Elaborat Zastite Okolisa Drvna industrija

Elaborat o zaštiti okoliša

ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš rekonstrukcije

postojeće građevine (strojobravarske radionice) na k.č.br. 737/2,

k.o. Butkovec, Breznički Hum

Nositelj zahvata: METAL PRODUCT d.o.o.

Đačka 70 - Odra, 10 020 Zagreb

MBS: 080061751

OIB: 92712381028

Lokacija zahvata: kč.br. 737/2 k.o. Butkovec, Breznički Hum, Varaždinska županija

Ovlaštenik: EKO - MONITORING d.o.o., Varaždin

Varaždin, travanj 2014.

Elaborat o zaštiti okoliša ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš rekonstrukcije postojeće građevine (strojobravarske radionice) na k.č.br. 737/2, k.o. Butkovec, Breznički Hum 2

SADRŽAJ:

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ..................................................................... 3

2. LOKACIJA ZAHVATA .......................................................................................... 5

2.1. Analiza usklađenosti zahvata s dokumentima prostornog uređenja ........................................... 5

2.1.1. Prostorni plan Varaždinske županije ................................................................ 5

2.1.2. Prostorni plan uređenja Općine Breznički Hum ................................................ 6

2.1.3. Zaključak prema prostorno – planskoj dokumentaciji ......................................10

2.2. Opis lokacije ............................................................................................................................... 11

2.2.1. Osnovna prostorno - geografska obilježja .......................................................11

2.2.2. Klima ...............................................................................................................11

2.2.3. Krajobrazna obilježja .......................................................................................12

2.2.4. Geološka obilježja ...........................................................................................12

2.2.5. Hidrogeološka i hidrološka obilježja ................................................................13

2.2.6. Pedološka obilježja .........................................................................................13

2.2.7. Seizmološka obilježja ......................................................................................14

2.2.8. Bioekološka obilježja .......................................................................................14

2.2.9. Infrastrukturni sustavi ......................................................................................16

3. ZAHVAT .............................................................................................................. 17

3.1. Točan naziv zahvata i opis obilježja zahvata ............................................................................. 17

3.2. Tehnološki proces ...................................................................................................................... 20

3.3. Vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ................................................................... 25

3.4. Vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ....................... 26

3.5. Druge aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ............................................... 27

4. VARIJANTNA RJEŠENJA ................................................................................. 27

5. MOGUĆI ZNAČAJNI UTJECAJI ........................................................................ 28

5.1. Sastavnice okoliša ...................................................................................................................... 28

5.1.1. Voda ...............................................................................................................28

5.1.2. Zrak ................................................................................................................29

5.1.3. Tlo ...................................................................................................................30

5.1.4. Prirodne vrijednosti .........................................................................................30

5.1.5. Krajobraz ........................................................................................................30

5.1.6. Georaznolikost ................................................................................................31

5.2. Opterećenje okoliša .................................................................................................................... 31

5.2.1. Gospodarenje otpadom ...................................................................................31

5.2.3. Buka ...............................................................................................................32

5.2.4. Moguća ekološka nesreća i rizik njenog nastanka ...........................................32

6. ZAKLJU ČAK ....................................................................................................... 34

7. IZVORI PODATAKA ........................................................................................... 37

7.1. Korišteni zakoni i propisi ............................................................................................................. 37

7.2. Ostali izvori podataka ................................................................................................................. 37

8. PRILOZI ELABORATA ....................................................................................... 38


1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Nositelj zahvata u smislu čl. 2. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 64/08 i 67/09) je tvrtka METAL PRODUCT d.o.o., Đačka 70 - Odra, 10 020 Zagreb, MBS: 080061751, OIB: 92712381028 (Tekstualni prilog 1.).

Ime odgovorne osobe: Stjepan Šafran, OIB: 69698478213, predsjednik uprave

E – mail: [email protected], www.metal-product.hr

Tel.: 01/6379-555

MBS: 080061751

OIB: 92712381028

Podaci za nositelja zahvata potkrepljeni su Izvatkom iz sudskog registra nositelja zahvata (Tekstualni prilog 1).

Nositelj zahvata sukladno Idejnom projektu planira:

1. građenje nove nadstrešnice

2. prenamjenu postojeće nadstrešnice u proizvodni prostor

3. izmjenu tehnologije u postojećem proizvodnom prostoru

Lokacija zahvata nalazi se u Varaždinskoj županiji, na području Općine Breznički Hum, u naselju Breznički Hum, na k.č.br. 737/2, k.o. Butkovec (Prilog 1, Listovi 1. – 3.)

Idejni projekt (broj TD: 155/2013) izrađeni po Bedenicki projektni biro d.o.o. glasi: „Rekonstrukcija - dogradnja postojeće poslovne građevine - strojobravarske radionice za obradu metala i metalnih konstrukcija, prenamjena postojeće nadstrešnice u proizvodni prostor i izmjena tehnologije u postojećem proizvodnom prostoru.“

Prema članku 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13) postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema navednom ili posebnom zakonu s njom izjednačena. Prema istom članku rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.

Prema navedenom članku Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13) zahvat je:

Rekonstrukcija postoje će građevine (strojobravarske radionice) na k. č.br. 737/2, k.o. Butkovec, Brezni čki Hum.

Razlog provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš:

Varaždinska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava Novi Marof, izdala je Zaključak (KLASA: UP/I-350-05/13-01/16, URBROJ: 2186/1-06-2/1-14-3-DH, od 17. siječnja 2014.) kojim se poziva podnositelj zahtjeva, tvrtka Metal Product d.o.o., Odra, Đačka 70, da je za daljnje vođenje postupka izdavanja lokacijske za promjenu tehnologije u postojećem proizvodnom pogonu dograđene strojobravarske radione za obradu metala i metalnih konstrukcija, s uvođenjem strojeva za tlačno lijevanje metalnih proizvoda, prenamjenu postojeće nadstrešnice u proizvodni prostor dograđene strojobravarske radionice i novu dogradnju nadstrešnice za prostor za pripremu i


skladištenje metalnog materijala iz strojobravarske radionice, na kč.br. 737/2, k.o. Butkovec, Breznički Hum bb, Breznički Hum, potrebno dopuniti zahtjev na način da se dostavi ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliša, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, budući da se promjena tehnologije u postojećem proizvodnom pogonu dograđene strojobravarske radionice za obradu metala i metalnih proizvoda nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliša (“Narodne novine” br. 64/08 i 67/09) pod točkom 3.2. Ljevaonice metala (Tekstualni prilog 3.)

Planirani zahvat u skladu je s važećom prostorno – planskom dokumentacijom o čemu je izdana i Potvrda (KLASA: 350-07/14-01/1, URBROJ: 2186/1-06-2/1-14-2-DH, od 11. ožujka 2014.) Varaždinske županije Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Ispostava Novi Marof.

Sukladno članku 27. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine” br. 80/13) za zahvate za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštite okoliša određena ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliša, Prethodna ocjena obavlja se u okviru postupka ocjene o potrebi procjene.

Ocjenom o potrebi procjene utjecaja planiranog zahvata na okoliš i Prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, definirati će se utjecaji zahvata na okoliš, odnosno prihvatljivost navedenog zahvata u okolišu i prirodi.

Elaborat zaštite okoliša izrađen je za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i postupka prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu s vrednovanjem utjecaja zahvata na okoliš na temelju čimbenika koji, ovisno o vrsti odabrane tehnologije i obilježjima okoliša uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 64/08 i 67/09).

Obaveze nositelja zahvata temeljem Uredbe o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ br. 08/14)

Sukladno Prilogu I. Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more Uredbe o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ br. 08/14) djelatnost u sadašnjem stanju, kao i nakon planiranog zahvata neće se nalaziti u navedenom popisu, stoga nositelj zahvata nema obaveze prema navedenoj Uredbi.

Ishođenje Okolišne dozvole potrebno je sukladno:

• točci 2.5. Prerada obojenih metala, b) taljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući oprabljene proizvode i lijevanje u talionicama obojenih metala, kapaciteta taljenja preko 4 tone na dan za olovo i kadmij ili preko 20 tona na dan za druge metale


2. LOKACIJA ZAHVATA 2.1. Analiza usklađenosti zahvata s dokumentima prostornog uređenja 2.1.1. Prostorni plan Varaždinske županije

Za potrebe izrade ovog Elaborata korišteni su članci iz Odredbi za provođenje Prostornog plana Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 8/00, 29/06 i 16/09 ").

Prostorni plan Varaždinske županije navodi:

“3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru

3.1. U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja PPŽ utvrđuje osnovna usmjerenja za:

- smještaj industrije, malog gospodarstva, poduzetništva i obrtništva

….

3.2. Industrijski sadržaji, zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtni čke djelatnosti, smještavaju se u naselja.

3.2.1. Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina.

3.2.2. Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1.000 stanovnika, s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru.

5. Uvjeti odre đivanja gra đevinskih podru čja i korištenja izgra đena i neizgra đena dijela podru čja

5.1. Ovim Planom daju se osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje naselja (prostor za razvoj naselja), koje treba primijeniti u PPUO/G

…

5.3. Unutar naselja, za koja PPUO/G-om nije utvrđena obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja, svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije, namjene i režime korištenja prostora

7. Mjere o čuvanja krajobraznih vrijednosti

7.8. U PPUO/G-u potrebno je uvažavati, vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost, fizionomija, identitet, ambijentalne značajke, tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti, već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja.

8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

…

8.9. Očuvanje, obnovu, revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUO/G-u.

10. Mjere sprje čavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.2.2. U PPUO/G-u potrebno je koncepcijski riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika. Naselja koja imaju prioritet su Svibovec Podravski, Trnovec, Nova Ves Petrijanečka, i prsten naselja Sračinec-Petrijanec-Vinica-Ladanje-Vidovec-Nedeljanec. Potrebno je riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan naselja, a posebice farmi na području vodonosnika.


10.2.3. Otpadne vode obvezno treba tretirati preko pročistača otpadnih voda. Za naselja odnosno građevine koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama.“

2.1.2. Prostorni plan ure đenja Općine Brezni čki Hum Prostorni plan uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br.

5/02 i 55/12) navodi:

“II. ODREDBE ZA PROVO ĐENJE

2. Uvjeti za ure đenje prostora

2.3. Izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja

Članak 76.

(1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno ovim Planom je uređena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja. Ovim Planom definirane su slijedeće namjene izdvojenog građevinskog područja izvan naselja koje prostorno, funkcionalno niti infrastrukturno nisu direktno vezane uz naselja:

Gospodarska namjena

- proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena (pretežito industrijska, pretežito zanatska i poslovne namjene) u naselju Breznički Hum,…

….

(3) Infrastrukturno opremanje građevina/sadržaja navedenih namjena izvan građevinskog područja naselja treba osigurati ovisno o lokaciji:

- iz naselja, odnosno dijela naselja koje je opremljeno potrebnom komunalnom infrastrukturom ukoliko se sadržaj planira u njegovoj blizini,

- samostalno, ukoliko se sadržaj planira na većoj udaljenosti od građevinskog područja naselja, pa građevine moraju imati vlastitu vodoopskrbu (cisterna, bunar, izvor s kontroliranom kvalitetom vode ili dr.), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (električni agregat, te po potrebi plinski spremnik i dr.).

2.3.1. Gospodarska namjena

2.3.1.1. Proizvodne zone s mogu ćom kombinacijom poslovnih namjena (pretežito industrijska, pretežito zanatska i poslovne namjene)

Članak 77.

(1) Ovim Planom kao gospodarska namjena definirana je proizvodna zona s mogućom kombinacijom poslovnih namjena u južnom dijelu naselja Breznički Hum, a formirana je u dva dijela s obzirom na potrebu osiguranja koridora za spojnu cestu između brze ceste Popovec – Marija Bistrica – Zabok i autoceste A4: GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3).

(2) Ova proizvodna zona s mogućom kombinacijom poslovnih namjena se u dijelu zapadno od državne ceste D3 i južno od planirane spojne ceste definira kao pretežito industrijska i dijelom je izgrađena, a u dijelu istočno od državne ceste D3 kao pretežito zanatska uz mogućnost izgradnje i svih vrsta poslovnih namjena (uslužne, trgovačke, servisno-komunalne i dr.).

…

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 118.

…


(5) Gospodarske djelatnosti (proizvodne - pretežito industrijske i zanatske, te poslovne namjene, kao i ugostiteljsko-turističke namjene) planiraju se i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja rezerviranom za gospodarske namjene.

…

Članak 119.

…

(2) Unutar zona gospodarskih namjena mogu se graditi proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, servisi, skladišta, građevine poslovnih namjena, sajmišta, hladnjače i sl., te ostale prateće građevine i infrastruktura.

…

(5) Zona gospodarske namjene – proizvodne s mogućom kombinacijom poslovnih namjena u južnom dijelu naselja Breznički Hum (definirane kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja) namijenjena je u dijelu zapadno od državne ceste D3 i južno od planirane spojen ceste pretežito za industrijske sadržaje, dok je dio istočno od državne ceste namijenjen pretežito zanatskim sadržajima i svim vrstama poslovnih namjena, te mogućim manjim proizvodnim pogonima….

…

(7) U zonama gospodarske namjene – proizvodne s mogućom kombinacijom poslovnih namjena, unutar naselja Breznički Hum i Radešić mogu se smještavati i industrijski sadržaji.

…

(9) Tretman potoka Kobilnjak unutar područja zone gospodarske namjene iz stavka 5. članka 129., te eventualnu mogućnost njegove regulacije, kao i mogućnosti izgradnje u njegovoj blizini, definirat će tijelo nadležno za vodno gospodarstvo u postupku ishođenja propisane dokumentacije za izgradnju i uređenje dijela zone.

…

Članak 125.

(1) Zone gospodarske namjene trebaju se racionalno koristiti i popunjavati, te realizirati temeljem realnih programa i analiza isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.

(2) Preporuča se veće površine neizgrađenih dijelova predmetnih zona namijenjenih za proizvodne djelatnosti s mogućom kombinacijom poslovnih namjena početi realizirati nakon što budu potpuno popunjeni slobodni prostori takvih zona u djelomično izgrađenim prostorima.

Članak 126.

(1) Preduvjet za izgradnju u zoni gospodarske namjene je mogućnost priključenja na javni vodoopskrbni sustav (regionalni) i izvedba sustava odvodnje s nepropusnom kanalizacijom i pročišćavanjem otpadnih voda prije upuštanja u recipijent, te mogućnost priključenja na potrebnu energetsku infrastrukturu (osobito električnu energiju).

(2) Odvodnju gospodarskih zona potrebno je uskladiti s globalnim konceptom odvodnje na razini Županije,…

(3) U prelaznom razdoblju (do realizacije sustava odvodnje), svaki gospodarski sadržaj treba zasebno tretirati otpadne vode iz svog procesa.

(4) Odvodnju oborinskih voda s većih javnih parkirališta u zonama gospodarskih namjena potrebno je rješavati sukladno članku 178. stavcima 6. i 8.

Članak 128.

…

(4) Pri planiranju, projektiranju i odabiru tehnologije za djelatnosti što se obavljaju u zonama gospodarskih namjena, kao i gospodarskih sadržaja izvan tih zona trebaju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša.


5. Uvjeti za utvr đivanje koridora/trasa i površina za prometne i komunalne infrastrukturne sustave

5.2. Komunalna infrastruktura

Vodnogospodarski sustav – Odvodnja

Članak 177.

…

(12) Ukoliko odvodnja pojedinih izdvojenih građevinskih područja (zone gospodarskih namjena i reciklažno dvorište) neće biti moguće riješiti u okviru planiranog sustava, potrebno je odvodnju rješavati kroz zasebne sustave. U tom slučaju recipijent za zonu gospodarske namjene - proizvodne s mogućom kombinacijom poslovnih namjena u Brezničkom Humu može biti potok Kobilnjak.

Članak 178.

…

(3) U prelaznom razdoblju do izgradnje sustava, svaki gospodarski sadržaj treba zasebno tretirati otpadne vode iz svog procesa kroz vlastiti MB ili biološki uređaj za pročišćavanje s ispuštanjem u recipijent sukladno posebnim propisima (posebice u smislu graničnih vrijednosti emisija otpadnih voda) i prema posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

(4) Odvodnju otpadnih voda iz postojećih i planiranih zona gospodarske namjene – proizvodne s mogućom kombinacijom poslovnih namjena treba riješiti priključivanjem na planirane sustave odvodnje naselja uz potreban predtretman, što se odnosi i na separaciju ulja i masti, ili pak zasebnim sustavima preko individualnih uređaja za pročišćavanje sukladno članku 177. stavku 12.

…

(6) Onečišćene oborinske vode s manipulativnih površina, parkirališta kamiona, autobusa, automobila, strojeva i sl. trebaju se prethodno pročistiti u odgovarajućim objektima za obradu istih (separator ulja s taložnicom) i upustiti putem internog sustava oborinske odvodnje u otvorene ili djelomično zacijevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne vodotoke – prijemnike, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda nakon njegove izgradnje (za prostore na kojima će se isti graditi).

(7) Uvjetno čiste oborinske vode s pješačkih, prometnih i drugih površina mogu se upustiti putem slivnika s pjeskolovom u sustav interne odvodnje oborinskih voda i nastavno u otvorene ili djelomično zacijevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne vodotoke, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda nakon njegove izgradnje (za prostore na kojima će se isti graditi). Čiste oborinske vode s krovnih površina upuštaju se izravno u jarke, melioracijske kanale ili lokalne vodotoke, ili se infiltriraju po površini vlastitog terena u okviru parcele, na način da ne ugroze interese drugih pravnih i fizičkih osoba, a za prostore na kojima će se graditi sustav javne odvodnje oborinskih voda u te sustave nakon njihove izgradnje.

(8) Manipulativne, parkirališne i prometne površine potrebno je predvidjeti s optimalnim padom radi što brže odvodnje oborinskih voda, te da se spriječi razlijevanje istih po okolnom terenu i procjeđivanje u podzemlje.

…

Članak 181.

(1) Za vodotoke na području Općine nisu donesene odluke o definiranju inundacijskih pojaseva, te se vezano uz određivanje granica vodnog dobra do donošenja odluka o definiranju vodnog dobra uz pojedine vodotoke primjenjuju smjernice za određivanje granica vodnog dobra utvrđene od nadležnog tijela – Hrvatskih voda.

(2) Sukladno stavku 1. ovog članka za izgradnju u blizini vodotoka potrebno je izvršiti provjeru mogućnosti izgradnje u odnosu na rečene smjernice, na način da se u postupku pribavljanja propisanog dokumenta za lociranje izgradnje pribavi mišljenje i posebni uvjeti nadležnog tijela - Hrvatskih voda.


(3) U pravilu, uz vodotoke za koje nije odlukom definiran inundacijski pojas, treba osigurati zakonom propisani inundacijski prostor koji služi za pristup vodotoku radi eventualno potrebnih zahvata održavanja i sl.

(4) Unutar definiranih inundacijskih pojaseva i prostora nije dozvoljena izgradnja, što se osobito odnosi na prostore unutar građevinskog područja. Potrebno je te prostore ostaviti kao zelenilo unutar građevinskog područja ili eventualno uređenje puta. Korištenje navedenih prostora mora biti sukladno posebnom propisu i uvjetima nadležnih tijela.

…

Članak 182.

(1) Područja uz rijeku Lonju i potoke Breznica i Kobilnjak s pripadajućim manjim vodotocima definiraju se kao potencijalno poplavno područje…

(2) Svi zahvati u plavnom području i ostalim područjima uz vodotoke moraju se izvoditi sukladno propisima i posebnim uvjetima nadležnog tijela.

7. Gospodarenje otpadom

Članak 205.

(1) Proizvođači proizvodnog otpada koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a koji se po sastavu i svojstvima razlikuje od komunalnog otpada, dužni su isti zbrinuti sukladno zakonskim propisima.

Članak 206.

(1) Zbrinjavanje otpadnih voda definirano je člancima 177. i 178. ovih Odredbi za provođenje.

…

8. Mjere sprje čavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 207.

(1) Zahvati i radnje u prostoru i okolišu trebaju biti usklađeni s interesima zaštite prirode i krajobraza, očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, očuvanje zraka, zaštite voda, tala, klime, biljnog i životinjskog svijeta i zaštite od buke.

Članak 209.

…

(2) Proizvodni pogoni i vanjski prostori na kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina u skladu s odredbama ovog Plana kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.

Članak 211.

(1) Zaštita površinskih voda sastoji se od zakonski propisanih mjera kojima se sprječava pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i jezerima:

- u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz proizvodnih pogona, radionica i sl.

Članak 218.

(1) Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno nadležnim propisima (Zakonu i Pravilniku) koji reguliraju zaštitu od buke.

…

(4) Mjere od prekomjerne buke provode se:

- lociranjem objekata i postrojenja koji mogu biti izvor prekomjerne buke u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, odnosno unutar naselja na odgovarajućim udaljenostima od građevina u kojim ljudi žive, rade i borave,

- upotrebom postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni,


- ograničavanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad; premještanjem objekata i postrojenja koja su izvor buke iz ugroženih zona na nove lokacije

…

- pri izgradnji ili rekonstrukciji građevine koja je izvor buke ili se nalazi u sredini gdje buka prekoračuje dozvoljenu vrijednost, potrebno je ishoditi posebne uvjete od strane službe nadležne za zaštitu od buke.

Članak 219.

…

(2) Nije dozvoljeno prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak onečišćujućih tvari u koncentraciji višoj od propisane podzakonskim propisima (uredbama).

…

2.1.3. Zaklju čak prema prostorno – planskoj dokumentaciji

Prema Prilogu 2., Listu 1. Korištenje i namjena prostora („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 08/00, 29/06 i 16/09) lokacija zahvata nalazi se uz državnu cestu na ostalom poljoprivrednom tlu, šumi i šumskom zemljištu.

Prema Prilogu 2., Listu 2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 08/00, 29/06 i 16/09) lokacija zahvata nalazi se na poplavnom području, izvan područja posebnih uvjeta korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

Prema Prilogu 3., Listu 1. Korištenje i namjena površina, Prostornog plana uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12) lokacija zahvata nalazi se unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene, proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena. Lokacija zahvata nalazi se uz državnu cestu D3 (GP Goričan – Čakovec – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka ) i neposredno uz raskrižje cesta u dvije razine (autocesta A4 i državna cesta D3). Graniči sa neizgrađenim strukturama izvan građevinskog područja naselja – šumom isključivo osnovne namjene (gospodarska šuma). Zapadno na udaljenosti od 50 m i južno od lokacije na udaljenosti od 120 m prolazi vodotok Kobilnjak, a istočno na udaljenosti od 360 m rijeka Lonja. Najbliži neizgrađeni dio građevinskog područja naselja nalazi se zapadno od lokacije na udaljenosti od 261 m. Najbliži izgrađeni dio građevinskog područja nalazi se također zapadno od lokacije zahvata na udaljenosti od 390 m. Prve kuće nalaze se zapadno od lokacije na udaljenosti od 60 m. Planirana autocesta, mogući ili alternativni koridor ceste prolazi sjeverno od lokacije na udaljenosti od 450 m.

Prema Prilogu 3., Listu 2. Infrastrukturni sustavi Prostornog plana uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12) uz lokaciju zahvata nalazi se trafostanica TS 10/0.4. Jugoistočno od lokacije na udaljenosti od 315 m planirana je gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Planirano reciklažno dvorište nalazi se sjeverno od lokacije zahvata na udaljenosti od 160 m.

Prema Prilogu 3., Listu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Prostornog plana uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12) lokacija zahvata nalazi se izvan svih područja posebnih ograničenja u korištenju, izvan svih područja primjene posebnih mjera zaštite i uređenja i izvan svih područja zaštite posebnih vrijednosti i obilježja. Sa zapadne, južne i istočne strane lokacija zahvata je okružena poplavnim područjem.

Prema Prilogu 3., Listu 4. Građevinsko područje naselja Breznički Hum i Radešić Prostornog plana uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12) lokacija zahvata nalazi se unutar izgrađene rezervirane zone: proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena.

Iz važeće prostorno planske dokumentacije vidljivo je da je planirani zahvat u skladu s dokumentima prostornog planiranja što je vidljivo i iz Potvrde o uskla đenosti sa prostornim planom (KLASA: 350-07/14-01/1, URBROJ: 2186/1-06-2/1-14-2-DH, od 11. ožujka 2014.) Varaždinske županije Upravnog odjela za prostorno ure đenje i graditeljstvo Ispostava Novi Marof.


2.2. Opis lokacije

2.2.1. Osnovna prostorno - geografska obilježja

Općina Breznički Hum jedna je od 28 jedinica lokalne samouprave koje ulaze u sastav Varaždinske županije. Smještena u njezinom rubnom, južnom dijelu, sa zapadne strane općina graniči s Krapinsko-zagorskom županijom, na sjeveru s gradom Novi Marof, dok s istočne i južne strane s općinama Visoko i Breznica. Kroz naselje Breznički Hum prolazi prometnica pravca Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka koja je od međunarodnog značaja. Izgradnjom autoceste Zagreb-Varaždin-Goričan prometni položaj Općine još je više poboljšan.

2.2.2. Klima

Prema Köppenu područje lokacije zahvata nosi oznaku Cfwbx klima. Temperatura najhladnijeg mjeseca takve klase klima kreće se između - 3°C i 18°C, a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od 10°C. Sušnih razdoblja nema. Godišnji hod količine oborine je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen.

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom oko 19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godin i čija je srednja temperatura niža od 0°C. Temperaturne prili ke su najstabilnije ljeti, dok se u zimskim mjesecima više razlikuju.

Ukupne godišnje količine oborine rastu od nizinskih područja u dolini Drave prema gorskim dijelovima Hrvatskog zagorja i kreću se od 880 mm u Varaždinu do 1.162 mm u Klenovniku. Od ukupne godišnje količine oborine 55 - 60 % padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan), a 40 – 45 % u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak). Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborine je 30 - 40% dana u godini (115 -140 dana). Veće dnevne količine oborine su rjeđe. Od svih oborinskih dana u samo 8 – 12 % dana dnevne količine oborine su 20 mm ili više (11 - 12 puta godišnje i to u lipnju i srpnju). Tijekom zime snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana. U prosjeku se može očekivati 10 ili više dana sa snježnim pokrivačem visine 1 cm i više (od prosinca do veljače s maksimumom u prosincu: 16 -17 dana).

Područje Varaždinske županije relativno je bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70 %. U godišnjem hodu minimum se javlja u travnju (69 – 74 %), a maksimum u studenom ili prosincu (85 – 86 %).

Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog, te sjevernog i sjeveroistočnog smjera, koji se u godišnjem prosjeku javljaju s vjerojatnošću od 20 – 35 %.

U toku godine najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80 %). U nastavku se daje prikaz vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja različitih smjerova vjetrova (u%) određene jačine, za cijelu godinu, u sva tri klimatološka termina i to za Varaždin, Lepoglavu, Ludbreg i Novi Marof.

Godišnji hod količine naoblake ima maksimum zimi, a minimum u srpnju i kolovozu. Godišnje ima oko 55 do 60 vedrih i dvostruko više oblačnih dana. Vedri su najučestaliji ljeti, kad ih ima oko 8 do 9 mjesečno, dok ih u razdoblju od studenog do veljače gotovo i nema. U prosincu i siječnju je polovica dana u mjesecu oblačna. Područje Varaždina s 1994 sata sijanja sunca godišnje spada u srednje osunčana područja Hrvatske. Najdulje mjesečno trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno), a najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno).

Na području Županije godišnje ima oko 40 do 60 dana s maglom, pri čemu se u siječnju javlja oko 10 dana s maglom, dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko ili izostaje. Učestalija je u nizinama i dolinama rijeka. Mraz se javlja od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje, a s najvećom se vjerojatnošću može očekivati da se to dogodi od svibnja do srpnja.


Slika 2.1. Ruža vjetrova za područje grada Novi Marof

2.2.2.1. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Varaždinske županije za razdoblje (2010-2013.)

U cilju ispitivanja razine onečišćenosti zraka za potrebe uspostave lokalne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka, Varaždinska županija naručila je izradu Studije izbora potencijalnih lokacija za postavljanje mjernih postaja za ispitivanje kakvoće zraka – I faza. i reviziju iste. Prilikom određivanja lokacija za postavljanje mjernih instrumenata u obzir su uzeti slijedeći parametri: postojeći i planirani izvori onečišćenja, gustoća naseljenosti, stupanj urbanizacije, gospodarski prioriteti i iskustva stručnjaka iz područja zaštite okoliša, uz nastojanje da se postigne što je moguće veća i prostorno šira reprezentativnost pojedine postaje. Temeljem navedenih kriterija za područje Varaždinske županije odabrano je 5 lokacija: Lepoglava, Otok Virje, Ludbreg, Varaždin, Novi Marof. Praćenje kakvoće zraka izvršeno je mjerenjem pokretnim ekološkim laboratorijem (PEL) u kontinuitetu od pet dana na svakoj lokacija te uzorkovanje i analiza sedimenta u trajanju od minimalno mjesec dana. Sedimenti su uzorkovani i u duljem trajanju kako bi se dobili mjerodavniji rezultati. Prikazani su rezultati mjerenja na najbližoj lokaciji zahvata (Novi Marof).

Rezultati mjerenja u razdoblju od 29.10.2004. do 04.11.2004. na području grada Novi Marof ukazuju na povećane koncentracije ukupnih lebdećih čestica. Prosječne dnevne koncentracije ukupnih lebdećih čestica za cijelo vrijeme mjerenja iznosile su 66 µg/m3 (kategorija II.). Koncentracije ukupnih lebdećih čestica usrednjene na 24 i 1 sat bile su veće od PVM (maksimalnih preporučenih vrijednosti) (kategorija III.). Vrijednost svih ostalih polutanata bile su niže od vrijednosti propisanih tada važećom Uredbom (za jednogodišnja mjerenja). Rezultati analize sedimenata pokazuju da ukupna taložna tvar usrednjena na 1 mjesec prelazi graničnu vrijednost (GV), ali ne i maksimalnu graničnu vrijednost (GVm) (Kategorija III.).

2.2.3. Krajobrazna obilježja

Promatrano područje morfološki je gotovo u cijelosti brežuljkasto, a izgrađeno je od nepravilno raspoređenih brežuljaka Kalničkog prigorja koji su od glavnine brdskog masiva odvojeni rijekom Lonjom. Nadmorska visina varira od 150 do 380 m blago nagnutih padina i zaobljenih vrhova, što je u skladu s litološkim sastavom stijena koje ih izgrađuju. Unutar brežuljkastog predjela nalaze se doline rijeke Lonje i njenih pritoka.

Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja izrađenoj za potrebe Strategije prostornog uređenja Hrvatske (Bralić, I. 1999., prema: Bralić, I. 1995.) promatrana lokacija smještena je unutar nizinskog područja sjeverne Hrvatske. Jedinicu karakterizira agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Identitet tog krajobraza ugrožava mjestimični manjak šuma, nestanak živica u agromelioracijskim zahvatima, geometrijska regulacija potoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.

2.2.4. Geološka obilježja

Područje lokacije zahvata nalazi se u graničnom području triju velikih geotektonskih cjelina: Istočnih Alpi, Unutrašnjih Dinarida i Panonskog bazena. Stijene koje izgrađuju ovo područje zahvaćene su brojnim tektonskim poremećajima koji su se odvijali u završnom dijelu hercinskog orogenetskog ciklusa, pripadaju alpskom orogenetskom ciklusu i neotektonskim pokretima. Konačno


strukturno oblikovanje omogućili su tektonski pokreti koji su započeli između oligocena i donjeg miocena. Od srednjeg miocena istraživano područje se pod utjecajem neotektonskih pokreta, razvija u okviru zapadnog dijela Panonskog bazena.

Najstarije naslage na promatranom području su miocenske starosti, a sastoje se od pješčenjaka, konglomerata, lapora i gline. Brežuljci su građeni od glinovito - lapornih sedimenata, pješčenjaka i vapnenih lapora. Južni dio Općine građen je od pijesaka, pješčenjaka i lapora. U sjevernom dijelu Općine dolazi do pojave tufova i glina. Doline potoka građene su od aluvijalnih sedimenata i to siltova, pijesaka i šljunaka.

Lokaciju zahvata izgrađuju sedimenti pliocenske starosti (Pl, Q). Radi se o klastitima: šljuncima i pijescima. Geološka građa šireg i užeg područja zahvata prikazana je na OGK karti, list Varaždin mjerila 1 : 100 000 (Prilog 4., List 1.), Savezni geološki zavod Beograd (1982.).

2.2.5. Hidrogeološka i hidrološka obilježja

Provedena je hidrogeološka prospekcija terena temeljem geološkog i litostratigrafskog sastava terena. U skladu s tim, područje lokacije zahvata podijeljeno je u dvije kategorije: hidrogeološka jedinica dobre do srednje dobre propusnosti i hidrogeološka jedinica slabe propusnosti.

Hidrogeološka jedinica dobre do srednje dobre propusnosti zastupljena je aluvijem rijeke Lonje i manjih potoka. Jedan od značajnih oblika reljefa u dolinama rijeka nastao je kao posljedica aktivnosti rasjeda. Anomalije u koritu vodotoka očituju se u oštrim promjenama toka. Te anomalije obično nastaju kao posljedica prelaska vodotoka preko rasjeda. Na ovaj način stvaraju se mrtvaje gdje se sedimentacija odvija u reduktivnim uvjetima. Tako nastaju glinoviti do glinovito prašinasti sedimenti sa znatnom količinom organske komponente.

Hidrogeološku jedinicu slabe propusnosti zastupaju siltovi (les), dijelovi donjomiocenskih naslaga, sarmatske, panonske i donjopontske naslage, pijesci, piroklastiti (tufovi), prahovi i gline. U ovoj jedinici nema uvjeta za akumuliranje podzemne vode, te u određenim strukturnim odnosima predstavlja hidrogeološku barijeru. Blokovi stijena pomiješani sa glinom izdvojeni su i čine sredinu u kojoj nije moguća akumulacija vode.

Područje lokacije zahvata nalazi se u slivu rijeke Lonje koja pripada savskom slivu. Najznačajniji vodotok je rijeka Lonja s desnim pritocima: Lonjica, Breznica, Kobilnjak i Podhučik potok i lijevim pritocima: Paka, Rinjak i Šumski potok. Ostali vodotoci su manji potoci stalnog ili povremenog karaktera. Pritoci Lonje bujičnog su karaktera. U gornjim tokovima izazivaju erozije, a u nižim i položenijim dijelovima plavljenja. Lonja i pritoci prilikom poplava talože mulj te se od istog stvara površinski nepropusni sloj koji uvjetuje zamočvarenje. Tako za većih voda i pljuskova doline potoka postaju poplavno područje. U širem području lokacije zahvata nalazi se niz izvora pitke vode koje koristi lokalno stanovništvo direktno ili kroz lokalne vodovode. Podataka o kvaliteti voda na vodotocima na području Općine Breznički Hum nema. Može se pretpostaviti da kvaliteta voda nije značajnije narušena jer nema većih izvora zagađenja.

2.2.6. Pedološka obilježja

Na užem području lokacije zahvata zastupljene su sljedeće pedokartografske jedinice:

- lesivirana pseudoglejna, distrična smeđa tla i rendzina. Osnovni faktori koji su utjecali na formiranje tala su matični supstrat (les, lapor i pijesak), vegetacija i čovjek. Nagib terena je nešto manji (do 30%), a sukladno tome dreniranost je umjereno dobra do dobra. Dominantan način korištenja su oranice i šume, a u manjoj mjeri i vinogradi – izgrađuju lokaciju zahvata.

- hipoglej i amfiglej karbonatni i koluvij karbonatni i nekarbonatni. Osnovni faktori koji su utjecali na formiranje tala su reljef, hidrologija, vegetacija i čovjek. Matični supstrat čine glinasta ilovača i praškasta glina, a teksturu površinskog horizonta čine ilovača i glina, odnosno naplavljen mulj iz kojeg se stvara nepropusni sloj koji uvjetuje zamočvarenje. Upravo zbog redovitog plavljenja za visokih voda ovo se područje ne obrađuje i isključivo je pod livadama.

- koluvijalna karbonatna oglejena i neoglejena tla. Osnovni faktori koji su utjecali na formiranje tala su reljef, matični supstrat (ilovača, glina i šljunak i hidrologija. Zbog nagiba terena do 8 % dreniranost terena je slaba do umjereno dobra na što utječe i sastav površinskog horizonta (ilovača, praškasta ilovača i glina) koji pridonosi zadržavanju vode nakon izlijevanja vode iz korita potoka. Zbog povremenog plavljenja te se površine nalaze pod livadama.


- rendzina karbonatna, lesivirano tipično i eutrično smeđe tlo (60:20:20). Vodeći faktori u formiranju tala su matični supstrat (meki vapnenac, lapor i les), reljef i vegetacija. Zbog znatnijeg nagiba terena (8-45%) dreniranost tla je umjereno dobra do ekscesivna, a ti se predjeli nalaze pod šumskim pokrovom.

Slika 2.2. Izvod iz Pedološke karte sekcije Ptuj 4 (Projektni savjet za izradu pedološke karte Hrvatske, Vidaček Ž., 1981)

2.2.7. Seizmološka obilježja

Promatrano područje pripada panonskom bazenu. Zbog intenzivne tektonske aktivnosti seizmičnost u ovom prostoru iznosi 7 – 8 stupnjeva MCS skale. U prilog tektonske aktivnosti ukazuju i termalno-mineralna vrela (Varaždinske Toplice, Topličica).

2.2.8. Bioekološka obilježja

2.2.8.1. Staništa

Prema Karti staništa RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode (Prilog 5., List 2.) i Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“ br. 7/06 i 119/09) na lokaciji zahvata nalazi se sljedeći stanišni tip svrstan prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa:

• I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama

Navedeni stanišni tip, I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama prema Prilogu II. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi u RH navedenog Pravilnika ne predstavlja ugroženi i rijetki stanišni tip .

Na užem području oko lokacije zahvata nalaze se sljedeći stanišni tipovi svrstani prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa:

• I21, Mozaici kultiviranih površina • E31, Mješovite hrastove – grabove i čiste grabove šume • A2312, Donji tokovi turbulentnih tokova

Stanišni tip, I21, Mozaici kultiviranih površina, ne predstavlja ugroženi i rijetki stanišni tip. Stanišni tip E31, Mješovite hrastove – grabove i čiste grabove šume nalaze se u Prilogu II.A. navedenog Pravilnika i predstavljaju ugroženi i rijetki stanišni tip značajan za ekološku mrežu Republike Hrvatske. Kriterij uvrštenja na popis nalazi se pod oznakama 9160 i 91LO (osim E.3.1.7.). Prema Prilogu II.B. radi se o ugroženom i rijetkom stanišnom tipu značajnom za ekološku mrežu

Lokacija zahvata


Europske unije NATURA 2000 prisutnom u Republici Hrvatskoj. Prema Prilogu III. Opće mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova navedenog Pravilnika, opće mjere očuvanja su:

• gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; • prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; • u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; • u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; • u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme; • očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; • u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; • u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); • pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi; • uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina; • osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;

2.2.8.2. Podru čja ekološke mreže

Prema Karti ekološke mreže RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode (Prilog 5., List 1.), na lokaciji planiranog zahvata nema podru čja ekološke mreže RH . Prema navedenom izvatku lokacija zahvata u odnosno na područja ekološke mreže nalazi se kako slijedi:

• HR 2001410, Livade uz Bednju III

Nalazi se sjeverno od lokacije planiranog zahvata na udaljenosti od 9 km. Kategorija za ciljnu vrstu (stanišni tip je 1 – međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ. Ciljevi očuvanja su kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), Travljaci beskoljenke (Molinion caeruleae) (6410), Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvilio sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) i Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

• HR 2000371, Vršni dio Ivan čice

Nalazi se sjeverno od lokacije planiranog zahvata na udaljenosti od 10 km. Kategorija za ciljnu vrstu (stanišni tip je 1 – međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ. Ciljevi očuvanja su kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), alpinska strizibuba (Rozalia aplina*), velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii), modra sasa (Pulsatilla vulgaris ssp. grandis), Grundov šumski bijelac (Leptidea morsei), gorski potočar (Cordulegaster heros), danja medonjica (Euplagia quadripunctaria*), Šume velikih nagiba i klanaca Tilio – Acerion (9180*), Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco – Brometalia)(*važni lokaliteti za kaćune, 6210*)

Radi udaljenosti od lokacije podru čja ekološke mreže planirani zahvat ne će imati utjecaj na ciljeve o čuvanja podru čja ekološke mreže.

2.2.8.3. Zaštićena podru čja

Prema karti zaštićenih područja RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode (Prilog 5., List 3.), na lokaciji zahvata nema zašti ćenih podru čja. Najbliža zaštićena područja RH su:

- spomenik prirode – Belina lipa, rijetki primjerak drveća. Nalazi se istočno od lokacije zahvata na udaljenosti od 3,8 km.

- spomenik parkovne arhitekture – Novi Marof, bolnički park. Nalazi se sjeverno od lokacije na udaljenosti od 8,8 km.

- značajni krajobraz ZP Kalnik. Nalazi se istočno od lokacije zahvata na udaljenosti od 9,7 km. - spomenik parkovne arhitekture, Selnica – park oko dvorca. Nalazi se zapadno od lokacije

zahvata na udaljenosti 10,1 km. - posebni rezervat (floristički), Mali Kalnik. Nalazi se istočno od lokacije na udaljenosti 10,5 km.


2.2.9. Infrastrukturni sustavi

Vodoopskrba

Sustav vodoopskrbe Općine planiran važećim Planom je i nadalje aktualan, te se planira njegova postepena realizacija u dijelu koji nije izveden. Izgrađen je dio planirane vodovodne mreže u naselju Butkovec i Krščenovec. Planiran je i transportni cjevovod Novi Marof – Paka, za koji je u tijeku izrada glavnog projekta, kao i za područje naselja Šćepanje i sjevernog dijela naselja Breznički Hum.

Odvodnja

Na području Općine Breznički Hum ne postoji u cijelosti izgrađen sustav javne odvodnje. U nekim manjim dijelovima postoji kanalizacija koja služi za zbrinjavanje oborinskih voda, te skupljanje i odvodnju otpadnih voda iz sabirnih jama. Za područje Varaždinske županije izrađena je Studija zaštite voda (2007. godina) kao koncepcijska osnova za sustavno provođenje zaštite voda, koja obrađuje i definira osnovne koncepcije/rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda svih gradova i općina na području Županije. Prema navedenoj Studiji, odvodnja s područja Općine Breznički Hum planira se kroz odvojene sustave u slivu Lonje.

Elektroopskrba

Način napajanja područja Općine električnom energijom (preko 35(30)/10 kV trafostanice u naselju Vinično sa spojnim dalekovodima), te osnovni koridori i trafostanični objekti niskonaponske mreže, kao i drugi elementi i uvjeti vezani uz elektroopskrbu utvrđeni važećim prostornim planom se ne mijenjaju i uglavnom su u cijelosti realizirani. Realizirana je TS Metal Produkt, TS Wam Produkt i TS Bravarija Vuraić. Planira se povezivanje distributivnih područja „Elektre“ Zagreb i „Elektre“ Varaždin, te je u tom cilju izgrađen i pušten u pogon srednjenaponski kabelski vod između TS Ivančani („Elektra“ Zagreb) i TS Paka („Elektra“ Varaždin).

Plinoopskrba

Obavljena je plinofikacija dijela Općine na način da je plinovod položen uz državnu cestu D3, te u središnjem dijelu naselja Breznički Hum i nastavno u malom dijelu naselja Butkovec. Za ostali dio područja Općine koji nije do sada plinoficiran i nadalje su aktualna rješenja definirana prostorno planskom dokumentacijom.

Otpad

Koncesionar za prikupljanje i odvoz otpada na području Općine Breznički Hum je Eko - flor plus d.o.o. iz Donje Zdenčine, koji je i osigurao lokaciju za odlaganje otada, te je prihvatio obvezu odvoza otpada u županijski/regionalni centar za gospodarenje otpadom kada isti bude izgrađen. Komunalni otpad se prikuplja odvojeno (staklo, papir i ostali otpad) i periodički odvozi, a glomazni otpad se prikuplja i odvozi dva puta godišnje. Unatoč organiziranom sustavu prikupljanja i postupanja s otpadom na području Općine još uvijek egzistira nekoliko nekontroliranih odlagališta otpadom, koja još nisu u potpunosti sanirana. Ta odlagališta je potrebno zatvoriti u skladu s važećim zakonskim odredbama i spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada. Na području Općine isključuje se svaka mogućnost obnavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji imitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili biološki toksičan otpad te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari. Na svojem području Općina planira lokaciju za gradnju građevina za skladištenje, oporabu ili zbrinjavanje komunalnog otpada tj. reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom i reciklažno dvorište za građevni otpad. Lokacija za gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom planira se unutar zone gospodarske djelatnosti – proizvodne s mogućom kombinacijom poslovnih namjena (u sjeveroistočnom dijelu zone) u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u Brezničkom Humu.


3. ZAHVAT

3.1. Točan naziv zahvata i opis obilježja zahvata 3.1.1. Postoje će stanje

3.1.1.1. Objekti

Na lokaciji zahvata, na kč.br. 737/2, k.o. Butkovec, Breznički Hum nalazi se postojeća građevina (strojobravarska radionica) sa pratećim objektima (Grafički prilog 6., List 1).

Postojeća građevina izgrađena je temeljem Građevne dozvole (KLASA: UP/I-361-03/03-01/51, URBROJ: 2186-10-02-03-01, od 29. srpnja 2003.) Ureda državne uprave u Varaždinskoj županije, Pododsjeka za gospodarstvo, prostorno uređenja, graditeljstvo i imovinsko – pravne poslove, Ispostava Novi Marof (Tekstualni prilog 4.)

Uvjerenje za uporabu građevine (KLASA: 361-05/07-01/10, URBROJ: 2186-10-02-07-04 od 28.12.2007.) izdao je Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije, Ispostava Novi Marof (Tekstualni prilog 5.)

Nositelj zahvata dogradio je postojeću poslovnu građevinu u skladu s Lokacijskom dozvolom (KLASA: UP/I-350-05/08-01/21, URBOJ: 2186/1-15/1-08-08, od 25. srpnja 2008.) Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava Novi Marof (Tekstualni prilog 6.) i Rješenjem (KLASA: UP/I-350-05/10-01/07, URBROJ: 2186/1-08-10-02-SB, od 09. kolovoza 2010.) Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Novi Marof kojim se produžuje lokacijska dozvola, te je za isti zahvat izdana Potvrda Glavnog projekta (KLASA: 361-03/12-01/12, URBROJ: 2186/1-08-12-174-SB, od 1. listopada 2012.g.) Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Novi Marof, kojom se utvrđuje da je glavni projekt za rekonstrukciju (dogradnju) postojeće poslovne građevine strojobravarske radionice na građevnoj čestici kč.br. 737/2, k.o. Butkovec izrađen u skladu sa lokacijskim uvjetima (Tekstualni prilog 8.)

Ukupne dimenzije dograđenog dijela postojeće građevine poslovne namjene (dvije nadstrešnice i poslovni prostor) iznose 72 m x 61 m, a visina građevina do vijenca je 7,32 m. Tlocrtna površina svih dijelova poslovne građevine iznosi 7 086,44 m2.

Podovi u proizvodnom dijelu strojobravarske radionice izvedeni su od protukliznog epoksi poda na podlozi od armiranog betona, sa toplinskom izolacijom od polistirena debljine 6 cm, rubno u širini 5 m unutar vanjskih zidova. Svi čelični dijelovi konstrukcije dvokratno su premazani temeljnom bojom, te završno lak bojom. Zidovi dograđenih dijelova izvedeni su iz montažnih fasadnih poliuretanskih termopanela debljine 12 cm. Otvori na građevini zatvoreni su PVC stolarijom i aluminijskom bravarijom ustakljenih izo staklom 4+16+4 mm. Sa vanjske strane otvora postavljene su aluminijske žaluzine kao zaštita od sunca. Krov postojeće građevine izveden je od montažnih poliuretanskih termopanela debljine 12 cm. Krovište ima snjegobrane i žljebove za odvodnju oborinske vode.

Prema navedenim dokumentima, postojeća građevina (strojobravarska radionica) koja se planira rekonstruirati sastavljena je od:

1. Postojeće upravne zgrade sa strojobravarskom radionicom dimenzija 44,7 m x 61 m

2. Postojećeg skladišta 1 dimenzija 35,90 m x 12 m

3. Postojećeg skladišta 2 dimenzija 44,7 m x 9 m

4. Postojeće nadstrešnice 1 dimenzija 12 m x 61 m

5. Postojeće nadstrešnice 2 dimenzija 8,6 m x 61 m

6. Proizvodnog prostora dimenzija 43 m x 61 m

7. Postojeće nadstrešnice 3 dimenzija 37,75 x 8,4 m


Osim postojeće građevine (strojobravarske radionice) na lokaciji zahvata, k.č.br. 737/2, k.o. Butkovec nalazi se sljedeće

• Asfaltirani prilaz i prilazni put

• Parkiralište sa 50 parkirnih mjesta

• Natkriti, ograđeni i zaštićeni prostor – betonirani vodonepropusni plato na kojem se nalaze kontejneri za otpad

• Zatvoreni spremnik za odlaganje otpadnih ulja ispod kojeg je nepropusna tankvana.

U proizvodnom procesu kao infrastrukturni objekti koriste se i niže navedeni objekti, ali oni se nalaze na drugim katastarskim česticama:

• Trafostanica – kč.br. 737/4, k.o. Butkovec

• Bio disk 60 ES

• Separator ulja i masti

Za trafostanicu izdana je Prethodna elektroenergetska suglasnost (PEES, oznake 4/01-11838/08-1386 JK, br. 400106-080068-0011, od 27.02.2008.).

Za Bio disk i separator ulja i masti izrađen je glavni projekt TD 819/02 - "HIDROPROJEKT" d.o.o. Zagreb, od kolovoza 2002., za investitora Općina Breznički Hum i izdana Građevna dozvola (KLASA: UP/I-361-03/03-01/21, URBROJ: 2186-10-02-03-01 od 28. ožujka 2003.) Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, Pododsjeka za gospodarstvo, prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Novi Marof.

3.1.1.2. Manipulativne površine

Unutar lokacije zahvata nalazi se uređen (asfaltiran) prostor za manipulaciju vozilima i parkiralište za potrebe korisnika usluga i zaposleno osoblje (50 parkirališnih mjesta). Postojeći kolni prilaz koji je spojen na državnu cestu D3 širine je 8,00 m, s radijusima skretanja 5,00 m. Isti je izveden sa padom prema parceli, te je izvedena odvodnja oborinskih voda u sustav javne odvodnje.

3.1.1.3. Infrastruktura

Postojeća građevina (strojobravarska radionica) priključena je na javni vodovod, plinsku mrežu, telefonsku mrežu i električnu mrežu.

Građevina je priključena na elektroenergetsku mrežu preko postojećeg priključnog ormara sa korištenjem postojeće priključne snage 400 kW, prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti DP ELEKTRA Zagreb (br. 400106-080068-0011, od 27.02.2008.).

Građevina je priključena na postojeći plinovod PE 63 prema posebnim uvjetima TERMOPLINA d.d. Varaždin (UP/I-350-05/08-01/21, broj: 1761/08, od 18.06.2008.).

Na građevnoj čestici nalazi se vodomjerno okno sa priključkom na javnu vodovodnu mrežu u nadležnosti VARKOM d.d. Varaždin (Broj: 16-3891/2, 19.06.2008.). Za potrebe građevine koristi se taj priključak, prema sljedećem:

- Vodovodni priključak profila PE-HD Ø 100 mm s protupožarnom vodom i vodomjerom Ø 100 mm.

- Vodovodni priključak profila PE-HD Ø 50 mm s sanitarnom vodom i dva vodomjera Ø 5/4".

Na građevnoj čestici postoji vanjska hidrantska mreža sa izvedenih pet nadzemnih hidranta vanjske hidrantske mreže uz koje su postavljeni ormarići sa propisanom opremom za gašenje i pokrivaju prostor u cjelini vodom za gašenje. Međusobna udaljenost hidranata iznosi 70,00 m, a udaljenost od zida građevine je 15 - 20 m. Obzirom na kategoriju građevine, broj prisutnih osoba, tehnologiju i ugrađene materijale i opremu utvrđena je kategorija tehnološkog procesa prema ugroženosti od požara K3 i stupanj otpornosti prema požaru (HRN U.J.1. 240) vatrootpornost III.


3.1.1.4. Odvodnja

Na lokaciji zahvata nalazi se razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Nastaju oborinske vode s krovnih površina, sanitarne otpadne vode i oborinske vode sa radnih, manipulativnih i parkirališnih površina.

Oborinske vode s krovnih površina odvode se direktno na površinu parcele, na način da se ne remeti postojeći režim odvodnje oborinskih voda okolnog terena.

Sanitarne otpadne vode odvode se u sustav javne odvodnje sa bio diskom (60 ES), te se nakon pročišćavanja ispuštaju u prirodni recipijent, potok Kobilnjak.

Oborinske vode sa radnih, manipulativnih i parkirališnih površina odvode se u postojeći sustav javne odvodnje, odnosno postojeći separator ulja i masti, te se nakon pročišćavanja ispuštaju u prirodni recipijent, potok Kobilnjak.

Navedenim uređajima, biodiskom i separatorom ulja i masti upravlja jedinica lokalne samouprave, Općina Breznički Hum.

3.1.1.5. Grijanje, ventilacija i rasvjeta

Poslovni prostori zagrijavaju se pomoću plinskih infragrijalica smještenih ispod stropa građevine. Ventilacija prostorija je prirodnim putem preko prozora odnosno ventilacionih kanala. Rasvjeta je u cjelokupnom prostoru ravnomjerna, prirodna i umjetna - strujom.

3.1.2. Budu će stanje

3.1.2.1. Objekti

Postojeća nadstrešnica 3 dimenzija 37,75 m x 8,4 m prenamijenit će se u zatvoreni proizvodni prostor.

Uz postojeću građevinu (nakon prenamijene navedene nadstrešnice u proizvodni prostor) na zapadu, dogradit će se nadstrešnica tlocrtnih dimenzija 61 m x 6 m.

Na taj način dobivenom proizvodnom prostoru dimenzija 61 m x 43 m + 23,25 m x 8,4 m promijenit će se tehnološki proces proizvodnje, na način da će se razmjestiti postojeći strojevi i uvesti dodatni strojevi potrebi u tehnološkom procesu taljenja, lijevanja i obrade aluminijskih legura.

Samim time će se promijenit i raspored elektrotehničkih i strojarskih instalacija. Promijenit će se mjere zaštite od požara jer će cijeli proizvodni prostor postati jedan požarni sektor.

Nadstrešnica će se izvesti čeličnom konstrukcijom dimenzija 61 m x 6 m. U zabatnim osima izvesti će se čelična fasadna podkonstrukcija. U dijelu konstrukcije između osi A - B izvesti će se lučna krovna rešetka raspona 14,25 m. Nagib krova biti će 3,43°. Završna obloga krova bit će krovni panel. Teren oko građevine će se asfaltirati i opločiti betonskim opločnicima. Sve slobodne neizgrađene površine ozelenit će se autohtonim raslinjem i travnatim površinama u površini najmanje 20 % površine građevne čestice. Sadnja će se provoditi usporedno sa izgradnjom zgrade i neposredno nakon završetka izgradnje. Površina građevne čestice na kojoj se planira rekonstrukcija iznosi 28 975 m2. Visina poslovne građevine u odnosu na kotu zaravnatog terena iznositi će 10,67 m, a do vijenca 8,4 m. Broj etaža biti će jedna – prizemlje. Krovište će biti jednostrešno sa nagibom prema zapadu. Građevna bruto površina planirane nadstrešnice iznosi 366 m2. Tlocrta površina svih dijelova poslovne građevine iznosi 7 086,44 m2. Ukupna tlocrtna površina nakon planiranog zahvata iznositi će 7 452,44 m2. Proračunata je izgrađenost građevne čestice nakon planiranog zahvata koja iznosi 25,72 %.

3.1.2.2. Manipulativne površine

Koristit će se postojeće uređene interne prometnice, tj. pristupni i manipulativni putovi, parkirališni prostor i postojeći kolni prilaz.

3.1.2.3. Infrastruktura

Obzirom na neznatno proširenje građevine kapacitet svih priključaka na komunalnu infrastrukturu (električna energija, plin, voda, i telefon) ostati će isti, prema postojećim uvjetima distributera.


Zbog promjene tehnologije u postojećem proizvodnom prostoru u postojećoj građevini izvesti će elektroinstalacije, instalacije gromobrana, plinske instalacije, instalacije grijanja i ventilacije, te vanjska i unutarnja hidrantska mreža.

Izgradit će se prstenasti vod hidrantske mreže PE Ø 100 mm, radi dobivanja potrebitog pritiska od minimalno 2,50 bar i osiguranja dovoljne količine vode za gašenje požara. Postavit će se unutarnji zidni hidranti priključenjem na vanjski cjevovod, a priključci za unutarnje hidrante bit će promjera ∅ 50 mm. Opskrba vodom za unutarnju hidrantsku mrežu bit će iz javnog vodovoda. Predviđena je postava šest unutarnjih zidnih hidranta uz koje će biti postavljeni ormarići sa propisanom opremom za gašenje, te će pokrivati prostor u cjelini vodom za gašenje. Međusobna udaljenost hidranata iznosit će najviše 35,00 m. Priključni vod unutarnje hidrantske mreže bit će pvc Ø 50 mm, radi dobivanja potrebitog pritiska od minimalno 2,50 bar i osiguranja dovoljne količine vode za gašenje požara. Vatrogasne spojnice kod hidrantske mreže bit će u skladu sa normama grupe HRN Z.C1650, a vatrogasne armature u skladu sa normama HRN Z.C1.020. Za potrebe zaštite od požara postaviti će se i potreban broj vatrogasnih aparata S9.

3.1.2.4. Odvodnja

Planirana je izgradnja taložnice za oborinske vode sa radnih, manipulativnih i parkirališnih površina prije priključenja na sustav javne odvodnje sa separatorom ulja i masti. Ostali dijelovi sustava odvodnje ostati će nepromijenjeni.

Navedeno je u skladu sa izdanim Vodopravnim uvjetima (KLASA: UP/I°-325-06/08-01/1920, URBROJ: 374-21-4-08-2, od 07. srpnja 2008. godine).

3.1.2.5. Grijanje, ventilacija i rasvjeta

Neće biti promjene u odnosu na postojeće stanje.

3.2. Tehnološki proces 3.2.1. Postoje će stanje

3.2.1.1. Obrada metala i metalnih konstrukcija (strojobravarski radovi)

1) Nabava i transport poluproizvoda crne metalurgije

Prema zahtjevima kupaca radi se proračun potreba poluproizvoda crne metalurgije potrebnih za izradu gotovih proizvoda. Interni zahtjev za nabavom prosljeđuje se u centralu Metal Product d.o.o. u Zagreb, koji zahtjev šalju potencijalnim dobavljačima za poluproizvode crne metalurgije. Poluproizvodi se transportiraju kamionima. Metal Product d.o.o. za svoje proizvode koristi standardne kvalitete čeličnih poluproizvoda.

2) Kontrola i prijem poluproizvoda crne metalurgije

Po dopremi poluproizvoda pristupa se vizualnom pregledu poluproizvoda, te vaganju na elektronskoj vagi maksimalnog opterećenja 5 t. U slučaju da nisu ispunjeni uvjeti roba se vraća dobavljaču.

3) Istovar i skladištenje poluproizvoda crne metalurgije

Na lokaciji zahvata nalaze se izrađene police za prihvat poluproizvoda crne metalurgije. Svaki poluproizvod ima označeno mjesto gdje se odlaže. Sam istovar obavlja se viljuškarom maksimalne nosivosti 5 t.

4) Rezanje metala

a) Rezanje na pili

Poluproizvod se pričvršćuje škripcem na pilu za rezanje metala, koja je prethodno podešena graničnikom za rezanje na zadanu dužinu. Prije početka rezanja radnik je dužan pustiti rashladnu emulziju (mješavina ulja i vode) na traku pile. Po završetku pripremnih operacija uključuje se traka pile i može započeti proces rezanja. Rashladna emulzija miješa se u omjeru 1:10. Emulzija ima kružni tok cirkuliranja u pili. Za izradu emulzije koristi se ulje ECOCOOL MK 3.


b) Rezanje na plazmi

Proces rezanja na plazmi započinje izradom nacrta u plazminom programu. Radnik na zahtjev voditelja programa stavlja lim određene dimenzije na plazmu te koristi nacrt koji je dobio od voditelja programa.

5) Operacije na strojevima za plasti čnu deformaciju metala

Na strojevima za plastičnu deformaciju metala obavljaju operacije: odrezivanja, probijanja, plastične deformacije metala, sukladno mogućnostima stroja. Strojevi za plastičnu deformaciju metala pogonjeni su kombinacijom električne energije i komprimiranog zraka, te se prije početka rada radnik mora uvjeriti o postignutoj razini tlaka zraka u stroju. Odgovorna osoba za organizaciju posla određuje alat koji se montira na stroj na kojem će se raditi zadana operacija. Prije početka rada alat se mora učvrstiti na radne plohe stroja te podesiti prema zahtjevu alata kojim se izrađuje proizvod. Nakon svih opisanih operacija radnik može krenuti sa radom.

6) Operacije na škarama za rezanje metala

Škare za rezanje metala koriste se za rezanje u intervalu od 0,5-8 mm. Škare su pogonjene električnom energijom. U slučaju da se režu dugačke trake od metalnog lima koristimo škare. Radnik prije početka mora podesiti graničnike na točnu mjeru prema zahtjevu nacrta. Potom aktivira pričvrščivaće lima za podlogu stroja, nakon što se uvjerio da je lim pričvršćen za podlogu stroja smije početi sa radom.

7) Operacije na strojevima za varenje

a) Strojno zavarivanje (robot)

Ova metoda zavarivanja koristi se za velike serije i kao sastavni dio, odgovorna osoba mora konstruirati prihvat za poluproizvode, a koji je sastavni dio procesa proizvodnje. Prije puštanja robota u rad poluproizvod mora biti postavljen u držače. Radnik mora obaviti te osigurati slijedeće operacije za kvalitetan rad: podignuti sistem kompjutera, pustiti plin, odabrati program traženog proizvoda, pustiti u rad robot te osigurati premaz koji se nanosi na poluproizvod kako se na njega ne bi lijepile kuglice rastaljenog metala prilikom varenja. Kao premaz koristi se METALLOTION PROTEC CE 15L. Za okretanje prihvata (matrice) mora biti osigurana razina komprimiranog zraka. Za zavarivanje na robotu (zavarivanje u struji zaštitnog plina) koristi se plin FERROLINE C18 - kombinacija plinova Ar 82 % i CO2 18 %.

b) Ručno CO2 zavarivanje (MAG)

Ova metoda zavarivanja se najviše koristi u predmetnom pogonu, a primjenjuje se za manje serije proizvoda. Za svaku poziciju mora se osigurati: čisto i uredno mjesto na koje se montira prihvat za poluproizvod koji će se variti, boca CO2 plina, električni aparat, namotaj žice koju se montira na aparat te premaz koji se nanosi na poluproizvod kako se na njega ne bi lijepile kuglice rastaljenog metala prilikom varenja. Kao premaz koristi se METALLOTION PROTEC CE 15L.

c) Ručno (TIG) zavarivanje

Ova metoda koristi se pri zavarivanju nehrđajućih čelika i obojenih materijala, a rjeđe se koristi u predmetnom pogonu. Prije početka rada mora se osigurati: čisto i uredno postolje, boca Argona pod tlakom električni aparat, te Wolframova žicu.

8) Montaža poluproizvoda u gotov proizvod

Navedeni proces obavlja se nakon što su proizvedeni svi dijelovi i kada je na njima napravljena antikorozivna zaštita. Antikorozivna zaštita metala nije sastavni dio djelatnosti Metal Producta d.o.o. već je to usluga koju obavljaju tvrtke koje su specijalizirane za tu djelatnost. Prije same montaže radnik je dužan imati završni nacrt gotovog proizvoda kako bi prema njemu složio sve dijelove u jednu cjelinu.

9) Pakiranje i transport gotovih dijelova

Nakon montaže proizvoda oni se pakiraju. Dimenzionalno veći proizvodi pakiraju se na drvene palete te učvršćuju sa čeličnom trakom. Po potrebi radi sigurnog transporta proizvodi se omotavaju PVC folijom. U slučaju da se radi o proizvodima ili poluproizvodima koji se dorađuju u pogonu Metal


Producta u Zagrebu, oni se pakiraju u metalne kontejnere. Transport gotovih proizvoda obavlja se kamionom koji ima natkriven tovarni prostor.

3.2.2. Budu će stanje

3.2.2.1. Obrada metala i metalnih konstrukcija (strojobravarski radovi)

Tehnološki proces koji se odnosi na obradu metala i metalnih konstrukcija neće se mijenjati.

3.2.2.2. Taljenje, lijevanje i obrada aluminijskih legura

1) Nabava i transport aluminijskih legura za pretaljivanje

Prema zahtjevima kupaca za aluminijskim odljevcima, radi se proračun za potrebama aluminijskih legura. Interni zahtjev za nabavom prosljeđuje se u centralu Metal Producta d.o.o. u Zagreb, koji zahtjev šalju potencijalnim dobavljačima za aluminijsku leguru. Aluminijska legura se transportira zatvorenim kamionima. Koriste se standardne kvalitete aluminijskih legura ili u slučaju potrebe mogu se zatražiti posebni zahtjevi za kemijskim sastavom, a koji su u skladu sa svim svojstvima završnog proizvoda tj. odljevka.

2) Kontrola i prijem aluminijskih legura

Po dopremi legure pristupa se vizualnom pregledu aluminijskih ingota, ispitivanju točnosti kemijskog sastava te vaganju - operacijama koje moraju biti u skladu s Tehničkim uvjetima prijema za aluminijske legure. Legure se važu na elektronskoj vagi maksimalnog opterećenja 5 t, a provjera kemijskog sastava vrši se na spektrometru. U slučaju da nije ispunjen bilo koji od tri navedena uvjeta legura se vraća dobavljaču.

3) Istovar i skladištenje aluminijskih legura

Po utvrđivanju vanjskog izgleda, kemijskog sastava te mase legure pristupa se istovaru električnim viljuškarom te se uvoze u skladište za aluminijsku leguru. Skladište aluminijske legure je zatvoreni, natkriveni prostor s vodonepropusnom podlogom u kojem je posebno označeno mjesto gdje se odlaže pojedina kvaliteta legure.

4) Taljenje aluminijskih legura

Taljenje se izvodi u dvije peći:

a) Taljenje u lončastoj plinskoj peći kapaciteta 150 kg aluminijske taline (interna oznaka PEL 13)

Aluminijski ingoti se transportiraju iz skladišta do peći i vertikalno, ručno slažu u lonac peći, dok je peć hladna. Potom se pali plamenik te se ingoti zagrijavaju do temperature tališta tj. do temperature lijevanja. Obrada taline obavlja se posipavanjem COVERAL GR 2410 u koncentraciji od 0,1 % od volumena aluminija. Nakon COVERAL-a metodom „zvona“ potapa se „tableta“ NITRALA C 19 koja služi za čišćenje taline od nemetalnih uključaka kao što je troska. Nakon što je površina taline ponovno mirna tj. reakcija je završena, također metodom „zvona“ dodaje se tableta SIMODAL 77 za koju također treba pričekati da odreagira, a služi za otplinjavanje taline. Po završetku reakcija mehaničkim putem se skida troska koja je isplivala na površinu rastaljenog aluminija. Kada se dobije zrcalna slika površine rastaljenog aluminija treba se pričekati 5 do 10 minuta prije početka procesa gravitacijskog lijevanja. Lončasta plinska peć služi ujedno i kao peć za održavanje temperature rastaljenog aluminija.

b) Taljenje u koritastoj nagibnoj peći kapaciteta 500 kg aluminijske taline/h (interna oznaka PEL 15)

Aluminijski ingoti se transportiraju iz skladišta te posebno konstruiranim prihvatom za viljuškar dižu na otvor za šaržiranje te puštaju da slobodnim padom padnu na podest koji je u odnosu na dno peći na povišenoj razini. Jedan gorionik je usmjeren na taj podest i trenutno počinje taljenje ingota te se talina slijeva na dno peći. Po završetku šaržiranja, kako bi se čim prije podigla temperatura taline, drugi gorionik zagrijava površinu već istaljenog ingota. Kada se postigne temperatura od 760˚C, talina je spremna za izlijevanje u lonac za prijenos taline do električne peći za održavanje temperature taline.


5) Transport taline, izlijevanje u pe ći za održavanje temperature taline (talina iz koritaste nagibne peći)

Nagibom peći, talina se izlijeva u lonac koji je ozidan vatrostalnom masom i koji ima poseban prihvat za viljuškar, tako da se može rotirati i na taj način izlijevati talinu u peć za održavanje temperature taline. Lonac se predgrijava plinskim gorionikom radi sprječavanja velikog pada temperature prilikom transporta. Prilikom transporta taline svi putevi do peći za održavanje temperature taline moraju biti prohodni i obilježeni jer se talina u najkraćem vremenu mora izliti iz lonca u peć za održavanje temperature taline.

6) Metalurška obrada u pe ćima za održavanje temperature taline (talina iz koritaste nagibne peći)

Prije samog izlijevanja taline iz lonca, električna peć za održavanje temperature taline mora biti predgrijana na temperaturu višu od 550˚C. Kada je postignuta navedena temperatura, pristupa se metalurškoj obradi taline. Obrada se vrši posipavanjem COVERAL GR 2410 u koncentraciji od 0,1 % od volumena aluminija. Nakon COVERAL-a metodom „zvona“ potapa se „tableta“ NITRALA C 19 koja služi za čišćenje taline od nemetalnih uključaka kao što je troska. Nakon što je površina taline ponovno mirna tj. reakcija je završena, također metodom „zvona“ dodaje se tableta SIMODAL 77 za koju također treba pričekati da odreagira, a služi za otplinjavanje taline. Po završetku reakcija, mehaničkim putem se skida troska koja je isplivala na površinu rastaljenog aluminija. Kada se dobije zrcalna slika površine rastaljenog aluminija treba se pričekati 5 do 10 minuta prije početka procesa gravitacijskog lijevanja.

7) Postupak gravitacijskog lijevanja aluminijskih odljevaka

Prije početka procesa gravitacijskog lijevanja potrebno je alat predgrijati na temperaturu oko 150˚C. Postoje dvije opcije zagrijavanja (temperiranja) alata za gravitacijski lijev:

a) Metoda zagrijavanja alata plinskim gorionikom

Alat se predgrijava na temperaturu od 150˚C i kontrolira sa optičkim mjeračem temperature.

b) Metoda zagrijavanja alata uljnim temperiralom

Ovom metodom zagrijavaju se alati većih dimenzija. Zagrijavaju se svi alati za tlačni lijev aluminijskih legura, kao i veći alati za gravitacijski lijev aluminijskih legura. Medij koji se koristi je ulje RENOLIN THERM 320 koje se zagrijava električnim grijačem i koje cirkulira u zatvorenom sistemu grijača povezanih sa alatom. Kada alat dosegne temperaturu od 150˚C nanosi se premaz za gravuru alata koji služi da se odljevak ne zalijepi za gravuru, a kombinacijom premaza postiže se da se pojedini dijelovi alata sporije ili brže hlade. Na lokaciji zahvata koriste se premazi DYCOTE 11 (premaz na bazi grafita) te TERRAPAINT EP 8739 (premaz na bazi kaolina). Oba premaza razrjeđuju se vodom. Radi postizanja optimalnih mehaničkih svojstava odljevaka, pojedini alati se hlade vodom (destilirana voda) u zatvorenom kružnom sustavu vode (sustav se nadopunjuje destiliranom vodom). Nakon postizanja radne temperature alata, na klizne staze jezgri te pokretne dijelove alata nanosi se mast CHEM-TREND ASW-102. Nakon postizanja temperature taline, metalurške obrade taline, temperiranja alata te premazivanja alata može započeti proces gravitacijskog lijevanja.

8) Postupak lijevanja aluminijskih odljevaka metodom visokog tlaka

Na isti način kao na gravitacijskom lijevu tako i na tlačnom lijevu, svaki radnik mora odraditi pripremu vezanu za početak lijevanja. Prilikom izrade prvog odljevka, gravura alata se premazuje mašću CHEM-TREND ASW-102. Također, ovisno o izvedbi preše potrebno je stupnjevito pojačavati tlak na klipu pa tek nakon prvih 7 do 8 odljevaka moguće je lijevati pod punim opterećenjem preše. Bitna razlika u dva navedena načina lijevanja je da se samo kod tlačnog lijevanja nakon svakog ciklusa mora na gravure alata nanositi emulzija vode i ulja. Također, ovisno o izvedbi preše nanošenje (prskanje) može biti automatski i manualno. Omjer ulja u emulziji je 5 %, a ulje koje se koristi je CHEM TREND SAFETY- LUBE 7040.

9) Postupak završne obrade aluminijskih odljevaka


Pod postupkom završne obrade aluminijskih odljevaka podrazumijeva se odvajanje uljevnih sistema, hranitelja, odušnika, ljevačkih srhova od odljevka. Postupak završne obrade odljevaka odvija se u tri koraka: odrezivanje uljevnih sistema i hranitelja, brušenje i sačmarenje.

1. ODREZIVANJE ULJEVNIH SISTEMA I HRANITELJA

a) Odrezivanje uljevnih sistema i hranitelja na tračnoj pili kod odljevaka proizvedenih metodom gravitacijskog lijeva

b) Odstranjivanje uljevnog sistema, odušaka ručno kod odljevaka proizvedenih metodom visokog tlaka

c) Odstranjivanje uljevnog sistema i odušaka strojno (robotom) kod odljevaka koji su proizvedeni metodom lijevanja pod visokim tlakom

2. BRUŠENJE

Odljevci obrađeni bilo kojom od tri navedene metode stavljaju se u metalne kontejnere te se transportiraju na drugi dio završne obrade, brušenje kojim se postiže bolja kvaliteta površine odljevka. Brušenje se izvodi na četiri električne tračne brusilice. Ovom operacijom odstranjuju se viškovi koji su ostali nakon rezanja, ljevački srh i viškovi koji su ostali prilikom ručnog odvajanja uljevnog sistema i odušaka.

3. SAČMARENJE ALUMINIJSKIH ODLJEVAKA

Na lokaciji zahvata koristiti će se dvije sačmarilice:

a) CARLO BANFI protočna sačmarilica gdje se odljevci stavljaju sa jedne strane beskonačne čelične pletene žice i izlaze na drugu stranu. Sačmarilica ima osam turbina koje izbacuju čeličnu sačmu sa gornje i sa donje strane čelično pletene žice tj. odljevka.

b) TYP GG-150 bubljasta sačmarilica gdje se odljevci rotiraju međusobno na gumenoj traci te su na taj način izloženi sačmi i turbini koja se nalazi sa gornje strane odljevaka.

Bilo da se radi na protočnoj ili bubnjastoj sačmarilici prije početka uključiti će se ventilatori koji vuku prašinu kroz filtersko postrojenje prema van. Tada će se uključiti turbine te će pokretna traka i odljevci dolaziti u dodir sa sačmom „ispucanom“ sa rotirajuće turbine. Strujanje zraka pogonjenog ventilatorom je zatvoreni sustav. Prašina iz čistilica usisavati će se ventilatorom kroz metalne cijevi i dolaziti do filterskog postrojenja gdje će se prašina odvajati i čisti zrak ispuštati u atmosferu. Proces sačmarenja daje odljevcima ravnomjeran izgled površine nakon brušenja i odstranjuje se ljevački srh nastao prilikom procesa lijevanja što jako smanjuje vrijeme potrebno za brušenje odljevaka. Po završetku ciklusa radnici će osačmarene odljevke odlagati u čelične kontejnere i skladištiti.

10) Skladištenje gotovih proizvoda

Skladište gotovih proizvoda je zatvoreni, natkriveni prostor sa vodonepropusnom podlogom u kojem su označena mjesta za pojedini proizvod odliven u ljevaonici. Odljevci se skladište u metalnim kontejnerima te se omotaju tankom folijom kako ne bi dolazili u dodir sa prašinom i vlagom iz zraka.

11) Transport gotovih proizvoda

Gotovi proizvodi iz skladišta transportiraju se kamionima zatvorenog tovarnog prostora krajnjem kupcu ili na strojnu obradu, plastificiranje.


3.3. Vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Tablica 3.3.1. Popis i potrošnja sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari

Sirovine, sekundarne sirovine, druge tvari

Opis i karakteristike s posebnim naglašavanjem opasnih tvari

POTROŠNJA t/god Postoje će Budu će

Obrada metala i metalnih konstrukcija (strojobravarski radovi)

Lim čelični 2x1500x3000

poluproizvod koji se koristi za izradu gotovih proizvoda 6,964 **







Plosnati čelik 50x5 poluproizvod koji se koristi za izradu gotovih proizvoda 19,374 **

Plosnati čelik 60x6 poluproizvod koji se koristi za izradu gotovih proizvoda 5,541 **

Profil UNP 80 poluproizvod koji se koristi za izradu gotovih proizvoda 0,08 **

Cijev kvadratna 80x80x4


Cijev kvadratna 80x80x5


ECOCOOL MK 3 rashladna emulzija za pilu 0,01 **

METALLOTION PROTEC CE 15L

premaz koji se nanosi na poluproizvod kako se na njega ne bi lijepile kuglice rastaljenog metala prilikom strojnog zavarivanje (robot)

0,05 **

FERROLINE C18 kombinacija plinova Ar 82% i CO2 18% koji se koristi pri zavarivanju na robotu (zavarivanje u struji zaštitnog plina) – boca 40 l

*** **

ugljikov dioksid - CO2 plin koji se koristi kod ručnog zavarivanja (boca pod tlakom) – boca 40 l *** **

argon - Ar plin koji se koristi kod ručnog zavarivanja (boca pod tlakom) – boca 40 l *** **

Taljenje, lijevanje i obrada aluminijskih legura

aluminijska legura ingoti aluminijske legure određenog kemijskog sastava * 80 - 100 t/g.

DYCOTE 11I premaz za gravuru alata - služi da se odljevak ne zalijepi za gravuru

* 0,025*

TERRAPAINT EP8739 premaz za gravuru alata - služi da se odljevak ne zalijepi za gravuru

CHEM-TREND SAFETY-LUBE 7040

emulzija vode i ulja koja nanosi na gravure alata preša

Chem-Trend ASW-102 mast kojom se premazuju klizne staze jezgri

RENOLIN THERM 320 ulje koje se koristi kao medij u uljnom temperiralu za zagrijavanje alata kod gravitacijskog lijevanja

Coveral GR 2410 posipa se po površini taline kako bi se izdvojila troska

* 0,5* Simodal 77 „tableta“ koja se dodaje u talinu kako bi se izvršilo otplinjavanje taline

Nitral C 19 „tableta“ koja se dodaje u talinu i služi za čišćenje taline od nemetalnih uključaka kao što je troska

Ostalo

Voda javna vodovodna mreža 320 m3 320 m3 Plin zemni plin 108 885 m3/g. * Struja Korištenje trafostanice 8 238 kW *


* Planirana potrošnja ovisiti će direktno o količini potrebnih odljevaka, odnosno o narudžbama kupaca i potrebama tržišta.

** Ne planira se promjena proizvodnje u dijelu koji se odnosi na obradu metala i metalnih konstrukcija (strojobravarski radovi), ali ona će ovisiti o trenutnim potrebama tržištu.

*** Radi se o plinovima za zavarivanje. Njihova potrošnja direktno ovisi o zahtjevima tehnološkog procesa. Boce plina nabavljaju se od tvrtke Messer Croatia Plin.

**** Sigurnosno tehnički listovi svih maziva, ulja, emulzija, „tableta“ i drugih tvari koji se koriste u tehnološkom procesu (STL) nisu priloženi u Elaboratu, ali su dostupni na zahtjev.

3.4. Vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš 3.4.1. Zrak

Tablica 3.4.1. Izvor emisija, onečišćujuće tvari i podaci o emisijama.

Izvor emisije Onečišćuju će tvari

Z1 Ispust iz peći za taljenje PEL 15

oksidi dušika izraženi kao NO2

praškaste tvari

organski spojevi - ukupni ugljik

Z2

Ispust iz peći za taljenje PEL 13

oksidi dušika izraženi kao NO2

praškaste tvari

organski spojevi - ukupni ugljik

Ispust iz peći za održavanje temperature taline PEL 13

dimni broj

ugljikov monoksid

oksidi dušika izraženi kao NO2 Z3 Ispust iz čistilice 1 praškaste tvari Z4 Ispust iz čistilice 2 praškaste tvari

Z5 Ispust sustava uređaja za rezanje ukupne praškaste tvari

3.4.2. Otpad

Tablica 3.4.2. Naziv otpada, ključni broj otpada, fizikalne i kemijske karakteristike otpada i godišnja količina proizvedenog otpada

Naziv otpada Klju čni broj otpada

Fizikalne i kemijske karakteristike otpada

Koli čina proizvedenog otpada (t/g.) SADAŠNJE STANJE BUDUĆE STANJE

plivajuća pjena/šljaka koja

nije navedena pod 10 03 15

10 03 16 krutina Ne nastaje 2,5

miješana ambalaža 15 01 06 krutina 0,5 0,5

ambalaža od papira i kartona 15 01 01 krutina 2 1,8

strugotine i opiljci koji sadrže željezo 12 01 01 krutina 65 45

* Osim navedenih vrsta otpada, tijekom tehnološkog procesa nastajati će i otpadna ulja I i II kategorije,

otpadne emulzije i ambalaža. Za gospodarenje tom vrstom otpada odgovorna je tvrtka FUCHS


MAZIVA d.o.o. iz Samobora s kojom nositelj zahvata ima sklopljen ugovor o prodaji robe (Tekstualni

prilog 9) u kojem je navedeno da će tvrtka FUCHS MAZIVA zbrinjavati navedeni otpad o svom trošku.

3.5. Druge aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata S obzirom na planirani zahvat, druge aktivnosti nisu potrebne.

4. VARIJANTNA RJEŠENJA S obzirom da se na lokaciji zahvata nalazi izgrađeni pogon ne postoje varijantna rješenja.


5. MOGUĆI ZNAČAJNI UTJECAJI

5.1. Sastavnice okoliša 5.1.1. Voda

Postoje će stanje

Na lokaciji zahvata nalazi se razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Nastaju oborinske vode s krovnih površina, sanitarne otpadne vode i oborinske vode sa radnih, manipulativnih i parkirališnih površina.

Oborinske vode s krovnih površina odvode se direktno na površinu parcele, na način da se ne remeti postojeći režim odvodnje oborinskih voda okolnog terena.

Sanitarne otpadne vode odvode se u sustav javne odvodnje sa bio diskom (60 ES), te se nakon pročišćavanja ispuštaju u prirodni recipijent, potok Kobilnjak.

Oborinske vode sa radnih, manipulativnih i parkirališnih površina odvode se u postojeći sustav javne odvodnje, odnosno postojeći separator ulja i masti, te se nakon pročišćavanja ispuštaju u prirodni recipijent, potok Kobilnjak.

Navedenim uređajima, biodiskom i separatorom ulja i masti upravlja jedinica lokalne samouprave, Općina Breznički Hum.

Sve proizvodne površine, kao i manipulativne, radne i parkirališne površine izvedene su vodonepropusno te je na taj način spriječen utjecaj na vode.

Na lokaciji zahvata ne nastaju tehnološke otpadne vode. Ispod svih alata (strojeva i uređaja koji se koriste) nalaze se metalne tankvane kako bi se spriječilo da uslijed eventualno nastalog kvara stroja dođe do otjecanja ulja, masti i emulzija u okolni prostor. U slučaju da dođe do otjecanja iz alata u tankvane, tekućina koja istječe ispumpava se pomoću pumpi u odgovarajući spremnik. Sadržaj spremnika ugovorno odvozi ovlaštena pravna osoba.

Budu će stanje

Tijekom izgradnje nadstrešnice postoji mogućnost onečišćenja podzemnih voda tvarima koje se koriste kod građenja. Najčešći uzrok takvih pojava su nepažnja radnika i kvar strojeva.

Način odvodnje oborinskih voda s krovnih površina i sanitarnih otpadnih voda neće se mijenjati u odnosu na postojeće stanje.

Planirana je izgradnja taložnice za oborinske vode sa radnih, manipulativnih i parkirališnih površina prije priključenja na sustav javne odvodnje sa separatorom ulja i masti. Nakon izgradnje, taložnica će se podvrgnuti kontroli ispravnosti na svojstvo strukturalne stabilnosti, funkcionalnosti i vodonepropusnosti.

Uslijed uvođenja tehnologije taljenja i lijevanja aluminijskih legura, u proizvodni prostor ugraditi će se peći za taljenje i lijevanje i dvije čistilice. Korištenjem navedenih uređaja neće nastajati tehnološke otpadne vode.

Sve navedeno u skladu je sa izdanim Vodopravnim uvjetima (KLASA: UP/I°-325-06/08-01/1920, URBROJ: 374-21-4-08-2, od 07. srpnja 2008. godine). Osim toga, s obzirom na promjene lokacijskih uvjeta, ishoditi će se novi vodopravni uvjeti.

Što se tiče alata (strojeva i uređaja koji će se koristiti), neće biti promjena u odnosu na postojeće stanje, odnosno i u budućem stanju koristiti će se tankvane kako bi se spriječilo da uslijed eventualno nastalog kvara stroja dođe do otjecanja ulja, masti i emulzija u okolni prostor. U slučaju iznenadnog slučaja, kvara ili nekog drugog razloga, obavijestiti će se Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Zaklju čak o utjecaju zahvata na vode:

Navedeno je u skladu sa člancima 56., 59., 63., 64., 70. i 72. Zakona o vodama („Narodne novine“ br.153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).


S obzirom na sve navedeno ne o čekuje se zna čajan negativan utjecaj zahvata na kvalitetu podzemnih i površinskih voda.

5.1.2. Zrak

Postoje će stanje

Grijanje

Poslovni prostori zagrijavaju se pomoću plinskih infragrijalica smještenih ispod stropa građevine. Navedeni uređaji emitiraju minimalne količine onečišćujućih tvari (CO i NOx) te za njih nisu propisana mjerenja ni granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zraku iz nepokretnih izvora prema Uredbi o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 117/12) te Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ br. 117/12).


Prilikom tehnološkog procesa obrade metala i metalnih konstrukcija nastaju čestice prašine (čestice metala) te dimovi zavarivanja koji ne izlaze van iz objekta te su predmet radnog okoliša.

U tehnološkom procesu obrade metala i metalnih konstrukcija, nositelj zahvata koristi sustav uređaja za rezanje, koordinirani stol za plazma rezanje s numeričkim upravljanjem tip OXYCUT 6001.20 P, tvornički broj EXZ 08105 s filterskim uređajem DONALDSON DFPRO8. S obzirom da je uređaj smješten u zatvorenom prostoru, te se otpadni plinovi prije ispusta u zrak obrađuju na filterskom uređaju, nije zabilježen negativan utjecaj na kakvoću zraka.

Budu će stanje

Tijekom građevinskih radova postoji mogućnost onečišćenja zraka. Utjecaj na zrak moguć je od ispušnih plinova radnih strojeva pokretanih dizelskim motorima, međutim on je od neznatnog značenja.

Grijanje

Neće biti promjena u odnosu na postojeće stanje.


Neće biti promjena u odnosu na postojeće stanje.

Taljenje, lijevanje i obrada aluminijskih legura

Utjecaj na zrak tijekom tehnološkog procesa taljenja, lijevanja i obrade aluminijskih legura biti će moguć iz ukupno 4 ispusta onečišćujućih tvari u zrak (nepokretnih izvora):

1. Ispust iz koritaste peći za taljenje aluminijske legure PEL 15 kapaciteta 500 kg taline/h

2. Ispust iz lončaste peći za taljenje aluminijske legure PEL 13 kapaciteta 150 kg taline/h, kada će se koristiti za taljenje i kada će se koristiti za održavanje temperature taline.

3. Ispust iz filtarskog postrojenja čistilice 1

4. Ispust iz filtarskog postrojenja čistilice 2

Utjecaj zahvata na kakvoću zraka moguć je tijekom obrade metala i metalnih konstrukcija (strojobravarski radovi), kao i tijekom taljenja, lijevanja i obrade aluminijskih legura, tj. od dimnih plinova nastalih tijekom rada dvije peći za taljenje te peći za održavanje temperature taline. Budući da će se kao gorivo peći za taljenje koristiti prirodni plin te će se pratiti i podešavati radni parametri gorionika peći, a za peći za održavanje temperature taline gorivo će biti električna energija, utjecaj na kakvoću zraka biti će smanje na najmanju moguću mjeru. Utjecaj će biti moguć i od ispusta iz strojeva za sačmarenje odljevaka, no na navedenim ispustima biti će instalirani uređaji za smanjenje emisija (filteri).

Zaklju čak o utjecaju zahvata na kakvo ću zraka:

Iz svega navedenog može se zaključiti da predmetni zahvat neće imati bitni utjecaj na kakvoću zraka. Navedeno je u skladu sa člancima 8., 17. 18., 21., 37., 100. i 112. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 117/12).


5.1.3. Tlo

Postoje će stanje

Lokacija zahvata nalazi se u Varaždinskoj županiji, na području Općine Breznički Hum, u naselju Breznički Hum, na k.č.br. 737/2, k.o. Butkovec unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene, proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena. Radi se o već izgrađenoj lokaciji, stoga nema utjecaja na tlo.

Budu će stanje

Prilikom građevinskih radova utjecaj na tlo će se očitovati zbog trajnog gubitka tla na lokaciji na kojoj se planira dogradnja nadstrešnice. Radi se o površini dimenzija 61 m x 6 m. Korištenje mehanizacije i radnih strojeva tijekom građevinskih radova može imati negativan utjecaj na tlo, što se može smanjiti korištenjem ispravne mehanizacije, te pridržavanjem propisanih mjera zaštite okoliša. Pravilnim rukovanjem opremom i materijalima na samoj lokaciji zahvata, mogućnost onečišćenja tla tijekom građevinskih radova svedena je na najmanju moguću mjeru.

Tijekom korištenja građevine, nakon rekonstrukcije s obzirom na lokaciju i zahvat ne očekuje se utjecaj na tlo.

5.1.4. Prirodne vrijednosti

Postoje će stanje

Prema Karti staništa RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“ br. 7/06 i 119/09) na lokaciji zahvata nalazi se stanišni tip koji ne predstavlja ugroženi i rijetki stanišni tip. Prema Karti ekološke mreže RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode na lokaciji planiranog zahvata nema područja ekološke mreže RH. Prema karti zaštićenih područja RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode na lokaciji zahvata nema zaštićenih područja. S obzirom na navedeno, ne očekuje se negativan utjecaj na prirodne vrijednosti.

Budu će stanje

Prema Prilogu 3. list 1. Korištenje i namjena površina, Prostornog plana uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12) lokacija zahvata nalazi se unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene, proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena.

Prema Prilogu 3. list 4. Građevinsko područje naselja Breznički Hum i Radešić Prostornog plana uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12) lokacija zahvata nalazi se unutar izgrađene rezervirane zone: proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena.

Prema čl. 2. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu („Narodne novine“ br. 118/09), stavku 2. Ocjena se ne provodi za planove, programe i za zahvate koji su neposredno povezani s upravljanjem područjem ekološke mreže, kao i za zahvate koji se izvode unutar izgrađenog dijela građevinskog područja.

Planirani zahvat nalazi se unutar već izgrađene rezervirane zone za proizvodnu namjenu i smatra se da neće negativno utjecati na prirodne vrijednosti.

Zaklju čak o utjecaju zahvata na prirodne vrijednosti:

Sukladno članku 27. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine” br. 80/13) za zahvate za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštite okoliša određena ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliša, Prethodna ocjena obavlja se u okviru postupka ocjene o potrebi procjene.

5.1.5. Krajobraz

Posljedica planirane rekonstrukcije biti će gubitak dijela pokrova sloja tla i vegetacije. U usporedbi s okolnim površinama to je zanemariva promjena, a s biološko - ekološkog gledišta gubitak nije značajan. Analizom vizualno - oblikovnih elemenata u prostoru, procijenjeno je da zahvat neće


negativno utjecati na postojeće stanje i vizualno - oblikovne značajke prostora koji je definiran kao izdvojeno građevinsko područja izvan naselja, gospodarske namjene.

5.1.6. Georaznolikost

S obzirom na to da je lokacija zahvata velikim dijelom izgrađena, neće biti značajnijih zemljanih radova, a ni sada na lokaciji nema zaštićenih dijelova geološke baštine, te neće biti negativnog utjecaja na nju.

5.2. Opterećenje okoliša 5.2.1. Gospodarenje otpadom

Postoje će stanje

Ključni brojevi otpada koji nastaju tijekom tehnološkog procesa u METAL PRODUCT d.o.o., prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada („Narodne novine“ br. 50/05, 39/09) su:

• 15 01 06 miješana ambalaža • 15 01 01 ambalaža od papira i kartona • 12 01 01 strugotine i opiljci koji sadrže željezo

Navedene vrste otpada sakuplja i odvozi na oporabu, odnosno zbrinjavanje tvrtka Univerzal d.o.o., Varaždin. Osim navedenih vrsta otpada, tijekom tehnološkog procesa nastaju otpadna ulja I i II kategorije, otpadne emulzije i ambalaža. Za gospodarenje tom vrstom otpada odgovorna je tvrtka FUCHS MAZIVA d.o.o. iz Samobora s kojom nositelj zahvata ima sklopljen ugovor o prodaji robe (Tekstualni prilog 9) u kojem je navedeno da će tvrtka FUCHS MAZIVA zbrinjavati navedeni otpad o svom trošku.

Budu će stanje

Za vrijeme građevinskih radova, prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada („Narodne novine“ brojevi 50/05 i 39/09) pretpostavlja se da će nastajati sljedeće vrste otpada:

• 17 01 01 beton • 17 02 02 staklo • 17 02 03 plastika • 17 04 07 miješani metali

Navedeni otpad će se na odgovarajući način odvojeno sakupljati i privremeno skladištiti na mjestu nastanka do predaje ovlaštenoj osobi. Na taj način utjecaj otpada koji će nastajati na lokaciji na njoj neće imati negativnog utjecaja.

U odnosu na postojeće stanje, nastajati će otpad ključnog broja 10 03 16 plivajuća pjena/šljaka koja nije navedena pod 10 03 15, uslijed uvođenja novog tehnološkog procesa proizvodnje. Navedeni otpad sakupljati će i odvoziti na oporabu tvrtka Metal moneta d.o.o., Zagreb s kojim nositelj zahvata ima sklopljen Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji (Tekstualni prilog 10).

Način gospodarenja otpadom u odnosu na postojeće stanje neće se promijeniti. Ukoliko će nastati neka druga vrsta otpada, nositelj zahvata će sklopiti ugovor s ovlaštenom tvrtkom o odvozu, odnosno oporabi/zbrinjavanju navedene vrste otpada.

Podaci o postupanju otpadom čuvati će se najmanje 5 godina, te će se voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu otpada. Nositelj zahvata obveznik je dostave podataka u Registar onečišćavanja okoliša.

Zaklju čak:

Sve navedeno u skladu je sa člancima 11., 44., 45., 47., 54., 57., Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13), člancima 5. i 9. Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 23/14), Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada („Narodne novine“ br. 50/05 i 39/09) i Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ br. 35/08)


S obzirom na prethodno opisani na čin gospodarenja otpadom, pravilnim sakupljanjem i pravilnim skladištenjem ne o čekuje se utjecaj istoga na okoliš.

5.2.3. Buka

Postoje će stanje

Prema Prostornom planu uređenja Općine Breznički Hum, Korištenje i namjena površina („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12), lokacija zahvata nalazi se unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene, Proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena. Prve kuće nalaze se zapadno od lokacije na udaljenosti od 60 m. U postojećem stanju nisu zabilježeni bučni radovi, odnosno povećane vrijednosti razine buke iz postojećeg proizvodnog pogona.

Budu će stanje

Povremena buka na lokaciji zahvata predviđena je radom strojeva i uređaja tijekom građenja. Na gradilištu se može očekivati buka oko 80 dB(A) u neposrednoj blizini izvora, tj. na udaljenosti od 3 m od građevinskog stroja. U slučaju da razina buke bude veća od 80 dB(A) bučni radovi će se prijaviti i vremenski ograničiti.

U zatvoreni proizvodni prostor ugraditi će se peći za taljenje i održavanja temeprature taline i čistilice. Radi se o strojevima koji u svojem radu koriste električnu enegiju i prirodni plin, te se ne smatraju bučnim. Svi eventualno bučni radovi organizirati će se na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, tijekom noći. Zbog navedenog, može se konstatirati da će intenzitet buke biti u granicama propisanim Zakonom o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13 i 153/13) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).

Tablica 5.1. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru iz Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).

Zona buke

Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq u dB(A)

Dan Noć

5. Zona gospodarske namjene

Na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A).

Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

5.2.4. Moguća ekološka nesre ća i rizik njenog nastanka

Do akcidentnih situacija može doći:

• mehaničkih oštećenja, uzrokovanih greškom u materijalu ili greškom u izgradnji • nepridržavanja uputa za rad • nepravilnih postupaka kod istovara i manipulacije opasnim tvarima

U slučaju izbijanja požara moguće je zagađenje zraka zbog oslobađanja plinovitih produkata (CO, CO2, oksidi dušika). U takvim situacijama obično se govori o materijalnim štetama, jer su ekološke posljedice (onečišćenje zraka, toplinska radijacija i slično) prolaznog karaktera.

Mogućnost ekološke nesreće javlja se od korištenja plina. Požar ili eksplozija koja bi mogla nanijeti štetu na lokaciji i izvan područja zahvata ovisi o uzroku nesreće, mjestu nastanka, jačini i opsegu, trenutačnim uvjetima na lokaciji, meteorološkim uvjetima, vremenu dojave i brzini intervencije.


Na lokaciji zahvata koriste se i skladište samo male količine tvari koje u sebi sadrže opasne komponente (razni premazi, ulja, emulzije, tvari za obradu taline). S obzirom na način rukovanja i skladištenja nema mogućnosti njihovog izlijevanja u okoliš.

Procjenjuje se da je tijekom korištenja građevine, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i iskustava zaposlenika, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće svedena na najmanju moguću mjeru.


6. ZAKLJUČAK Nositelj zahvata, METAL PRODUCT d.o.o. iz Zagreba planira u Varaždinskoj županiji, na

području Općine Breznički Hum, u naselju Breznički Hum, na k.č.br. 737/2, k.o. Butkovec, rekonstrukciju postojeće građevine (strojobravarske radionice).

Postojeću građevinu (strojobravarsku radionicu) čine upravna zgrada sa strojobravarskom radionicom, skladišta 1 i 2, nadstrešnice 1, 2 i 3 i proizvodni prostor. Uvjerenje za uporabu postojeće građevine (KLASA: 361-05/07-01/10, URBROJ: 2186-10-02-07-04 od 28.12.2007.) izdao je Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije, Ispostava Novi Marof. Navedena je dograđena u skladu s Potvrdom Glavnog projekta (KLASA: 361-03/12-01/12, URBROJ: 2186/1-08-12-174-SB, od 1. listopada 2012.g.) Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Novi Marof.

Planiranim zahvatom postojeća nadstrešnica 3 prenamijenit će se u zatvoreni proizvodni prostor. Uz postojeću građevinu (nakon prenamijene navedene nadstrešnice u proizvodni prostor), dogradit će se još jedna nadstrešnica. Na taj način dobivenom proizvodnom prostoru promijenit će se tehnološki proces proizvodnje, na način da će se razmjestiti postojeći strojevi i uvesti dodatni strojevi potrebi u tehnološkom procesu taljenja, lijevanja i obrade aluminijskih legura. Tehnološki proces koji se odnosi na obradu metala i metalnih konstrukcija neće se mijenjati u odnosu na postojeće stanje.

Prema Prostornom planu uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12), Korištenje i namjena površina, lokacija zahvata nalazi se unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene, proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena. Prema Uvjetima korištenja, uređenja i zaštite prostora iste prostorno – planske dokumentacije lokacija zahvata nalazi se izvan svih područja posebnih ograničenja u korištenju, izvan svih područja primjene posebnih mjera zaštite i uređenja i izvan svih područja zaštite posebnih vrijednosti i obilježja.

Razlog provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš:

Varaždinska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava Novi Marof, izdala je Zaključak (KLASA: UP/I-350-05/13-01/16, URBROJ: 2186/1-06-2/1-14-3-DH, od 17. siječnja 2014.) kojim se poziva podnositelj zahtjeva, tvrtka Metal Product d.o.o. da je za daljnje vođenje postupka izdavanja lokacijske za promjenu tehnologije u postojećem proizvodnom pogonu dograđene strojobravarske radione za obradu metala i metalnih konstrukcija, s uvođenjem strojeva za tlačno lijevanje metalnih proizvoda, prenamjenu postojeće nadstrešnice u proizvodni prostor dograđene strojobravarske radionice i novu dogradnju nadstrešnice za prostor za pripremu i skladištenje metalnog materijala iz strojobravarske radionice, na kč.br. 737/2, k.o. Butkovec, Breznički Hum bb, Breznički Hum, potrebno dopuniti zahtjev na način da se dostavi ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliša, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, budući da se promjena tehnologije u postojećem proizvodnom pogonu dograđene strojobravarske radionice za obradu metala i metalnih proizvoda nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliša (“Narodne novine” br. 64/08 i 67/09) pod točkom 3.2. Ljevaonice metala.

Obaveze nositelja zahvata temeljem Uredbe o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ br. 08/14)

Sukladno Prilogu I. Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more Uredbe o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ br. 08/14) djelatnost u sadašnjem stanju, kao i nakon planiranog zahvata neće se nalaziti u navedenom popisu, stoga nositelj zahvata nema obaveze prema navedenoj Uredbi. Ishođenje Okolišne dozvole potrebno je sukladno točci 2.5. Prerada obojenih metala, b) taljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući oprabljene proizvode i lijevanje u talionicama obojenih metala, kapaciteta taljenja preko 4 tone na dan za olovo i kadmij ili preko 20 tona na dan za druge metale.

Procijenjeni utjecaji planiranog zahvata na sastavnice okoliša

Lokacija zahvata nalazi se unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene, proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena. Radi se o već izgrađenoj lokaciji, stoga nema utjecaja na tlo.

Na lokaciji zahvata nalazi se razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Sanitarne otpadne vode odvode se u sustav javne odvodnje sa bio diskom (60 ES), te se nakon pročišćavanja ispuštaju u


prirodni recipijent, potok Kobilnjak. Oborinske vode sa radnih, manipulativnih i parkirališnih površina odvode se u postojeći sustav javne odvodnje, odnosno postojeći separator ulja i masti, te se nakon pročišćavanja ispuštaju u prirodni recipijent, potok Kobilnjak. Navedenim upravlja jedinica lokalne samouprave, Općina Breznički Hum. Na lokaciji zahvata ne nastaju tehnološke otpadne vode. Ispod svih alata (strojeva i uređaja koji se koriste) nalaze se metalne tankvane kako bi se spriječilo da uslijed eventualno nastalog kvara stroja dođe do otjecanja ulja, masti i emulzija u okolni prostor. U slučaju da dođe do otjecanja iz alata u tankvane, tekućina koja istječe ispumpava se pomoću pumpi u odgovarajući spremnik. Sadržaj spremnika ugovorno odvozi ovlaštena pravna osoba. Planirana je izgradnja taložnice za oborinske vode sa radnih, manipulativnih i parkirališnih površina prije priključenja na sustav javne odvodnje sa separatorom ulja i masti. Nakon izgradnje, taložnica će se podvrgnuti kontroli ispravnosti na svojstvo strukturalne stabilnosti, funkcionalnosti i vodonepropusnosti. S obzirom na navedeno ne očekuje se značajan negativan utjecaj zahvata na kvalitetu podzemnih i površinskih voda.

Utjecaj zahvata na kakvoću zraka moguć je tijekom obrade metala i metalnih konstrukcija, kao i tijekom taljenja, lijevanja i obrade aluminijskih legura. Budući da će se kao gorivo peći za taljenje koristiti prirodni plin i električna energija te će se pratiti i podešavati radni parametri gorionika peći, a za peći za održavanje temperature taline gorivo će biti električna energija, utjecaj na kakvoću zraka biti će smanjen na najmanju moguću mjeru. Utjecaj će biti moguć i od ispusta iz strojeva za sačmarenje odljevaka, no na navedenim ispustima biti će instalirani uređaji za smanjenje emisija (filteri).

Planirani zahvat nalazi se unutar već izgrađene rezervirane zone za proizvodnu namjenu i smatra se da neće negativno utjecati na prirodne vrijednosti. Osim toga, analizom vizualno - oblikovnih elemenata u prostoru, procijenjeno je da zahvat neće negativno utjecati na postojeće stanje i vizualno - oblikovne značajke prostora koji je definiran kao izdvojeno građevinsko područja izvan naselja, gospodarske namjene.

Opterećenje okoliša

U odnosu na postojeće stanje, povećati će se količina proizvedenog otpada uslijed povećanja proizvodnje. Način gospodarenja otpadom u odnosu na postojeće stanje neće se promijeniti. Podaci o postupanju otpadom čuvati će se najmanje 5 godina, te će se voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu otpada. Nositelj zahvata obveznik je dostave podataka u Registar onečišćavanja okoliša.

Povremena buka na lokaciji zahvata predviđena je radom strojeva i uređaja tijekom građenja. Na gradilištu se može očekivati buka oko 80 dB(A) u neposrednoj blizini izvora, tj. na udaljenosti od 3 m od građevinskog stroja. U slučaju da razina buke bude veća od 80 dB(A) bučni radovi će se prijaviti i vremenski ograničiti. Tijekom korištenja, eventualno bučni radovi organizirati će se na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, tijekom noći. Zbog navedenog, može se konstatirati da će intenzitet buke biti u granicama propisanim Zakonom o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13 i 153/13) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).

Procjenjuje se da je tijekom korištenja objekta, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i iskustava zaposlenika, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće svedena na najmanju moguću mjeru.

Razlozi zbog kojih se smatra da nije potrebno provo đenje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš:

1. Radi se o rekonstrukciji postojeće građevine koja je izgrađena i dograđena u skladu sa lokacijskim uvjetima. Rekonstrukcija obuhvaća građenje nove nadstrešnice, prenamjenu postojeće nadstrešnice u proizvodni prostor i izmjenu tehnologije u postojećem proizvodnom prostoru. Obuhvat zahvata nije takav da bi značajnije negativno utjecao na okoliš. Što se tiče uvođenja tehnologije taljenja, lijevanja i obrade aluminijskih legura, uz pridržavanje zakonske regulative o emisijama onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, neće biti negativnog utjecaja na okoliš.

2. Lokacija zahvata nalazi se unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene, proizvodna s mogućom kombinacijom poslovnih namjena, izvan svih područja


posebnih ograničenja u korištenju, izvan svih područja primjene posebnih mjera zaštite i uređenja i izvan svih područja zaštite posebnih vrijednosti i obilježja. Izdana je Potvrda (KLASA. 350-07/14-101/1, URBROJ: 2186/1-06-2/1-14-2-DH, od 11.03.2014.) Varaždinske županije kojom se potvrđuje da je planirani zahvat u skladu sa Prostornim planom uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 5/02 i 55/12)

3. Prema Karti staništa RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“ br. 7/06 i 119/09) na lokaciji zahvata nalazi stanišni tip koji ne predstavlja ugroženi i rijetki stanišni tip. Prema Karti ekološke mreže RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode na lokaciji planiranog zahvata nema područja ekološke mreže RH. Prema karti zaštićenih područja RH, Državnog zavoda za zaštitu prirode na lokaciji zahvata nema zaštićenih područja.

4. Sukladno Prilogu I. Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more Uredbe o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ br. 08/14) djelatnost u sadašnjem stanju, kao i nakon planiranog zahvata neće se nalaziti u navedenom popisu, stoga nositelj zahvata nema obaveze prema navedenoj Uredbi. Ishođenje Okolišne dozvole potrebno je sukladno točci 2.5. Prerada obojenih metala, b) taljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući oprabljene proizvode i lijevanje u talionicama obojenih metala, kapaciteta taljenja preko 4 tone na dan za olovo i kadmij ili preko 20 tona na dan za druge metale. Usporedbe radi na lokaciji zahvata kapacitet taljenja biti će do 100 tona godišnje, što iznosi 0,27 t na dan. To je 74 puta manje od granične vrijednosti za koju je potrebno ishoditi Okolišnu dozvolu.

5. Osim gradnje taložnice, drugi infrastrukturni sustavi ostati će nepromijenjeni u odnosu na postojeće stanje.


7. IZVORI PODATAKA 7.1. Korišteni zakoni i propisi 1. Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13) 2. Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13) 3. Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13) 4. Zakon o vodama („Narodne novine“ br. 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) 5. Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“ br. 30/09; 55/13 i 153/13) 6. Zakon o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13) 7. Zakon o zaštiti zraka (“Narodne novine” br. 130/11) 8. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (“Narodne novine” br. 07/06 i 119/09) 9. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (“Narodne novine” br. 99/09) 10. Pravilnik o gospodarenju otpadom (“Narodne novine” br. 23/14) 11. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (“Narodne novine” br. 145/04) 12. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13). 13. Pravilnik o registru onečišćenja okoliša (“Narodne novine” br. 35/08) 14. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (“Narodne novine” br. 64/08 i 67/09) 15. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (“Narodne novine” br. 50/05, 39/09) 16. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ br. 117/12) 17. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 117/12) 18. Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/13) 19. Državni plan mjera za slučaj izvanrednog i iznenadnog zagađenja voda („Narodne novine“ broj 05/11) 7.2. Ostali izvori podataka

• Studija izbora potencijalnih lokacija za postavljanje mjernih postaja za ispitivanje kakvoće zraka – I. faza (Eko – monitoring d.o.o., 2005.) • Revizija Studije izbora potencijalnih lokacija za postavljanje mjernih postaja za ispitivanje kakvoće zraka – I. faza (Dvokut – Ecro d.o.o., 2007.) • Regionalni operativni program Varaždinske županije (2006. – 2013.) • Prostorni plan Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 8/00, 29/06 i 16/09 "). • Prostorni plan uređenja Općine Breznički Hum („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/02 i 55/12). • Domac, R. (1994), Mala Flora Hrvatske, Školska knjiga , Zagreb • Franković, M. i ostali (1998), Izvješće o stanju okoliša u RH, DUZPO, Zagreb • Grupa autora (1995/96), Prirodna baština Hrvatske, Buvina, Zagreb • Mayer, D. (1993), Kvaliteta i zaštita podzemnih voda, HDZVM, Zagreb • Radović, J. i ostali (1999), Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, DUZPO, Zagreb • Šilić, Č. (1977) Šumske zeljaste biljke, Svjetlost, Sarajevo • Šilić, Č. (1983) Atlas drveća i grmlja, Svjetlost, Sarajevo • Šugar, I. (1994), Crvena knjiga biljnih vrsta u RH, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb • Wildermuth, H. (1994), Priroda kao zadaća, DUZPO, Zagreb • Krajolik - Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske.


8. PRILOZI ELABORATA

TEKSTUALNI PRILOZI

1. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata.

2. Rješenje (KLASA: UP/I 351-02/13-08/130, URBROJ: 517-06-2-2-2-13-3, od 30. prosinca 2013.) Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kojim se tvrtki Eko-monitoring d.o.o. izdaje suglasnost za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša.

3. Zaključak (KLASA: UP/I-350-05/13-01/16, URBROJ: 2186/1-06-2/1-14-3-DH, od 17. siječnja 2014.) Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenja i graditeljstvo, Ispostava Novi Marof, kojim se poziva podnositelj zahtjeva, tvrtka Metal Product d.o.o. da je za daljnje vođenje postupka izdavanja lokacijske potrebno dopuniti zahtjev na način da se dostavi ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliša, Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

4. Građevna dozvola (KLASA: UP/I-361-03/03-01/51, URBROJ: 2186-10-02-03-01, od 29. srpnja 2003.) Ureda državne uprave u Varaždinskoj županije, Pododsjeka za gospodarstvo, prostorno uređenja, graditeljstvo i imovinsko – pravne poslove, Ispostava Novi Marof, kojim se trgovačkom društvu Metal Product dozvoljava gradnja proizvodne hale.

5. Uvjerenje za uporabu građevine (KLASA: 361-05/07-01/10, URBROJ: 2186-10-02-07-04 od 28.12.2007.), Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije, Ispostava Novi Marof.

6. Lokacijska dozvola (KLASA: UP/I-350-05/08-01/21, URBOJ: 2186/1-15/1-08-08, od 25. srpnja 2008.) Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava Novi Marof, za dogradnju postojeće poslovne građevine strojobravarske radionice.

7. Rješenje (KLASA: UP/I-350-05/10-01/07, URBROJ: 2186/1-08-10-02-SB, od 09. kolovoza 2010.) Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Novi Marof kojim se produžuje lokacijska dozvola za dogradnju postojeće poslovne građevine od 25. srpnja 2008.g.

8. Potvrda Glavnog projekta (KLASA: 361-03/12-01/12, URBROJ: 2186/1-08-12-174-SB, od 1. listopada 2012.g.) Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Novi Marof, kojom se utvrđuje da je glavni projekt za rekonstrukciju (dogradnju) postojeće poslovne građevine strojobravarske radionice – radionica za obradu metala i metalnih konstrukcija na građevnoj čestici kč.br. 737/2, k.o. Butkovec izrađen u skladu sa lokacijskim uvjetima.

9. Ugovor o prodaji robe sklopljen 12. veljače 2014. godine između FUCHS MAZIVA d.o.o.i METAL PRODUCT d.o.o.

10. Ugovor o poslovnoj tehničkoj suradnji između Metal moneta d.o.o. i Metal Product d.o.o., sklopljen 13.05.2013.

11. Rješenje (KLASA: UP/I 51-02/12-008/01, URBROJ: 251-19-22-013-9, od 26. veljače 2013.) Grada Zagreba, Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Sektora za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom.

12. Potvrda o usklađenosti sa prostornim planom (KLASA: 350-07/14-01/1, URBROJ: 2186/1-06-2/1-14-2-DH, od 11. ožujka 2014.) Varaždinske županije Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Ispostava Novi Marof.


GRAFIČKI PRILOZI

Prilog 1 List 1 Topografska karta šire lokacije zahvata 1:100 000 List 2 Topografska karta uže lokacije zahvata 1:25 000 List 3 Ortofoto prikaz uže lokacije zahvata / Prilog 2 List 1 Korištenje i namjena prostora 1:100 000 List 2 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1:100 000 Prilog 3 List 1 Korištenje i namjena površina 1:25 000

List 2 Infrastrukturni sustavi 1: 25 000 List 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1: 25 000 List 4 Građevinsko područje naselja Breznički Hum 1: 5 000

Prilog 4 List 1 Osnovna geološka karta RH 1:100 000 Prilog 5 List 1 Karta ekološke mreže RH 1:100 000 List 2 Karta staništa RH 1:25 000 List 3 Karta zaštićenih područja RH 1:100 000 Prilog 6 List 1 Situacija na posebnoj geodetskoj podlozi 1:1 000

Documents

Elaborat Zastite Okolisa Drvna industrija