n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJFo

to: S

tipa

n Ba

lati

nac

Godina XXIV, broj 22 5. lipnja 2014. cijena 200 Ft

Stalna izložba „Susret naroda kod mohačkog Dunava”,

u Muzeju „Dorottya Kanizsai”

Škola u Bizonji 11. stranica Lukoviška Hrvatska večer 12. stranica Prva pričest u Santovu 15. stranica

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

4. stranica

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Komentar

Uzorna suradnja kao nadahnuće

Bački Hrvati u Mađarskoj krenuli su vla-stitim putem sustavnije suradnje s ma-tičnom Hrvatskom. U proteklih dvade -setak godina sedam povijesno hrvat-skih naselja uspostavilo je suradnju snaseljima u Hrvatskoj, što se potvrdilo iokvirnim ugovorom o prijateljskoj surad -nji. Na razini naselja, ili na razini hrvat-skih samouprava i hrvatskih općina.Iako je bilo nekoliko pokušaja, nažalost,Bačko-kiškunska županija do danasnema prijateljsku županiju u Hrvatskoj.Prva službena suradnja uspostavljena jeizmeđu grada Aljmaša i Općine Bizovac,23. listopada 1994. godine u Aljmašu.Samo dobrih godinu dana poslije, 1996,Općine Petrijevci i santovačke Hrvatskesamouprave. Međudobno je 2003. go-dine uspostavljena suradnja Baćina i Ba-ćine u Općini Ploče, 2005. godine gra -dova Labina i Baje, 2009. obnovljena su-radnja Vođinaca i Dušnoka – Seoske iHrvatske samouprave. Zatim 2012. go-dine Gare i Topolja u Općini Draž. Pos -ljed nji sporazum o prijateljskoj suradnjisklopljen je 2013. između Kaćmara i Op-ćine Velika. Posrijedi je suradnja prija-teljskih naselja kojom se ostvarujesuradnja kulturnih, obrazovnih, šport-skih, vjerskih i civilnih udruga, te je spra-vom možemo smatrati sustavnomsuradnjom. Nedavno je u Kaćmaru odr-žan trojni susret prijateljskih naselja Ve-like, Tavankuta i Kaćmara. „Ta suradnjabunjevačkohrvatskoj zajednici u Kać-maru znači vrlo mnogo. Na taj načinmožemo uspješnije njegovati kulturukoja ima višestoljetnu tradiciju u Kać-maru” – reče uz ostalo načelnik selaEndre Pál. Obostrano je izražena želja zaboljim upoznavanjem i uspostavljanjemsuradnje, potakli smo je prvo na raziniOpćine Čačinci i Hrvatske samouprave,da se predstavimo i bolje upoznamo, aonda bismo veze proširili na razini dvajunaselja. Kad odemo u matičnu zemlju,osjećamo se kao da smo kod kuće, a toje uvijek i nadahnuće da ne zaboravimokorijene i da očuvamo svoj materinskijezik i hrvatsku svijest – reče StipanMandić u povodu nedavnog boravka uČačincima. Tako bi se uskoro moglaostvariti nova, osma suradnja prijatelj-skih naselja u Bačkoj. Od 14 naselja ukojima djeluje hrvatska samouprava,prijateljsko naselje u Hrvatskoj nemajujoš samo Baškut, Sentivan, Kečkemet, teKalača koja je bila uporna u poticanjusuradnje s Općinom Ploče, ali usprkosuzajamnim susretima nije ostvarena.

Stipan Balatinac

Glasnikov tjedanNemojte zaboraviti kako jeregistracija narodnosnih bi-rača u narodnosne birač kepopise i nadalje otvorena.Mađarski ili europski držav-ljanin, te izbjeglica, useljenikili stalno nastanjeni ako jenapunio 17. godinu života ilije prije 17. godine sklopiobrak, te ima stalno prebiva -lište u Mađarskoj, s neoduze-tim biračkim pravom, auto- mat ski je upisan u središnjipopis birača. Ista osoba od 1.siječnja 2014. godine možetražiti a) upis u narodnosnibirački popis; b) tražiti pomoć pri glasovanju;c) zabraniti izdavanje podataka postavljačimalista, kandidatima. Molbu može uputiti prekowww.va lasztas.hu ili na www.magyaror szag.

hu pismom ili osobno uz ispunjeni obrazacdobiveni poštom (potkraj prosinca 2013. go-dine) mjesnom izbornom uredu, čije se imetakođer može pronaći na www.valasztas.hu.Molbu bilo kada može promijeniti ili izbrisati.Upis se može tražiti ako je birač pripadnikjedne od 13 priznatih nacionalnim zajednicau Mađarskoj, oznakom rubrike A označava dakao birač želi sudjelovati u označenome na-rodnosnom biračkom popisu, čime stječepravo sudjelovanja izborima za narodnosnesamouprave.

Oni birači koji se ne upišu na narodnosnulistu svoje manjine do roka određenog zaostvarivanje prava glasovanja na jesenskimizborima za mjesne i narodnos ne samo up -rave, ne mogu glasovati. Kako bi mogli ostva-riti svoje pravo glasovanja na mjesnim inarodnosnim izborima za mjesne, županijskei hrvatsku državnu samoupravu čiji će se sas -tav od 2014. godine birati neposredno, mo-raju se upisati u hrvatski birački popis. Namjesnim (lokalnim) i narodnosnim izborimaujesen 2014. glasovat će se na liste kandidatapostavljene od civilnih ud ruga ili zaklada.Narodnos ni izbori moći će se pokrenuti uonim mjestima, okruzima gdje po popisu sta-

novništva iz 2011. godi ne imanajmanje 25 Hrvata, ako seudovolji zakonskim odred-bama o broju upisanih biračau narodnosni birački popis umjestu. U na seljima ispod stobirača u narodnosnom po-pisu moći će se birati tri za-stupnika, a u mjes tima iznadsto upisanih birača u na rod -nos nom popisu četiri zastup-nika. Novi izborni zakon nepoznaje dosadašnju katego-riju elektorskog biranja priutemeljenju pod ručnih od-nosno državnih narodnosnih

samouprava, pa će birač istoga dana moći bi-rati, ako to želi, svoje predstavnike u mjesnu,područnu (županijsku) i državnu samoup -ravu. Može birati na svim razinama: mjes noj,

područnoj i držav noj, ali ne-ostvarivanje prava na jednoj neuvjetuje niti isključuje drugu,druge. Dakle birač može glaso-vati tek na jednoj ili na dvije ra-zine. Liste na koje će moćiglasovati birači na izborima zamjesne, područne i državnusamoup ravu moći će postaviticivilne organizacije ili zaklade.Tako primjerice birač, ako to želi,može u svome mjes tu glasovati

na listu koju je pos tavila mjes na civilnaudruga, ili bilo koja druga udruga, a na osta-lim razinama na listu/e neke/ih druge/ihudruge/a. Kandidati trebaju imati 5% prepo-ruka (najmanje pet osoba) onih koji su se upi-sali na mjesni birački popis. Svaki upisanibirač može dati tek jednu preporuku. Listu zažupanijsku ili glavnogradsku narodnosnu sa-moupravu može postaviti civilna ud ruga ilizaklada koja ima najmanje 2% preporuka na-rodnosnih birača (preporuka za listu, ne zakandidata) prijavljenih na popis u toj županiji,a uz to na izborima u danoj županiji od ukup-noga broja kandidata 10% su njezini kandi-dati. Listu za dobivanje mandata u državnojnarodnosnoj samoupravi mogu pos taviti onecivilne udruge koje su na izborima za mjesnesamouprave postavile najmanje 10% kandi-data te sakupile najmanje 2% preporukasveukupnoga broja birača u državi upisanih unarodnosni registar. Oni koji su se već registri-rali u hrvatski birački popis pod A, ako nisutražili brisanje iz njega, u popisu su daljnjihdeset godina, i moraju tek na dan izbora zamjesne i narodnosne izbore izaći na biralištaako žele ostvariti pravo glasa.

Branka Pavić Blažetin

Oni birači koji se ne upišu na narodnosnu listu svojemanjine do roka određenog za ostvarivanje pravaglasovanja na jesenskim izborima za mjesne i na-rodnosne samouprave, ne mogu glasovati. Kako bimogli ostvariti svoje pravo glasovanja na mjesnim inarodnosnim izborima za mjesne, županijske ihrvat sku državnu samoupravu čiji će se sas tav od2014. godine birati neposredno, moraju se upisati uhrvatski birački popis.

TEMA n 3 n

U radu novog saziva parlamenta prvi putće sudjelovati i glasnogovornici 13 prizna-tih narodnosti. Prema novom zakonu o iz-borima, narodnosti u Mađarskoj mogle supostaviti narodnosne liste pomoću kojih,u odnosu na stranačke liste, moglo semnogo jednostavnije osvojiti mandat. Naparlamentarnim izborima 6. travnja na-rodnosti su postavile narodnosnu listu, alina izborima nijedna zajednica nije uspjelapokupiti toliko glasova na temelju čega bimogla imati punopravnog zastupnika uParlamentu, međutim postavljanjem listesvaka je manjina imala pravo delegiratiglasnogovornika. Ako s narodnosne listene dospije zastupnik u Parlament, (tako sei dogodilo) zakonodavstvo je utemeljilotzv. ustanovu glasnogovorništva, kojaomogućuje narodnostima da imaju svo-jega parlamentarnoga glasnogovornika,koji nema pravo glasovanja, ali može za-stupati interese narodnosti, može dati miš -ljenje u svezi s pitanjima koja se odnosena njih. Nakon društvenih promjena prav -na ustanova narodnosnih glasnogovor-nika novi je element u sustavu mađarskepravne države. Prema zakonu o Parla-mentu utemeljen je Odbor za narodnostiu Mađarskoj, tijelo koje surađuje u raduparlamenta koja se tiču narodnosti. Za

predsjednika Odbora izabran je Ján Fuzik,predsjednik Slovačke državne samoup -rave. Prema njegovim riječima, novi sus -tav narodnosnih glasnogovornika jednaje važna ustanova i nov oblik u zastupanjuinteresa narodnosti. Spomenuo je kakonarodnosti već dugo čekaju da im se riješizastupstvo u Parlamentu u nekom obliku.Odbor za narodnosti u Mađarskoj čini 13glasnogovornika, od kojih su osmeropredsjednici državnih samouprava. Odborza narodnosti ubuduće će poticati prei-naku zakona o narodnostima. Među inimaće raspravljati o iskustvima parlamentar-nih izbora s gledišta narodnosti i želi datikonkretan prijedlog za preinaku. Spome-nuto je da bi trebalo suziti mogućnostpos tavljanja liste raznih organizacija, tj.bolje ih pročistiti, naime novi zakon o na-rodnostima ne stavlja pod uvjet djelova-nje organizacije najmanje tri godineprilikom postavljanja kandidata. Većinapredstav nika narodnosti želi vratiti tajuvjet i postrožiti mogućnost postavljanjaliste. Predsjednik je Odbora izjavio da ćeOdbor redovito usuglašavati sa zamjeni-kom ombudsmana i s Ministarstvom ljud-skih resursa. Istaknuta će tema biti iproračun za iduću godinu.

- h g -

Utemeljen parlamentarniOdbor za narodnosti

Započeo je rad odbora za narodnosna pitanja pri parlamentupošto je ustanovljen njegov naziv, odnosno birani su njegovi duž-nosnici – saznajemo od Mađarske agencije za telekomunikacijuMTI. Prema prijedlogu glasnogovornika, naziv mu je Odbor za na-rodnosti (nacionalnih manjina) u Mađarskoj. Za predsjednika jeizabran Ján Fuzik, predsjednik Slovačke državne samouprave, adopredsjednik je glasnogovornik Roma Felix Farkas.

MOHAČ – Svečanom otvorenju novestalne i privremene izložbe „Susret na-roda kod mohačkog Dunava", nazočilisu gosti prijateljske Općine Sveti Filip iJakov iz Hrvatske.Predsjednik Općinskog vijeća Sveti Filipi Jakov, ujedno i tamošnjega KUD-aSveti Roko, Ivan Eškinja, koji je četvrtiput boravio u Mohaču, podsjetio je daje suradnja započela prije nekoliko go-dina na poticaj Čitaonice mohačkih Šo-kaca i osobno njezina predsjednikaĐure Jakšića. Međuvremeno je ostva-rena sadržajna suradnja, više uzajamnihposjeta, boravak mohačke djece u Sve-tom Filipu i Jakovu, gostovanje KUD-aSveti Roko, Sveti Filip i Jakov u Mohaču,i na Ophodu mohačkih bušara. Nakontoga pokrenuto je povezivanje i na ra-zini Općine Sveti Filip i Jakov te GradaMohača. U povezivanju dvaju naseljazajednica mohačkih Hrvata bila je oso-vinom suradnje. Kao i obično, sve je po-čelo kroz kulturu, a nastavilo se napolitičkoj razini.

Načelnik Općine Sveti Filip i JakovZoran Pelicarić također smatra da su setragom postojeće kulturne suradnjeodlučili za povezivanje na razini dvajunaselja. Grad Mohač prvi je prijateljskigrad Općine Sveti Filip i Jakov, koja ima4600 stanovnika. Izrazio je takođernadu da se neće stati na kulturi, negoda će izgraditi i suradnju na područjupoljoprivrede, jednako tako i športa,među njima vaterpolista, i, naravno, napolju turizma, što je dovoljno za jednusadržajnu i vrsnu suradnju. Novi će sus -ret biti na blagdan Svetog Roka i DanaOpćine kada će se Ugovor o prijatelj-skoj suradnji potvrditi i potpisivanjemu Svetom Filipu i Jakovu. Tada očekujune samo izaslanstvo poglavarstva gra -da Mohača nego i Čitaonice mohačkihŠokaca, a moguće i dolazak vaterpo -lista. To će biti prvi koraci, a onda bi sesuradnja mogla nadograđivati. Narav -no, neće se smetnuti ni zajednički pri-stup raznim europskim fondovima, teostvarivanje zajedničkih europskih pro-jekata.

U suorganizaciji Grada Mohača i Muzeja Dorottye Kanizsai, 17.svibnja u novoj zgradi u Kisfaludyevoj ulici priređeno je svečanootvorenje nove stalne i privremene izložbe. Stalna izložba nosinaslov „Susret naroda kod mohačkog Dunava”, a u okviru privre-mene izložbe predstavljena je izložba slika bajske slikarice IrénKlossy. Nakon pozdravnih riječi ravnatelja Muzeja Jakše Ferkova,izložbu je otvorio mohački gradonačelnik József Szekó. Svečanostsu uveličali gosti prijateljske Općine Sveti Filip i Jakov iz Hrvat ske,te predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Hepp, a pro-gram su uljepšali mohački tamburaši i gajdaš Andor Vegh.

Pošto je lani u listopadu svečano predana nova zgrada mo-hačkog muzeja, konačno je otvoren i novi stalni postav, međuinima, posvećen trima južnoslavenskim narodima: Hrvatima,Srbi ma i Slovencima. Premda su završili u zadnji čas, još su ostaleneke sitnice za koje već nije bilo vremena – reče nam ravnateljprigodom svečanog otvorenja. Kako uz ostalo reče Jakša Ferkov,izložba je sastavljena od tri dijela. Budući da su oni i nadalje ba-

zični muzej triju južnoslavenskih naroda,Hrvata, Srba i Slovenaca u Mađarskoj, stogaje znatan dio izložbe njima posvećen. Onaje ustrojena prema standardima za 21. sto-ljeće, a uz brojne predmete obogaćena inovim tehničkim mogućnostima, filmo-vima, izvornim tonskim zapisima... Drugi jedio posvećen običaju mohačkih bušara, snaglaskom da se on predstavi onako kakoje nekada bio u Šokaca u baranjskim selima.Taj je dio obogaćen filmskim zapisom izDraža i Topolja. Treći pak dio obuhvaća po-vijest grada Mohača, susretište različitih na-roda, kultura u proš losti i danas. Počinje sturskim osvajanjem ovih prostora, Mohač -kom bitkom 1526., a završava s 1926. godi-nom, prisjećanjem na Mohačku bitku, kadasu turski veleposlanik i mađarski guvernerMiklós Horthy zajedno položili vijenac kodspomenika kralja Ljudevita. Kroz izložbuprikazani su tragovi koje su Turci ostavili,primjerice sačuvanih u prezimenima Kal-

kan, Haramza, u nošnji i svemu drugom što se očuvalo do danas.Iako su morali skratiti prvotni scenarij, ipak je većinom izloženosve ono što su željeli prikazati. Na više od tristo četvornih metara

izložbenog pros tora predstavljen je velik broj predmeta, rep -rezentativno i slikovito, ali teško je reći koliko jer bi sve to trebaloprebrojiti. Izložba je ostvarena s potporom nadležnog Ministar-stva od 20 milijuna, i Grada Mohača od umalo tri milijuna forinta.Grad pokazuje veliko zanimanje za Muzej, podupire njegovo uz-državanje, te se ono čini osiguranim. Više je i posjetitelja u pro-teklom razdoblju nego u staroj zgradi, a očekuje se da će senjihov broj u idućem razdoblju znatno povisiti.

Stipan Balatinac

n 4 n TEMA

Detalj s izložbe

Ravnatelj Muzeja „Dorottya Kanizsai” Jakša Ferkov i mohački grado -načelnik József Szekó

Novi stalni postav mohačkog muzeja

„Susret naroda kod mohačkog Dunava”

Suvremeno zdanje Muzeja „Dorottya Kanizsai”

POLITIKA n 5 n

Predsjednik Društva ocijenio je prošloljet -nu bilancu pozitivnom i zbog vridnih na-ticanj i do kraja ljeta glavne točke gos -podarenja pokazuju na to da Društvo fi-nancijski neće biti u minusu, a ta činjenicadaje i zaufanje svim članom da na ta načinbudu ljetos podupirane i razne priredbeširom Gradišća, tako kot i dosad. Što naliželanjsko ljeto, glavni predstavnik Društva jeistaknuo dva velike programe na našempodručju: snimanje emisije «Lijepomnašom» u Šopronu (u skupnoj organizacijiDGHU-a i sličnih savezov u Austriji i Slo -vač koj), a drugi važni program je bioskupno shodišće Gradišćanskih Hrva tov kPutujućoj Celjanskoj Mariji u Koljnof. Uzato su podupirani i sastanki i priredbe kojisu važni bili za naša hrvatska sela i negda-negda su prerasli i domaći prag, kot i sim-bolično putovanje u čast 480. ljeta dose -

ljenja Hrvatov na ove kraje, «Po stazanaših starih», po ideji Koljnofca dr. FranjePajrića. – Po naši seli su dobili svoje prizna-nje i gospodin Pajrić i cijelo društ vo ko je pre-šlo ta dugi i naporni put. Nazočni smo bilina hrvatski dani, na proslava folklornihdruš tav, i hvala Bogu imamo toliko progra-mov da vik ne moremo ni zajti svakamor –rekao je Andraš Handler ki je još dodao dase približava 7. juni, subota, kad je dr. Šan-dor Horvat, glavni organizator, u imeDGHU-a ponovo skupapozvao sve vjer-nike Gradišća na hodočašće u Veliki Bo -rištof pred štatuu Celjanske Madone.Na zvao je peldodavnim diozimateljstvohrvatskih vjernikov na jurskom državnomhodočašću, a ujedno se ufa i u uspjehuTamburaškoga i plesačkoga tabora narik-tanoga za mladinu, krajem julija u Kolj-nofu. U razgovoru smo tako dospili dooktobarskih izborov, kade će, sad jur većnij dvojbe, po odluki skupšćine DruštvoHorvata Kre Mure i DGHU skupa postavitilistu. Po Handlerovi riči to je bilo i pred če-tirmimi ljeti veliko pitanje, hoće li gradiš-ćanski kandidati krenuti na Savezovoj listiili će samostalno izboriti povjerenje glasa-čev. – Onda se je odlučilo da ćemo još jed-nom probati sudjelovati sa Savezom, i takosu prošli izbori. To znamo da naši zastupnikiu Hrvatskoj državnoj samoupravi kakov po-ložaj su si izborili, da nisu zašli zapravo u ni-jedan odbor. Tako čuda riči i glasov nisudobili ni na sjednica HDS-a. Razgovarajućise s prijatelji iz Zale, postavio se je zahtjev iliideja da mi, Hrvati zapada i jugozapada,probamo zajedno nešto napraviti i zajed -nič ki postaviti listu za izbore. Zabilježenestvari, točke, zahtjevi, predlogi, minusi iplusi sve skupa su partnere dopeljali dozaključka da s ovim potezom ove dvi re-gije nimaju što izgubiti, jedino dobiti

moru s tim da od Savezove koncepcije ćedrugu alternativu ponuditi biračem. – Tosmo sad predložili pred skupšćinom DGHU-a, naravno, neki ljudi su nam postavili pita-nje, je li ovo dobro za nas ter hoće li se sadboj začeti med Hrvati?! Mi smo na to reklisamo toliko, ne kanimo boj med Hrvati, ni-kako ne kanimo svadju, željimo ponuditi snašim programom jednu drugu alternativunašim biračem. Željimo da ostanu dobri od-nosi sa Savezom, kot i dosad, ali jednostav -no mi neke stvari drugačije vidimo i po tomćemo sastaviti i naš program koji je trenu -tač no još u izdjelanju. Kako smo čuli nada-lje od predsjednika, stopostotno još nijeodlučeno ke će se peršone ganuti naskupnoj listi, a i pravniki još proučavaju za-kone i išće se najbolje rješenje. Kad se pitaza kandidate, jasno je da se preferiraju ta-kovi ljudi ki bi vjerno predstavili tako slož-nost dotičnih regijov, kot i interes svihHrvatov u cijeloj Ugarskoj. – To kanimouprav ljudem reći da ovo neće biti regional -no društvo s regionalnimi cilji, nego bi se že-ljili boriti za dobrobit cijeloga hrvatstva uUgarskoj – je naglasio peljač najvećega ci-vilnoga društva u našoj regiji, koga s kot -rigi skupa krez ljeto čeka veliko djelo upripravljanju izbornoga programa. Pri za-daći proširenja toga programa med na-šimi ljudi veliku ulogu će odigrati mjesniaktivisti, a naravno do toga tribi najti i od-govorne ljude ki će se zeti za kandidaturuter su voljni djelati za hrvatstvo na lokal-noj razini, a i u državnoj samoupravi iz Zal-ske županije, Gradišća i ostalih regijov.Tihe i mirne pripreme teču, kad bude listagotova, sazvat će se ponovo skupšćina, kamora prihvatiti zajedničku listu. I onda odpočetka septembra, kako se i obićuje,štarta intenzivna kampanja.

-th-

ODLUČENO: Društvo Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj i Društvo Horvata kre Mure na skupnoj listi na jesenski izbori

Andraš Handler: „Ne kanimo boj med Hrvati, nikako ne kanimo svadju, željimo ponuditi s našim

programom jednu drugu alternativu našim biračem...”Društvo Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj je krajem aprila imalo svoju redovnu generalnu sjednicu, nakojoj uz finan cijski obračun, spomenuti su i programi minuloga društvenoga ljeta, kot i aktuelni projektiovoga tekućega ljeta. Hakljiva točka dnevnoga reda je bila odluka o načinu sudjelovanja na jesenski mjesnii narodnosni izbori. Sad je već sigurno da Društvo Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj i Društvo Horvata kreMure, prvi put u hrvatskoj povijesti, samostalno će pos taviti svoju listu kandidatov, paralelno s listom Sa-veza Hrvata u Mađarskoj. O tom i o društveni posli smo se porazgovarali s predsjednikom DGHU-a Andra-šom Handlerom.

Andraš Handler

Budući da je Markovo održano u pomaknutom terminu, izostaloje misno slavlje na hrvatskome jeziku i tradicionalni obred po-svete mladoga žita. Tako je ove godine program počeo prigod-nim kulturnim programom na otvorenome, na Trgu Svetoga

Stjepana. Uime domaćina okupljene je na hrvatskom i mađar-skom jeziku pozdravio ravnatelj Joso Ostrogonac. Svojom nazoč-nošću fancašku priredbu uveličali su konzul-gerantica RepublikeHrvatske u Pečuhu Ružica Ivanković, HDS-ovi čelnici, predstavnici

grada Baje, te županijske i mjesnihhrvat skih samouprava obližnjih na -selja.

Kao i svake godine, u programu sunastupila djeca fancaškog vrtića, pje-vački zbor i plesna skupina fancaškeškole, pjevački zbor Kluba fancaškihumirovljenika i orkestar Bajski tambu-raši. Domaće sudionike koji su izvelisplet bunjevačkih dječjih igara, ple-sova, pjesama i melodija pratio je baj-ski Orkestar «Čabar». Poseban gost ovogodišnjega programa bioje pečuški KUD «Tanac» koji je gledatelje oduševio hrvatskim

(bošnjač kim, šokačkim i bunjevačkim) koreografijama. Isto-dobno je na školskom dvorištu ustrojeno i gastronomsko natje-canje pod nazivom «Fancaški okusi». Jedan od stalnih sudionika,bivši roditelj fancaške škole, pripremio je pravi bački goveđi pap -

rikaš, na zadovoljstvo svih sudionika igos tiju. Po završetku programa, ispredpozornice povelo se zajedničko velikokolo sudionika i posjetitelja, nakon čegaje, već po običaju, otvorena bačva vina.Umjesto najavljenog Marka Aladžića,bačvu izvrsnoga fancaškog crnog vinaotvorio je Bálint Dancsa, predsjednik Od-bora za kulturu bajskoga Gradskog vi-jeća. Prepoznatljivi kulinarski specijalitetiu kotlićima oduševili su više od dvjestasudionika na zajedničkoj večeri.

Markovo je završeno druženjem,glazbenom i plesnom zabavom, a zadobro raspoloženje, kao i uvijek, pobri-nuo se domaći «Čabar», pod vodstvomJakaba Tiszaia. S. B.

n 6 n BAČKA

Markovo na Fancagi u Baji

Bogat kulturni program i pučka veselicaU organizaciji Fancaške osnovne škole, 10. svibnja priređeno je već tradicionalno Markovo, kulturno-zabavna igastronomska priredba kojom je prije petnaest godina na poticaj fancaških roditelja obnovljena jedna stara tra-dicija bunjevačkih Hrvata vezana za blagdan Svetog Marka.

Djeca fancaškog vrtića

KUD „Tanac” ponovno oduševio fancašku publiku

Bivši roditelj József Delikuhao je goveđi pap ri kašza goste

Program je pratilo mnoštvo posjetitelja, roditelja

Domaćini i gosti uzvanici

Bálint Dancsa otvorio jebačvu vina

BARANJA n 7 n

SALANTA – Hrvatska samouprava i KUD Marica i ove godine za Du-hove, 8. lipnja, pripremaju niz programa folklornog sadržaja u mjes -nom domu kulture. Toga će dana u ranim poslijepodnevnim satima«kraljice» obilaziti domove u Nijemetu i Salanti, pribivati na svetojmisi u nijemetskoj crkvi. Slijedi mimohod od crkve u Nijemetu dosalantskog Doma kulture a nakon toga se u večernjim satima umjes nom domu kulture priređuje se bogat folklorno-kulturni pro-gram, kojem sudjeluju KUD „Ladislava Matušeka” iz Kukinja, Hrvatskimješovi zbor iz Harkanja, KUD „Slavonac” Forkuševci (HR), te KUD„Marica”. Nakon programa je bal uz Orkestar Podravku.

KAŠAD – U tom selcu, na najjužnijoj točki Mađarske, 7. lipnja, u or-ganizaciji Hrvatske samouprave Kašada, obilježava se 40. obljetnicaposvećenja mjesne crkve i dvjesta godina crkvenog zvonika, na kojije nadograđeno sadašnje crkveno zdanje prije 40 godina. Svetamisa počinje u 15 sati, a pjevaju je Pjevački zborovi iz Petarde iVršende. Dan se nastavlja folklornim programom na dvorištumjesnog Doma kulture, uza sudjelovanej; KUD-ova iz Narda, Szajka,zborova iz Vršende, Bremena. Uveče je naravno neizostavan Šokačkibal uza svirku Orekstra Badel. Programe podupiru: Hrvatska državnasamouprava, Mjesna samouprava Kašada i Mjesna samouprava Bre-mena.

VRŠENDA – Pod okriljem tamošnje Hrvatske samouprave obli-kovan je kružok za osnovnoškolce hrvatskoga podrijetla, koji sesastaje jedanput tjedno. Organiziraju se razna zanimanja. Većinadjece hrvatskoga podrijetla pohađa osnovnu školu u Boji (Bóly),a kružok vode Aga Hosu i Margita Balog. Tako su za ovogodišnjiMajčin dan obradovali mame prekrasnim uracima svojih ruku.Trenutno kružok broji petnaestak učenika. Planiraju organiziratiTabor folklora, početkom kolovoza, što će ga voditi Dora Balati-nac. Hrvatska samouprava 7. rujna namjerava organizirati većtradicionalni susret hrvatskih crkvenih zborova. Nadaju se kakoće do jeseni biti obnovljen mjesni dom kulture, pa će moći pri-rediti i tradicionalno Šokačko sijelo.

PEČUH – U kertvaroškoj crkvi Svete Elizabete, u kojoj se održa-vaju redovite mjesečne svete mise na hrvatskom jeziku, 25. svib-nja sakrament svete pričesti primilo je 13 polaznika 3. r. Osnovneškole Miroslava Krleže. Svetu misu na hrvatskom jeziku služit ćekapelan Gabrijel Barić koji je bio i vjeroučitelj te pripremio djecuza primanje sakramenta svete pričesti. Svetu misu na hrvatskomjeziku pjevao je vršendski Pjevački zbor Orašje. (Foto: Á. Kollár)

U vlasništvu je Pečuške biskupije nekadašnji župni dvor pokrajcrkve, koji je prazan već više od trideset godina. To je zgradaveličine 150-ak metara četvornih. Hrvatska samouprava zatražilaje zgradu na korištenje od Sajčanske župe i Pečuške biskupije, snamjerom njezine obnove i utemeljenja muzeja, čitaonice i knjiž -nice u njoj, te društvenih prostorija u kojima bi se okupljali ta-mošnji šokački Hrvati. Uime vršendske rimokatoličke podružniceSajčanske župe župnik István Bukovics, s odobrenjem pečuškogbiskupa Györgya Udvardya, potpiso je sporazum s vršendskomVjerskom i kulturnom udrugom šokačkih Hrvata (uime Udrugepredsjednica Lerch Sándorné) i vršendskom Hrvatskom samo -upravom (uime Samouprave predsjednica Marijana Balatinac dr. Al-Emadné) o predaji zgrade na korištenje. Vršendski su Hrvatitim ugovorom na korištenje dobili stambenu zgradu, dvorište igospodarsku zgradu na površini od 1 988 m2 s datumom od 1.ožujka 2014. godine, na rok od 25 godina, do 28. veljače 2039.godine, s naznakom kako istu zgrada za to vrijeme Hrvati mogui otkupiti.

U dobivene prostore, koje će Hrvati obnoviti, po planovimapreselit će se i ured Hrvatske samouprave. Sada je zgrada bez in-frastrukture, s praznim zidovima. Vršendski su Hrvati (Šokci) 2.svibnja počeli s čišćenjem terena i zgrade. Silni otpad uklanjaloje neumorno dvadesetak mladih ljudi. Već je uveden električnisat, postavljeni su novi električni kabeli, naručena je obnovaveoma vrijednoga starog kamina, čiju su izradbu nekada davnoVršenđani platili za potrebe Župe. U svezi s tom obnovom dogo-varaju se s majstorom čiji ju je djed nekoć napravio, a uskoro sli-jedi rješavanje pitanja vode i sanitarnog bloka. Obnavlja se izproračuna Hrvatske samouprave. Do sada su za to izdvojili 1,5milijuna forinti, a u planu su i natječaji kojima bi se prikupila sred-stva za daljnju obnovu i izgradnju.

Počeli radovi na domuvršendskih Hrvata

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmuVjekoslav Blažetin

limena glazbaznao sam je pitatvoliš li melime lime limeona je često samo šutjelaja pak često cuclao bocu pivaznao sam često ponoviti pitanjevoliš li melime lime limeona je često i dalje šutjelaja pak često i dalje cuclao ostatak pivaponekad sam je i treći put znao pitativoliš li melime lime limeona se tada najčešće okrenula prema zidua ja pak najčešće popio pivo i krenuo na ulicute često sam znao pitati i zadnji putvoliš li melime lime limetada sam već uvijek bio izvan sobei čuo negdje u daljinilime lime limelimenke boce limenke boce limenke boce

U organizaciji Muzeja i arhiva Poljaka u Mađarskoj te Forumapoljskih stvaratelja u Mađarskoj, u prostorijama Muzeja 22. svib-nja otvorena je zajednička izložba hrvatskih i poljskih likovnihumjetnika naslova „Krajolici i lica u zrcalu“. Nit vodilja skupne izložbe jestupoznati pripadnike većinskoga na-roda s likovnom umjetnošću umjet-nika narodnosnih zajednica. Zamisaoje provedena prvom skupnom polj-sko-ciganskom izložbom 2012. go-dine, te poput nastavka priređena je ihrvatsko-poljska. Po mišljenju kusto-sice Marte Trojan pripadnici narodnos -ti u Mađarskoj nehotice se susreću sčinjenicom kako je njihov stvaralačkirad nepoznat široj mađarskoj javnosti,a novootvoreni postav prava je slas -tica u tome nizu. Četrdesetak likovnihostvaraja, desetak likovnih umjetnikaskupljena u šaroliku kitu. Najviše suoslikani krajolici, ljudi s tehnikom uljena platnu. U okvirima postava izložena su platna Estere Šarkić,Đure Šarkića, Đure Benkovića i skulpture Imrea Pišćura. Živahanje prikaz Senandrije, dalmatinskohrvatskoga gradića na obali Du-nava, na slikama akvarelista Đure Benkovića. Mediteranski ugo-đaj po trgovima, žamor ljudi u kafiću, uske uličice, rijeka Dunav,teme oslikane razigranim pokretima kista, obasjani suncem. Me-diteranska je tematika zastupljena i na slikama Estere Šarkić.

More, para morske soli i Velebit spojeni u bogatim nijansama pla-vetnila ili kamp Slanica, ali tu je i rodni grad Mohač s čuvenimbušarskim larfama. Najizražajnija slika Estere Šarkić ipak je na-slova „Na mome putu“. U prvo me su planu platna valovito, širo-kim kistom nanošene boje (crna, crvena, tamnoplava ilitam nosmeđa), širok osjećajni raspon, a u drugome planu u emo-tivnom i slikovnom kontrastu umirujući krajolik, pastelnih boja.Slike Đure Šarkića odraz su jednostavnog, nepomičnog mo -

hačkoga dvorišta. Umje-rene pastelne boje igeometrijski oblici jesučuvari otisaka već po-malo nestaloga svijeta.Kulminacija postavajesu njegove ilustracijepriča Eleka Benedeka.Čvrste kamene skulp-ture Imrea Pišćura jesupatuljci divovske snage,odrazi uvjerljivosti i ust -raj nosti. Skulpture crno -ga vulkanskoga kame- na poput onih na Uskrs -nim otocima mot re da-ljinu.

Moto izložbe mo -gao bi biti, kako to navodi i trojezični (mađarsko-hrvatsko-polj-ski) katalog navod iz već narečenoga romana „Ogledalo pamtisve ono što se u njemu zrcali, a «du ševnom oku» katkad ponudimalo od toga obilja“.

Izložba je otvorena za posjetitelje do 20. lipnja 2014. Imate livremena, posjetite taj bogati postav u Ulici Állomás, u X. okrugu.

Kristina Goher

Otvorenje izložbe

„Krajolici i lica u zrcalu”

Izložbu su posjetili pripadnici dviju narodnosti

SANTOVO – Budimpeštansko Kaza lište svjetla (Fényszínház) 7.lipnja 2014. godine, s početkom u 21 sat u marijanskom svetiš -tu na santovačkoj Vodici prikazuje predstavu s naslovom «Uka-zanja». Pozdravne riječi, narodne pjesme, laserske grafikeAnd rása Simora (goldlaser.hu), zvučni scenarij i prizor HerminaCsömör. Ulaznice u pretprodaji 1500 Ft, na licu mjesta 1990 Ft,kod Gabora Varge 06-70/451 4537, ili u Putničkoj agencijiIBUSZ Baja (Déryevo šetalište). Do 12 godina ulaz je slobodan.

SANTOVO – U okviru pobožnosti u čast Fatimske Gospe, kojese na santovačkoj Vodici održavaju mjesečnom redovitošću odsvibnja do listopada, sljedeće misno slavlje i župno krizmanje13. lipnja predvodit će kalačko-kečkemetski nadbiskup dr. Ba-lázs Bábel. Prije toga, od 15 sati održava se klanjanje PresvetomOltarskom Sakramentu.

GRADIŠĆE; VELIKI BORIŠTOF - Drugi put priredjuje Društvo Gra-dišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, u posebnoj organizacijskoj skrbi dr.Šandora Horvata, veliko gradišćansko shodišće iz Ugarske, k štatuiPutujuće Celjanske Marije, ka ovo ljeto boravi u Velikom Borištofudo kraja augustuša. Kako je rekao glavni organizator, ki je i sam ru-tinirani hodočasnik, 7. junija, u subotu, od 10 uri se ganu na put pišehodočasniki iz Hrvat skoga Židana, pod peljanjem mjes noga farnikaŠtefana Dumovića, ki bi morali zajti u cilj do 17 uri, kad će se služitisveta maša. Glavni celebranti su fra Božo Blažević, novi dušobrižnikVelikoga Borištofa i Tamás Várhelyi petroviski duhovnik, ali svi farnikiiz Gradišća su dobrodošli. Mašu će oblikovati tamburaši i jačkari Kolj-nofa. Za svetom mašom slijedi prošecija i agape.

VREMEPLOV n 9 n

Iz razreda – koji je nekada imao 32 đaka –ovog puta stiglo je 18 osoba. Nažalost, većnisu mogli doći svi. Nekoliko njih više nijemeđu nama, a neki su bili iz ozbiljnog raz-loga spriječeni.

Prvi dan su imali zajednički ručak ublagovaonici Doma učenika Hrvatskeškole, zatim su posjetili nekadašnju zgra -du Đačkog doma u Munkácsyevoj ulici br.15., koja je odonda već Veleposlanstvo Re-publike Hrvatske. Skupinu nekadašnjihđaka, od kojih su mnogi od mature prviput bili ponovno u toj zgradi, srdačno suprimili prvi savjetnik kao i konzul Vele -poslanstva.

Nakon tog posjeta nastavili su svoj po-malo nostalgični program jer su „đaci”opet sjedili u klupama u svojoj nekada-šnjoj učionici u nekadašnjoj gimnaziji.Profesor Stipan Vujić, koji je cijelo vrijemebio u društvu svoje supruge i pratio svojebivše učenike (treba napomenuti da je onpredavao ovom razredu fiziku) zamijenioje nekadašnjeg razrednika, profesora Di-mitrija Krunića. Dugo se razgovaralo o ži-votu davno viđenih učenika, a nizale su sei anegdote. „Đaci” su rado obnovili svojeuspomene, usput su gledali i razmijenilisvoje stare fotografije što su ponijeli spe-cijalno na ovaj jubilarni sastanak. Svi subili u odličnoj formi i u dobrom raspolo-ženju.

Zatim su nastavili s izvrsnom večerom

u restoranu u središtu grada, u društvuprofesora Vujića, gdje su u ugodnoj at-mosferi nastavili započete priče...

Sljedećeg dana, u subotu, „đaci” su ot-putovali u Senandriju kako bi u znaku sje-ćanja položili vijenac na grob svoganezaboravnog razrednika profesora Dimi-trija Krunića.

(m. v.)

Jubilarni, 50-godišnji sastanakNekadašnji đaci nekadašnje budimpeštanske Hrvatsko-srpske gimnazije(VII. okrug, Rózsák tere 6–7), razreda profesora Dimitrija Krunića, 1960–1964, sastali su se u Budimpešti 2. i 3. svibnja da bi proslavili 50. obljetnicumature.

BIZONJA – Hrvatska samouprava i Bi-zonjski tamburaši srdačno Vas pozivajuna Dane Hrvatov u Bizonji ovoga vi-kenda. Program se začme 6. junija, upetak, u 17 uri u mjesnom domu kul-ture s projekcijom Malih Bizonjcev «Ta-kovi smo bili», potom je pak tančenivečer za mlade i odrašćene. U subotuujtro u 8 uri krene muzičko budjenje i

uz organizaciju Roditeljske zajedniceod 9 do 17 uri se odvijaju programi zadicu. Na Hrvatske dane dospene i ve-lika delegacija iz hrvatske partnerskeopćine Šenkovca, tako da od 14 uri seodigrava prijateljska utakmica Šenko-vec–Bizonja. Od 17 uri u svečanoj po-vorki će od škole do doma kulture dojtifolkloraši ki će potom onde nastupati.Predvidjeni su u kulturnom spektaklu:Dičja grupa iz čuvarnice, Bizonjski tam-buraši, Čunovski bećari i KUD «MihovilKrušlin» iz Šenkovca. Od 21 uri počinjeHrvatski bal s Pinkicom u restoranuSzépasszony. Ulaznica je 1000 Ft.

Bogatstvo...Bogatstvo...

Mohački Orkestar Dunavkinje

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

BUDIMPEŠTA – U organizaciji Zavoda za južnoeuropsko is-traživanje i budimpeštanskog Sveučilišta Loránda Eötvösa, učetvrtak, 5. lipnja, s početkom u 18 sati, u Dekanskoj vijećniciFilozofskog fakulteta (Budimpešta VIII, Múzeum krt. 4/A I. kat144) na temu „Hrvatsko-mađarski i regionalni odnosi“ izla-ganje ima hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Gordan GrlićRadman. Predavanje je u sklopu priredaba «Veleposlanici izSrednje i Južne Europe».

Prilikom ovogodišnjeg Tjedna hrvatskoga jezika u Hrvatskoj školiMiroslava Krleže, pobliže sam kroz samostalan program koji suizveli upoznala učenike tukuljske Osnovne škole «Weöres Sán-dor», te predstavnike Hrvata iz Tukulje i okolice Budimpešte. Onisu predstavili običaje i baštinu Hrvata iz Tukulje i okolice Budim-pešte. U Pečuh je pristigao pun autobus Tukuljaca, učenike je do-pratio i ravnatelj tamošnje škole Miklós Giczi, dogradonačelnicagrada Tukulje Lucia Vass, zastupnica tukuljske Hrvatske samou-prave Katica Agić-Farkaš, učitelj hrvatskoga jezika EdmondBende, koji je s djecom pripremio program, učiteljica Marija Pren-ner-Dobóczky, pedagoške asistentice Andrea Puškaš i ŽužanaHenezi.

Tukulja se nalazi na Čepeljskom otoku, u Peštanskoj županiji,na obali Dunava, dvadeset kilometra od Budimpešte. U gradužive Raci koji pripadaju hrvatskom narodu i rimokatoličke suvjere. Tipična obiteljska prezimena su: Gergić, Agić, Vukov, Šaraci Rozgić. U našoj se školi već desetljećima predaje hrvatski jezik,trenutno se on uči od prvoga do osmog razreda, a uči ga deve-deset učenika, od kojih će njih trideset nastupiti danas, reče Bar-bara Kiss najavljujući zbor i orkestar tukuljskih učenika.

Kata Nagy, Julija Lerner, Tijana Šarac i Iringo Horvat izvele supjesme iz okolice Tukulje, u pratnji omladinskoga tamburaškogorkestra što ga vodi Petar Agić, a čiji su članovi Petar Agić mlađi,Matija Agić, Ivan Milković, Bence Mađarić, Gabor Eperješi, FeliksŠajo, Ladislav Mađarić. Stihove su kazivali Marko Kalapač, učenik6. razreda, kojeg je uvježbao profesor Edmond Bende, Lucija Ger-gić, učenica 4. razreda, koju je uvježbala učiteljica Ildiko Tirjak.

Ona je uvježbala i recitaciju i s Pannom Oláh, učenicom 4. raz-reda. Reka Ribarić, učenica 5. razreda, pokazala nam je ritmičko-gimnastičku vježbu na pjesmu Grupe Magazin Put putujem, A5/E razred, čiji je razrednik profesor Bende, predstavio se s koreo-grafijom izvedenom na Tajčinu pjesmu Hajde da ludujemo, plesje s njima uvježbala učiteljica ritmičke gimnastike Andrea Puškaš.Nastupio je omladinski tamburaški orkestar i zbor, s pjesmamaiz Tukulje i okolice Budimpešte, a učenici 5/E razreda s članicamazbora otpjevali su pjesmu Miroslava Škore Ne dirajte mi ravnicu,uz pratnju omladinskog tamburaškog orkestra.

Oduševljenje djece izazvale su dvije Tukuljkinje starije dobi,Ana Gergić i Katica Hernold, koje su otpjevale hrvatske pjesmeiz Tukulje, uz harmonikašku pratnju Ladislava Tornyossya i uče-nicima govorile o običajima tukuljskih Hrvata.

Branka Pavić Blažetin

Tukuljci u „Krleži”

Dana 29. travnja 2014. 5/e razred otputovao je u bačvansku Garu,k tamošnjim bunjevačkim Hrvatima. Od ove školske godineimamo novi predmet u školi: Hrvatski narodopis. Učimo o Hrva-tima u Mađarskoj, o njihovim običajima, pjes mama i plesovima.Budući da nemamo takvu knjigu kojom bismo se mogli koristitiza ovaj predmet, sve moram izmisliti, i tako smo putovali u Garu.Garska Hrvatska samouprava, predsjednik Martin Kubatov, AnaŠibalin-Bajai, Mariška Patarčić, Eva Horvat, Katica Antalović-Mu-rinji i drugi, srdač no su nas primili. U Garu smo stigli oko 11 sati,a nakon ručka počeo je naš program. U Bunjevačkoj sobi Hrvat-ske samouprave djeca su se mogla upoznati sa starim predme-tima, riječima i bunjevač kom nošnjom, koju su mogli i obući.

Ana Šibalin-Bajai ispričala je mom razredu kako je bilo u nje-zinom djetinjstvu, kako su učili, što su radili i kako su živjeli Bu-njevci u Gari. U 15 sati smo prešli u crkvu, gdje je nas čekaogospodin Hans Heffner, koji je cijeli svoj život, 60 godina, proveou garskoj crkvi i pokazao je djeci sve njezine potankosti. Nakonupoznavanja crkve dao sam im zadatke, morali su sakupljati bu-njevačka imena koja su napisana kod crkvenih kipova i prozora.U 16 sati posjetili smo i groblje, proveli sat vremena istražujućistare grob ne natpise.

Slušajući Anu Šibalina-Bajai, saznali smo sve podat ke o po-kojnim Garcima. U 17 sati su nas čekali Simo Arsenić i MariškaOstrogonac kod njihove Bunjevačke kuće, koja je uređena kaomuzej. Ondje je nekada živjela obitelj Pekanov. Posrijedi je jednamala tipična bunjevačka kuća s dvije sobe i kuhinjom, gangom(hodnikom). Cijeli smo dan proveli u duhu garskih Bunjevaca, uugođaju prošlosti i starog života. Moj razred pratili su Marija Pren-ner-Dobóczky, Magdalena Šibalin-Kühn i Edmond Bende.

Sve programe koje smo organizirali u našoj školi ne bismomogli ostvariti bez potpore Hrvatske samouprave grada Tukulje.

Hvala na pomoći Hrvatskoj samoupravi i njezinoj predsjed-nici Zorici Babić-Agatić.

Edmond Bende

Hrvatski narodopisHrvatski narodopis

GRADIŠĆE n 11 n

Direktorica Dvojezične škole je Ugrica, Elza Hi-dasi, točno jur 23 ljeta stoji na ovoj funkciji.2015. ljeta se pripravlja u mirovinu, jer onda ćenapuniti 40. ljeto neprekidnoga djelovanja. –Nije me strah ni za bizonjsku školu, niti za zajed-nicu, a i za se ne bojim. Nij’ takovoga človika, načije mjesto ne more dojti sposobniji, ali bolji struč -njak. I ovde u školi se najde peršona, ka zna dobremetode školskoga peljanja i sigurna sam da će seodlično najti u ovoj funkciji – je rekla školska pe-ljačica, a od nje smo nadalje doznali da trenu-tačno ovu školu pohadja 80 učenikov i ljetos ćezbogomdati instituciji 14 školarov. U jesen prviput će se zgodati da već mališanov će se upisatiu prvi razred nego kolikimi ostavljaju školskeklupe u 8 razredu. Sve skupa dvanaest pedago-gov podučava ovde dicu, med njimi šes time suhrvatskogovoreće učiteljice. Potriban je ta broj,pokidob dvojezič na nastava je zašla jur u 6. raz-red, a i momentalno se išće pedagog sa stru-kom tjelovježbanja i hrvatskoga jezika. Kad sepita za ravnateljska iskustva, Elza Hidasi kažeda na svu sriću i roditelji su shvatili pozitivnustranu dvojezične nastave, iako na početku pra-voda su postojale poteš koće. Čez šest ljet dicasu se jezično razvila i svi vidu prednosti ovogapodučavanja jer uz ostale svitske jezike, svenekje dobro znati i jedan slavenski jezik na djelat-nom tržišću. Bizonjska je u cijeloj okolici jedinadvojezična škola, druga dvojezična, koljnofskaškola, je od njih već od sto kilometarov. Od lanii ova škola pripada Centru za održavanje usta-novov „Klebelsberg”, ali se nalazi u specijalnojsituaciji, pokidob za nepačeno funkcioniranjese brine Se oska samouprava, naglašuje direk-

torica. Ustanova raspolaže sa značajnimi škol-skimi kontakti u matičnoj zemlji. Školari i učiteljiOs novne škole Donje Dubrave jur već od dvaj-set ljet dohadjaju u Bizonju, a s takovom srdač-nošću su i Gradišćanci primljeni u Međimurju.Od njih najveć stručne pomoći dostanu peda-gogi, a prilikom boravka u Hrvatskoj učeniki susvenek smješćeni kod familijov. Drugo prijatelj-stvo Bizonjce veže uz Osnovnu školu Brckov-ljani polag Zagreba, s kom dicom sad jur šestoljeto tajedan dan ljetuje i uči se bizonjski 5. raz-red u okviru «Škole prirode». U maloj prostorijiza tjelovježbanje teče ura sa školari 1. razreda.

Dica prez komentara, očividno odušev-ljeno primaju hrvatske upute od učiteljicehrvatskoga jezika Marike Nagy, ali kad seu ruke zamu labde, to je pravo veseljeovoga predmeta.

Školska ravnateljica misli da med škol-skimi zidinami je najpopularniji hrvat skikružok, koji se bavi ne samo učenjem hrvatskihriči nego i otkrivanjem običajev i lokalnih vrid-

nosti. Kad se došećemo do jezičnoga labora ubizonjskoj školi, velika larma označuje da seovde prip rema nešto posebno. Klaudija Šma-tović, dirigentica je ove djelaonice, ka okup lja25 dice, a u 4. razredu, kade je ona razrednica,zvana jed noga diteta, svi su polazniki kružoka.Kako čujemo, samo oni moru pohadjati hrvat-ski kružok ki iz hrvatskoga jezika imaju peticu.Abeceda po hrvatski i u jački perfektno ide, aonda još nismo spomenuli hrvatsku estradnuzvijezdu Severinu, čije jačke su još i preveć ob-ljubljene u ovom krugu. Potom ide na pamet-noj ploči test iz različitih predmetov, svim bi

mogli podiliti peticu iz znanja, ali jasnoje da najveća poteškoća stiš će ovudicu, kad sami od sebe moraju skupa-spraviti hrvatske rečenice. Suprot togavoditeljica kružoka je zadovoljna. – Ponašoj skupnoj želji, mi ovde nudimonešto drugo i drugačije, od samoga pisa-nja i čitanja. Cilj kružoka je i onako to dase nadoknadi i dodaje neki plus nas -

tavnom planu. Trudimo se uživati u onom čadjelamo i onda i hrvatski bolje ide – mislimlada «Uči», ku dica zaistinu obožavaju.Funkcioniraju kot jedna obitelj, peču se ko-lači, čuvaju tako bizonjske specijalitete, do-čaraju hrvat ski disko, stalno proširujuhrvatsko znanje, a upo znaju i vridnosti rod-noga sela. Ako se uspiju povlići školari khrvat skomu jeziku, onda će prepo znati i svojehrvatstvo, misli mlada učiteljica hrvat skogajezika. Daj, Bože, da sve već takovih školarovbude u ovom, jezično jako oslabljenom na-selju.

-Tiho-

Novosti Dvojezične škole u BizonjiHrvatski kružok jedna od obljubljenih otpodnevnih djelaonic

„Osnovna škola i dječji vrtić s dvojezičnom nastavom, Školska zgrada” – ovako piše na srebrnoj ploči naogradi odgojno-obrazovne ustanove, a uz ugarsku i hrvatska zastava se prikda negda-negda šalnoj vitro-vitoj igri na fasadi bizonjske škole. Na nutarnji stijena hrvatski grb, tekst hrvatske himne, bizonjska zasta -va, zadnji pogledi negdašnjih školarov na slika, a uz svaki razred dvojezični natpisi, štoveć i Brailleovapisma za slipe. Ovom prilikom najprlje razgovaramo sa školskom ravnateljicom Elzom Hidasi, posjećujemodvojezičnu uru tjelovježbanja u 1. razredu, a ostanemo otpodne i na hrvatskom kružoku da otkrijemo tajnu,zašto je toliko obljubljeno med dicom uprav ovo školsko zanimanje.

Na hrvatskom kružoku

Pred dvojezičnom urom tjelovežbanja

Elza Hidasi, ravnateljica škole

Hrvatska večer, koju su organizirale Hrvat-ska samouprava sela Lukovišća i Hrvatskasamouprava Šomođske županije, održanaje zadnje svibanjske subote, 31. svibnja, uLukovišću. Večer je otpočela s hrvatskommisom koju je služio velečasni Ilija Čuzdiiz Martinaca, a koji brine i o lukoviškimvjernicima. Nakon misnoga slavlja druže-nje je nastavljeno u Športskoj dvorani uzkulturni program u kojem su nastupilimještani, te izvođači iz okolnih naselja.Programu su nazočili József Matyók, na-

čelnik sela, Đuro Franković, počasni gra-đanin sela Lukovišća, Kecskés Gyuláné,ravnateljica škole, te mnogi čelnici i za-stupnici iz okolnih naselja s hrvatskim živ-ljem.

Nakon pozdravnih riječi Ruže Bunje-vac, predsjednice Hrvatske samouprave,program je otpočeo Đuretinovom pje-smom „Podravini“, koju je recitirao Benja-min Erdelji. Nakon njega slijedili sulukoviški vrtićaši koji su odigrali priču „Dr-vosječa i vila“, te se predstavili s hrvatskimpjesmicama. Priču „Djed i unuk“ recitiralaje Danijela Vertkovci, učenica 3. razredalukoviške škole. Stare starinske, a i novije

omiljene pjesme dočarali su nam tambu-raši „Biseri Drave“ i njihove pjevačice izStarina. Nakon njih opet su slijedili ško-larci s modernim plesom, a uvježbala ih jeBiserka Kolarić. Pri završetku programapozornicu su napunili plesači barčanskogKUD-a Podravina i lukoviškog KUD-aDrava, koji su izveli novu zajedničku ko-reografiju u pratnji Orkestra Vizin, kojom

će se predstaviti nezadugo i u Rijeci. Pro-gram je završen podravskim pjesmama uizvedbi martinačkoga Ženskoga pjeva-čkog zbora i njihovih tamburaša, te zajed-ničkim kolom svih sudionika i gledatelja.Naravno, nakon programa uslijedila je ivečera, te druženje uza «Dravinu» svirku.

Vesna Velin

n 12 n n 12 n PODRAVINA

Svetu misu služio je martinački župnik IlijaČuzdi

Zajednički nastup KUD-ova Podravina iz Barče i Drava iz Lukovišća (arhiv HG)

Hrvatska večer u Lukovišću

HRELJIN, BARČA – Barčanski KUDPod ravina i lukoviški KUD Drava od 6.do 9. lipnja imaju niz nastupa u Rijecii Hreljinu. Njihovo tamošnje gostova-nje dio je uzvratnog posjeta hreljin-skome KUD-u s kojim su barčanskiHrvati uspostavili suradnju prije ne-punu godinu dana.

Pomoć stradalima od poplavaUčenici, djelatnici, roditelji, ljudi dobre volje u pečuškoj Hrvatskoj školi Miroslava Krleže unekoliko dana skupili su 700 kilograma pomoći za žrtve poplava u Republici Hrvatskoj, štosu 28. lipnja odvezli u ispostavu Crvenoga križa Republike Hrvatske u Donjem Miholjcu,kazao je za tjednik Hrvata u Mađarskoj Gabor Győrvári, ravnatelj škole.

Foto: Á. Kollár

MALA STRANICA n 13 n

Svjetski dan zaštite okolišaSvjetski dan zaštite okolišaobilježava se svake godine 5.lipnja, na godišnjicu održa-vanja Konferencije Ujedinje-nih naroda u Stockholmu(1972) posvećene okolišu, nakojoj je usvojen Program zaš-tite okoliša Ujedinjenih na-roda (UNEP). Svake se godineodređuje nova tema koja će se obraditi toga dana. Ovo-

godišnja se tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite

okoliša naziva Podigni svoj glas, ne razinu mora i pos-

većena je promicanju svijesti o potrebi zaštite okoliša.

Razglednica iz Hrvatske

Arboretum TrstenoArboretum Trsteno blizu

Dubrovnika, kao jedini

arboretum na hrvatskoj

jadranskoj obali, u je-

dinstvenom bogatstvu

svojih vrijednosti, sjedi -

njuje kulturnu i prirodnu

baštinu. Poznat je po po-

vijesnim parkovima i po

zbirci sredozemnih i eg-

zotičnih vrsta biljaka.

Osnovan je 1948. na

prostoru i podlozi povi-

jesnoga ladanjskog

posjeda dubrovačke ple-

mićke obitelji Gučetić-

Gozze.

Vic tjedna

KOSA

Pita Perica mamu:– Zašto tata nema kosu?– Pa zato što mnogo razmišlja. Pa-metan je pa mu je otpala.– A zašto ti imaš tako mnogokose?– Zaveži, idi na spa-vanje!

NEKOLIKO JEDNOSTAVNIH STVARI KOJE MOŽEŠUČINITI ODMAH ZA OČUVANJE OKOLIŠA1. Izbjegavaj vožnju osobnim automobilom, osobito ako putuješ sam. Vozi bicikl, koristi se javnim prijevozom,prošetaj.

2. Nemoj upotrebljavati plastične vrećice.3. Pravilno postupaj s otpadom.4. Ne razbacuj toplinu u okoliš, grij seučinkovito.

5. Koristi se štednim žaruljama i štedljivim kućanskimuređajima, isključi električne uređaje kad ihne upotrebljavaš.

6. Štedi vodu..

Za pametne i pametniceMozgalice

1. Dva oca i dva sina su u ribolovu. Svaki od njihulovio je jednu ribu. Zašto su onda kući doni-jeli samo tri ribe?2. Što je teže, kilogram željeza ili kilogram perja?

n 14 n POMURJE

«Petripske ružice» sa srcem čuvaju «popevku»U Petribi odavno djeluje kulturno društvo koje okuplja ljubitelje hrvatske glazbe, popijevaka i folk -lora. U zadnjim godinama za njegovanje hrvatske kulture pobrinulo se Kulturno društvo „Petripskeružice”, koje je nedavno dobilo novog voditelja Irenu Rodek s čijim je vodstvom društvo nanovo oži-vjelo. Najdjelatniji članovi društva nadalje jesu članice pjevačkoga zbora: Irena Rodek (voditeljica),Ilonka Rodek, Marica Tihanji, Janica Jakopanec, Marica Bagarus, Marica Erdődi i Eva Matek, ali senadaju da će im se pridružiti i drugi. Pjevački je zbor nedavno dobio zlatnu kvalifikaciju na državnojsmotri u Gellenhazi.

Umalo je prošlo četrdeset godina otkakoje u Petribi prekinuto osnovno obrazova-nje, a danas već ni dječji vrtić ne djeluje.Petripska su djeca premještena u bečehel-sku, mađarsku ustanovu. Nakon asfaltira-nja ceste između Petribe i Pustare, svakese godine nađe po jedno dijete koje seprijavi u serdahelsku osnovnu školu, aličetiri desetljeća bez narodnosne nastaveučinila su svoje. U selu gotovo ne mo-žemo naći mladu osobu koja govori hrvat-ski jezik na nižem stupnju, žitelji srednjedobi također se ne osuđuju oglasiti nahrvat skome jeziku, naime već ni oni nisuimali mogućnosti učiti jezik u okviru usta-nove. Umirovljenici još tečno rabe svojmaterinski kajkavski, no povremeno im sepotkradu i mađarske riječi, to je zanema-rivo. Ljudi starije dobi još potrebuju sus -

rete, da se malo „spominaju”, da pjevajulijepe kajkavske „popevke”, stoga im nijeteško okupiti se tjedno jedanput da skupauče i hrvatske i mađarske pjesme. Prigo-dom raznih blagdana mještani se radujuako ih pjevači s programom proljepšaju.Tako su članice pjevačkoga zbora na Maj-čin dan pjevale u crkvi, na radost vjernika.

Članice «Petripskih ružica» rado odlaze ina nastupe, to je lijepo druženje s drugimzborovima ili s Hrvatima iz regije. Nedav -no su sudjelovale i na susretu crkvenihzborova, gdje ih je pratio i kantor DezsőHari. On im je velika pomoć jer pri učenjunovih pjesama mnogo pomaže glazbenapratnja.

Irena Rodek, voditeljica kulturnogdrušt va nekoć je bila vrlo aktivna u kultur-nom životu sela, međutim neko vrijemezbog posla nije imala vremena sudjelovatiu radu zbora, a sada na zamolbu članicaprihvatila se dužnosti predsjednice i nadase da će svi zajedno moći donekle oživitikulturni život svojega mjesta.

– Negda sam fnogo popevala skupa sMaricom Tihanji, ona nam je velika pomočda vučimo popevke, jako fnogo popevki

zna, pak nas ona bode vučila, a ja pakbodem organezerala da je tre nekaj. Večsmo se spominali i z načelnikom, pak je rekelkaj bomo jen drugomu na pomoč. Ja radapopevlem, lepo mi je bite z pajdašicame ilepo mi je da smo skupa i činimo dobro –kaže Irena Rodek.

Članice petripskoga zbora rado po-

mažu i drugima, na Majčin dan su posje-tile stanare Doma starih i nemoćnih u Za-lakomaru, gdje su majkama prikazaleprigodni program, podarile ih cvijećem teugostile kolačima što su same ispekle. Svisu se jako radovali i oni koji su dobili, a ioni koji su dali. Moto je petripskih pjevača„Dobro je činiti dobro”. Već su se prihvatilei drugog humanitarnog nastupa u Kaniži,za jednu obitelj kojoj je izgorjela obitelj-ska kuća.

Pjevačice pripaze i na kakvoću. MaricaTihanji koja već ima četrdeset godinaiskustva pjevanja i kao solopjevačica i kaočlanica zbora mnogo pomaže u tom pog -ledu. Pjevački zbor „Petripske ružice” po-četkom svibnja bio je na državnoj kva -li fikaciji pjevačkih zborova u Gellenhazi,gdje je dobio zlatnu kvalifikaciju, posebnosu istakli njihovo izvorno pjevanje hrvat-skih pučkih popijevaka. Članice se nadaljespremaju obradovati ljude, i ovih se danaspremaju na nastup u Atad, gdje će sedružiti s umirovljenicima.

beta

Irena Rodek nosi zastavu na susretu crkvenihzborova

Članice zbora u Domu starih i nemoćnih

SA SVIH STRANA n 15 n

DUŠNOK – Sa željom da postane tradicijom, Dječji KUD «Dušenici» 23.svibnja u mjesnom domu kulture drugu godinu zaredom priredio je za-vršni godišnji kulturni program. Umalo šezdeset učenika predmetne na-stave hrvatskoga jezika koje poučava učiteljica Silvija Varga, predstavilose s hrvatskim dječjim igrama, pjesmama i plesovima. Voditeljica KUD-atom je prigodom zahvalila djeci, njihovim roditeljima, Se oskoj i Hrvat-skoj samoupravi na pomoći i pruženoj potpori. Svojom nazočnošću prog -ram su uveličali načelnik sela Petar Palotai, bilježnica dr. Bernadett Bajaii predsjednica Hrvatske samouprave Matija Mandić Goher. Nakon programpriređen je bal, a za dobro raspoloženje pobrinuo se dušnočki sastav«Zabavna industrija» koji je opet privukao mnoštvo mladih Duš nočana.Sav prihod od programa, odnosno tombola namijenit će se za troškoveljetnog tabora hrvatskih učenika. «Dušenici» su utemeljeni 2009. godineod vrtićke djece i učenika nižih razreda, a sastav «Zabavna industrija»iste godine u budimpeštanskom HOŠIG-u. Čine ga većinom mladi Duš -nočani koji njeguju ponajprije hrvatske, ali i makedonske, srps ke i mađar-ske melodije, te uz izvorne pjesme izvode i hrvat ske uspješnice u izvornom aranžmanu. Redovito prate plesne skupine i pjevačkezborove, priređuju samostalne koncerte, sviraju na zabavama. Voditelj je sastava Dávid Pozsonyi.

Prva sveta pričest Santovačke župe

Prva sveta pričest jedan je od sedam sve-tih sakramenata, te zajedno s krštenjem ipotvrdom čini sakramente kršćanskevjere. Pošto prvopričesnici prvi put pristu-paju sakramentu pomirenja (ispovijedi), uokviru svečanog euharistijskog slavlja pri-maju Prvu svetu pričest. Santovačka župa18. svibnja priredila je Prvu svetu pričestkoja je – nakon dvadeset godina odvo-jeno – ponovno održana na zajedničkojnedjeljnoj misi hrvatske i mađarske zajed-nice.

Na poziv zvona župne crkve procesijapredvođena svećenicima, ministrantima ibarjaktarima, sa svjećonošama, prvop ri -česnicima i roditeljima krenula je u župnu

crkvu. U dupkom punoj župnoj crkvi po-svećenoj Uznesenju Blažene Djevice Ma-rije misno slavlje služio je santo vač kižupnik Imre Polyák, ujedno biskup-ski vikar za narodnosti, a prigodnu propo-vijed čuli smo od đakona Pétera Juhásza.Sakramentu Prve pričesti pristupilo je 14učenika četvrtog razreda santovačkeHrvat ske škole koje je pripremila vjero -učiteljica Katalin Molnár Tomašev. Dvoje -zični svečani obred na hrvatskom i ma đar-skom jeziku uljepšali su tamburaški orkes -tar i pjevački zbor Hrvatske škole. Pjesmuje u pratnji na orguljama predvodio župnikantor Zsolt Sirok. S. B.

Foto: Matija Mandić

Prvopričesnici, svjećonoše sa župnikom, kapelanom i vjeroučiteljicom

GARA – U glavnoj organizaciji Seoskesamouprave i Konjičke udruge, 8. lipnja,s početkom u 9 sati na mjesnom hipod -romu priređuje se IX. Dan sela i konjičkidan. Od 9 do 11.30 sati upriličuje senatje canje dvoprega, garsko kolo Bač -kog kupa, prema pravilima C kategorije,a od 14 do 16 sati za Garski kup, vožnjau spomen Istvána Rózse. Ponovno sepriređuje i narodnosna gastroulica uzbesplatno kušanje tradicijskih bunje vač -kohrvatskih, njemačkih, romskih i sikulj-skih kulinarskih specijaliteta. Uz kul -tur no-zabavne sadržaje za djecu, mla dei odrasle, među popratnim sadržajimaponuđena je izložba golubova, trambu-lin, zdravstveni šator, jahanje i drugo.

SUMARTON – Seoska samouprava 31.svibnja priredila je Dan naselja. Tradicio-nalna priredba započela je s nogomet-nim turnirom između momčadi po je- dinih ulica, te natjecanjem u kuhanju.Predveče su mještani mogli uživati ukulturnom programu. Nastupili su uče-nici serdahelske i sumartonske os novneškole, pjevački zbor iz Šarhide i Štrigove,pjevači i plesači iz Budimpeš te, iz prija-teljske samouprave XV. okruga. Na baluje svirati Tamburaški sastav „Sumarton-ski lepi dečki”, a od 21 sat koncert jeimao Steel Orange.

(Iz arhive Dalma Varga-Gara u Santovu 2005)

Članovi KUD-a „Dušenici”

Osmaši u Dvojezičnim školama – Bizonja

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: 79/454-621, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu, BernadetaBlažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin Berencsi Zámbóné,tel.: 1/269-2811, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974,e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun:CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnog proračuna Mađarske.Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

SERDAHEL – Hrvatska samouprava togamjesta pomoću Seoske samouprave us -pješ no se natjecala u Leader-programu zaobnovu doma kulture. U okviru projekta bitće izmijenjen krov zgrade, uređena novakuhinja, odnosno izgradit će se nova po-zornica. Vrijednost je projekta 15,2 milijunaforinta, za što potpunu pomoć pruža Se -oska samouprava.

BUDIMPEŠTA – U Parku „Benő Karácsony”(XV. okrug) u subotu, 7. lipnja, priređuje secjelodnevni Festival zbratimljenih naselja inarodnosti okruga. U okviru Festivala užupnoj crkvi Sára Salkaházi (XV, Pattogósköz 1) služi se misa na hrvatskome jeziku.Nju služe otac Arpad Horvat, vlč. DarkoKlemenić iz Donjega Kraljevca i župnikGyula Repcsik. Na kulturnome programuod 13.45 sati gostuju: mješoviti zbor KUD-a Sumarton, Hrvatski umjetnički plesniansambl „Luč” i KUD Općine Donji Kraljeveciz Hrvatske.

SANTOVO – Sa željom da ubudućepostane tradicijom, početkom svibnjaprvi put je priređena Kolačijada. Nanatjecanje se prijavilo 15 natjecatelja,u jednoj mješovitoj kategoriji – rečenam uz ostalo Ilija Stipanov, glavni or-ganizator priredbe. Učiteljica santo -vač ke škole Eva Gorjanac Galić (naslici) prijavila se na poticaj kćerke Mirele, učenice 7. razreda. Njihov trudnije bio uzaludan jer im je ocjenjivačkisud za ukusni kolač dodijelio 3. mjesto.

Prvi red sliva: Izabela Šterkovitz, ravnateljica Elza Hidasi, Dorina Šmatović, Vanesa Maček, DorisRadić, Cintia Lobes, Fana Koroša, Tamaš Toth.Zadnji red sliva: Dorina Martinšić, Alexandra Gujaš, Dominik Pinter, Betina Novak, DanijelaTrombitaš, Benjamin Bolyai, Ervin Čaplinec Foto: Klaudija Šmatović

SP Brazil 12. lipnja–13. srpnjaNakon napornih priprema u Bad Tatzmannsdorfu izabranici Nike Kovača na rasprodanomosječkom stadionu Gradski vrti 31. svibnja u prijateljskoj utakmici pobijedili su reprezentacijuMalija s 2 : 1. Strijelac «vatrenih» bio je Ivan Perišić u 14. i 64. minuti, a pogodak za Mali dao jeDiarra u 79. minuti. Ujutro 3. lipnja (utorak) nogometna reprezentacija Hrvatske otputovala jeu Brazil. Hrvatska otvara Svjetsko prvenstvo utakmicom protiv Brazila 12. lipnja u Sao Paulu,šest dana poslije igra protiv Kameruna u Manausu, a natjecanje u skupini A okončat će protivMeksika 23. lipnja u Recifeu. Niko Kovač poveo je 23 «zdrava» igrača. VRATARI: Stipe Pletikosa,Danijel Subašić, Oliver Zelenika. OBRANA: Darijo Srna, Šime Vrsaljko, Danijel Pranjić, VedranĆorluka, Dejan Lovren, Gordon Schildenfeld, Domagoj Vida. VEZNI RED: Luka Modrić, IvanRakitić, Mateo Kovačić, Ognjen Vukojević, Sammir, Marcelo Brozović, Ivan Močinić. NAPAD:Mario Mandžukić, Ivica Olić, Eduardo, Nikica Jelavić, Ante Rebić, Ivan Perišić.