RAZVOJ ENERGETIKE U RHUZ KORIŠTENJE EU

FONDOVA

IVAN VRDOLJAKpredsjednik Središnjeg odbora HNS-a

VIZIJA

Energetska neovisnost Republike Hrvatske mora biti ostvarena u najkraćem mogućem roku, a mora biti utemeljena na vlastitim energetskim potencijalima s posebnim naglaskom na obnovljive izvore.

Voda Vatra Vjetar Zemlja

SADRŽAJ

• RH zalihe energenata - nafta i plin• Geotermalna energija• Termoelektrane• Vjetroelektrane• Biomasa• Solarni kapaciteti• Nuklearna elektrana Krško• Hidroenergija – konvencionalna• Hidroenergija - nekonvencionalma

Zemlja

RH ZALIHENAFTA I PLIN

• Nafta– PRETPOSTAVLJENE REZERVE U 2008. 73 MIL.

BARELA, UZ DNEVNU POTROŠNJU OD 22000 BARELA/DAN

• Plin– PRETPOSTAVLJENE REZERVE U 2008. 36 MILIJARDI

KUBNIH METARA, UZ GODIŠNJU PROIZVODNJU OD 2,4 MILIJARDE KUBNIH METARA

TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN• Problem u ovom dijelu menadžmenta

HRVATSKIM ENERGETSKIM POTENCIJALOM je još uvijek neprihvatljiva naknada za eksploataciju mineralnih sirovina prema uredbi: “UREDBA O NOVČANOJ NAKNADI ZA KONCESIJU ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA” od 25. ožujka 2011. godine.

TRENUTNO STANJENAFTA I PLIN• Novčana naknada dijeli se na fiksni i varijabilni

dio naknade.• Fiksni dio iznosi 4, 5 i 6000 kn/ha površine

bušotinskih radnih prostora eksploatacijskog polja godišnje.

• Varijabilni dio iznosi 5% za eksploatacijska polja odobrena do 31.12.2009. i 10% za eksploatacijska polja odobrena nakon tog datuma.NEPRIH

VATLJIVO

TRENUTNO STANJENAFTA I PLIN• Prihode od eksploatacije prirodnog plina u

hrvatskoj trebalo bi povećati.• EU praksa:

– U Nizozemskoj se osim naknade za eksploataciju obračunava tzv. vladina kvota (dionice kojima raspolaže država), i dodatni porezi i porez na dionice. Uključujući standardne korporativne poreze ukupni prihod od eksploatacije velikih plinskih polja iznosi i do 83% od ostvarene dobiti.

TRENUTNO STANJENAFTA I PLIN• EU praksa:

– U Velikoj Britaniji je slična situacija s razlikom što ovdje nema kompanija s državnim udjelom već se prihod države ostvaruje samo putem poreza. Prihod države kreće se na razini od 50%, a za velika polja i do 75%.

– Kraljevina Norveška raspolaže s određenim udjelom u koncesiji raspoloživih rezervi u korist države. Osim toga država ima i udio u dionicama pojedinih koncesionara te na taj način udio u dobiti. Na taj način Norveška osigurava vrlo visoki prihod od eksploatacije plina u korist države.

TRENUTNO STANJENAFTA I PLIN• EU praksa:

– U Njemačkoj se ukupni prihod države od eksploatacije plina (korporativni i onaj vezan za naknadu za eksploataciju plina) kreće na razini oko 50%.

– Austrija raspolaže sa skromnim rezervama plina i proizvodnja se obavlja na relativno malim eksploatacijskim poljima. ukupni prihod države sastoji se od uobičajenih poreza na dobit (korporativni porez) i naknade za eksploataciju koja se kreće na razini od 11-13%. Osim toga država ima udio od gotovo 32% u OMV-u.

TRENUTNO STANJENAFTA I PLIN• Potrebno je razmotriti i porez na spaljivanje

plina na offshore objektima.• Spaljivanjem plina značajno se povećava

Hrvatski CO2 footprint, i riskiramo plaćanje penala.

• Norveška praksa je da se spaljivanje plina na offshore objektima oporezuje s 0,72 NOK po m3.

GEOTERMALNA ENERGIJA

• Geotermalna energija trenutno se ne koristi u Republici Hrvatskoj za generiranje Električne Energije.

• World Energy Council Hrvatski geotermalni potencijal označava kao značajan.

• Iako je korištenje ovog prirodnog resursa u porastu još uvijek je jako malo.

• Broj tvrki koje se bave korištenjem ovog resursa je mali, a nema ni ulaganja u R&D.

TERMOELEKTRANEu RH

• TE Sisak – kapacitet 420 MW, lož ulje ili plin• TE Rijeka – kapacitet 320 MW, lož ulje.• TE Plomin – kapacitet 330 MW, ugljen.• KTE Jertovec – kapacitet 88 MW, prirodni plin• TE-TO Zagreb – kapacitet 440 MW, lož ulje, plin• TE-TO Osijek – kapacitet 89 MW, lož ulje, plin• EL-TO Zagreb – kapacitet 89 MW, lož ulje, plin

Pitanja

1. Vijest dana je da se opet povećala emisija CO2 – kako u tom kontekstu gledamo izgradnju Plomina 3 na ugljen?

2. Podavi nas Riječane ova naftarica u Urinju – kada će konverzija na plin ?

3. Energija nije samo proizvodnja nego i potrošnje – npr. energetska učinkovitost objekata - koji su planovi ?

Vjetar

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE• 424 REGISTRIRANA 6820,77 MW• 17 U FUNKCIJI 101,62 MWhttp://oie-aplikacije.mingorp.hr/

InteraktivnaKarta

VJETROELEKTRANE• U Hrvatskoj je trenutno, prema Registru OIEKPP-a (Registar

projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača)  instalirano oko 87 MW iz vjetroelektrana kojih je trenutno pet.

• Iako je u planu izgradnja 141 postrojenja s ukupnom snagom od 6.562,61 MW, u nas je, na žalost, dug i trnovit put od ideje do realizacije. Od planiranih postrojenja 5% ih je planirano u kontinentalnoj Hrvatskoj dok je ostatak planiran u priobalju.

• Tri najveća planirana vjetroparka smještena su u navedenoj regiji, prvi s planiranih 260 MW nalazi se u Ličko-Senjskoj županiji, drugi s 200 MW nalazi se u Zadarskoj županiji dok se treći planirani i najveći vjetropark treba graditi u Šibensko-Kninskoj županiji kapaciteta 192 MW.

VJETROELEKTRANE• Stopiranje projekata (primjer: splitska tvrtka SEM 1986

d.d. namjerava uložiti 20 mil Eura u gradnju 14 vjetroturbina na lokaciji Kom-Orjak-Greda, predio Kostanje Blato na Cetini, tridesetak kilometara sjeverozapadno od Omiša. Ta je lokacija ucrtana za vjetroelektranu i u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, čija ga je Skupština usvojila uz prethodno ishođene suglasnosti šest ministarstava i njihovih uprava. Potencijal vjetroelektrane zaustavilo je Savjetodavno stručno povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš, i to ponajviše zbog krajobraznih vrijednosti! )

NEPRIHVATLJIV

O

VJETROELEKTRANE

• 60 MW instaliranih kapaciteta u RH do kraja 2008.• Generirano 40 GWh/god• Područje proizvodnje: otoci, zagora, priobalje, morska

površinaPOTENCIJAL:- u RH ima stotinjak lokacija za VE- nije prepoznata prilika u vjetroenergiji- HR ima priliku postati referenca u industiji vjetroenergije u

regiji- Nedostatak industrijske politike

BIOMASA

• Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN, broj 130/09), usvojena u listopadu 2009. godine, predstavlja temeljni i krovni dokument kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvoj Hrvatske za razdoblje do 2020. godine.

• Strategijom je postavljen cilj da se u 2010. godini upotrebljava oko 15 PJ energije iz biomase, a u 2020. godini oko 26 PJ. Dio te biomase upotrebljavat će se u elektranama na biomasu ukupne snage od oko 85 MW u 2020. godini. Radi povećanja energetske učinkovitosti prednost će imati postrojenja s proizvodnjom električne i toplinske energije u zajedničkom procesu.

BIOMASA• Bogati šumski fond u Republici Hrvatskoj nedovoljno je

iskorišten u smislu potpunog korištenja drvne biomase, te su među gospodarstvenicima aktualizirana razmišljanja o pogonima za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija).

• proizvodnji električne energije posredstvom toplinske energije dobivene iz drvne sječke, pri čemu nastaje višak topline koji se radi ostvarivanja energetske učinkovitosti ne gubi u okolnom prostoru, već se koristi u sušari drvne sječke koja se dovozi na lokaciju i suši na potrebnu vlažnost radi proizvodnje drvenog peleta;

• proizvodnji drvenog peleta koji se plasirana tržište kao energent s nultom stopom emisije CO2.

BIOMASA

Pitanja

1. Kako koristiti fondove EU za naše potrebe?2. Kako ćemo se povezati sa našim susjedima u

kontekstu izgradnje održivog energetskog sustava (vjetroelektrane na obali - hidroelektrane u BiH) ?

3. Biomasa - zašto se malo koriste obnovljivi izvori za grijanje (primjer peleti) - što je sa poticajima?

Vatra

SOLARNI KAPACITETI

• Stanje na kraju 2008 godine:– 0,1 MW instalirane snage. (za primjer uzmimo

činjenicu da se na krov okrenut na jug u Rijeci od 60 m2 površine može instalirati kapacitet od 5 kW, a to znači da na takvih 20 krovova imamo još jedan hrvatski kapacitet).

– Za usporedbu Slovenija u istoj godini imala je 0,7 MW, Mađarska 0,5 MW, Rumunjska 0,5 MW, Italija 431,6 MW, Norveška 8,3 MW što je 83 puta više.

SOLARNI KAPACITETI

• Teoretski u RH moguće je s jednog kW instaliranih fotonaponskih ćelija generirati od 950 do 1450 kWh godišnje.

• Otkupna cijena za takav sistem iznosi 3,40 kn/kWh.• Za sistem od 5kW u Rijeci krov okrenut na jug

investicija je oko 150 000 kn, godišnji povrat je 17 730 kn.

• U periodu od 12 godina može se očekivati povrat uloženih sredstava.

SOLARNI KAPACITETI• Enormni neiskorišteni potencijal podmirivanja energetskih potreba

uz minimalan utjecaj na globalno zagrijavanje• Energija Sunca osnovni je pokretač svih

klimatskih i životnih ciklusa na Zemlji

• POTENCIJAL:- Dalmacija 1600 kWh/m²- Slavonija i Baranja 1100 do 1300 kWh/m²- Postojeće stanje neodrživo:MINGROP – HEP ODS - HERA - HROTE - Max. 30 dana, sve dokumenti na jednom mjestu- Tarifni sustav redefinirati

SOLARNI KAPACITETI• Vrijeme prije lokalnih izbora 2009.• Vodi se agresivna medijska kampanja o 140 mil. Eura

vrijednom projektu na području općine Promine. Šibensko-Kninska Županija.

• Projekt je trebao generirati prve “ZELENE” kilovate početkom 2011.

• Do danas ništa... Osim što se počinje opet pisati o velikim projetima na području Šibensko-Kninske Županije.

• Aktualne su općine Promine i Miljevačkog doca.NEPRIHVATLJIV

O

NUKLEARNA ELEKTRANAKRŠKO• Nuklearna elektrana Krško u kojoj RH ima udio

50% ima kapacitet od 696 MW. Dozvola rada do 2023. Postoji opcija za produženje na još 20 godina. Slovenska strana razmatrala gradnju još jednog reaktora od 1000 MW.

Pitanja

1. Nuklearna energija – da/ne - ako da zašto, ako ne zašto

2. Odlagalište otpada i razgradnja nuklearke - koji su planovi ?

3. Njemačka ulaže 400 milijardi € u solarne elektrane u Africi – gdje smo tu mi ?

Voda

HIDROENERGIJA

• Teoretski kapacitet RH je 20 TWh/god• Ekonomski isplativo 11 TWh/god.• Trenutno imamo instaliranih kapaciteta 2075

MW koji generiraju 5,6 TWh/god.• Dakle imamo iskorišteno oko 50% kapaciteta.• Ovdje govorimo o većim hidroelektranama

koje bi predstavljale kapitalne projekte.

HIDROENERGIJA• Kada se govori o malim hidroelektranama

situacija je puno gora.• Ekonomski isplativih kapaciteta imamo 220

GWh/god, a generirano 66 GWh/god. – 30%.• Jedan od razloga je i inertnost državne uprave i

indirektno sprječavanje ulaganja malih investitora.

• Slična situacija je i kod ostalih obnovljivih izvora.

Pitanja

1. Male hidroelektrane - veća korist ili šteta ?2. Alternativno korištenje mora - toplinske

pumpe i sl. ?3. Koje su opcije za zapošljavanje SME i obrtnika

u kontekstu zelene energije?

A ENERGETSKA EFIKASNOST …

ENERGETSKA EFIKASNOST

• široki opseg djelatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u promatranom objektu, što rezultira smanjenjem emisije CO2 uz nepromijenjenu toplinsku, svjetlosnu i drugu udobnost njezinih stanara

• apsolutni prioritet svih aktivnosti u području energetike i gradnje u Europskoj uniji

ENERGETSKA EFIKASNOST

• Stanje u Hrvatskoj::• Nema sustava poticaja gradnje i rekonstrukcije

energetski efikasnih stambenih objekata.• Ozbiljna primjena OIE i EE u zgradama je

blokirana birokratskim preprekama. • ZUKE – upitna provedivost; u izmjenama

ENERGETSKA EFIKASNOST• Potrebno: razviti transparentan, jasan i jednostavan sustav poticaja gradnje

energetski efikasnih objekata, naročito u segmentu javnih i stambenih objekata, prenoseći dobra iskustva i metodologije iz EU, s naglaskom na:

obavezu gradnje isključivo energetski učinkovitih javnih objekata u državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica lokalne samouprave;

pravedan sistem poticanja energetski učinkovitih javnih objekata u vlasništvu lokalne samouprave putem FZOEU;

poticanje gradnje EE kuća i stanova energetski boljih od propisanih uvjeta u Hrvatskoj te povećanje zahtjeva za energetsku efikasnost objekata.

MODELI FINANCIRANJA

RH - HBOR i FZOEU• Hrvatska banka za obnovu i razvoj i Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost potpisali suradnju u travnju 2004. s ciljem poticanja zaštite okoliša, EE i OIE

• Min vrijednost projekta 100 000 Kn, maksimuma nema• JLRS financiraju 50 % predračunske vrijednosti bez PDV-a• Sa 30% od toga mogu se financirati i trajna obrtna sredstva• Poček 2 godine, max rok otplate 12 godina (infrastruktura 5 g

počeka i 15 g kredita)

• Natječaji Eneretska učinkovitost– povećanje EE i poticanje korištenja OIE– poticanje održive gradnje– poticanje čistije transporta– Promicanje obrazovanja u području EE i OIE

ESCO princip• ESCO = Energy service company,

win-win!

• U Hrvatskoj još nisu regulirani svi propisi za ESCO tvrtke, za sada djeluje samo HEP ESCO

• Tri banke trenutno nude zelene kredite koje JLRS mogu iskoristiti za ESCO princip uštede – ZABA, ERSTE, PBZ

• JLRS mogu same sebi služiti kao ESCO tvrtke – Prepoznati isplativost ulaganja u EE projekte vlastitim znanjima i lokalnim sredstvima!

• Paziti da ugovoreno jamstvo bude obzirom na uštedu u jedinici energije, a ne u ušteđenom novcu!

EU - FP7Tip sredstava?Najčešće do 75% nepovratnom

donacijom, od toga 30% može ići na aktivnosti vezane uz radove i opremu, ostalo istraživanja, edukacija, promocija i sl.

Što se financira?Najčešće prilagodba postojećih E

sustava – www.fp7.hr

Problemi/prilike?Za struku i obrazovanje

Tko?Suradnja/ideje/ljudi/kapacitetiE i okoliš

Do kada?1.2007. – kraj 2013.

Vremenski okvir?1,5-3 godine

Budget?2/3 od 50,5 milijardi za Suradnju

Partneri?Min. 3 partnera iz različitih

zemalja

EU -CIP

• CIP = Competitiveness and Innovation Framework Programme

• 2007. – 2013.• 3,6 milijardi Eura• Od toga 700 milijuna za IEE• IEE= intellient Energy Europe• Koordinira MINGORP, mogu sudjelovati zemlje EU,

EFTAe i RH – 3 partnera iz različitih zemalja• Budget – okvirno 200 000 do nekoliko milijuna €• Najveća konkurencija

EU IPA• IPA = Instrument for Pre-Accession Assistance, do

ulaska u EU• 11,5 milijardi Eura za period 2007. – kraj 2013.• Zamjenjue PHARE, CARDS, ISPA, SAPARD• Komponente:

– IPA I - jačanje kapaciteta i izgradnja institucija– IPA II -  prekogranična suradnja (IPA CBC)– IPA III - regionalni razvoj

– III a - Promet– III b - Okoliš– III c - Regionalna konkurentnost

– IPA IV - razvoj ljudskih potencijala– IPA V - ruralni razvoj

• IPA CBC – prekogranična suradnja

EU-STRUKTURNI FONDOVI• Strukturni i kohezijski fondovi

– >1/3 ukupnog EU proračuna za regionalni razvoj te gospodarsku i socijalnu koheziju

– Energetika među 13 glavnih područja

• Operativni program Okoliš i energetika (OPOE) programski dokument za apsorbiranje EU fondova i

provedbu kohezijske politike u sektoru okolišaRepublika Hrvatska predlaže korištenje Strukturnih

Fondova Europske unije (SF), Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), kako bi sufinancirala OPOE.

ZAKLJUČNO

• NEPRIHVATLJIVO JE MALA KOLIČINA PRIHODA KOJE OSTVARUJE REPUBLIKA HRVATSKA KAO I JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE OD EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA.

• POTREBNO JE FORMIRATI I JAVNO OBZNANITI STAV O POTENCIJALNOJ IZGRADNJI NOVIH NUKLEARNIH REAKTORA KOD NAS, ALI I U SUSJEDSTVU.

ZAKLJUČNO• IAKO TRENUTNO EKONOMSKI ISPLATLJIVIJE

TERMOELEKTRANE ĆE KAO VELIKI GENERATORI CO2 U BUDUĆNOSTI BITI GENERATORI VELIKIH TROŠKOVA ZA DRŽAVU UKOLIKO SE NE OSMISLI NAČIN UNUTARNJE NAPLATE EMISIJA. ENERGETIKA ČINI 75% EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA U RH.

• KONVERZIJA TE-RIJEKA ZA PLINSKI ENERGENT NE SAMO DA SMANJUJE EMISIJU CO2 I ZAGAĐENJE, NEGO I POVEĆAVA ENERGETSKU NEOVISNOST RH BUDUĆI DA SE OSLANJA NA DOMAĆI ENERGENT.

ZAKLJUČNO

• HRVATSKI HIDROENERGETSKI POTENCIJAL JE ZNAČAJAN. POTREBNO JE INVESTIRATI U IZGRADNJU NOVIH KAPACITETA.

• ISKORIŠTAVANJE HIDROENERGETSKIH POTENCIJALA PITANJE JE OD DRŽAVNOG INTERESA I PROJEKTI MORAJU BITI TRANSPARENTNO PRĆENI OD STRANE JAVNOSTI.

ZAKLJUČNO

• “Hrvatska se Energetskom strategijom u potpunosti opredjeljuje za iskorištavanje OIE u skladu s načelima održivog razvoja.” MEĐUTIM PRAKTIČNO SITUACIJA JE TOLIKO KOMPLICIRANA DA SE DOSLOVNO STOPIRA 407 OD 424 PRIJAVLJENA PROJEKTA.

• JASNO JE DA HEP NEMA NOVACA ZA IZGRADNJU I OBNOVU OPSKRBNE MREŽE KADA POLOVICU SVOJE DOBITI MORA UPLAĆIVATI U PRORAČUN.

ZAKLJUČNO

• NEPRIHVATLJIVO JE DA PRIVATNI INVESTITOR U OIE TREBA ISHODOVATI 65 RAZLIČITIH DOZVOLA I POTVRDA DA BI STEKAO STATUS POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA.

• POTREBNO JE NAPRAVITI REEVALUACIJU NAČINA POTICANJA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OIE KAKO BI:– POVRAT INVESTICIJE BIO SIGURAN I POTPUN ČIME BI SE POTAKNULO

VIŠE INVESTICIJA.– PROIZVODNJA EE IZ OIE POSTALA PROFITABILNIJA.– SE KRATKOROČNO RASTERETIO DRŽAVNI PRORAČUN.– POTICALO DOMAĆU PROIZVODNJU.– OSTALO.

HVALA NA PAŽNJI

Rijeka, 2011.

Aleksandar Vuković, Sanjin Kuljanić, Damir Medved