Euroatlantski tjednik br. 31-32

Četvrtkom...

Ovih dana najaktualnija diplomatsko-politička rasprava u Hrvatskoj vodi se oko blokade zatvaranja nekoliko poglavlja pregovora Hrvatske s EU, od strane Slovenije. Ne radi se tu o neispunjavanju kriterija postavljenih od strane EU prema Hrvatskoj, nego o bilateralnim nerazriješenim pitanjima između Slovenije i Hrvatske, točnije, o nerazriješenoj granici. Iako je Hrvatska kao i ostale novonastale države od raspada SFRJ priznata u okviru bivših republičkih granica, te usprkos tomu što EU ne može i ne smije biti poligon za razrješava-nje bilateralnih problema, Hrvatska se našla u vrlo teškoj situaciji. Čak niti optimistične riječi premijera Ive Sanadera ne mogu odagnati određenu rezignaciju koja je nastala ovom situacijom. Premda bi Hrvatska po logici stvari najveću potporu na svom putu prema EU trebala pri-mati od strane Slovenije, događa se obratno. No, implikacije takvog razvoja događaja puno su šire od samog kompleksnog pitanja točnog razgraničenja Hrvatske i Slovenije. Ono što se događa na dnevnoj bazi već godinama jeste porast netrpeljivosti između građana Hrvats-ke i Slovenije. Razlog tomu je konstantna diplomatsko-politička prepirka između dvije susjedne zemlje koje dijele puno više toga zajedničkog nego što ih razdvaja. I upravo ta dva argumenta moraju biti razlog za hitno razrješenje spora. Ne smije se zaboraviti kako imamo dugu zajedničku povijest u kojoj smo dijelili iste vrijednosti i pogled na budućnost, ne smije se zaboraviti kako ćemo bez obzira na sve ostati živjeti jedni pokraj drugih i kako uspješnu budućnost možemo osigura-ti samo zajedničkim radom i dobrom bilateralnom suradnjom. Međutim, ukoliko se to uskoro ne uzme u obzir, javno mnijenje unutar dvije zemlje priječit će bilo kakvu buduću pozitivnu suradnju između dvije susjedne zemlje. Stoga izjave poput one Ive Vajgla, predsjednika vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta da Slovenija nije prva zemlja koja koristi bilateralna pitanja nastavkom pregovora s EU, ne pridonose razrješenju problema. Posebno iz razloga što su primje-rice "bilateralna pitanja" s kojima se Slovenija susretala na svom putu u EU ionako već uvrštena u pregovore, jer su brojna od njih i bila pitanja kolektiva (poput stjecanja prava na kupnju nekretnina i sl.), a ne samo bilateralna, te se i EU vremenom puno više organizirala po pitanju pristupnih pregovora. No, sama izjava Vajgla nije jedina koja zabrinjava u ovome trenutku. Na stranicama RTVSLO objavljena je anketa u kojoj se posjetitelje pita "kakva je politika Slovenije prema Hrvatskoj", pri čemu su ponuđeni odgovori: preblaga, odgovarajuća, preoštra i ne znam. Zabrinjavajuće u navedenoj anketi je što je od 1800 odgovora u trenutku pisanja ovoga članka čak 69 posto označilo slovensku politiku prema Hrvatskoj "preblagom". Iako ta anketa nije reprezentativna, ona ukazuje na ono što su brojne prethod-ne ankete pokazale, a to je da sve veći broj građana dviju zemalja iskazuje netrpeljivost prema prvom istočnom, odnosno zapad-nom susjedu. U vremenu kada primjerice Grčka i Turska intenzivno rade na gradnji dobrih političkih odnosa, gotovo je neshvatljivo da se po-goršanje odnosa odvija između Slovenije i Hrvatske, a čini se kako prvenstveno u Sloveniji političari ne razmatraju previše mo-gućnost pogoršanja sveukupnih odnosa Hrvatske i Slovenije! Trenutak je to kada je i više nego nužno da se u razrješenje proble-matike uključe i druge članice u EU, kao posrednici i kao potpora brzom razrješenju krize na pomolu, koja će u suprotnom do-vesti do dugotrajnih problema u bilateralnim odnosima dvaju država!

Denis Avdagić

Euroatlantski tjednik Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Kontakt: [email protected]

Posjeti www.opsa.hr

Slovenija zatvara put Hrvatske u EU!?

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

18. prosinca 2008. Broj 31. i 32., godina 1.

Euroatlantski tjednik Četvrtkom...

Svim čitateljima želimo sretan Božić te sretnu i uspješnu 2009. godinu

SADRŽAJ: GLOBSEC-om do Bospora - strana 2, 3, 7 i 8; Ponos Hrvatske - strana 4; Pozdrav 2008. te doček 2009. - OPSA... - strana 10; Susret koji otvara vrata našoj diplomaciji na Bliskom istoku - strana 5; Trebješki forum - strana 6; NATO kronologija 2008. - strana 7, 8, 9 i 10

GLOBSEC Express II uspješno je sav-ladao rutu nekadašnjeg Orient Expressa od Zagreba do Istanbula. Oboružani knjigom "From Russia with Love", ali prije svega porukom da ne postoje grani-ce kad je sigurnost i stabilnost u pitanju, 30 mladih sudionika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Grčke, Makedonije, Rumunj-ske, Srbije, Slovenije i Turske rasprav-ljalo je s NATO-ovim stručnjacima o transformaciji Saveza i nadolazećoj 60. godišnjici rada, a ponajviše o euroat-lantskoj budućnosti regije Jugoistočne Europe. Vlak je krenuo nakon gala večere s hr-vatskim državnim tajnikom MVPEI-a Davorom Božinovićem i čelnicom Sek-cije za NATO zemlje u NATO Public Diplomacy Division (NDD) Stephanie Babst u hotelu Regent Esplanade 9. pro-sinca. Nakon 35 sati putovanja preko Beograda i Sofije, vlak je stigao u Istan-bul gdje je turski domaćin bila organiza-cija Yata-Turk. Nakon svečanog završetka Globsec pu-tovanja započeo je Forum mladih Jugoi-stočne Europe te bilateralni grčko-turski dan. Sudionik ovih događaja bio je i program-ski voditelj OPSA-e Vedran Obućina. Program se izvodi drugi put, nakon us-pješnog Globsec Expressa koji je vozio prema Bratislavi. Kulturna diplomacija pokazala se uspješ-nom na najvišoj razini. Turski domaćini poveli su sudionike programa u obilazak muzeja Aja Sofija, do Sultanahmet dža-mije (Plava džamija) te kroz Topkapi palaču. Sudionici su imali priliku večera-ti u originalnom Orient Express restora-nu kao i pogledati spektakularan ples derviša.

Doručak u Beogradu – Kosovo i

neutralnost najveći problemi U rano jutro 10. prosinca na beogradskoj željezničkoj stanici ukrcali su se tijekom doručka studenti Fakulteta političkih nauka te direktor Direkcije za NATO u srbijanskom Ministarstvu vanjskih pos-

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

lova Milan Milanović. U svom je obra-ćanju Milanović istaknuo Kosovo i Me-tohiju te odluku o neutralnosti u srbijan-skom parlamentu kao najveće točke spo-ticanja u odnosima Srbije i NATO-a. No, situacija je poboljšana, smatra Milano-vić, nakon odluke Vijeća sigurnosti UN-a o preispitivanju nezavisnosti Kosova i dolaska europskih snaga. - Nije nam mrzak EULEX, kaže Mila-nović, spominjući da se radi i oko NA-TO-ovih operacija, ali ne previše javno. NATO još uvijek nosi negativni prizvuk zbog bombardiranja Srbije 1999., pojaš-njava Milanović. Trenutačno nema mo-gućnosti da se Srbija pomakne dalje od Partnerstva za mir, ali i ako Srbi odluče danas da se priključe NATO-u kao drža-va članica, takvo što je moguće minimal-no za sedam do osam godina. U Beogradu su toga vrlo svjesni i često propituju bilo naroda. I nakon bombardi-ranja i nakon 15 godina izolacije, srpska ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je 28 posto stanovništva za priključenje NATO-u, a dodatnih 21 posto je neodlu-čno, što već daje dovoljan znak da stanje i nije toliko loše kako se misli. Ukoliko će doći do pitanja kretanja u članstvo ili ne, Beograd će svakako pro-vesti referendum, napominje Milanović.

Time će odluka pasti u potpunosti na narod, što će u specifičnim srpskim okolnostima biti dodatan korak prema demokratizaciji političkog života u zemlji.

ISAF i proširenje u srži interesa NATO-a

Odluke sastanka ministara vanjskih poslova u NATO-u pokazuju kontinui-tet rada na dosadašnjim operacijama, kao i nadolazećim partnerskim odnosi-ma. Tijekom vožnje od Beograda do Niša Barbora Maronkova iz NATO PDD-a ukratko je prikazala trenutne aktivnosti Saveza. U Afganistanu, gdje se vodi najveća operacija, stacionirano je 51 tisuća vojnika preko ISAF-a te još 50 tisuća američkih vojnika kroz američku misi-ju u toj zemlji. Najveći problemi i dalje su na jugu zemlje i uz granicu s Afga-nistanom. Ujedinjeno kraljevstvo, Ni-zozemska i Kanada podnose, uz SAD, najveće breme i žrtve akcije pa stoga traže rotaciju i odlazak iz tog područja. Mnogi od njih se već pitaju kad će po-četi povlačenje iz cijele zemlje, no Maronkova podsjeća da NATO nije dao datum prestanka misije već je ISAF i službeno postao dugotrajna misija s podjelom odgovornosti. Novo stanje u misiji ISAF-a moglo bi nastati nakon odluka novoizabranog američkog predsjednika Baracka Oba-me. On je nekoliko puta ponovio kako rat u Iraku nije pravedan rat, međutim rat u Afganistanu jest i on se treba zav-ršiti. Još je rano da se vidi što njegove riječi znače, pogotovo jer u Bruxelles nije stigla nova američka administraci-ja, smatra Maronkova, no podsjeća da je Obama ostavio ministra Gatesa na mjestu ministra obrane što znači da bi se kontinuitet američkog prisustva na jugu Afganistana trebao nastaviti. Najveći problem koji treba riješiti u ISAF operaciji jest koordinacija. Često se miješaju odgovornosti, dupliciraju se poslovi, što na kraju vodi do sma-njene učinkovitosti na terenu.

Nastavak na strani 3

2

Broj 31. i 32., godina 1.

GLOBSEC-om do Bospora

U Zagrebu pred polazak vlaka

Milan Milovanović predaje u vlaku

Nastavak sa strane 2 Od NATO-a se ne može očekivati rad na uspostavljanju i održavanju sudske i civilne vlasti, već samo na vojnoj sprem-nosti i obrani. U tu svrhu se očekuje da će iduće godine Afganistanska nacional-na armija (ANA) imati oko 220 tisuća dobro opremljenih i obučenih vojnika. No, ministri NATO članica i njihovi parteri dobro znaju da se problemi Afga-nistana ne mogu rješavati bez Pakistana. Jedan od temelja nemira u Afganistanu jest Pakistan. Maronkova prenosi mišlje-nje ministara da treba ojačati tripartitnu komisiju u kojoj bi bili ANA, pakistan-ska vojska i NATO sa sjedištem u Isla-mabadu. Nakon odlaska generala Mus-harrafa, smanjena je aktivnosti surad-nje, postavljene su nove snage na grani-ce i još nije jasan pravac djelovanja nove vlasti. U interesu je Pakistana da ima dobre odnose sa susjedima, kako Afgani-stanom, tako i s Indijom, a to znači i rad na unutrašnjoj sigurnosti, smatra NATO. Proširenje je uvijek tema razgovora u NATO-u, a politika otvorenih vrata je izazvala nekoliko različitih pogleda. Što se tiče Albanije i Hrvatske, one su u NA-TO-u, smatra Gabriele Cascone iz NA-TO PDD. Potrebna je još formalna po-tvrda u parlamentima članica i deponira-nje njihovih potpisa u Washingtonu. Što se tiče Makedonije, NATO nije smatrao da će Grčka otići tako daleko u zaustav-ljanju Makedonije u euroatlantskim inte-gracijama. NATO službenici se ne sjeća-ju takvog unikatnog slučaja u Savezu, ali isto tako ne mogu ništa doprinijeti osim poticanju rješavanja ovog bilateralnog problema. Nakon toga odmah počinje proces ratifikacije i ulazak Makedonije u Savez. Nažalost, rješenje se ne nazire, kaže Cascone. Odbijanje Grčke za koriš-tenjem makedonskog imena i makedon-ska prijava Grčke na Međunarodni sud pravde usporili su događaje pa postoji opasnost za prestankom zanimanja za taj slučaj u Bruxellesu. Osim toga, make-donski Albanci rade pritisak na svoje slavenske sugrađane da se prihvati bilo koje ime kako bi integracija Makedonije bila potpuna. Ukrajina i Gruzija su još uvijek na pola


Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

puta. Kriza i nevoljkost u Kijevu te opo-zicijski problemi i kontrola nad mediji-ma u Tbilisiju rade velike probleme ob-jema državama. Crna Gora i Bosna i Hercegovina napravili su velike korake, međutim Cascone smatra da građani tih država ne bi trebalo olako očekivati ula-zak u MAP na slijedećem summitu NA-TO-a u Strasbourgu i Kehlu. Što se Srbi-je tiče, ona prije svega mora poništiti odluku o neutralnosti i izraziti volju za napredovanjem prema MAP-u. No, sve te države moraju imati na umu da će proces pristupanja biti dug, barem šest do sedam godina bez zastoja, baš kao što su prošle Albanija i Hrvatska, zaključuje Cascone. Odnosi s EU nisu idilični. NATO je po-malo razočaran sporošću EULEXA ali i smanjivanjem broja trupa u njemu, na-kon početnih dogovora. Također, neke članice EU-a su posebno oporbene pre-ma NATO-ovoj suradnji s Unijom, a među njima se ističu Cipar i Malta. Kako se ove države ne mogu zamoliti da na-puste prostorije prilikom razdiobe klasi-ficiranih informacija, pojašnjava Casco-ne, nastaje problem dijeljenja sigurnos-nih podataka između ove dvije međuna-rodne organizacije. No, na drugim polji-ma je suradnja odlična, primjerice na antipiratskoj kampanji u Adenskom za-ljevu i oko somalijske obale, gdje zapo-činje Unijina operacija Atalanta.

Filmsko prodavanje demokracije Prodavanje demokracije zajednički je naziv za filmove koje je Marshall Plan snimio između 1948. i 1953. Sudionici vlaka bili su u prilici vidjeti neke od tih filmova koje je tijekom večernje vožnje

kroz Bugarsku prikazala Sandra Schulberg, ravnateljica tog projekta. U vrijeme kad su Europa i SAD pronala-zili zajednički strategiju za promicanje demokracije, ovi filmovi podsjećaju na Europski program oporavka koji je promicao demokraciju, stabilnost i prosperitet, program poznat pod nazi-vom Marshall Plan, prema Georgeu Marshallu. Redatelji kao što su Lot-har Wolff, Nils Nilson, Albert Hem-sing i otac Sandre Schulberg, Stuart, stvarali su u gotovo nemogućim uvjeti-ma poslijeratne Europe i snimali filmo-ve koji i danas prenose istu poruku. - Ja sam dijete Marshall Plana, rođena u Parizu kratko nakon što je moj otac imenovan šefom Sekcije za kinematog-rafiju Marshall Plana, priča Sandra Schulberg. - Ali, dok nisam imala priliku pogledati filmove iz naše retrospektive "Prodavanje demokracije", nisam shvatila širinu koliko su oni stvarali moju najraniju svijest – isto kako su stvarali svijest milijuna ostale poslije-ratne europske djece. Schulbergova je prikazala nekoliko filmova na vlaku: "Priča o Kouli", smještena u Grčkoj jednostavna je i duhovita priča o donaciji mula grčkim seljacima; "Postolar i šeširdžija" je animirani, zabavan film o mogućnosti-ma slobodne trgovine; "Ja i gospodin Marshall" kratak je film namijenjen denacifikaciji Njemačke i vrijednosti-ma američke demokracije. Sandra Marshall je najsretnija kad ju netko pozove da snima filmove u eu-ropskim zemljama, a naročito na Bal-kanu za koji kaže da udomljuje prediv-ne zemlje i ljude. Zainteresirani za pozivanje Sandre u njihovu državu i grad mogu se javiti OPSA-i.


3


GLOBSEC-om do Bospora 2

Barbora Maronkova drži predavanje

Ponos Hrvatske


Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected] 4


Kada smo u srpnju, u 13 broju Euroatlantskog tjednika objavili članak o pukovniku Ratimiru Benčiću, liječniku koji je tada boravio u Afganistanu u sklopu hrvatskog kontigenta u NATO misiji ISAF, nismo uopće sumnjali kako je on "ponos Hrvatske". Ali, za takvo javno priznanje Ratimir Benčić je morao pričekati 15. prosinac, kada su mu nagradu "Ponos Hrvatske" do-dijelili dnevni list 24 sata i RTL televizija. Kada je 7. srpnja ove godine izvršen još jedan u nizu od besmislenih i krva-vih samoubilačkih napada – ovaj puta na indijsko veleposlanstvo, Benčić se odmah pridružio osoblju koje je pružalo pomoć ozlijeđenima i preuzeo zna-čajnu i vrlo humanu ulogu u spašavanju života, o čemu je tada izvijestio i ISAF-ov ured za odnose s javnošću. U tom krvavom samoubilačkom napa-du ubijene su 42 osobe, a ranjeno čak 147 te su ubrzo kirurški odjeli svih bolnica u Kabulu bili u potpunosti puni ranjenika. Dr. Benčić je tada na sebe preuzeo trijažu, odnosno razvrstavanje pacijenata po žurnosti medicinske intervencije kako bi se spasilo što više života. "Trijaža je vrlo ružan posao. Morate odlučiti kome pomoći. I to morate brzo učiniti", rekao je tada Benčić za press službu ISAF-a. Benčić je od završetka Medicinskog fakulteta u Zagrebu radio kao liječnik opće prakse, a iskustvo u trijaži je stekao u Domo-vinskom ratu u Hrvatskoj. Benčić je brzo pregledavao svakog pacijenta kako bi odredio kome je odmah potrebna intervencija i tko je u dovoljno stabilnom stanju da se može prevesti u francusku i češku vojnu bolnicu. Time je oslobodio nacionalnu vojnu bolnicu najsloženijih slučaje-va i dao joj vremena, prostora i mogućnosti da osigura medicinski tretman za više dolazećih pacijenata, naveo je tada ISAF, do-dajući kako je time vjerojatno spasio mnoge živote. Benčić, koji je u Afganistanu bio i 2006. godine, pohvalio je tada i veliko poboljšanje sustava medicinske zaštite u Afganistanu. "Oni zaslužuju pomoć. Oni zaslužuju pristojan život, svi ljudi u Afganistanu, oni svojoj djeci žele najbolje, kao i mi našoj", reka-o je tada Benčić. Iskustvo koje je dr. Benčić stekao u Domovinskom ratu – iskustvo iz vremena kada smo mi prolazili teške trenutke donijelo je dobro još jedanput, tisućama kilometara daleko. Dr. Benčić je bio jedna osoba od tisuća u sklopu misije ISAF, a svi oni svakod-nevno doprinose koliko toliko u osiguravanja minimalnih uvjeta za život građana Afganistana koji danas trebaju svaku pomoć. Upravo s dr. Benčićem možemo prikazati koliko je važno sudjelovanje u mirovnim misijama za građane ugroženih zemalja. Sva-ki ljudski život neprocjenjivo je vrijedan i premda tisućama kilometara daleko od Hrvatske, u vrijeme globalizacije svaki kutak planete nam je u susjedstvu. Hrvatski kontigent u misiji ISAF odavno je postao jedan od vrsnih brandova Hrvatske, koji nas pri-kazuje na najbolji mogući način, dr. Benčić je samo podsjetnik na to koliko pomoć koju pružaju znači za Afganistan i podsjetnik kako niti mi ne trebamo zaboraviti na one koji se i osobno žrtvuju kako bi drugima pomogli. Nažalost, mi koji smo daleko od Afganistana uglavnom ne primjećujemo što se tamo događa. Probleme s kojima se suočava Afganistanski narod ne možemo zaobilaziti i praviti se da ne postoje, posebno s toga jer smo ne tako davno upravo i mi bili po-gođeni ratnim nedaćama i svakodnevnim stradavanjem. Upravo iz tog razloga Hrvatska teži članstvu u NATO-u, a iskusni pripa-dnici OSRH odlaze u mirovne misije. Upravo iz tog razloga se u Afganistanu nalaze Hrvatski vojnici koji svojim angažmanom pokušavaju maksimalno pomoći građanima Afganistana. Oni tamo odgovorno izvršavaju svoje zadaće, gotove ne sluteći da je taj posao itekako važan, a posebno za građane te zemlje. Oni tamo obavljaju "svoj posao", kako smo u srpnju i naslovili članak o Ratimiru Benčiću, ali u biti, oni čine puno, puno više. Oni su ponos Hrvatske. Ne samo Ratimir Benčić koji je obavljajući svoj posao došao u fokus medija, nego i drugi pripadnici OSRH u Afganistanu koji često uz svoje obveze pronalaze vremena da bi se bavili humanitarnim radom. Tako su pripadnici 11. hrvatskog kontigenta u misiji ISAF pronašli vremena i vlastitog novca da obnove dječji vrtić u Kabulu, o čemu smo također objavili vijest u 14. broju Euroatlantskog tjednika. Uz sve dobro što čine hrabri i odgovorni ljudi koji Hrvatsku na najbolji mogući način predstavljaju u Afganistanu, najmanje što možemo učiniti je zaželjeti im skori povratak kući, miran boravak te sretan Božić i novu 2009. godinu. S tom mišlju ostajemo uz sve pripadnike ISAF-a u Afganistanu.

Denis Avdagić

Ratimir Benčić i ministar obrane Branko Vukelić

Susret koji otvara vrata našoj diplomaciji na Bliskom istoku




Državni tajnik za europske integracije Da-vor Božinović sastao se u ponedjeljak sa zamjenikom iranskoga ministra vanjskih poslova Mehdijem Safarijem nadležnim za europske poslove i poslove Zajednice nezavisnih država i s njime razgovarao o stanju bilateralnih odnosa, međunarodnoj sigurnosti, stanju ljudskih prava, gospodar-skoj i regionalnoj suradnji, te stanju na Bli-skom istoku, priopćeno je u ponedjeljak iz ministarstva vanjskih poslova. Božinović i Safari razgovarali su o pripre-mama Hrvatske za ulazak u NATO i Eu-ropsku uniju, a hrvatska je strana izrazila poštivanje prava svake zemlje za miroljub-ljivom upotrebom nuklearne energije, kao i potrebu transparentnosti upotrebe te energi-je kako bi se poštivale rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Islamska republika Iran je ostvarila dobre bilateralne odnose s Hrvatskom tijekom predsje-davanja reformatorskog predsjednika Mohammada Khatamija. Za njegovog predsjedni-kovanja Iran je postao važan segment svjetske kulturne diplomacije preko svog programa "Dijalog među civilizacijama" koji je posebno dobro primljen u Hrvatskoj. Posljedično je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić posjetio Iran. Ulaskom Hrvatske u Vijeće sigurnosti naša je zemlja postala vrlo zanimljiva bliskoistoč-nim zemljama, a odabir teme međunarodnog terorizma u mjesecu prosincu izravno je nag-lašena uloga Hrvatske u NATO-ovoj misiji u Afganistanu, koja Iranu posebno odgovara zbog vrlo loših nekadašnjih odnosa s talibanskim režimom koji je, iz-među ostalog, ugnjetavao šijitske vjernike na zapadu Afganistana. I Božinović je ovom prilikom dao podršku bliskoistočnom mirovnom procesu i rješenju koje će omogući-ti mirnu egzistenciju palestinske i izraelske države, a posebno je bila dotaknuta tema Bosne i Hercegovi-ne. Iranska delegacija se složila s hrvatskim domaćinom da je pošti-vanje triju konstitutivnih naroda, vjerska i ideološka umjerenost re-cept za stabilnost i napredak BiH. S obzirom na nekadašnje vrlo raz-vijene gospodarske i kulturne veze Irana i Jugoslavije, a potom i obnavljanje tih veza iz-među Hrvatske i Irana, posjet ovako visoke delegacije Hrvatskoj označava i možebitni početak šire političke suradnje na promicanju mira i stabilnosti na Bliskom i Srednjem istoku.

Vedran Obućina

Kratke vijesti - 7 dana

• Luka Bebić primio u nastupne

posjete veleposlanike Portugala - Paula Tiaga Jeronima da Silvu i Švedske - Fredrika Vahlquista, razgovaralo se o putu Hrvatske u EU i NATO

• NATO u protekli petak objavio

kako završava misija borbe protiv pirata u Somaliji, zadaću preuzi-ma EU, a kratka misija NATO-a ocijenjena uspješnom

• U Zemuniku svečano proslavljena

17. obljetnica HRZ-a i PZO-a • Britanski premijer Brown založio

se tijekom iznenadne posjete Ka-bulu za bolju raspodjelu odgovor-nosti saveznika u Afganistanu

• Premijer Sanader susreo se s hr-

vatskim iseljenicima u New Yorku i tom prilikom im se zah-valio za potporu koju su pružali Hrvatskoj, a razgovor je tekao u formi informiranja iseljenika o putu Hrvatske u NATO i EU

• Predsjednik SAD-a iznenadno i

nenajavljeno je posjetio Afganis-tan te najavio kako očekuje pove-ćanje broja vojnika u Afganistanu kada mjesto predsjednika preuz-me Barack Obama

• Premijer Sanader predsjedavao

sjednicom Vijeća sigurnosti na kojoj se raspravljalo o problemi-ma s somalijskim piratima. Na sjednici donesena rezolucija 1851 s kojom se otvara mogućnost rješavanja problematike piratstva u somalijskim vodama

ET/OPSA

Posjeti http://opsa.blog.hr

Bliski istok - varijacije teritorija, najtamnije - standardno teritorijalno definiranje; svjetlije boje - nove definicije teritorija

Mehdi Safari

* * * * * * * * * * * * * * * * * Obavijest * * * * * * * * * * * * * * * * * Slijedeći broj Euroatlantskog tjednika objavit ćemo u siječnju 2009.

Iz Crne Gore, "Trebješki Forum"




U hotelu "Onogost" u Nikšiću, 10. prosinca 2008. održan je "Trebješki Forum" namijenjen raspravi mladih članova crno-gorskih političkih stranaka o sjevernoatlantskoj integraciji. Nakon pozdravnih riječi Momčila Mićunovića, potpredsjed-nika općine Nikšić, Siri Andersena, prvog sekretara ambasa-de Kraljevine Norveške u Beogradu i Marcus Michelia, poli-tičkog savjetnika u ambasadi SAD-a u Podgorici, uslijedila su uvodna obraćanja Aleksandra Dedovića, izvršnog direkto-ra Alfa centra Crna Gora i Borisa Raonića, koordinatora pro-jekata u Nansen dijalog centru Crne Gore (NDC). U toku višesatne diskusije predstavnici mladih Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP), Srpske narodne stranke (SNS), Demokratske partije socijalista Crne Gore (DPS), Li-beralne partije Crne Gore (LP), Narodne stranke (NS) i Soci-jaldemokratske partije Crne Gore (SDP) dobili su prostor za prezentiranje službenih stavova stranaka kao i svojih osobnih o projekcijama i praksi pridruživanja Crne Gore sjevernoat-lantskim integracijama. Ovo je bio prvi put da su se u Crnoj Gori za jednim stolom okupili mladi ljudi različitih stavova i mišljenja i razgovarali o važ-nosti dijaloga na temi koja je itekako važna za njihovu budućnost. Forum je organizirao ALFA Centar uz podršku općine Nikšić.

Vera Balić, Alfa centar Crna Gora

Po završetku foruma, predstavnici pomladaka političkih stranaka u Crnoj Gori donijeli su zaključke koje u cijelosti i izvornom obliku prenosimo u Euroatlantskom tjedniku.

Zaključci i preporuke pomladaka političkih partija Crne Gore o sjevernoatlantskoj integraciji

- Dijalog o NATO-u treba da bude dijalog o NAMA, našim potrebama i interesima. - Raditi na obrazovanju podmladaka političkih partija iz oblasti NATO-a - Pitanje integracija Crne Gore u NATO veoma važno i stratežko za Crnu Goru. I o njemu treba razgovarati otvoreno i jasno, uz upotrebu istinitih argumenata. - Otvoriti sva pitanja sa pozitivnim i negativnim implikacijama eventualnog članstva u NATO. Ne samo promovisati pozitivne aspekte i nastupati propagandistički. - Pri tome NE prikazivati NATO kao iskljucivo vojni savez, nego šire informisati javnost o karakteru, mehanizmima i načinu funkcionisanja ovog Saveza. - Organizovati što više edukativnih i informativnih aktivnosti u ovom smislu. - Animirati što veći broj mladih ljudi da se aktivno uključe u javnu raspravu o ovom pitanju, jer se ono prvenstveno odnosi na budućnost i regiona i Crne Gore. - Eventualnim članstvom u NATO će se očuvati kredibilitet i suverenitet te unaprijediti status Crne Gore u međunarodnoj javnosti. - Ako članstvo u ovom Savezu zaista omogućuje prosperitet, potrebno je napraviti cost benefit analizu sa preciznim pokazateljima i predstaviti svima. - Apelovati na Vladu da u svojim aktivnostima ka postizanju punopravnog članstva u NATO vodi računa o sopstvenim potrebama i mogućnostima, kao i da postepeno i pažljivo radi ka ispunjenju kriterijuma, ne vodeći računa o "brzini" pistupanja Savezu. - Pri tome akcenat staviti na komponente razvoja i jačanja vladavine prava, demokratije, borbu protiv organizovanog kriminala, suzbijanje korupcije i drugih društveno negativnih pojava. - Odluka o članstvu treba biti donesena uz demokratski proces predstavljanja argumenata za obje opcije.

Pomladci političkih stranaka u Crnoj Gori tijekom rasprave

Nastavak sa strane 3

Grčko-turska suradnja primjer ostalim zemljama regije Nakon dolaska u Istambul, turski putnici vlaka Merve Casin i Nuri Burak Ulusoy postali su domaćini u ime turske organizacije Yata-Turk. Završno predavanje Barbore Maronkove još je jednom učvrstilo nadu da će sve zem-lje Balkana biti zajedno u Savezu, a time i zajednički paziti na mir i stabil-nost u regiji i svijetu. O sličnim strategijama govorio je i profesor sa Sveuči-lišta Yeditepe Mesut Hakki Casin. Završetkom programa GLOBSEC-a započeo je Forum mladih Jugoistočne Europe na kojem su se održavali interaktivni paneli za poboljšanje sigurnosti i suradnje u regiji. Ovdje je uloga civilnog društva presudna, rekla je tom prilikom asistentica na Sveučilištu Koc profesorica Bahar Rumelili, a o širem spektru potrebe za suradnjom civilnog društva ne samo u regiji, nego i u onim državama koje su povezane s regijom geog-rafski ili kulturno govorio je dr. Dimitris Triantaphyllou iz Međunarodnog centra za crnomorske studije. To je bio i uvod u treći dan boravka u Istanbulu kad su grčka i turska delegacija imali bilateralan dan. Suradnja Yata-Turka i grčke organizacije GAAEC pravi su dokaz da se može surađivati i na visokoj razini civilnih organizacija i među zemljama koje se često percipira kao međusobno zavađene ili u lošim odnosima. Oblik suradnje Grka i Turaka kroz euroatlantski okvir pravi je dokaz za potrebom slične suradnje u ostalim zemljama Balkana.

Vedran Obućina




GLOBSEC-om do Bospora 3

Bahar Rumelili i Dimitris Triantaphyllou

NATO kronologija - 2008. godina U hrvatsku povijest 2008. će ući kao godina u kojoj je Republika Hrvatska nakon višegodišnjih napora dobila dugo očekivanu pozivnicu za prestižni vojno-politički savez odabranih država svijeta - NATO. U tome joj se pridružila i Albanija, dok je treća država Američko-jadranske povelje Makedonija na travanjskom summitu Saveza u bugarskoj prijestolnici ostala bez pozivnice. Razlog je Grčka nepopustljivost koja ne priznaje ime Makedonije, te je na summitu stavila veto na poziv Makedoniji u NATO savez. No, Makedonija ne odustaje. U studenom je Međunarodnom sudu pravde u Haagu podnijela tužbu protiv grčkog veta. Ovog proljeća u Hrvatskoj se pokreću inicijative nevladinih udruga, neke promoviraju sjevernoatlantske integracije, dok se osta-le protive članstvu u Savezu i traže raspisivanje referenduma. Od rujna do prosinca Protokol o pristupanju RH u NATO ratificiralo je jedanaest država članica Sjevernoatlantskog saveza. Oče-kuje se da bi do sljedećeg Sastanka na vrhu Saveza u francuskom gradu Strasbourgu i njemačkom Kehlu, na kojem će NATO proslaviti i 60. rođendan, sve države članice ratificirati Protokol, čime bi RH postala punopravna članica prestižnog kluba. Početkom kolovoza postalo je vatreno u Gruziji, a odnosi između NATO-a i Rusije postali su sve hladniji. Korak bliže Savezu 2008. godine učinile su i tri balkanske zemlje. Crna Gora je podnijela molbu za Akcijski plan za članstvo. Potpisavši Sigurnosni sporazum Srbija je postala član Akcijskog plana za članstvo, a Bosna i Hercegovina i Crna Gora postale su potpisnice Američko-jadranske povelje koja služi kao priprema članstvu u NATO-u. SIJEČANJ 1. siječnja - Započeo je dvogodišnji mandat Republike Hrvatske kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. 16. siječnja - Nakon gotovo šest godina sudjelovanja Republike Hrvatske u Akcijskom planu za članstvo (Membership Action Plan) RH je završila šesti ciklus MAP-a, programa namijenjenog za pripremu zemalja kandidata za članstvo u Savezu. Na bilate-ralnom sastanku Sjevernoatlantskog saveza i RH na razini stalnih predstavnika, Hrvatsku je predstavljao premijer Ivo Sanader i novi ministar obrane Branko Vukelić. Na istom je sastanku Hrvatska je dobila pozitivnu ocjenu u napretku u reformama i u ispu-njavaju preuzetih obveza. Hrvatska je s nestrpljenjem čekala Sastanak na vrhu Saveza u Bukureštu gdje je očekivala pozivnicu za punopravno članstvo u Savezu.


NATO kronologija - 2008. godina




Nastavak sa strane 7 VELJAČA 19. veljače - Na Konferenciji predsjednika parlamentarnih odbora vanjskih poslova i obrane Saveza, zemalja Američko-jadranske povelje i Partnerstva za mir u Skoplju, visoki predstavnici NATO saveza zajednički su ocijenili da su Hrvatska, Alba-nija i Makedonija ispunile sve kriterije i zaslužuju poziv za članstvo u NATO. 26. veljače - U Hrvatskoj je počela javna kampanja "Bolje pakt nego rat" koju su zajednički pokrenule nevladine organizacije Transparency International Hrvatska i Institut za demokraciju Idemo. Cilj kampanje je bio preko javnih tribina hrvatskim građa-nima objasniti diljem zemlje koje su sve prednosti članstva u Sjevernoatlantskom savezu. 29. veljače - Grčka prijeti Makedoniji da će na nadolazećem summitu NATO-a u Bukureštu staviti veto na makedonsku pozivni-cu za članstvo u Savezu, ako Makedonija ne promijeni svoje ime. OŽUJAK 24. ožujka - Najmlađa europska država Kosovo, koja je u veljači proglasila neovisnost od Srbije, obilježila je devetu godišnjicu početka NATO intervencije u toj, tada srbijanskoj pokrajini. Zračni napadi NATO snaga trajali su 11 tjedana. U njima je, prema procjenama različitih izvora, poginulo između 1200 i 2500 ljudi, a procjenjuje se da je materijalna šteta između 30 i 100 milijar-di dolara. 29. ožujka - Nevladin "Odbor za referendum o NATO-u" započeo je prikupljanje potpisa na zahtjev za raspisivanjem referendu-ma o ulasku Hrvatske u NATO u 60 gradova diljem zemlje. U dva tjedna Odbor je trebao prikupiti oko 450 tisuća potpisa da bi zahtjev bio pravovaljan. TRAVANJ 3. travnja - Na Sastanku na vrhu NATO u Bukureštu čelnici 26 država članica NATO-a dvije od tri države Američko-jadranske povelje pozvali su u svoj klub. Dok su Hrvatska i Albanija slavile, makedonsko izaslanstvo u znak protesta napustilo je summit i iz Bugarske u Skoplje se vratilo razočarano. Njihova susjedna država ispunila je svoje "obećanje" da će na makedonsku pozivni-cu staviti veto jer ne prihvaća da se Makedonija naziva isto kao i grčka sjeverna pokrajina. NATO je ponudio "intenzivirani dija-log" Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. 4. travnja - Drugog dana summita u Bukureštu NATO savez proslavio je svoj rođendan. Prije 59 godina 12 država s obje strane Atlantika potpisale su Washingtonski ugovor kojim je nastao Sjevernoatlantski savez. Kao glasnik dobrih vijesti iz Bukurešta, u dvodnevni posjet Zagrebu stigao je prvi čovjek SAD-a George Bush i donio pozivnicu članstvu RH u NATO-u. 9. travnja - Glavni tajnik NATO-a Hoof Scheffer pozvao Hrvatsku i Albaniju na formalno otvaranje pregovora o članstvu. 15. travnja - Dok je Hrvatska prihvatila pregovore za članstvo u NATO-u, Odbor za referendum doživio je fijasko. Peticiju za referendum o NATO-u potpisalo je samo 124.457 građana, što je bilo mnogo manje od potrebnih 450 tisuća. Propala je moguć-nost pritiska na Hrvatski sabor da raspiše referendum o pristupanju RH NATO-u, što je bilo i očekujuće s obzirom na ispitivanja javnog mnijenja po kojem su građani davali veliku podršku ulasku RH u NATO. 21. travnja - Hrvatska je u Bruxellesu završila prvi krug pristupnih pregovora za članstvo u NATO-u na kojima je izrazila spremnost sudjelovanja u kolektivnoj obrani te spremnost na doprinos miru, stabilnosti i sigurnosti u euroatlantskoj zajednici. SVIBANJ 7. svibnja - Republika Hrvatska u Bruxellesu završila pristupne razgovore s Sjevernoatlantskim savezom na kojima je utvrđen iznos između tri i četiri milijuna eura koji će kao članica Saveza uplaćivati godišnje u zajednički proračun, što je jedan najnižih doprinosa koji daje jedna zemlja članica. LIPANJ 8. lipnja - Prošlo je devet godina od kada su Vojska Jugoslavije i NATO potpisali Vojno tehnički sporazum kojim su se srbijan-ske snage sigurnosti povukle s Kosova. Sporazum, kojim je završilo 78-dana napada na vojne i policijske ciljeve na Kosovu i u Srbiji potpisan je u makedonskom gradu Kumanovu. Istodobno, Vijeće sigurnosti UN-a usvojio je Rezoluciju 1244, na temelju koje je NATO razmjestio svoje snage, poznate kao KFOR, diljem Kosova. 24. lipnja - Hrvatska pismom potvrdila interes za članstvom u NATO-u što je bila još jedna formalna stepenica na putu u Savez.






Nastavak sa strane 8 SRPANJ 9. srpnja - Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su u Bruxellesu Proto-kol o pristupanju Savezu Hrvatske i Albanije, u nazočnosti ministara vanjskih poslova dviju zemalja. KOLOVOZ 7. kolovoza - Gruzjskim napadom na Južnu Osetiju počeo je 8-dnevni rat u koji je na stranu J. Osetije stala Rusija, što su Zapadne zemlje, EU i NATO osudile. 19. kolovoza - Članice NATO-a upozorile Moskvu da s njom neće moći održavati redo-vite kontakte sve dok se ruske postrojbe potpuno ne povuku iz Gruzije. 21. kolovoza - Rusija je zamrznula vojnu suradnju s NATO-om. Mnogi su kritizirali Sje-vernoatlantski savez da nije učinio ništa kako bi spriječio i barem skratio sukob na Kav-kazu. No, Gruzija je dio Intenzivnog dijaloga sa Savezom, ona je NATO-ov prijatelj i partner, ali ne i član. Stoga, Savez nije mogao aktivirati Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji kaže, da je napad na jednu članicu Saveza, napad na sve ostale države člani-ce. RUJAN 15. rujna - Mađarska je postala prva članica NATO-a koja je ratifici-rala protokol o primanju Hrvatske i Albanije u članstvo. 18. rujna - Latvija ratificirala Protokol o pristupanju RH NATO-u. 26. rujna - Američki Senat je ratificirao Protokol o pristupanju Hr-vatske i Albanije NATO-u. LISTOPAD 2. listopada - Srbija je postala punopravni član NATO programa Partnerstvo za mir. Sigurnosni sporazum, koji je bio glavni preduvjet za pristupanje Sjevernoatlantskom vijeću, u Bruxellesu su potpisali ministar obrane Srbije Dragan Šutanovac i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Sheffer. Sporazum s NATO-m je dosad potpisalo više od deve-deset država i međunarodnih organizacija. 7. listopada - Litva ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO. 21. listopada - Rumunjska i Poljska ratificirale Protokol o pristupanju RH u NATO. 23. listopada - Bugarska ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO. 24. listopada - Slovačka ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO. 25. listopada - Američki predsjednik George W. Bush potpisao dokument o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije u NATO. STUDENI 5. studenoga - Crnogorski premijer Milo Đukanović predao molbu Crne Gore za Akcij-ski plan za članstvo u NATO-u. 17. studenoga - Makedonija tužila Grčku Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu jer joj je Atena u travnju vetom spriječila prijam u NATO suprotno ranije potpisanom bila-teralnom ugovoru. 25. studenog - Norveška ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO. 26. studenoga - Turska ratificirala Protokol o pristupanju RH u NATO savez. Vijeće sigurnosti UN odobrilo razmještanje policijsko-pravosudne misije Europske unije na Kosovu (EULEX) koja će s misijom NATO-a KFOR-om pomagati kosovskim vlastima da kosovsku republiku "dignu na noge".






Nastavak sa strane 9 PROSINAC 1. prosinca - Hrvatska je preuzela jednomjesečno predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a. 2. prosinca - Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković prvi je put sudjelovao na sastanku šefova diplomacije zemalja članica NATO-a. Članice NATO-a suglasile su se oko postupnog obnavljanja kontakata s Rusijom koji su bili prekinuti nakon ruske intervencije u Gruziji. 4. prosinca - Ministri vanjskih poslova zemalja Američko-jadranske povelje, među kojima i hrvatski ministar Gordan Jandroko-vić, potpisali su dodatak povelji čime su skupini pristupile BiH i Crna Gora. Slovenska vlada uputila je u parlamentarni postupak protokole o uključenju Hrvatske i Albanije u NATO. 9. prosinca - Kraljevina Danska ratificirala je Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku. Time je Danska postala jedanaesta, između 26 članica NATO-a, čiji je parlament ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku.

Ana Marija Vojković

Ispraćaj 2008., te doček 2009. godine u OPSA-i

Poštovani čitatelji, još jedna kalendarska godina je na izmaku, a s krajem godine došli smo i do posljednjega broja biltena u 2008. Godinu na izmaku obilježila je radna atmos-fera unutar OPSA-e te, brojni uspjesi kojih ste i sami svjedoci prateći naš rad (jedan od njih je i ovaj bilten kojega čitate u ovome trenutku). Osim svakodnevnih obveza koje osiguravaju redovito praćenje svih informa-cija relevantnih za tematiku koju pratimo, znatan dio vremena utrošen je i za planiranje aktivnosti u narednoj godini. U nastavku teksta spomenut ćemo neke od njih. Prije svega potrebno je spomenuti planove pokretanja tiskanog mjesečnika koji bi pok-rivao dobar dio vijesti koje objavljujemo na webu kao i one koje su objavljene u biltenu. Razlog pokretanja tiskanog oblika medija pronalazimo u relativno slaboj računalnoj infrastrukturi na nivou Republike Hrvatske, kao i u demografskoj slici stanovništva (sve veći udio starijeg stanovništva koje je slabije upoznato s on-line distribucijom informacija). Također našu on-line uslugu pružanja informacija planiramo unaprijediti portalom koji bi pružao znatno veće mogućnosti inte-raktivnog sudjelovanja korisnika koji pokažu interes za određene teme. Konačno dolazimo do najkompleksnijeg, no istovremeno i najznačajnijeg našega projekta. Naime, riječ je o edukativno-informativnom NATO centru na čije planiranje je potrošeno poprilično vremena. Centar je zamišljen kao realno mjesto na kojemu će svi građani moći dobiti informacije na temu NATO saveza. Također, prostor centra koristio bi se i za održavanje radi-onica, seminara te brojnih drugih događaja koji su blisko vezani uz NATO. Svi ovdje navedeni planovi i brojni drugi koje nismo iznijeli, za konačan cilj imaju što jednostavniji pristup informacijama na temu euroatlantskih integracija. Na samome kraju želimo Vama i vašim bližnjima sretan Božić i uspješnu 2009. godinu.

Petar Jukić

Documents

Euroatlantski tjednik br. 31-32