1

3. Osnovni elementi regulisanja kretanja vozova Doputenje Prije otpreme voza u odreeni prostorni odsjek, mora se traiti saglasnost susjedne stanice za otpremu voza. Ovo traenje saglasnosti se naziva "doputenje" i potrebno je za utvrivanje zauzetosti ili slobodnosti prostornog odsjeka od strane susjedne stanice. Doputenje se mora traiti od susjedne stanice blagovremeno, tako da se prije polaska ili prolaska voza ve ima doputenje za njihov ulazak u odreeni prostorni odsjek. Po pravilu se doputenje od susjedne stanice ne trai za period dui od 10 minuta prije polaska ili prolaska voza. Ako se predvia da voz nakon dobivanja doputenja nee moi poi ili proi u roku od 10 minuta, onda se o tome obavjetava susjedna stanica sa istovremenim ponitavanjem doputenja. Fonogramski to izgleda ovako: "Ponitava se doputenje za voz broj .............. (prezime otpravnika vozova)". Za otpremu ovog voza se mora ponovo traiti doputenje, jer se ono trai za svaki voz ukljuujui u pruna vozila koja saobraaju kao voz (ne kao manevarski sastav). Postupak traenja doputenja je slijedei: 1. 2. Otpravnik vozova iz otpremne stanice poziva otpravnika vozova susjedne stanice: "Primate li voz broj .................... (prezime otpravnika vozova otpremne stanice)?" Otpravnik vozova iz susjedne stanice odgovara otpravniku vozova otpremne stanice za sluaj da prima voz: "Voz broj .................... primam (prezime otpravnika vozova susjedne stanice)." Otpravnik vozova iz susjedne stanice odgovara otpravniku vozova otpremne stanice za sluaj da ne prima voz: "Neka eka voz broj .................... (prezime otpravnika vozova susjedne stanice)!" Otpravnik vozova iz otpremne stanice za bilo koji od dva mogua sluaja odgovara: "Razumio (prezime otpravnika vozova otpremne stanice)!", a nakon toga postupa sa vozom u skladu sa dobivenim odgovorom.

3.

4.

Prijava Pod prijavom voza se podrazumijeva znak kojim jedna odjavnica obavjetava drugu odjavnicu da je voz uao u odreeni prostorni odsjek. Prijava voza se daje samo na prugama sa saobraajem u odjavnom razmaku. Postupak davanja prijave je slijedei: 1. 2. Odjavniar otpremne odjavnice poziva odjavniara susjedne odjavnice i informie rijeima: "Voz dolazi!" Odjavniar susjedne odjavnice odgovara odjavniaru otpremne odjavnice rijeima: "Razumio!"

2

Bitno je napomenuti da odjavniar otpremne odjavnice moe dati prijavu uzastopnog voza samo ako je prostorni odsjek u koji dati voz treba da ue slobodan i ako je dobio odjavu prethodnog voza od odjavniara iz susjedne odjavnice. Odjava Pod odjavom voza se podrazumijeva davanje obavjetenja jednog slubenog mjesta drugom da je voz kompletan prispio sa zavrnim signalom na kraju voza, te da je prostorni odsjek slobodan za narednu vonju. Dok se ne da odjava za voz koji je izvrio vonju na datom prostornom odsjeku, ne moe se davati doputenje niti otpremati voz iz suprotnog smjera za dati prostorni odsjek. Odjava se daje zavisno od naina organizacije saobraaja. a) Stanini razmak; Kada je voz potpuno prispio u stanicu i kada je ulazni signal za njim postavljen na znak "Stoj", otpravnik vozova obavijetava prethodnu otpremnu stanicu: "Voz broj ................. ovdje (prezime otpravnika vozova)!" Ako je vozno vrijeme proteklo, a odjava nije dobivena, otpravnik vozova otpremne stanice moe pozvati otpravnika vozova susjedne stanice: "Je li voz broj ................ tamo?" Otpravnik vozova susjedne stanice, zavisno od sluaja, potvruje prispjee voza, to se smatra odjavom ili odgovara sa: "Ne, pruga zauzeta!"

b) Odjavni razmak; Kada je voz proao pored prostornog signala i kada postavi signal sa znakom "Stoj", odjavniar poziva susjednu odjavnicu ili stanicu: "Ovdje odjavnica/stanica, voz broj ............... ovdje!"

Jednovremeni ulazak i izlazak vozova u/iz stanice Jednovremeni ulazak i izlazak vozova u/iz stanice je doputen samo ako se putevi vonje ovih vozova meusobno ne sijeku. Ukoliko se ipak putevi vonje ovih vozova meusobno sijeku, onda se mora postupiti na slijedei nain: Kod jednovremenog ulaska dva voza iz istog ili suprotnih smjerova, drugi voz se smije pustiti u stanice tek nakon ulaska prvog voza u stanicu i njegovog zaustavaljanja unutar meika predvienog (ulaznog) kolosjeka. Kod jednovremenog izlaska dva voza u istom smjeru, drugi (uzastopni) voz se smije otpremiti iz stanice tek kada prvi (prethodni) voz oslobodi put vonje (prostorni odsjek) drugom (uzastopnom) vozu. Kod jednovremenog ulaska i izlaska dva voza, voz na izlasku se smije otpremiti iz stanice tek kada je dolazei voz oslobodio odgovarajui izlazni meik, odnosno suprotni voz se smije primiti u stanicu tek kada je dolazei voz oslobodio put vonje.

3

U onim stanicama koje nemaju ulazne signale, a za sluaj potrebe jednovremenog dolaska dva voza, jedan voz se uvijek mora zaustaviti na daljini zaustavnog puta ispred ulazne skretnice, sa davanjem signalnog znaka Stoj (crvena zastavica sa krunim mahanjem osoblja). Prijem voza u stanicu Svakom redovnom i vanrednom vozu se mora Poslovnim redom stanice, unaprijed odrediti i propisati redovni ulazni kolosjek. Brzine vozova preko skretnica ne smiju biti vee od propisanih kod ulaska, izlaska i prolaska voza. Bez obzira na to da li je vonja preko skretnica u pravac ili u skretanje i ukoliko nije propisana manja brzina preko odnosnih skretnica, brzina voza ne smije biti vea od: 10km/h pri ulasku na kolosjeke zauzete drugim vozom ili vozilima, te na glavne kolosjeke, koji su podijeljeni na prostorne odsjeke kada na prvom prostornom odsjeku u pravcu kretanja voza nije obezbjeen put pretravanja od najmanje 50m 20km/h pri ulasku teretnih vozova na glavne kolosjeke, kada im na izlaznoj strani nije obezbjeen put pretravanja

Za svaki ulazak, izlazak i prolazak voza, mora se obezbijediti odgovarajui put vonje voza u stanici. Put vonje predstavlja dio prunog kolosjeka u staninom podruju i put pretravanja. Pri tome se razlikuju: Ulazak voza u stanicu Put vonje kod ulaska voza obuhvata dio prunog kolosjeka od ulaznog signala do prve ulazne skretnice i odreeni stanini kolosjek od prve ulazne skretnice do kolosjenog izlaznog signala ili plus 100m u odnosu na meik izlazne strane ukoliko stanica nema izlaznih kolosjenih signala; Ako stanica nema ulaznih signala, put vonje obuhvata dio prunog kolosjeka na ulaznoj strani u duini propisanog zaustavnog puta do prve ulazne skretnice i odreeni stanini kolosjek vie 100m u odnosu na meik izlazne strane.

Put pretravanja predstavlja dio kolosjeka na izlaznoj strani od kolosjenog izlaznog signala ili meika od 100m i vie. esto se put pretravanja naziva i prostor bezbjednosti. Nakon obezbjeenja puta vonje za ulaz voza u stanicu, na putu pretravanja se ne smiju nalaziti nikakva vozila, vriti druga kretanja vozova ili imati neke druge prepreke. Ukoliko postoje ureaji za osiguranje putnih prijelaza u nivou, koji se nalaze unutar puta pretravanja, onda isti moraju biti u poloaju zabranjenog prijelaza preko pruge. Slino vai i za manevarske operacije. Prolazak voza kroz stanicu Put vonje kod prolaska voza obuhvata dio prunog kolosjeka od ulaznog signala do prve ulazne skretnice u stanicama sa ulaznim signalima, odreeni stanini kolosjek od prve ulazne skretnice do posljednje izlazne skretnice i dio prunog kolosjeka od posljednje izlazne skretnice do signala na izlaznoj strani (ulazni signal za suprotni pravac); Ako stanica nema ulaznih signala, put vonje obuhvata dio prunog kolosjeka na ulaznoj strani u duini propisanog zaustavnog puta do prve ulazne skretnice, odreeni stanini kolosjek do posljednje izlazne skretnice i dio prunog kolosjeka

4

od posljednje izlazne skretnice u duini propisanog zaustavnog puta na izlaznoj strani. Izlazak voza iz stanice U stanicama sa izlaznim signalima se put vonje sastoji od odreenog staninog kolosjeka u duini sa posljednjim vozilom u vozu do posljednje izlazne skretnice i dio prunog kolosjeka od posljednje izlazne skretnice do ulaznog signala na izlaznoj strani; Ako stanica nema izlaznih signala, put vonje obuhvata odreeni stanini kolosjek u duini sa posljednjim vozilom u vozu do posljednje izlazne skretnice i dio prunog kolosjeka od posljednje izlazne skretnice u duini propisanog zaustavnog puta na izlaznoj strani.

Mjere za obezbjeenje puta vonje Obezbjeenje puta vonje obuhvata preduzimanje i izvrenje slijedeih mjera i aktivnosti: Obezbjeenje slobodnosti dijela prunog kolosjeka u staninom podruju za odreeni stanini kolosjek od prve ulazne skretnice do kolosjenog izlaznog signala ili meika na izlaznoj strani (ako nema izlaznih signala) i puta pretravanja; Obezbjeenje slobodnosti kolosjenog prostora izmeu puta vonje i odnosnih zatitnih signala, zatitnih skretnica i iskliznica; Obezbjeenje slobodnosti meika izmeu odreenog i susjednih kolosjeka u stanici, uz duinu od najmanje 15m od meika na susjednim kolosjecima, posebno ako se radi o saobraaju voza sa vangabaritnom poiljkom; Postavljanje i pritvrivanje svih skretnica u stanici na putu vonje u pravilan poloaj, uz njiho pregled prije ulaska, izlaska ili prolaska voza; Postavljanje u odgovarajui poloaj svih skretnica, bonih signala i iskliznica, koje slue za bonu i eonu zatitu voza od drugih moguih kretanja (vozovi ili manevra); Obezbjeenje saobraaja na putnim prijelazima u nivou, koji se nalaze u zoni puta vonje voza, kojim se zabranjuje prelazak preko pruge; Otklanjanje eventualnih prepreka na kolosjeku u putu vonje; Obustavljanje manevrisanja i drugih kretanja vozova ili vozila, koja mogu ugroziti vonju voza, za koga se obezbjeuje put vonje.

Na zauzet ili djelimino neprohodan kolosjek, voz se moe primiti samo u izuzetnim sluajevima, pod uslovom da se na slobodnom ili prohodnom dijelu moe smjestiti unutar meika. Pod zauzetim kolosjekom se podrazumijeva stanini kolosjek: na kome se nalaze vozila ili predmeti, na kome meici na izlaznoj strani nisu slobodni i kada se manevarskim i drugim kretanjima na izlaznoj strani presjeca ili dodiruje put pretravanja.

Pod djelimino neprohodnim kolosjekom, podrazumijeva se kolosjek koji je do izvjesnog mjesta neprohodan zbog oteenja, prekida inske veze, itd.

5

Slobodnost odreenog staninog kolosjeka provjerava otpravnik vozova izlaskom na sami kolosjek, putem skretniara ili putem signalno-sigurnosnih staninih ureaja, kojima se omoguava pouzdana kontrola i upravljanje zauzetou kolosjeka u stanici. Otpremanje voza iz stanice (polazak i prolazak) Otpremanje voza iz stanice i izdavanje adekvatnog nareenja podrazumijeva da su sve aktivnosti u stanici u vezi sa obezbjeenjem puta vonje i ulaska u naredni prostorni odsjek zavrene, te da je naredni prostorni odsjek slobodan. Polazak ili prolazak voza u principu odreuje otpravnik vozova za datu stanicu, osim kod stanica opremljenih APB i telekomandnim ureajima, kod kojih se polazak ili prolazak voza moe dati signalnim znacima bez uea otpravnika vozova. Nareenje ili otprema se moe dati: a) Direktno: b) signalnim lopariem danju, a signalnom svjetiljkom nou usmeno svjetlosnim signalom

Indirektno: optim nalogom i telefonski

Kod direktnog naina otpreme, otpravnik vozova se koristi signalnim sredstvima i znacima, koji su propisani Signalnim Pravilnikom 1. Kod usmene otpreme se nareenje za polazak ili prolazak voza daje vozovoi ili mainovoi ukoliko nema vozovoe ili se isti nalazi na kraju voza. Kod indirektne otpreme voza, optim nalogom (S-52) se daje nareenje za otpremu voza rijeima "Voz br..... sa ............... kolosjeka ima poi u .................. sati i ........... minuta (otpravnik vozova)". Ovaj nalog se uruuje vozovoi, koji u dato vrijeme nareuje mainovoi polazak, vodei rauna o obezbjeenju puta vonje sa postavljanjem izlaznog signala u poloaj za dozvoljenu vonju. Ukoliko se pojavi smetnja oko izlaska voza, vozovoa ili mainovoa pravda u putnom listu (obrazac S-56) razloge zakanjenja, sa dobivenom prethodnom informacijom od staninog osoblja o uzrocima zakanjenja. Indirektna otprema voza telefonom se predvia za slijedee sluajeve: kod naroitih situacija u staninom podruju, koje ne dozvoljavaju direktnu otpremu voza (problemi u otpremnoj grupi kolosjeka, onemogueno zaustavljanje voza u stanici,...) kod situacije jednovremene otpreme dva voza iz stanice u suprotnim smjerovima, ali pri tome se samo jedan voz otprema indirektno a drugi direktno.

6

Otpravnik vozova smije izdati nareenje za otpremu voza, samo ako su ispunjeni uslovi za redovnu i bezbjednu vonju voza. Ti uslovi su slijedei: 1. 2. 3. 4. 5. Voz mora biti propisno sastavljen Izvrena je potpuna ili skraena proba konica. U Putni list (S-56) su uneseni svi potrebni podaci uz potpis autorizovanog osoblja. Izvreno je uruivanje svih potrebnih pismenih naloga voznom osoblju. Na jednokolosjenoj pruzi je prispio u stanicu voz iz suprotnog smjera sa zavrnim signalom. 6. Dobiveno je prethodno doputenje za otpremu voza od susjedne stanice. 7. Da e se otprema izvriti propisanim signalnim znakom. 8. Put vonje je obezbjeen na prethodno opisan nain. 9. Stanino i vozno osoblje je na svojim mjestima. 10. Zavrene su sve potrebne tehniko-komercijalne manipulacije voza. 11. Prostorni odsjek pruga u koji se voz otprema je slobodan. (S-54, crveni nalog za ukrtavanje i S-55, uti nalog za opreznost). Objavljivanje odlaska voza AVIZA Svaki odlazak iz stanice se mora prijaviti prvoj susjednoj stanici. Ako se izmeu stanica nalaze odjavnice, onda se i one obavjetavaju o odlasku voza iz stanice. Ovo objavljivanje se naziva AVIZA i daje se telefonom ili telegrafom odmah po odlasku ili prolasku voza. AVIZA u zavisnosti od sluaja glasi: "Voz br.......... ode/proe R". "Voz br.......... ode/proe u ........... sati i ............ minuta". "Voz br.......... ode/proe prije vremena u ........... sati i ........... minuta". "Voz br.......... e predvidljivo otii/proi u ............ sati i ........... minuta ". Ukoliko je vrijeme vonje izmeu slubenih mjesta krae od 5 minuta, onda se mora izvriti predaviziranje najmanje 5 minuta prije oekivanog polaska ili prolaska voza kroz slubeno mjesto, koje vri aviziranje.

Analiza voza Analiza voza predstavlja izvjetaj, kojim polazna (otpremna) stanica voza obavjetava narednu rasporednu/ranirnu ili krajnju (uputnu) stanicu o odlasku i sastavu voza, te drugim bitnim podacima o kretanju i radu voza. esto se ove analize proslijeuju i meustanicama. Analiza voza se daje meustanicama za sluajeve: prekoraenja duine voza sa naznakom naziva stanice sa prekoraenjem, potrebe tehnikog i/ili komercijalnog zadravanja voza u meustanici, transporta naroitih poiljki, ukljuivo opasne terete, nedostatka odbojnika na zadnjoj strani posljednjih kola u vozu, promjene sastava i vrste garniture putnikog voza,

7

smanjenja SKM-a ili brzine voza zbog uvrtavanja pojedinih kola u voz.

Analiza voza se sastavlja na osnovu teretnice (S-59). Analizu voza redovno sastavlja otpravnik vozova, a izuzetno odreeni pomoni radnik (popisni vozovoa). Analiza voza sadri slijedee elemente: vrstu voza broj voza stvarno vrijeme otpreme iz polazne stanice naziv polazne stanice serijski broj radnih lokomotiva u vozu, nain upotrebe (vua, zaprega, meulokomotiva i potiskivalica), posjedanje lokomotiva i njihov domicil stvarna bruto-masa voza sa duinom voza u osovinama i metrima (950/86/520) sastav voza vozila koju voz uzima u meustanicama nain pratnje voza i domicil vozopratnog osoblja promjena redovnog sastava putnikog voza transport naroite poiljke (voz ili kola) obavijest o stanicama za koje se odnosi prekoraena duina voza i dionice na kojima se voz potiskuje, zapree, ......

Primjeri: Putniki voz: Brzi voz 1669 u 5.40 iz Sarajeva P., lokomotiva 441552 Rajlovac, sastav 700/63/430 redovno vie 5 Lae putniki automobili za Ploe, osoblje 1/3 Sarajevo. Teretni voz: Brzi voz 81100 u 3.50 iz Sarajevo T., sa prekoraenom duinom za stanice Alipain Most, Ovari i Grad, lokomotiva 441552 Rajlovac i lokomotiva potisak 441560 Rajlovac, sastav 1150/100/650, 35 Gs voe i 15 Gs ivo, pojenje i hranjenje u Mostaru, bez.

4. Regulisanje kretanja suprotnih vozova Najsloenija situacija regulisanja kretanja kod sastajanja vozova je ukrtavanje. Ukrtavanje predvieno redom vonje se naziva redovno ukrtavanje, a stanica u kojoj je ono predvieno stanica redovnog ukrtavanja. Ako se ukrtavanje nee izvriti u stanici redovnog ukrtavanja, isto se mora premijestiti u neku drugu stanicu. Situacija ovakvog ukrtavanja se naziva premjeteno ukrtavanje. U sluaju da se vozovi zbog kanjenja ili otpreme moraju ukrstiti prije predvienog vremena i pri tome ukrtavanje nije predvieno Redom vonje, mora se odrediti stanica za takvo ukrtavanje. Data situacija se u ovom sluaju naziva odreeno ukrtavanje.

8

Premjetanje i odreivanje ukrtavanja se vri sporazumno izmeu zainteresovanih stanica. Ovakav sporazum postaje punovaan tek kada se na propisani nain utvrdi. To su utvrena ukrtavanja, a stanica je stanica utvrenog ukrtavanja. Voz koji se otprema iz stanice koja trai redovno ili utvreno ukrtavanje prema stanici ukrtavanja je ukrsni voz, a drugi voz iz suprotnog smjera suprotni voz. Postupak premjetanja i utvrivanja ukrtavanja Stanice opremljene sa odgovarajuim komunikacionim ureajima (telefon sa registrofonom i/ili telegraf) redovno utvruju postupak ukrtavanja na slijedei nain: 1. Stanica koja nudi ukrtavanje (premjeta ili odreuje) drugoj stranici obraa se rijeima "Voz broj .............. (ukrsni) ukrstie se sa vozom broj .............. (suprotni) u ................... (kompletan naziv stanice) (otpravnik vozova). " 2. Stanica koja prihvata ukrtavanje, odgovara slijedeim rijeima "Voz broj ............... (ukrsni) ukrstie se sa vozom broj ................... (suprotni) u ...................... (kompletan naziv stanice), sporazuman (otpravnik vozova)." Nakon rijei sporazuman, mogu se izdati saoptenja o ulasku jednog ili oba voza ogranienom brzinom, nareenje o zaustavljanju voza itd. Po pravilu, telegram pristanka o utvrivanju ukrtavanja u sopstvenoj stanici, mora upisati i potpisati otpravnik vozova lino, bez ikakvih skraenica. Ako su stanice opremljene sa telefonom bez registrofona i bez telegrafa ili su registrofon odnosno telegraf u kvaru, ukrtavanje se mora utvrditi uz prisustvo svjedoka. Svjedoke u tom sluaju poziva stanica koja prima ukrtavanje. Ako stanice nisu opremljene sa telefonom, registrofonom i telegrafom ili su sva navedena sredstva u kvaru, nije dozvoljeno vriti premjetanje i odreivanje ukrtavanja. Utvrivanje ukrtavanja je dozvoljeno samo kod pouzdanog sporazumijevanja izmeu stanica. U tom sluaju je dozvoljeno samo redovno ukrtavanje, propisano Redom vonje, s tim da se ukrsni voz mora bezuslovno zadrati u stanici redovnog ukrtavanja dok suprotni voz ne prispije u stanicu.