselo skeletno tlo na pješĉarima i škriljcima
16 SmeĊe kiselo tlo na tufitnim škriljcima i pješĉarima
17 SmeĊe plitko, plitko skeletno tlo na kvarcitima
22 SmeĊe tlo na dolomitima, laporima i laporcima
23 SmeĊe tlo na laporima
24 Aluvijalno-deluvijalno glejno tlo
27 Rendzina na dolomitima
28 SmeĊe tlo na dolomitima
41 Ţuto-smeĊe opodzoljeno tlo na glinama
44 SmeĊe kiselo tlo na pješĉarima i glincima
48 SmeĊe plitko tlo na jedrim kreĉnjacima
61 SmeĊe tlo i smeĊe degradirano i podzolasto tlo na glincima i laporima
70 SmeĊe tlo na glinama
Napomena: Zbog heterogenosti područja u smislu matičnog supstrata i zemljišta, prilikom
terenskih istraživanja šifrarnik se može proširiti prema novim saznanjima i identificiranim
tipovima zemljišta na terenu.
69
Osnovni tipovi šuma i njihova podjela su dio kancelarijskih radova.
DEFINICIJE I ŠIFRE ZA KORAK C
Klasifikacija šuma i šumskog zemljišta sa uzgojnog aspekta
Tabela 5. Uzgojne karakteristike
Porijeklo Strukturna izgrađenost / kvalitet Oznaka osnov.
kateg. Naziv Oznaka Naziv Oznaka
Visoke šume 1
Od raznodobnih sastojina
kestena 11 111
* Od jednodobnih sastojina
kestena (prirodne zajednice) 12 112
Vještaĉki šumski zasadi
kestena (kulture) 13 113
Degradirane šume kestena 14 114
Izdanaĉke
šume 2
Za prevoĊenje u viši
uzgojni oblik u narednom
ureĊajnom periodu – loš
kvalitet kestena
21
221
Ostale izdanaĉke šume –
dobar kvalitet kestena 22 222
Šibljaci 3 Šibljaci sa primjesama
pitomog kestena 31 331
* 112
1 – mladik (njega)
2 – guštik (njega)
3 – letvenjak (proreda)
12 1121
1122
1123
* Kod osnovne kategorije 112 - Visoke šume izgrađene od jednodobnih sastojina kestena na
terenu i u prirodi mogu se javiti još i sljedeći stadiji: mladik, guštik i letvenjak. Stoga je ovu
kategoriju neophodno dodatno podijeliti na subkategorije, radi njihovog kvalitetnijeg
razvrstavanja.
Izdanačke šume se dijele u dvije kvalitetne klase sa obzirom na drvnu zalihu i debljinsku
strukturu. Tako naprimjer osnovna kategorija 221 koja se odnosi na Izdanačke šume za
prevođenje u viši uzgojni oblik u narednom uređajnom periodu su šume manjih drvnih zaliha,
tanje debljinske strukture na dubokim zemljištima (dobar potencijal staništa).
70
Prilog 2:
Prikaza šifara uţih i širih kategorija šuma koje su korištene u ovom elaboratu
Šifrarnik uţih kategorija šuma
Šifra uţe kategorije Naziv uţe kategorije šuma
1100 Visoke šume bukve primarne i sekundarne
1400 Visoke šume hrastova
1500 Visoke šume ostalih lišćara
3100 Šumski zasadi (culture) u pojasu šuma bukve
3400 Šumski zasadi (kulture) u pojasu šuma hrastova
4100 Izdanaĉke šume bukve
4400 Izdanaĉke šume hrastova
4500 Ostale izdanaĉke šume
Šifrarnik širih kategorija šuma
Šifra šire kategorije Naziv šire kategorije šuma
1000 Visoke šume sa prirodnom obnovom
3000 Šumski zasadi (kulture)
4000 Izdanaĉke šume
71
Prilog 3:
Prikaz skraćenica korištenih u atributivnoj tabeli pri kreiranju GIS baza podataka za privatne
šume
R.B.
OZNAKA U
ATRIBUTNOJ
TABELI
PUNI NAZIV OZNAKE U
ATRIBUTNOJ TABELI
1 ID Identifikacijski broj
2 OPCINA_OZN Općina oznaka
3 OPCINA_NAZ Općina naziv
4 KO_OZNAKA K.O. oznaka
5 KO_NAZIV K.O. naziv
6 BRPARCELE Broj parcele
7 PODBROJ Podbroj
8 BROJPODBRO Broj i podbroj
9 SLUZBPOVRS Sluţbena površina (m2)
10 POSJEDNIK Posjednik
11 NAZIVPARCE Naziv parcele
12 OS_45 Omjer smjese pitomog kestena
13 UK Uţa kategorija
14 ŠK Šira kategorija
15 N_V_M Nadmorska visina (m)
16 EKSPOZICIJ Ekspozicija
17 NAGIB_STEP Nagib u stepenima
18 OZ_TIP_ZEM Oznaka tipa zemljišta
19 OP_TIP_ZEM Opis tipa zemljišta
20 OZN_TIP_VE Oznaka tipa vegetacije
21 OP_TIP_VE Opis tipa vegetacije
22 OZN_OSN_TI Oznaka osnovnog tipa
23 OP_OSN_TI Opis osnovnog tipa
24 POR_OZN Porijeklo oznaka
25 POR_NAZIV Porijeklo naziva
26 STR_IZG_OZ Strukturna izgraĊenost oznaka
27 STR_IZG_NA Strukturna izgraĊenost naziv
28 OZ_OSN_KAT Oznaka osnovne kategorije
29 UTIC_ZONA Uticajna zona
30 OZ_NAMJENE Oznaka namjene
31 OP_NAMJENA Opis namjene
72
Prikaz skraćenica korištenih u atributivnoj tabeli pri kreiranju GIS baza podataka za drţavne
šume
R.B. OZNAKA U ATRIBUTNOJ
TABELI
PUNI NAZIV OZNAKE U ATRIBUTNOJ
TABELI 1 ID Identifikacijski broj 2 OPCINA_OZN Općina oznaka 3 OPCINA_NAZ Općina naziv 4 SGP_OZNAKA Šumsko-gospodarsko podruĉje oznaka
5 SGP_NAZIV Šumsko-gospodarsko podruĉje naziv
6 GJ_OZNAKA Gospodarska jedinica oznaka
7 GJ_NAZIV Gospodarska jedinica naziv
8 ODJEL Odjel
9 ODSJEK Odsjek
10 OZNAKA_ODS Oznaka odsjeka
11 P_HA Površina u hektarima
12 OS_45 Omjer smjese pitomog kestena
13 UK Uţa kategorija
14 ŠK Šira kategorija
15 N_V_M Nadmorska visina (m)
16 EKSPOZICIJ Ekspozicija
17 NAGIB_STEP Nagib u stepenima
18 OZ_TIP_ZEM Oznaka tipa zemljišta
19 OP_TIP_ZEM Opis tipa zemljišta
20 OZN_TIP_VE Oznaka tipa vegetacije
21 OP_TIP_VE Opis tipa vegetacije
22 OZN_OSN_TI Oznaka osnovnog tipa
23 OP_OSN_TI Opis osnovnog tipa
24 POR_OZN Porijeklo oznaka
25 POR_NAZIV Porijeklo naziva
26 STR_IZG_OZ Strukturna izgraĊenost oznaka
27 STR_IZG_NA Strukturna izgraĊenost naziv
28 OZ_OSN_KAT Oznaka osnovne kategorije
29 UTIC_ZONA Uticajna zona
30 OZ_NAMJENE Oznaka namjene
31 OP_NAMJENA Opis namjene
73
Prikaz GIS baze podataka stabala sa kojih su sakupljane šiške kestenove ose šiškarice
R.B. OZNAKA U ATRIBUTNOJ
TABELI
PUNI NAZIV OZNAKE U ATRIBUTNOJ
TABELI
1 ID Identifikacijski broj
2 SIFRA_OPCI Općina oznaka
3 NAZIV_OPCI Općina naziv
4 SIFRA_KO Šifra katastarske općine
5 NAZIV_KO Naziv katastarske općine
6 BR_LOKALIT Broj lokaliteta
7 LOKALITET Naziv lokaliteta
8 ID_STABLA Identifikacijski broj stabla
9 BR_STABLA Redni broj stabla
10 D1_3_CM Prsni preĉnik stabla
11 H_M Visina stabla (m)
12 X_GK6 X koordinata GK6
13 Y_GK6 Y koordinata GK6
14 BR_GRANA Broj grana sa kojih su izbrojane šiške
15 BR_SISKI Broj izbrojanih šiški po stablu
16 DATUM_SAKU Datum sakupljanja/ prebrojavanja šiški
Prikaz GIS baze podataka lokaliteta sa kojih su sakupljane šiške kestenove ose šiškarice
R.B. OZNAKA U ATRIBUTNOJ
TABELI PUNI NAZIV OZNAKE U ATRIBUTNOJ TABELI
1 ID Identifikacijski broj
2 SIFRA_OPCI Šifra općine
3 NAZIV_OPCI Naziv općine
4 SIFRA_KO Šifra katastarske općine
5 NAZIV_KO Naziv katastarske općine
6 BR_LOKALIT Redni broj lokaliteta
7 LOKALITET Naziv lokaliteta
8 X_GK6 Srednja X koordinata lokaliteta sakupljanja GK6
9 Y_GK6 Srednja Y koordinata lokaliteta sakupljanja GK6
10 BR_SISKI Ukupan broj izbrojanih šiški na lokalitetu
11 DATUM_SAKU Datum sakupljanja/ prebrojavanja šiški