Euroatlantski tjednik broj 71

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 71

1/6

etvrtkom...

Nizozemska koalicijska vlada pala je u subotu 20. veljae zbog nes-laganja oko produljenja misije nizozemske vojske u Afganistanu,

objavio je premijerJan Peter Balkenende.

"Predstavit u kraljici kasnije tijekom dana ostavke ministara i dr-avnih tajnika" laburistike stranke, rekao je Balkenende na konfe-

renciji za novinare u Den Haagu odranoj nakon maratonskih razgo-vora zapoetih u petak koji su se oduljili do ranih jutarnjih sati u

subotu.

Ministri tri koalicijske stranke okupili su se u petak kako bi raspravi-li o zahtjevu NATO-a koji eli da Nizozemska ostane jo jednu do-datnu godinu u Afganistanu, do kolovoza 2011. Nizozemska, koja je

u Afganistanu od 2006., ima rasporeenih gotovo 2.000 vojnika, a u tih nekoliko godina poginuo je 21 vojnik. Po ranijoj od-luci vlade koju je prihvatio i parlament, povlaenje nizozemskih vojnika iz Afganistana treba poeti u kolovozu i zavriti kra-

jem ove godine. Laburistika stranka, jedna od tri stranke koalicijske vlade, kategoriki je bila protiv produljenja misije.

Prijevremeni izbori prije ljeta

Prijevremeni parlamentarni izbori u Nizozemskoj "vjerojatno e se organizirati prije ljeta", priopilo je u subotu ministarstvo

unutarnjih poslova, nakon pada nizozemske vladajue koalicije zbog neslaganja oko vojnog angamana te zemlje u Afganis-

tanu.

"Izbori e vjerojatno biti prije ljeta, najkasnije u lipnju", rekao je glasnogovornik ministarstva Vincent van Steen.

Balkenende: vojnici naputaju Afganistan kao to je planirano

Nizozemski Balkenende je u nedjelju, nakon pada vladajue koalicije zbog neslaganja oko trajanja vojne misije u Afganista-

nu, izjavio da oekuje povratak nizozemskih vojnika kao to je planirano.

Balkenende je za nizozemsku javnu televiziju potvrdio da namjerava vratiti 2.000 vojnika iz afganistanske provincije Uruz-

gan u kolovozu ove godine.

ET/OPSA

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected]

Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

22. veljae 2010.Broj 71, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Pala vlada u Nizozemskoj zbog misije u Afganistanu

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj web adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f


2/6

Nakon poloene prisege za predsjednika Republike Hrvatske 18. veljae, predsjednik IvoJosipoviodrao je inauguracijski govor koji prenosimo u dijelovima vezanim uz EU, NATOi susjedske odnose.

"Hrvatska je pri kraju puta u Europsku uniju. Zbog rata, ali i zbog nae donedavne nesprem-nosti za vane reforme, kao to je odlunija borba protiv korupcije, taj je put potrajao dulje od

oekivanog. Ipak, sve dosadanje Vlade i sazivi Hrvatskoga sabora, ukljuujui i pregovara-ki tim, uvijek su iskreno eljeli europsku Hrvatsku i zato im zahvaljujem na velikim naporimakoje su uinili da se ostvari na europski san. Zajedno s Vladom, pokrenut u odlune potezei reforme potrebne da Hrvatska to prije postane lanicom Europske unije. lanstvo u Eu-ropskoj uniji velik je izazov u kojem moramo pokazati svoju sposobnost da uspijemo na veli-kom i zahtjevnom europskom tritu i da do kraja prihvatimo sve demokratske vrijednosti

ujedinjene Europe. Tu zadau moemo ostvariti dobrom pripremom svoga gospodarstva, ja-anjem znanja, znanosti i usvajanjem novih tehnologija, potuju

i postulate odrivog razvoja.Ali, EU je i izazov da se ouva vlastiti nacionalni identitet, da mali narod u velikoj multinaci-

onalnoj zajednici ostane prepoznatljiv prema svom hrvatskom identitetu i identitetu svojih nacionalnih manjina. A to moemoponajprije kulturom, potovanjem svoje tradicije, ali i poticanjem kreativnosti i suvremenog umjetnikog i kulturnog stvarala-tva te jaanjem nacionalnih kulturnih institucija. No vlastita se kultura ne uva izolacijom. Uspjeno njegovanje i afirmacija

vlastite kulture podrazumijeva i otvorenost prema drugim kulturama, potovanje kulturne raznolikosti i kulturnu suradnju s

drugim dravama.

Jean Monet, jedan od pokretaa ideje europejstva, rekao je: "Mi ne ujedinjujemo drave, mi u prvom redu zbliavamo lju-de."

Hrvatska je velanica NATO saveza. To nije samo vojni, ve je i politiki savez koji promie demokraciju i vrijednosti za-padne civilizacije. Prilagodba vojnim standardima NATO-a vana je zadaa koju oteava ekonomska kriza. Hrvatska inkor-

poracija u strukturu NATO saveza vana je i vojna i politika zadaa.

Hrvatska je i odgovorna lanica UN-a, svjetske organizacije kao mjesta na kojemu se susreu drave najrazliitijih politikihsustava, civilizacija, ekonomske razvijenosti i svjetonazora. Hrvatska se mora maksimalno koristiti mehanizmima koje za

uspostavu politikih i gospodarskih kontakata nudi ta organizacija.

Razvoj dobrih odnosa sa susjednim zemljama i cjelokupnom regijom, od stratekog je znaenja za Hrvatsku. Dobri odnosi sasusjedima jame mir, sigurnost i stabilnost, otvaranje trgovinskih odnosa, investicije, rast turizma, kulturnu, sportsku i svakudrugu suradnju s dravama u regiji. Razvoj dobrih odnosa sa zemljama u regiji od stratekog je znaaja i jedan je od prioritetavanjske politike za koju u se zalagati. Istiem da je sa susjedima potrebno razrijeiti sva otvorena pitanja, od onih graninihdo onih koji su ostali kao posljedice rata. Otkrivanje sudbine nestalih osoba, inzistiranje na odgovornosti za ratne zlo ine,

povrat otetog kulturnog blaga, izgradnja poruenih objekata, povrat izbjeglica i jamstvo njihove sigurnosti te povrat imovine i

rjeavanje svih otvorenih pitanja, najvanije su zadae politi

ara u svim dravama. Miroljubiva politika nema alternativu, asadanja generacija politiara naprosto nema pravo probleme ostavljati generacijama koje dolaze. Uvjeren sam da e partner-

stvo u regiji, u kojoj e predvodniku ulogu imati gospodarski i politiki najuspjenije zemlje, rezultirati prosperitetom svih

zemalja koje e kulminirati ulaskom svih drava i cijele regije u EU.

Fokus hrvatske vanjske politike na Europu i regiju podrazumijeva i svijest o tome da Hrvatska treba prijatelje u cijelome svi-

jetu. Globalno mirotvorstvo i elja da se uspostave prijateljske, politike, gospodarske i kulturne veze irom svijeta, takoersu odrednica politike koju zagovaram. Velike zemlje, poput Rusije, Kine ili Indije, junoamerike zemlje, Afrika, Azija iAustralija, vani su partneri, osobito u gospodarskim odnosima. Prihvaanje razliitosti, politike, vjerske, kulturne, gospo-darske, temelj je meusobnog razumijevanja i izgradnje dobrih odnosa. Zemlje u kojima ivi hrvatska dijaspora smatramosobito vanima, kao i njegovanje gospodarske i kulturne suradnje s dijasporom. Ve je mnogo puta dokazano i stratekopartnerstvo sa Sjedinjenim Amerikim Dravama, ne samo kroz NATO, ve i u bilateralnim odnosima, to nam je takoer

osobito vano."

ET/OPSA

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 71, godina 3. EtInauguracijski govor predsjednika Ive Josipovia


3/6

Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine nee biti doveden u pitanje anjezina sudbina kao zemlje koja nastoji postati lanicom NATO-a i Europskeunije nee biti ugroena neodgovornom i opstrukcionistikom politikom,izjavio je u ponedjeljak 15. veljae Visoki predstavnik za BiH Valentin In-zko koji se u Sarajevu sastao s izaslanstvom amerikog Kongersa.

lanovi izaslanstva koje je predvodio kongresnikEarl Pomeroy iz SjeverneDakote koji su boravili u Sarajevu kako bi razgovarali o stanju u BiH sastalisu se s domaim politiarima a tijekom susreta s Inzkom on im je predstavio "ozbiljne zapreke koje su se nale na putu pro-

vedbe reformi", priopio je ured Visokog predstavnika.

Kako se navodi u priopenju, Inzko je amerike kongresnike izvjestio o intenzivnim konzultacijama koje su trenutno u tijekuizmeu stranakih elnika u BiH i predstavnika meunarodne zajednice s ciljem prevladavanja politikog zastoja zbog kojeg

je u protekle tri godine bilo nemogue ostvariti napredak.

"Meunarodna zajednica svim je politikim strankama u BiH jasno kazala da, iako mogu zadravati daljnje postizanje napret-ka, dugorono gledano napredak ne mogu sprijeiti, te da, u interesu graana BiH, taj proces ne bi trebali zaustavljati", rekaoje Inzko.

Ashton: BiH mora ostati jedinstvena drava

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Chaterine Ashton izjavila je u etvrtak 18. veljae u Sarajevu kakoUnija ima jasnu i nedvojbenu politiku u odnosu na BiH te da to mora ostati jedinstvena drava unatoinjenici da u njoj pos-

toje razliite zajednice.

"Ovo je jedna drava sa razliitim zajednicama i njezina je budunost u Europskoj uniji", izjavila je Ashton nakon razgovora

koje je vodila s predsjedateljem Vijea ministara BiH Nikolom piriem.

Ona je potvrdila da je EU spremna uiniti sve to moe kako bi pomogla BiH na njezinom putu ka europskim integracijama a

potvrdila je kako je jedan od vanijih koraka koje BiH mora napraviti i reforma Ustava.

Ona nije eljela komentirati to bi tono u Ustavu BiH trebalo promijeniti, ali je naznaila kako je nuno da ta drava uskladisvoj Ustav s meunarodnim standardima u oblasti potivanja ljudskih prava. Kazala je kako je bosanskohercegovakim du-nosnicima jasno prenijela oekivanja EU te vanost nastavka provedbi reformi koje su nuan preduvjet za pridruivanje Uni-ji. Dolazak na podruje Zapadnog Balkana neposredno nakon preuzimanja dunosti u Europskoj komisiji Ashton je opisalakao dokaz koliko vanosti Bruxelles pridaje tom dijelu Europe te njegovoj stabilnosti. Potvrdila je i to kako za BiH nee bitidodatnih uvjeta kada je rije o liberalizaciji viznog reima te da ona moe stupiti na snagu im se potvrdi da je BiH ispunila

tehnike pretpostavke.

Tijekom boravka u BiH Chaterine Ashton sastala se i sa lanovima Predsjednitva BiH te predsjednicima vlada FederacijeBiH Mustafom Mujazinoviem i Republike Srpske Miloradom Dodikom.

Inzko: Nee biti ustavnih promjena u ovoj godini

Visoki predstavnik Valentin Inzko izjavio je u subotu 20. veljae da zbog izborne godine i politikoga zastoja u toj zemlji dokraja 2010. godine nee biti mogue provesti ustavne promjene niti e meunarodna zajednica odluivati o zatvaranju Ureda

Visokog predstavnika (OHR).

"Dolo je do zastoja u napretku Bosne i Hercegovine prema lanstvu u NATO-u i Europskoj uniji, a zaustavili su ga politiki

elnici koji nisu usvojili ili proveli reforme na koje su se ranije obavezali", rekao je Inzko u Sarajevu na predavanju studenti-

ma Fakulteta politikih znanosti, prenosi Federalna televizija (FTV).

ET/OPSA



Broj 71, godina 3. EtBiH mora ostati jedinstvena; status quo realnost


4/6

Alexander Haig, bivi ameriki dravni tajnik, savjetnik trojice predsjednika i zapovjednik snaga NATO-a, umro je u subotu 20.veljae u Medicinskom centru Johns Hopkins u Baltimoreu, objavio

je glasnogovornik bolnice.

GlasnogovornikGary Stephenson je kazao da je 85-godinji Haigprimljen je u bolnicu 28. sijenja, a njegova je obitelj objavila da je

umro od komplikacija povezanih s jednom infekcijom.

Haig je bio visoki dunosnik amerike administracije u vrijeme troji-ce republikanskih predsjednika - Richarda Nixona, Geralda Fordai Ronalda Reagana.

Nixon ga je imenovao zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigur-nost 1970., a kao general s etiri zvjezdice u sijenju 1973. postao je

zamjenikom naelnika stoera amerike kopnene vojske.

"Njegov odlazak iz Nixonove administracije pokazao se kratkotraj-

nim", navodi se u biografskoj biljeci o Haigu na internetskoj straniciNixonove Predsjednike knjinice i muzeja. "etiri mjeseca kasnije,

4. svibnja 1973., na zahtjev predsjednika vratio se u Bijelu kuu kao

predstojnik ureda", dodaje se.

Na toj je dunosti pomogao Nixonu pripremiti obranu u postupkuopoziva zbog afere Watergate. Nixon je ostavku podnio u kolovozu

te godine. Haiga se dugo sumnjiilo da je on bio "duboko grlo" uadministraciji, koje je novinarima The Washington Posta otkrio aferu

Watergate, to je dovela da prve ostavke jednog predsjednika SAD-a u povijesti.

Haig je od 1974. do 1979. bio vrhovni zapovjednik snaga NATO-a u Europi.

Vojsku je napustio radi odlaska u privatni sektor, ali se vratio u dravnu slubu 1981. kao dravni tajnik u prvoj administraci-

ji Ronalda Reagana. U srpnju 1982. naglo podnosi ostavku, navodno zbog politikih neslaganja.

Kao dravni tajnik neuspjeno je posredovao izmeu Argentine i Velike Britanije, kako bi sprijeio rat zbog Falklandskog

otoja, a kritiziran je da je dao "zeleno svjetlo" Izraelu za invaziju na Libanon 1982. godine.

Haig se 1988. godine neuspjeno natjecao za republikansku predsjedniku nominaciju.

Alexander Haig Meigs Jr. roen je 2. prosinca 1924. u gradiu Bala Cynwyd, Pennsylvania, u predgrau Philadelphije. Poha-ao je sveuilite Notre Dame dvije godine, a 1944. prelazi Vojnu akademiju SAD-u. Nakon to je diplommirao 1947. slu-

buje u Japanu. Kasnije je slubovao u stoeru generala Douglasa MacArthura tijekom Korejskog rata.

Godina 1950. i 1951. Haig je sudjelovao i u borbama u Korejskom ratu kao jedan od zapovjednika X. Korpusa. Za herojstvoje odlikovan s dvije Srebrne zvijezde i Bronanom zvijezdom.

ET/OPSA



Broj 71, godina 3. Et

Tekstualne priloge, pisma, stajalita za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) aljite svaki tjedando etvrtka za objavu u slijedeem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: mailto:[email protected] biltenu e biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadrajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na vie od 1000 adresa elektronske pote...

Umro bivi ameriki dravni tajnik Alexander Haig


5/6

Hrvatska je u petak 19. veljae na Meuvladinoj konferenciji o pris-tupanju otvorila pregovore u dva poglavlja, Okoli i Ribarstvo, kojasu dugo bila blokirana, ime se broj otvorenih poglavlja u pristupnim

pregovorima s Europskom unijom popeo na 30.

"Vrlo smo zadovoljni otvaranjem ova dva poglavlja. Ovime je jojednom potvreno da smo u samoj zavrnici naih pregovora i ovime

se otklanjaju sumnje u uspjenost zavretka naih pregovora", izjavioje nakon zavretka pristupne konferencije glavni hrvatski pregovara

Vladimir Drobnjak.

Drobnjak nije htio komentirati izjave slovenskog premijera BorutaPahora, koji je rekao da je Slovenija u ovim poglavljima zatitilasvoje interese.

"Onoga trenutka kada se otvori neko poglavlje slijede pregovori izmeu Hrvatske i zemalja lanica EU-a, to su osnovna pra-

vila procesa, i ja bih se suzdrao od bilo kakvih komentara prije konanog zatvaranja tih poglavlja", rekao je Drobnjak.

"Dopustili smo otvaranje 13. i 27. poglavlja nakon sadrajnih i vrlo napornih pregovora i usklaivanja koja su zadovoljila

nae interese", rekao je Pahor u etvrtak nakon sjednice slovenske vlade.

Poglavlje Ribarstvo je najdulje u blokadi - ona je trajala jo od screeninga, prve faze u pristupnim pregovorima. Jo u listopa-

du 2006., zbog izostanka suglasnosti Slovenije, Vijee EU-a nije prihvatilo izvjee Europske komisije o screeningu za to

poglavlje, koje se inae rutinski prihvaa. Upitan kada e Hrvatska otvoriti preostala tri poglavlja, Drobnjak je rekao kakooekuje da sva poglavlja budu otvorena za vrijeme panjolskog predsjednitva, to znai do polovice ove godine.

U petak je upuen poziv Hrvatskoj za dostavu pregovarakog stajalita za poglavlje Pravosue i temeljna prava, nakon to je

to u etvrtak odlueno na sastanku COREPER-a.

Za poglavlje Trino natjecanje, odluka o upuivanju poziva Hrvatskoj za dostavu pregovarakog stajalita oekuje se krajem

ovoga ili poetkom sljedeeg mjeseca.

Tree jo neotvoreno poglavlje je Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. U tom poglavlju nema nikakvih mjerila za otva-ranje, ali jo nedostaje suglasnost Slovenije. "U tom poglavlju nema nikakvih mjerila za otvaranje. Hrvatska je u tom poglav-

lju uinila sve. Treba podsjetiti da je Hrvatska aktivni sudionik niza mirovnih operacija, da sudjeluje u zajednikoj europskoj

vanjskoj i sigurnosnoj politici, da jelanica NATO-a,

ime zna

ajno doprinosi sigurnosti i stabilnosti", rekao je Drobnjak.

"Kada je rije o dobrosusjedskim odnosima sa Slovenijom, mislim da smo na uzlaznoj liniji, to najbolje potvruje potpisiva-nje arbitranog sporazuma i njegova ratifikacija u kratkom roku. Ne vidim razloga da se to (poglavlje) ne otvori brzo", dodao

je, kazavi kako oekuje da e RH "do kraja panjolskog predsjednitva otvoriti sva preostala poglavlja".

ET/OPSA



Broj 71, godina 3.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

EtNapredak u pregovorima s EU: Hrvatska otvorila jodva poglavlja u pregovorima s Unijom


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne

moe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*

Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj

kalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 71, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

Documents

Euroatlantski tjednik broj 71