Euroatlantski tjednik broj 78-79 dvobroj

8/9/2019 Euroatlantski tjednik broj 78-79 dvobroj

1/10

etvrtkom...

Organizacija za promicanje sje-verno-atlantskih integracija izra-ava duboku suut cijelom polj-skom narodu na stranoj tragedijikoja je zadesila njihovu zemlju,gubitkom predsjednika, prve da-me i vojnog vrha.

U ovome tekom trenutku za polj-ski narod izraavamo suosjeanjei suut s poljskim narodom. Svakartva, svaki poginuli graanin jeteak udarac, dok je ovakva katas-trofa gotovo nezamisliva za svenas.alujemo za izgubljenih 96 ivo-ta, velikih ljudi, naih prijatelja

Poljska je cijenjeni partner u euro-atlantskoj zajednici te veliki prija-telj Hrvatske, a Poljaci su kaonarod povijesno, kulturno i poli-tiki povezani s Hrvatima.

Nadamo se da e poljski narodimati snage, kao to je imao tije-kom duge i esto nesretne povijes-ti svoje zemlje, te da e pamenjena predsjednika igrati vanu uloguu kolektivnoj poljskoj svijesti.

Dragi prijatelji u Poljskoj, stojimouz Vas, alujemo s Vama!

OPSA

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

12. travnja 2010.Broj 78 i 79, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Tragedija u Poljskoj; suut poljskom narodu

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj web adresi: www.causes.com/afg_hr

Lech Kaczyski 1949. - 2010.


2/10

Iz cijelog svijeta u stiu izrazi suuti zbog pogibije poljskog predsje-

dnika Lecha Kczynskog koji je stradao u zrakoplovnoj nesrei zajed-no sa svojom suprugom i lanovima izaslanstva 10. travnja, na putuza Katyn, gdje su trebali obiljeiti godinjicu Staljinova pokolja as-nike poljske vojske.

Meu prvima se oglasila njemaka kancelarka Angela Merkel kojaje novinarima po dolasku u operativno zapovjednitvoBundeswehrau Potsdamu izjavila da je "duboko okirana zrakoplovnom nesreomu kojoj je smrtno stradao poljski predsjednik".

eki predsjednikVaclav Klausje priopio da je "potresen, okiran irastuen" zbog smrti poljskog predsjednika, njegove supruge i nekoliko desetaka poljskih dunosnika.

"Osobno sam izgubio istinskog prijatelja...straan je to i golem gubitak", rekao je Klaus novinarima koji je Kaczynskog naz-vao "izvanrednim predsjednikom i jedinstvenim prijateljem eke". Klaus je vijest o pogibiji primio u prepunoj prakoj kate-drali svetog Vida gdje je trajala sveanost ustolienja novog prakog nadbiskupa.

panjolsko predsjednitvo EU-a izrazilo je "solidarnost s Poljskom povodom okrutne pogibije predsjednika LechaKaczynskog i potporu svim Poljacima i Europljanima u uvom tunom trenutku".

Poljskom premijeru Donaldu Tusku suut je izrazio ef panjolske vlade Jose Luis Rodriguez Zapatero koji je kazao da je"okiran tom nesreom i njezinim traginim posljedicama".

PremijerSilvijo Berlusconi primio je tu vijest "duboko oaloen", posebice stoga to je tragedija pogodila "tako prijateljskuzemlju".

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite takoer je urno izrazila "najdublju suut cijelom poljskom narodu zbog traginenesree u Smolensku". Dvije zemlje veu duboke povijesne veze, a u Litvi ivi oko 200.000 etnikih Poljaka.

Slubena Ljubljana takoer je uputila izraze suuti. PredsjednikDanilo Turk je napisao da ga je "vijest o traginoj smrtipredsjednika Lecha Kaczynskog duboko potresla i raalostila". Ocijenio je da se radi o velikom "gubitku za Poljsku i Euro-pu". Suut poljskoj vladi i svim Poljacima uputio je i premijerBorut Pahor.

Glavni tajnik NATO-a uputio je "najdublju suut" obiteljima i poljskom narodu povodom zrakoplovne nesree u kojoj susmrtno stradali predsjednik Lech Kaczynski i izaslanstvo. "Ovo je tragedija za obitelji poginulih i cijelu Poljsku. Moje sumisli danas s njima", priopio je Anders Fogh Rasmussen.

Izraze suuti uputili su i hrvatska premijerka Jadranka Kosor te PredsjednikIvo Josipovi, a brojni graani su uz izjave itelegrame suuti upalili svijee te ostavili cvijee ispred poljskog veleposlanstva u Zagrebu (na slici).

Ministri Vukeli i Jandrokovi, dravni tajnikimunovi te generali Luci, Zdilar, Medved i uri nazoili su u 11. trav-nja, dan nakon velike tragedije u Rusiji, u zagrebakoj Katedrali na misi za poginule Poljake.

U organizaciji Veleposlanstva Republike Poljske u Hrvatskoj, 11. travnja 2010. odrana je u Zagrebakoj katedrali misa za-dunica za poginulog poljskog predsjednika Kaczynskog i njegovu suprugu kao i sve ostale poginule poljske dunosnike uzrakoplovnoj nesrei, meu kojima su bili i visoki dunosnici iz obrambenog sektora - zamjenik poljskog ministra nacionalneobrane te osam generala iz samog vrha vojske Republike Poljske.

Misi je uz hrvatske dunosnike nazoio i poljski veleposlanik u Hrvatskoj Wieslawa Tarku, djelatnici poljskog Veleposlan-stva u Hrvatskoj i brojni graani.

ET/OPSA

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 78 i 79, godina 3.EtTragedija u Poljskoj


3/10

Maarska konzervativna stranka Fidesz,

koju vodi Hrvatskoj ve poznati ViktorOrban (na slici desno), pobijedila je namaarskim parlamentarnim izborima.Socijalisti, iako drugi, osvojili su iznimnomalo glasova a radikalno desni Jobbik,poznat po ksenofobiji, rasizmu i ekstrem-nom populizmu, je postao trea politikasnaga u zemlji.

Snaan obrat prema desnici Orban je naz-vao pobjedom nad beznaem u govoru pred mnotvom ljudi na budimpetan-skom trgu Vrsmarty. Orban ve ima

iskustvo kao premijer, jer je bio na elumaarske vlade od 1998. do 2002. Uovom novom mandatu, pozvao je Maareda budu ujedinjeni te da ga podre u ciljupoboljanja ekonomske i politike krize unama susjednoj zemlji.

Prema procjenama Fidesz e zauzeti 206mjesta u Parlamentu koji inae ima 386zastupnika, socijalisti (MSZP) 28 a Jobbik26. I predsjednik drave Laszlo Solyom je bio iznenaen ovakvim ogromnim re-zultatom Fidesza. Socijalisti nisu imali to

rei, osim da e biti snana opozicijskastranka. Toni rezultati izbora bit e poz-nati nakon drugog kruga u pojedinim iz- bornim okruzima. Maarski izborni sus-tav vrlo je sloen i obuhvaa proporcijal-ni, veinski i sloeni kombinirani sustav.Meutim, malo toga se moe promijeniti.Fidesz je sasvim sigurno najjaa snaga uzemlji, snaga koja e imati mo mijenjatiUstav, predlagati i provoditi zakone bez previe potrebe kalkuliranja i meustra-nakog pregovaranja.

Najvee iznenaenje je sjajan uspjehJob-bika kojeg vodi Gabor Vona. Jobbik jeosvojio mnoge glasove zahvaljujui popu-listikom socijalnom apelu u predizbornojkampanji, istovremeno pozivajui na ot-voreno iredentistike stavove, maarski nacionalizam i ksenofobiju, naroito prema idovima i Romima. Njihov e se poli-tiki put sada nai na najveoj kunji, jer su dosad radikalno desne stranke u Europi skretale prema centru nakon osvajanjapoveeg broja glasova i time izgubili kredibilitet meu svojim birakim tijelom. Jobbik je takoer stranka koja ima kvaziandarmeriju u svojim sastavima, a zbog hvaljenja faistikog voe Ferenca Szalasija pokazuje i neofaistike ambicije.

Novost u maarskom stranakom sustavu je i strankaPolitika moe biti drugaija. Liberalnog usmjerenja, ovu stranku vodemladi politiari. Nastala je prije godinu i pol dana i u tom kratkom vremenu postigla bolji rezultat od "starih" liberala. Vrije-me e pokazati koliko e se snai u politikoj areni i radi li se tek o kratkotrajnom politikom eksperimentu.

Iz Budimpete, Vedran Obuina



Broj 78 i 79, godina 3.EtFidesz na elu Maarske


4/10

EUe ekati presude za glavne korupcijske afere prije nego to se zakljue pregovaraki procesi

U pregovarakom procesu o pristupanju u lanstvo u EU Hrvatskoj prijeti jo jedno kanjenje. Sve je manje dunosnika Unijei drava lanica koje vjeruju da e Hrvatska stii zakljuiti pregovore tijekom ove godine, kako se donedavno vjerovalo. Brojskeptinih oko postizanja ovog roka porast e sljedei tjedan, kada se bude vidjelo da Hrvatska nije stigla otvoriti sva preosta-la poglavlja tijekom travnja, to je bilo nuno kako bi se pregovori zakljuili do kraja godine. Tjedan dana prije planiranemeuvladine konferencije nejasno je hoe li se bilo koje poglavlje uope otvoriti.

Otvaranja poglavlja u lipnjuNajvjerojatnije e se poglavlja koja se ne budu stigla otvoriti 19. travnja otvoriti u lipnju.

- Izmeu travnja i lipnja samo je dva mjeseca, kao to je i izmeu prosinca ove i veljae sljedee godine. No dva mjesecakanjenja znai da ve ulazimo u 2011. godinu - kae nam jedan EU diplomat, koji smatra da pojedine drave EU jednostav-no nee dopustiti da Hrvatska zatvori zahtjevno, teko i kontroverzno poglavlje o pravosuu samo pet mjeseci nakon otvara-nja.

- Znamo da je Hrvatska napravila ogroman napredak, ali je premalo vremena ostalo da se ti procesi i dovre, pogotovo u re-formi pravosua i reformi javne uprave - kau nai sugovornici u EU. Tri su glavne prepreke da Hrvatska dovri pregovoretijekom 2010. Najvanija ipak nije vezana samo uz Hrvatsku nego je to loe iskustvo EU nakon ulaska u lanstvo Bugarske iRumunjske. Meu dravama EU i u neformalnim razgovorima u Bruxellesu ve je poela rasprava o tome bi li trebalo primitiHrvatsku u lanstvo s nekim dodatnim mehanizmima nadzora, kao to postoje za Bugarsku i Rumunjsku.

- Hrvatska je drugaiji sluaj pa treba vidjeti kada doe vrijeme zakljuenja pregovora - rekao je tada predstavnik Europske

komisije. Hrvatskoj je porueno: "Ili ete ui u EU sasvim isti ili neete ui. Neemo vie dopustiti sluajeve slinih Bugar-skoj i Rumunjskoj." Hrvati su dobro shvatili poruku, to se moe vidjeti i po onome to se ovih tjedana dogaa u Hrvatskoj uborbi protiv korupcije, rekao je u neformalnom razgovoru jedan visoki dunosnik EU.

Sve u skladu s BruxellesomNai sugovornici preporuuju hrvatskim politiarima da prate koje su i danas, tri godine nakon lanstva, glavne kritike Bu-garskoj i Rumunjskoj, i da tu mogu vidjeti jasnu poruku o tome to se konkretno oekuje od Hrvatske. Bugarskoj je glavnaprimjedba u polugodinjem izvjetaju bila da nema niti jednu presudu za sluaj korupcije na visokoj razini.

- Broj istraga i optubi za korupciju jo je uvijek malen. Nema nita uvjerljivije od toga - kae jedan na sugovornik u EU.

Druga prepreka cilju zatvaranju pregovora ove godine i dalje je nerijeen spor s Tuiteljstvom Haakog suda za ratne zloine,iako su drave lanice pristale da se Hrvatskoj uputi poziv za predstavljanje pregovarake pozicije. Mnogi diplomati diskret-no kau da je jako loe to se pogotovo ovo poglavlje ne otvara tijekom travnja.

Trei problem je restrukturiranje brodogradilita. to god Hrvatska napravi, to e morati biti u skladu s dogovorom s EU. UBruxellesu slubeno ipak kau da "brzina ovisi o Hrvatskoj" te podsjeaju na to da je "Hrvatska, a ne EU, postavila kraj 2010.kao cilj zakljuenja pregovora."

Augustin Palokaj, Jutarnji listwww.jutarnji.hr



Broj 78 i 79, godina 3.Et

Tekstualne priloge, pisma i stajalita za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) aljite svaki tjedando etvrtka za objavu u slijedeem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: [email protected] biltenu e biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadrajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na vie od 1000 adresa elektronske pote...

Etprenosi: Jutarnji list - Hrvatska ipak nee zavritipregovore s EU do kraja 2010?


5/10

U NATO-u nema starih i novih lanica, vie ili manje vrijednih, svi smo miNATO, svi imamo jednaka prava, poruio je ameriki predsjednikBarackObama na veeri s 11 efova saveznikih drava ili vlada saveznikih ze-malja iz srednje i istone Europe u Pragu, prenijela je novinarima hrvatskapremijerka Jadranka Kosor. Na veeri se najvie razgovaralo o pitanjimasvjetske i europske sigurnosti, a Obama je goste izvijestio o novom sporazu-mu o smanjenju stratekog nuklearnog naoruanja kao jamstva opem miru,koji je potpisao s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevom, rekla je pre-mijerka u izjavi hrvatskim novinarima u hrvatskom veleposlanstvu u Pragu.

Svaki od 11 Obaminih gostiju dobio je vrijeme da iznese svoja stajalita, aHrvatska je na veeri nastupila kao ponosna i dostojna lanica NATO-a,koja ispunjava svoje obaveze koje proizlaze iz lanstva, ukljuujui i misiju u Afganistanu, rekla je premijerka. Obama jeodgovorio da od svih nazonih rauna na daljnju suradnju i potporu.

Premijerka je na sastanku izrazila potporu BiH i hrvatskoj elji da ona bude stabilna zemlja triju ravnopravnih naroda i da toprije dobije NATO perspektivu, odnosno ispuni reforme za dobivanje Akcijskog plana za lanstvo (MAP) te je istaknula pot-pisivanje arbitranog sporazuma o rjeavanju pitanja granice sa Slovenijom kao primjer kako se meu susjedima rjeavajuotvorena pitanja. Mnogi sugovornici na veeri su rekli da Hrvatsku to prije ele vidjeti u EU, prenijela je premijerka.

Ameriki je predsjednik na veeru u rezidenciju amerikog veleposlanika pozvao efove drava ili vlada Hrvatske, eke,Latvije, Litve, Estonije, Poljske, Maarske, Bugarske, Rumunjske, Slovake i Slovenije, no ne i iz Albanije.Upravo ne-pozivanje Albanije izaziva najvie interesa s margina ovoga susreta. Naime, teko je nai adekvatan razlog zatoAlbanija nije pozvana. Razlog kojim se poluslubeno objanjavalo je da su pozvane samo NATO lanice ujedno lanice EU-a te Hrvatska kao zemlja pred lanstvom u EU! Meutim, takvo nejasno pravilo ne moe u potpunosti prekinuti "golicanje"mate u ovom sluaju. Pretpostavka je da sadanja Obamina administracija nije previe zadovoljna Albanijom i njenimnapretkom, no to je samo pretpostavka. Ne preostaje nam drugo nego da priekamo daljnji razvoj situacije po pitanjuAlbanije. Ukoliko se zaobilaenje Albanije nastavi, stvar je jasna, u suprotnom, moda je rije o propustu protokola ili doista,

o tomu da su pozvane samo lanice EU-a i Hrvatska kao skora lanica.U svakom sluaju Hrvatska ima itekako razloga za zadovoljstvo.

Obama je goste pojedinano doekao na ulazu u rezidenciju i tom prigodom premijerki Kosor spomenuo da zna da velik brojHrvata ivi u njegovom Chicagu. Premijerka mu je uzvratila pozivom u Hrvatsku i na najljepu obalu na svijetu. Amerikogpredsjednika opisala je kao "izvrsnog, odlino upuenog i rijetko koncentriranog sugovornika". Za uspomenu je dobila i nje-gov autogram na jelovniku. Veeru je ocijenila "ugodnim razgovorom prijatelja i saveznika koji zajedno skrbe za mir, sigur-nost i budunost". Hrvatska je ovim pozivom, koji je pismeno doao iz Bijele kue na adresu hrvatske premijerke, ula u krugdeset zemalja koje su u NATO primljene u razdoblju od 1999. do 2004. godine i s kojima se redovito odravaju konzultacijeo europskoj sigurnosti. Ujedno je to bio prvi susret nekog od najviih hrvatskih dravnih elnika s Obamom nakon prijemaHrvatske u NATO prije godinu dana. Premijerka Kosor prije je izjavila da je poziv na ovu ve eru znak da se prepoznaje ipodupire hrvatska politike, osobito prema susjednim zemljama.

Potpisan novi START

Ameriki i ruski predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev 8. travnja su u Prakom dvorcu potpisali novi sporazum osmanjenju stratekog nuklearnog naoruanja - START, ocijenivi to povijesnim dogaajem i ogromnim korakom naprijed."Ovo je ogroman korak naprijed za sigurnost u svijetu, za neirenje nuklearnog oruja i za odnose SAD-a i Rusije", rekao jeameriki predsjednik na tiskovnoj konferenciji pred stotinama novinara, nakon sveanog potpisivanja.Obama je podsjetio da je prije godinu dana ba u Pragu najavio da mu je dugorona elja ostvariti svijet bez nuklearnog oru-ja, iako to moda nee biti ostvareno za njegova ivota. "Ovaj sporazum je prvi korak u tom smjeru, vjerujem da je Sjedinje-ne Drave, Rusiju i svijet uinio sigurnijim mjestom", naglasio je. S time se sloio i ruski predsjednik. "Ovo je uistinu povije-sni dogaaj, 'win-win' situacija, u kojoj nema poraenog, a pobijedila je cijela meunarodna zajednica", rekao je.

Prema novom START-u, Sjedinjene Drave i Rusija smanjit e svoje nuklearne arsenale na po 1.550 razmjetenih stratekihnuklearnih bojnih glava na svakoj strani i po 800 razmjetenih interkontinentalnih projektila i stratekih bombardera.

ET/OPSA



Broj 78 i 79, godina 3.EtKosor na veeri s Obamom


6/10



Broj 78 i 79, godina 3.EtAfganistan je blizu nas!


7/10

Pripadnici samoproglaenog elnitva Kirgistana uetvrtak 8. travnja su rekli da im je Rusija pomoglasvrgnuti predsjednika Kurmanbeka Bakijeva (naslici) te da namjeravaju zatvoriti ameriku zranu bazuManas koja iritira Moskvu. Kirgistan je jedina bivasovjetska republika u srednjoj Aziji koja na svom teri-toriju ima i rusku i ameriku vojnu bazu.

Njihove izjave uslijedile su poslije svrgavanja Bakije-va u srijedu, koji je pobjegao iz glavnog grada Bikekana jug Kirgistana, nakon to je gomila prosvjednikaprovalila u vladine zgrade, to je "vrsto u kontekstusuparnitva supersila u sredinjoj Aziji", istie u izvje-u Reutersa. Gotovo istodobno dok su predsjedniciBarack Obama i Dmitrij Medvedev u Pragu su pot- pisivali Novi START sporazum, visoki dunosnik izizaslanstva Medvedeva pozvao je nove vladare Kirgistana da zatvore ameriku bazu.

Dunosnik koji je traio da ostane neimenovan, kazao je kako Bakijev nije ispunio obeanje da e zatvoriti bazu Manas, pre-ko koje SAD opskrbljuje snage NATO-a u Afganistanu. On je kazao da bi u Kirgistanu trebala ostati samo jedna baza - ruskabaza Kant. Omurbek Tekebajev, bivi kirgistanski oporbeni elnik koji je u novoj vladi preuzeo odgovornost za ustavnapitanja, izjavio je da je "Rusija igrala ulogu u svrgavanju Bakijeva", navodiReuters.

Ruski premijerVladimir Putin opovrgao je da je Moskva imala ulogu u nemirima u Kirgistanu, koji Rusija otvoreno nazivadijelom svoje interesne sfere, koju pak amerika administracija izriito ne priznaje, vodei se slobodom svake zemlje da birasvoje partnere i saveznike. Kremlj je etvrtak poslao vojsku u Kirgistan, kako bi navodno titili ruske dravljane, ukljuujuione u ruskoj vojnoj bazi, nakon to je u toj zemlji vlast preuzelo samoproglaeno oporbeno elnitvo. Naelnik stoera ruskihoruanih snaga general Nikolaj Makarov rekao je da je predsjednikDmitrij Medvedev zapovijedio slanje oko 150 padobra-naca, kako bi se zatitilo osoblje u ruskoj zranoj bazi Kant u Kirgistanu, prenijele su ruske novinske agencije.Treba rei kako se rusko nijekanje umijeanosti u sukobe esto pokae lanim, slino je bilo u sluaju Gruzije, ali i u brojnimdrugim sluajevima...

Sjedinjene Drave ale zbog nasilja koje je zahvatilo Kirgistan i u kojemu su poginuli deseci osoba, te pozivaju obje strane daobnove mir, objavila je u etvrtak Bijela kua. "Mi ne odobravamo primjenu smrtonosne sile od strane nekih sigurnosnihslubi protiv prosvjednika, kao i od nekih prosvjednika, i zabrinuti smo zbog sadanje plja ke i nereda", rekao je glasnogo-vornikRobert Gibbs. PredsjednikBarack Obama pomno prati situaciju s kljunim savjetnicima i eli da se problem rijeidemokratski uz potivanje ljudskih prava, rekao je Gibbs.

U Kirgistanu, nedaleko od Bikeka, nalazi se amerika zrakoplovna baza Manas, koja je kljuna za logistiku potporu napori-ma SAD-a i NATO-a u Afganistanu. Glasnogovornik State Departmenta Philip Crowley kazao je da prevrat nije utjecao nadjelovanje baze. Crowley je kazao da se otpravnik poslova amerikog veleposlanstva u Kirgistanu u etvrtka sastao s RozomOtunbajevom i pozvao na obnovu mira. "Na otpravnik poslova veleposlanstva u Bikeku sastao se danas s oporbenom el-nicom Rozom Otunbajevom", rekao je glasnogovornik Crowley. "Naa poruka je bila da se nadamo obnovi mira u skladu sdemokratskim naelima. Na prioritet u ovome trenutku red i mir, i uspostava demokracije u skladu s vladavinom prava",rekao je Crowley.

Glasnogovornik baze Manas, bojnikRickardo Bodden, izjavio je u etvrtak da je vlada privremeno prekinula humanitarnemisije i druge izlaske vojnika iz baze. Baza je ponudila pomo svog saniteta bolnicama u Bikeku koje su primile desetkeranjenika. Manas je vana tranzitna toka za prebacivanje vojnika i opreme u Afganistan i iz njega, a broj tih letova je sma-njen, no ameriki dunosnici nisu rekli za koliko. U bazu su istovremeno primljeni svi dravljani SAD-a.

ET/OPSA



Broj 78 i 79, godina 3.EtDa li Rusija stoji iza svrgavanja kirgistanskog

predsjednika Bakijeva?


8/10

U Ministarstvu obrane Republike Hrvatske(MORH) je 12. travnja 2010. godine, odra-na prezentacija koncepta i stratekog okviraPrograma izgradnje Hrvatskog vojno industrijskog klastera (HVIK). Prezentaci- ji su nazoili dunosnici MORH-a i Orua-nih snaga RH na elu s ministrom obraneBrankom Vukeliem i naelnikom GSOSRH generalom zbora Josipom Luciem,

predstavnici zagrebakog Ekonomskog insti-tuta, tridesetak znaajnih tvrtki sa podruja

hrvatske vojne industrije, te medija.

Prezentaciju su izradili strunjaci Ekonom-skog instituta i MORH-ovog Instituta zaistraivanje i razvoj obrambenih sustava, aiznio ju je dr.sc. Mustafa Nuinovi. CiljPrograma izgradnje HVIK-a je usmjeravanje poduzetnika, znanstvene zajednice i mjero-davnih tijela dravne administracije premaklasterskoj integraciji. Integracija bi trebaladovesti do umreenja OSRH sa hrvatskim

gospodarstvom, obrazovnim sustavom i zna-nou, koje bi rezultiralo znatnim koristima.MORH i OSRH podravaju i iniciraju pro-jekt sa eljom da doprinese razvoju hrvatskevojne industrije, kao korisnik vojne industri-je, te kao partner drugih zemalja u meuna-rodnom okruenju.

Dr.sc. Nuinovi istaknuo je da je Programneto novo te da je rije o dugoronoj surad-nji znanosti, gospodarstva i drave koji svojuusredotoenost na dravni proraun zamje-njuju organiziranim i profitabilnim ulaga-

njem u razvojne projekte.



Broj 78 i 79, godina 3.EtPrezentacija koncepta i stratekog okvira Programaizgradnje Hrvatskog vojno industrijskog klastera

(HVIK)

Pozivom na broj 060 888 300 pomozite udovicama u Afganistanu, enama koje su izgubile mueve,zemlju, domove, koje bez ikakvih primanja i prava pokuavaju preivjeti!

Cijena poziva iz fiksne mree iznosi 3,69 kuna, a iz mobilne 4,97 kuna (s PDV-om).Posluajte kratku poruku, saznajte vie...

Ukoliko elite donirati vei iznos za afganistanske udovice, isto moete uiniti uplatom na brojkunskog rauna 2360000-1101937149 (s naznakom za afganistanske udovice).


9/10

Kao neke od koristi ovakvognaina udruivanja u prezen-taciji su spomenute:

- hrvatskim posebnostimaprilagoeno povezivanje gospodarskog i drutvenograzvitka s ciljevima razvitka

OSRH u kontekstu ispunja-vanja meunarodno preuze-tih obveza -profitabilnu ras-podjelu vojnih i civilnih pos-

lova na dionike u klasteru

- stvaranje uvjeta hrvatskim

poduzetnicima da ponude proizvode i usluge i izvan

sustava OSRH

- neto koristi od meunarod-ne poslovne i razvojne sura-dnje u razliitim modelima

zajednikih ulaganja, osobi-to izravnih "offset poslova"

- poveanje bruto dodane

vrijednosti preraspodjelom proraunskih sredstava kroz OSRH prema hrvatskome gospodarstvu

- internalizaciju trokova i koristi ureenim i natjeajima institucionaliziranim "internim tritem"

- profitabilno ukljuivanje malih i srednjih poduzea u poslovne i razvojne procese i poveanje njihove konkurentnosti zajed-

nikim nastupom na domaem i stranom tritu

- umreenje domaih i stranih investitora i dobavljaa s oekivanim pozitivnim uincima na zapoljavanje raspoloivih i raz-

vitak novih kapaciteta

- koritenje imovinskoga portfelja OSRH kao izvora samofinanciranja razvitka bez poveanja proraunskih rashoda

U obraanju nazonima, ministar Vukeli je istaknuo poznatu opredijeljenost MORH-a i OSRH prema kvalitetnim proizvodi-ma domae vojne industrije, koja je i dokazana nizom realiziranih projekata u okviru opremanja i modernizacije OSRH. Pro-gram uspostavljanja i razvoja HVIK-a Vukeli je oznaio kao "razvojni i antirecesijski".

Nakon prezentacije, za rije se javilo i nekoliko predstavnika hrvatskih tvrtki, koji su pozdravili inicijativu, iznijeli primjedbei prijedloge, ali i izrazili elju da se to prije krene s njenom realizacijom.

Meu znaajnijim prijedlozima istaknut je onaj da se poslovi proire i na one za potrebe policije.

MORH/ET/OPSA



Broj 78 i 79, godina 3.EtPrezentacija koncepta i stratekog okvira Programaizgradnje Hrvatskog vojno industrijskog klastera

(HVIK)

Ministar obrane, Branko Vukeli


10/10

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 78 i 79, godina 3.EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

Documents

Euroatlantski tjednik broj 78-79 dvobroj