EUROPSKA KOMISIJA - European Parliament · 2018-10-28 · (takozvani „tajni kupci”).35 Svrha je utvrditi je li pružanje javnih usluga internetom u skladu s potrebama korisnika

HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.3.2015. COM(2015) 116 final

PART 2/2

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I

SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015.

21

3.2. Kvaliteta pravosudnih sustava Visokokvalitetne institucije, uključujući nacionalne pravosudne sustave, odlučujući su čimbenici gospodarskog rasta. Za učinkovitost pravosuđa važna je kvaliteta u cijelom pravosudnom lancu. Zbog nedostatka kvalitetnih sudskih odluka može se povećati poslovni rizik za velika poduzeća i MSP-ove i to može utjecati na izbore potrošača.

Sve države članice poduzimaju mjere kako bi podržale kvalitetu svojih pravosudnih sustava. Iako ne postoji jedan dogovoreni način za mjerenje kvalitete pravosudnog sustava, u Pregledu stanja upotrebljavaju se određeni parametri, koji se u načelu prihvaćaju kao relevantni31 i koji mogu pomoći u unaprjeđenju kvalitete pravosuđa.

3.2.1. Alati za praćenje, ocjenjivanje i istraživanje kojih je svrha podržati kvalitetu pravosudnih sustava

Praćenje i ocjenjivanje rada sudova alati su kojima se pridonosi unaprjeđenju predvidljivosti i pravovremenosti sudskih odluka i funkcioniranja sudova.32 Ti alati mogu obuhvaćati praćenje svakodnevnog rada sudova prikupljanjem podataka. Mogu obuhvaćati i ocjenjivanje pravosudnog sustava usmjereno na budućnost, primjerice uporabom pokazatelja kvalitete ili čak definiranjem standarda kvalitete za cijeli pravosudni sustav. Na temelju anketa provedenih među pravnim stručnjacima koji rade na sudovima i/ili korisnicima sudova mogu se dobiti važne informacije za poboljšanje kvalitete pravosudnog sustava.

Slika 18.: Dostupnost praćenja rada sudova 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a33)

*Cilj je sustava praćenja ocijeniti svakodnevne aktivnosti sudova, posebno prikupljanjem podataka i statističkom analizom. Razlike u FR u odnosu na prethodno izdanje Pregleda stanja posljedica su ispravaka podataka koji su stabilni za obje godine. Podaci za ES i PL odnose se na 2012.

31 Vidjeti primjerice „Kontrolni popis za promicanje kvalitete pravosuđa i sudova” CEPEJ-a; Mišljenje br. 6

(2004.), Savjetodavno vijeće Europskih sudaca (CCJE) dostupno na: https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CCJE(2004)OP6&Sector=secDGHL&Language=lanEnglish&Ver=original&BackColorInternet=FEF2E0&BackColorIntranet=FEF2E0&BackColorLogged=c3c3c3

32 Mišljenje CCJE-a br. 6 (2004.) članak 34. (...) ocjenjivanje „kvalitete” pravosudnog sustava, tj. uspješnosti sustava sudova u cjelini ili svakog pojedinog suda ili lokalne skupine sudova, ne treba miješati s ocjenjivanjem stručne sposobnosti svakog pojedinog suca.

33 Podaci o „ostalim elementima” uključuju, primjerice, žalbene postupke (EE, LV), rasprave (SE) ili broj predmeta riješenih u određenim vremenskim rokovima (DK).

https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CCJE(2004)OP6&Sector=secDGHL&Language=lanEnglish&Ver=original&BackColorInternet=FEF2E0&BackColorIntranet=FEF2E0&BackColorLogged=c3c3c3


22

Slika 19.: Dostupnost ocjena rada sudova 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

*Sustav ocjenjivanja odnosi se na uspješnost sudova, u načelu primjenom pokazatelja i ciljeva. Osim toga, neke države članice definiraju politike i standarde kvalitete za cijeli pravosudni sustav. U RO se redovito upotrebljavaju pokazatelji uspješnosti u radu sudova. Za sve su druge države članice rezultati identični podacima prikupljenima za 2012. Podaci za ES i PL odnose se na 2012.

Slika 20.: Ankete provedene među korisnicima suda ili pravnim stručnjacima 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

*Prijavljeno je da se broj anketa za državne odvjetnike smanjio u NL, dok se broj anketa za odvjetnike, stranke i ostale korisnike sudova povećao u HU i LT. Za sve su druge države članice rezultati identični podacima prikupljenima za 2012. Podaci za EL, ES i PL odnose se na 2012.

3.2.2. Sustavima informacijske i komunikacijske tehnologije pridonosi se skraćivanju trajanja postupaka i olakšavanju pristupa pravosuđu

Sustavi IKT-a za registraciju i upravljanje predmetima važni su alati koji su na raspolaganju sudovima za učinkovito upravljanje trajanjem postupaka jer se njima pridonosi poboljšanju stope rješavanja predmeta i skraćivanju ukupnog trajanja postupaka. Sustavom IKT-a za komunikaciju između sudova i stranaka (npr. elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva) može se pridonijeti smanjenju kašnjenja i troškova za građane i poduzeća olakšavanjem pristupa pravosuđu. Sustavi IKT-a imaju sve važniju ulogu u prekograničnoj suradnji među pravosudnim tijelima i na taj se način olakšava provedba zakonodavstva EU-a.

23

Slika 21.: Sustavi IKT-a za registraciju predmeta i upravljanje njima* (ponderirani pokazatelj – min. = 0, maks. = 4) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Zajednički pokazatelj sastavljen od nekoliko pokazatelja za IKT (sustav za registraciju predmeta, informacijski sustav za upravljanje predmetima, financijski informacijski sustav, videokonferencije) kojima se mjeri dostupnost tih sustava na ljestvici od 0 do 4 (0 = dostupnost na 0 % sudova; 4 = dostupnost na 100 % sudova).

Slika 22.: Elektronička komunikacija između sudova i stranaka* (ponderirani pokazatelj – min. = 0, maks. = 4) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Zajednički pokazatelj sastavljen od nekoliko pokazatelja za IKT (elektronički web-obrasci, web-mjesto, praćenje predmeta na internetu, elektronički upisnici, elektronička obrada zahtjeva za sporove male vrijednosti, elektronička obrada naplate neosporenih dugovanja; elektroničko podnošenje zahtjeva, videokonferencije; ostala sredstva za elektroničku komunikaciju) kojima se mjeri dostupnost tih sustava na ljestvici od 0 do 4 (0 = dostupnost na 0 % sudova; 4 = dostupnost na 100 % sudova).

24

Slika 23.: Elektronička obrada naplate neosporenih dugovanja (0 = dostupno na 0 % sudova, 4 = dostupno na 100 % sudova) (izvor: studija CEPEJ-a)

Slika 24.: Elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva* (0 = dostupno na 0 % sudova; 4 = dostupno na 100 % sudova) (izvor: studija CEPEJ-a)

Učinkovit postupak za sporove male vrijednosti, na nacionalnoj ili europskoj razini, ključ je za unaprjeđenje pristupa pravosuđu za građane jer se njime građanima omogućuje da bolje ostvare svoja potrošačka prava. Važnost prekograničnih postupaka za sporove male vrijednosti koji se provode internetom povećava se zbog prekogranične e-trgovine. Stoga je jedan od ciljeva politike Europske komisije pojednostavniti i ubrzati postupak za sporove male vrijednosti poboljšanjem komunikacije među pravosudnim tijelima i pametnom uporabom IKT-a. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje za sve skupine korisnika: sudove, dionike u pravosuđu i krajnje korisnike.

U Jedanaestom izvješću o usporedbi e-uprave34, koje je naručila Europska komisija, prvi se put mjeri kvaliteta internetskih postupaka za sporove male vrijednosti u državama članicama EU-a. Za potrebe te studije ocjenjivanje postupaka za sporove male vrijednosti izvršili su istraživači (takozvani „tajni kupci”).35 Svrha je utvrditi je li pružanje javnih usluga internetom u skladu s potrebama korisnika. U tu je svrhu svaki istraživač postupao kao običan građanin i njegov je „put” bio vremenski određen, odnosno svaki je tajni kupac imao jedan dan za ocjenjivanje

34 Jedanaesto izvješće o usporedbi e-uprave (SMART 2013/0053-3). Dostupno na: http://ec.europa.eu/digital-

agenda/en/news/eu-egovernment-report-2014-shows-usability-online-public-services-improving-not-fast 35 Tajni se kupci osposobljavaju i pripremaju za praćenje, doživljavanje i mjerenje postupaka (javne službe)

ponašajući se kao mogući korisnici. Svaki tajni kupac ima jedan dan za ocjenjivanje stvarnog događaja.

http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/eu-egovernment-report-2014-shows-usability-online-public-services-improving-not-fast


25

jednog stvarnog događaja. To znači da je odgovor za određenu značajku bio negativan ako je u tom vremenu nije bilo moguće pronaći. Negativan odgovor stoga ne znači sam po sebi da određena značajka nije bila dostupna na internetu, ali svakako upućuje na to da je nije bilo jednostavno intuitivno pronaći bez previše klikova i da je vrlo vjerojatno da je ni obični građani ili poduzetnici ne bi upotrijebili/pronašli.

Slika 25.: Usporedba postupaka za sporove male vrijednosti na internetu (za svaku kategoriju najviše 100 bodova, ukupno najviše 700 bodova) (izvor: Ostvarivanje europske prednosti? „Kako bi europske vlade mogle i trebale imati koristi od inovativnih javnih usluga”, studija izrađena za Europsku komisiju (Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologije36)

3.2.3. Komunikacijske politike sudova

Komunikacijski napori sudova od ključne su važnosti kao pomoć građanima i poduzetnicima pri donošenju informiranih odluka o načinu ostvarivanja pravnog lijeka (sudskog ili izvansudskog) te pridonose nužnom povjerenju u pravosudni sustav. Mediji imaju ključnu ulogu u izvješćivanju o sudskim predmetima. Nastojeći poboljšati kontakte između sudova i medija, sudstvo može bolje informirati javnost o radu sudova (djelokrugu, ograničenjima i složenosti) i pridonijeti kvaliteti izvješćivanja (npr. izbjegavanjem činjeničnih pogrešaka).

Komisija je 2014. pokrenula razmjenu informacija među državama članicama o praksama i politikama u području komunikacije sudova. Pritom je utvrđena potreba za boljim pregledom prakse u tom području. Nakon toga, Komisija je u suradnji s državama članicama37 izradila pregled postojeće prakse o važnim parametrima učinkovite komunikacijske politike sudova.38

36 Dostupno na: http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/eu-egovernment-report-2014-shows-usability-online-

public-services-improving-not-fast 37 Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom kontaktnih osoba o nacionalnim pravosudnim sustavima. 38 Parametri upitnika utemeljeni su na Mišljenju br. 7 (2005.) Savjetodavnog vijeća Europskih sudaca (CCJE) o

„pravosuđu i društvu” (dostupno na: https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CCJE(2005)OP7&Sector=secDGHL&Language=lanEnglish&Ver=original&BackColorInternet=FEF2E0&BackColorIntranet=FEF2E0&BackColorLogged=c3c3c3, izvješće Europske mreže Sudačkih vijeća o „pravosuđu, društvu i medijima” (dostupno na:





http://encj.eu/images/stories/pdf/GA/Dublin/encj_report_justice_society_media_def.pdf

26

To je uključivalo dostupnost informacija općoj javnosti, načine na koje sudovi organiziraju svoje odnose s novinarima/medijima; osposobljavanje sudaca za komunikaciju sa strankama i novinarima; dostupnost prakse u pogledu objave sudskih odluka na internetu (na svim razinama pravosudnog sustava).

Slika 26.: Dostupnost informacija o pravosudnom sustavu na internetu za opću javnost* (izvor: Europska komisija39)

*Za svaku od kategorija na slici može se dodijeliti jedan bod. Kao savezna država, DE ima decentraliziranu strukturu. Stoga savezne pokrajine same odlučuju koje će informacije objavljivati na internetu i zadužene su za ažurnost tih informacija. Isto se primjenjuje na saveznoj razini.

Slika 27.: Odnosi između sudova i novinara/medija* (izvor: Europska komisija40)

* Za svaki stupanj (prvi, drugi i treći) mogu se dodijeliti dva boda ako postoji službenik za odnose s javnošću ili za odnose s novinarima koji je zadužen za građanske/trgovačke predmete i upravne predmete. Ako je obuhvaćena samo jedna kategorija predmeta (npr. građanski/trgovački ili upravni) dodjeljuje se samo jedan bod. Ako službenik za odnose s javnošću postoji samo na nekim sudovima, dodjeljuje se 0,5 bodova po stupnju (prvom, drugom i trećem). U IE Sudska služba ima savjetnika za odnose s javnošću koji priprema i objavljuje priopćenja za medije.

http://encj.eu/images/stories/pdf/GA/Dublin/encj_report_justice_society_media_def.pdf) i njegova nadopuna podataka koje je prikupila Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ).

39 Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. 40 Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

27

Slika 28.: Dostupnost osposobljavanja za suce za komunikaciju sa strankama i novinarima* (izvor: Europska komisija41)

*Za svaku od kategorija na slici može se dodati 1 bod.

Slika 29.: Pristup objavljenim presudama na internetu* (građanski i trgovački predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija42)

*Za kategorije „Dostupnost presuda na internetu”, „Informacije u bazi podataka ažuriraju se barem jednom mjesečno” i „Pristup objavljenim presudama besplatan je” dodjeljuju se tri boda kada je to slučaj na svim stupnjevima (prvom, drugom i trećem). Kada je usluga dostupna samo za sudove određenih stupnjeva, dodjeljuju se jedan ili dva boda. Kada je usluga dostupna samo za neke sudove, dodjeljuje se 0,5 bodova po stupnju. Za kategoriju „Dionici imaju pristup bazi podataka (suci, odvjetnici, drugi pravnici i/ili opća javnost)”, dodjeljuje se 1 bod kada su obuhvaćeni svi dionici. Ako opća javnost nema pristupa, dodjeljuje se 0,25 bodova za svakog dionika koji ima pristup (npr. suci = 0,25 bodova, odvjetnici = 0,25 bodova, ostali pravnici = 0,25 bodova).

41 Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave. Za svaku od

kategorija na slici može se dodijeliti 1 bod. 42 Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

28

Slika 30.: Pristup objavljenim presudama na internetu* (upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija43)

*Za kategorije „Dostupnost presuda”, „Informacije u bazi podataka ažuriraju se barem jednom mjesečno” i „Pristup objavljenim presudama besplatan je” dodjeljuju se tri boda kada je to slučaj na svim stupnjevima (prvom, drugom i trećem). Kada je usluga dostupna samo za sudove određenih stupnjeva, dodjeljuju se jedan ili dva boda. Kada je usluga dostupna samo za neke sudove, dodjeljuje se 0,5 bodova po stupnju. Za kategoriju „Dionici imaju pristup bazi podataka (suci, odvjetnici, drugi pravnici i/ili opća javnost)”, dodjeljuje se 1 bod kada su obuhvaćeni svi dionici. Ako opća javnost nema pristupa, dodjeljuje se 0,25 bodova za svakog dionika koji ima pristup (npr. suci = 0,25 bodova, odvjetnici = 0,25 bodova, ostali pravnici = 0,25 bodova). Web-mjesto Sudske službe u Irskoj službena je platforma za objavu svih presuda svih građanskih i kaznenih sudova. Nema posebne kategorije „upravnih predmeta”.

Slika 31.: Praksa povezana s objavom presuda na internetu* (građanski i trgovački predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija44)

*Za kategorije „Presude se objavljuju na temelju kriterija za odabir”, „Presude imaju ECLI identifikator (ili će ga imati u budućnosti)”, „Presude su označene ključnim riječima” i „Presude su anonimizirane” dodjeljuju se tri boda kada je to slučaj na sva tri stupnja (prvom, drugom i trećem). Kada je usluga dostupna samo za sudove određenih stupnjeva, dodjeljuju se jedan ili dva boda ovisno o broju obuhvaćenih stupnjeva. U Malti je drugostupanjski sud najviši sud.


29

Slika 32.: Praksa povezana s objavom presuda na internetu (upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija45)

*Za kategorije „Presude se objavljuju na temelju kriterija za odabir”, „Presude imaju ECLI identifikator (ili će ga imati u budućnosti)”, „Presude su označene ključnim riječima” i „Presude su anonimizirane” dodjeljuju se tri boda kada je to slučaj na sva tri stupnja (prvom, drugom i trećem). Kada je usluga dostupna samo za sudove određenih stupnjeva, dodjeljuju se jedan ili dva boda ovisno o broju obuhvaćenih stupnjeva. U Malti je drugostupanjski sud najviši sud. Web-mjesto Sudske službe u Irskoj službena je platforma za objavu svih presuda svih građanskih i kaznenih sudova. Nema posebne kategorije „upravnih predmeta”. 3.2.4. Alternativnim načinima rješavanja sporova (ADR) pridonosi se smanjenju

opterećenja sudova

Alternativnim načinima rješavanja sporova obuhvaćeni su svi načini rješavanja sporova osim parničenja na sudovima. Posredovanje, mirenje i arbitraža najčešći su oblici alternativnih načina rješavanja sporova. Za razliku od uobičajenih sudskih postupaka, njima se može pomoći strankama da brže postignu dogovor i potiče se skladnija kultura u kojoj nema pobjednika ili gubitnika. Alternativnim načinima rješavanja sporova može se pridonijeti učinkovitosti pravosuđa te u konačnici povoljnom okruženju za ulaganja i gospodarskom rastu. Sve države članice koje su dostavile podatke izvijestile su da imaju najmanje tri alternativna načina rješavanja sporova, a najviše ih je izvijestilo da imaju četiri metode, sudsko i izvansudsko mirenje, posredovanje i arbitražu. Unatoč postojanju brojnih načina za rješavanje sporova izvan sudnice, alternativni načini rješavanja sporova u načelu se nedovoljno upotrebljavaju u većini država članica, što je prikazano na slici 35. U Pregledu stanja navedeni su podaci o aktivnostima u javnim sektorima država članica u cilju promicanja i poticanja uporabe tih načina. Iako se promidžbene aktivnosti smatraju dobrovoljnim koracima, poticaji su propisani zakonom ili odlukom vlade i stoga su obvezni. Slike 33. i 34. utemeljene su na odgovorima na upitnik koji je poslan osobama za kontakt u državama članicama. Slika 35. temelji se na anketi Eurobarometra. Na njoj su prikazani odgovori poduzeća koja su izvijestila da su zaprimila pritužbe korisnika raznim kanalima u prethodnih 12 mjeseci.

45 Podaci su prikupljeni u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

30

Slika 33.: Promicanje uporabe alternativnih načina rješavanja sporova u javnom sektoru* (izvor: Europska komisija46)

*Ukupni pokazatelj na temelju sljedećih podataka: 1. web-mjesta s informacijama o ADR-u, 2. promidžbene kampanje u medijima, 3. brošure za opću javnost, 4. posebna informativna predavanja o alternativnim načinima rješavanja sporova dostupna na zahtjev, 5. posebne komunikacijske aktivnosti u organizaciji sudova, 6. objava ocjena uporabe alternativnog rješavanja sporova, 7. objava statističkih podataka o uporabi alternativnog rješavanja sporova i 8. ostalo. Za svaki promidžbeni alat naveden u upitniku dodjeljuje se jedan bod. Za određene se države članice mogu poduzeti dodatne aktivnosti (DE).

Slika 34.: Poticaji za uporabu alternativnih načina rješavanja sporova* (izvor: Europska komisija47)

*Ukupni pokazatelj na temelju sljedećih podataka: 1. pravnom pomoći pokriveni su (djelomično ili u potpunosti) troškovi nastali u okviru alternativnih načina rješavanja sporova, 2. potpuni ili djelomični povrat sudskih troškova, uključujući biljege, ako je alternativno rješavanje uspješno, 3. za postupak ADR-a nije potreban odvjetnik, 4. sudac može djelovati kao posrednik, 5. koordinator za ADR/mirenje na sudovima, 6. ostalo. Za svaki poticajni alat naveden u upitniku dodjeljuje se jedan bod. Određene države članice ukazale su na dodatan način na koji se olakšava uporaba ADR-a (IE). U CZ, ako to dopušta priroda predmeta, sudac može pokrenuti sudsku nagodbu i tražiti kompromis.


31

Slika 35.: Pritužbe potrošača koje su poduzeća zaprimila različitim kanalima* (izvor: istraživanje Eurobarometra48)

*Ti podaci ne uključuju odgovore u slučaju kada maloprodajni trgovci nisu primili prigovore potrošača nikakvim kanalima. 3.2.5. Promicanjem izobrazbe sudaca može se pridonijeti poboljšanju učinkovitosti

pravosuđa

Izobrazba sudaca važan je element za kvalitetu sudskih odluka. Uključene su informacije iz Godišnjeg izvješća o europskoj pravosudnoj izobrazbi za 2014.49 o trenutačnom postotku sudaca koji sudjeluju u trajnoj izobrazbi o pravu EU-a ili o pravu druge države članice.

Slika 36.: Obvezna izobrazba sudaca u 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

*DE i HU navodno su povećale broj kategorija obvezne izobrazbe u usporedbi s 2012. Podaci za ES i PL odnose se na 2012.

48 Flash Eurobarometer 396, „Stavovi maloprodajnih trgovaca prema prekograničnoj trgovini i zaštiti potrošača”,

2015. (još nije objavljeno). Istraživanje je provedeno među maloprodajnim trgovcima čiji su krajnji potrošači u maloprodaji i uslužnim sektorima, a koji zapošljavaju 10 ili više osoba (po državi) u 28 država članica Europske unije. Istraživanjem nisu obuhvaćeni veleprodajna trgovina i komisijska prodaja (oznaka NACE G 51), osim motornih vozila i motocikala, dodatne aktivnosti u financijskom posredovanju (J 67), istraživanje i razvoj (K 739) i ostale poslovne djelatnosti (K 74).

49 Europska komisija odredila je 2011. cilj da polovica svih pravosudnih djelatnika u EU-u mora do 2020. pohađati izobrazbu iz europskog prava ili prava druge države članice te da će sredstvima EU-a podržati izobrazbu 20 000 djelatnika godišnje do 2020. U Izvješću o europskoj pravosudnoj izobrazbi za 2014. opisan je napredak prema ostvarenju utvrđenog cilja te su sadržane informacije o izobrazbi koju financira EU.

32

Slika 37.: Suci koji sudjeluju u aktivnostima trajne izobrazbe o pravu EU-a ili pravu druge države članice (kao % ukupnog broja sudaca)* (izvor: Europska komisija, Europska pravosudna izobrazba 2014.50)

*Ove godine dostavljeni su podaci za UK (SC). Podaci za FR uključuju državne odvjetnike. U nekoliko slučajeva koje su prijavile države članice omjer sudionika u odnosu na postojeće odvjetnike veći je od 100 %, što znači da su sudionici sudjelovali u više od jedne aktivnosti izobrazbe o pravu EU-a.

3.2.6. Financijska sredstva

U tablici u nastavku prikazan je ukupni odobreni proračun sudova po stanovniku za 2010., 2012. i 2013. U tablici se odražava relativna stabilnost proračuna sudova po stanovniku u tri godine, s malim prosječnim povećanjem.

Slika 38.: Proračun za sudove* (u EUR po stanovniku) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Na slici 38. prikazana su godišnja odobrena sredstva za funkcioniranje sudova bez obzira na izvor i razinu sredstava (nacionalna ili regionalna). Usporedbe treba vršiti pažljivo jer podaci za AT, BE, FR, EL i LU odgovaraju proračunu za cijeli pravosudni sustav i uključuju pravnu pomoć i državnoodvjetničke usluge, podaci za DE nisu potpuni jer ne obuhvaćaju sve savezne države, a neke države članice primaju sredstva od međunarodnih i europskih institucija. Znatno smanjenje za ES između 2010. i 2012. odražava činjenicu da podaci iz autonomnih zajednica i iz Sudbenog vijeća nisu bili uključeni u podatke za 2012.

50 Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/criminal/files/final_report_2014_en.pdf

http://ec.europa.eu/justice/criminal/files/final_report_2014_en.pdf

33

Člankom 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije propisano je da pravna pomoć mora biti dostupna onima koji nemaju dovoljno sredstava ako je ta pomoć potrebna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu. U Pregled stanja za 2015. uključeni su podaci o rashodima za pravnu pomoć po glavi stanovnika u državama članicama 2010., 2012. i 2013. U dijagramu u nastavku prikazano je da među skupinama zemalja postoje znatne razlike u tim iznosima. Iznosi potrošeni na pravnu pomoć po stanovniku u većini godina u većini država članica bili su relativno stabilni. U tablici nisu navedeni podaci o tome kako su ukupni iznosi izdvojeni za pravnu pomoć podijeljeni između korisnika ili predmeta.

Slika 39.: Godišnji javni proračun izdvojen za pravnu pomoć po stanovniku 2010., 2012. i 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

*Na slici 39. prikazan je iznos godišnjeg javnog proračuna izdvojen za pravnu pomoć 2010., 2012. i 2013. po stanovniku. Proračun za DE nepotpun je jer nisu obuhvaćene sve savezne pokrajine. U nekim državama članicama za dio pravne pomoći mogu biti zaduženi i pravosudni djelatnici, što se ne vidi iz navedenih podataka.

34

Slika 40.: Ukupni rashodi opće države za „sudove”* (U EUR po stanovniku) (izvor: Eurostat)

Taj se dodatni pokazatelj o sredstvima temelji na podacima Eurostata o državnim rashodima. Prikazana su stvarno potrošena sredstva i time se nadopunjuje postojeći pokazatelj sredstava dodijeljenih za sudove. Uspoređuju se podaci iz 2010., 2011. i 2012.

*Dok su na slici 38. prikazana godišnja odobrena sredstva dodijeljena za funkcioniranje svih sudova, bez obzira na izvor i razinu sredstava (nacionalna ili regionalna), na slici 40. prikazani su ukupni (stvarni) državni rashodi za sudove (nacionalni računovodstveni podaci, raščlamba funkcija vlade, skupina 03.3). Na slici 40. uključeni su i sustavi uvjetne kazne i pravne pomoći.

Slika 41.: Rashodi opće države za sudove kao postotak BDP-a (izvor: Eurostat)

35

U tablicama u nastavku navedeni su podaci o ljudskim resursima u pravosudnim sustavima država članica. U pogledu broja sudaca na 100 000 stanovnika u većini je država članica između 2010. i 2013. taj broj bio stabilan s malim porastom u prosjeku. Slično tome, u većini država članica primjećuje se povećanje omjera odvjetnika na 100 000 stanovnika. Ti se omjeri razlikuju među državama članicama.

Slika 42.: Broj odvjetnika* (na 100 000 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Odvjetnik je osoba koja je kvalificirana i ovlaštena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom podnositi žalbe i postupati u ime svojih klijenata, baviti se odvjetničkim zanimanjem, izlaziti pred sud ili savjetovati i predstavljati svoje klijente u pravnim pitanjima (Preporuka (2000)21 Odbora ministara Vijeća Europe o slobodi obavljanja odvjetničkog zanimanja).

Slika 43.: Broj sudaca* (na 100 000 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)

*Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje suce koji rade u punom radnom vremenu. Ne uključuje Rechtspfleger / sudske službenike koji postoje u nekim državama članicama. Ukupan broj sudaca za EL uključuje različite kategorije tijekom godina prikazanih u nastavku, čime se djelomično može objasniti razlika.

36

Slika 44.: Razlike u ukupnom broju svih sudova (zemljopisna lokacija) između 2010. i 2013.* (izvor: studija CEPEJ-a)

Na slici 1. o „Pregledu reformi pravosudnih sustava u EU-u 2014.” vidljivo je da je znatan broj država članica pokrenuo, donio ili proveo reformu zemljopisnog rasporeda sudova ili njihove strukture. Slikom u nastavku nadopunjuju se te informacije jer su navedeni podaci o razlikama u broju sudova prema zemljopisnoj lokaciji51 za razdoblje 2010. – 2013. Na ovoj slici nisu prikazane razlike u broju sudova kao pravnih osoba.

*Italija je provela zemljopisnu preraspodjelu sudova u rujnu 2013. To je uključivalo zatvaranje (spajanjem s ostalim uredima) 30 sudova, 30 državnoodvjetničkih ureda, 220 podružnica sudova i 346 mirovnih sudaca. Litva je u siječnju 2013. smanjila broj okružnih sudova s 54 na 49. Nizozemska je 2013. provela zemljopisnu preraspodjelu sudova. (smanjenje s 64 na 40). Rezultat te reorganizacije bilo je zatvaranje sudova na razini nižoj od okružne. Za HR i SI porast se objašnjava drugačijim tumačenjem pitanja CEPEJ-a 2013. i 2010.

3.2.7. Udio sutkinja Različitostima među zaposlenicima pridonosi se dodatnom znanju, vještinama i iskustvu te se odražava stvarno stanje. To se posebno primjenjuje na sudove. Rodno raznolikijim sastavom sudaca može se pridonijeti boljoj kvaliteti pravosudnog sustava.

Na temelju podataka u nastavku o sutkinjama na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima te na vrhovnim sudovima dobiva se raznolika slika. Podacima se potvrđuje obrnuti odnos: što je sud viši, to je udio sutkinja manji. Dok je u većini država članica trenutačni udio sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima relativno visok i u okvirima rodne ravnoteže 40 – 60 %,52 situacija sa sutkinjama na vrhovnim sudovima znatno je drugačija. Međutim, u posljednje tri godine zabilježen je pozitivan trend na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima, a posljednjih sedam godina većinom je pozitivan i za vrhovne sudove. To upućuje na činjenicu da većina država članica radi na postizanju rodne ravnoteže.

51 CEPEJ definira sve sudove kao zemljopisne lokacije; to su prostori ili zgrade sudova u kojima se održavaju

ročišta. Ako u jednom gradu postoji nekoliko zgrada sudova, one se moraju uzeti u obzir. Podaci uključuju lokacije prvostupanjskih sudova opće nadležnosti i prvostupanjskih specijaliziranih sudova te lokacije viših sudova i/ili vrhovnih sudova.

52 Radni dokument službi komisije Izvješće o napretku u području ravnopravnosti žena i muškaraca u 2013. priložen dokumentu Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija Izvješće iz 2013. o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima (COM(2014) 224 završna verzija).

37

Slika 45.: Udio sutkinja na prvostupanjskim, drugostupanjskim i vrhovnim sudovima (izvor: Europska komisija i studija CEPEJ-a)

Slika 46.: Razlike u udjelu sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima od 2010. do 2013. te na vrhovnim sudovima od 2007. do 2014.* (izvor: Europska komisija i studija CEPEJ-a)

*Tijekom referentnog razdoblja nije bilo razlika u podacima za prvostupanjske sudove u SI i vrhovne sudove u EE, FI i UK.

Zaključci o kvaliteti pravosudnih sustava

• Iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015. vidljivo je da ima prostora za nastavak i daljnje jačanje napora koji se ulažu u poboljšanje kvalitete pravosudnih sustava.

• Nastavljeni su napori usmjereni na jačanje alata IKT-a za pravosudne sustave. Međutim, pokazatelji ukazuju na nedostatke u nizu država članica, i u pogledu alata ITK-a dostupnih za upravljanje i rukovođenje sudovima i u pogledu elektroničke komunikacije između sudova i stranaka. Elektronička obrada sporova male vrijednosti i naplate neosporenih dugovanja nije moguća u velikom broju država članica. Potrebni su detaljniji usporedivi podaci kako bi se mogli bolje utvrditi izazovi u području

38

modernizacije alata IKT-a za pravosudne sustave i najbolja praksa. Takvim bi se pregledom pomoglo državama članicama koje su započele ili provode modernizaciju alata ITK-a. Komisija će podržati te napore u suradnji sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.

• Velika većina država članica za praćenje rada sudova upotrebljava alate za ocjenjivanje. U većini se objavljuju godišnja izvješća o funkcioniranju pravosudnog sustava. Međutim, svi sustavi za prikupljanje podataka ne pružaju dovoljno informacija o funkcioniranju sustava ili usporedivih podataka iz cijelog EU-a, uključujući one koje je tražio CEPEJ.

• Pet država članica provodi sveobuhvatan pristup ocjenjivanju rada sudova. Većina država članica anketama prikuplja informacije o funkcioniranju svojih pravosudnih sustava. Međutim, samo nekoliko država članica provelo je ankete među svim relevantnim dionicima (suci, sudsko osoblje, državni odvjetnici, odvjetnici, stranke i ostali korisnici sudova).

• U skladu sa zahtjevima pristupa pravosuđu, pravna pomoć mora biti dostupna onima koji nemaju dovoljno sredstava ako je takva pomoć potrebna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu. Postoje velike razlike među državama članicama u odnosu na proračun po stanovniku koji se izdvaja za pravnu pomoć.

• Ima dosta prostora za unaprjeđenje internetskih postupaka za sporove male vrijednosti. Usporedbom u tom području utvrđeno je da ima prostora za unaprjeđenje i u pogledu obrade i u pogledu kvalitete i dostupnosti informacija. Za razvoj rješavanja sporova male vrijednosti internetom potrebno je poduzeti daljnje korake za uključivanje ključnih elemenata kao što su e-ID (ili neki drugi identifikator) i ovjereni dokumenti, u različitim fazama postupka za sporove male vrijednosti.

• U većini država članica više od 20 % sudaca sudjelovalo je u programima trajne izobrazbe o pravu EU-a ili o pravu drugih država članica. To je više od godišnjeg cilja koji iznosi 5 % ukupnog broja pravosudnih djelatnika koji moraju proći izobrazbu kako bi se ostvario cilj od 50 % do 2020. Sve države članice koje su dostavile podatke o izobrazbi sudaca ostvarile su godišnji cilj za 2013.

• Sve države članice ulažu napore kako bi građanima omogućile pristup informacijama o svojim pravosudnim sustavima, uključujući o pojedinačnim sudovima i načinima pokretanja postupka. Međutim, u nizu država članica nema dovoljno informacija o trošku postupka i o pravnoj pomoći. Velika većina država članica organizira izobrazbu o komunikacijskim vještinama za suce.

• Većina država članica omogućuje općoj javnosti besplatan pristup presudama u građanskim i trgovačkim predmetima putem interneta te postoji trend čestog ažuriranja podataka (najmanje jednom mjesečno). Pristup je besplatan u gotovo svim državama članicama. Dostupnost presuda u upravnim predmetima na internetu nešto je manje raširena. Internetski pristup odlukama prvostupanjskih sudova također je manje raširen za sve kategorije predmeta (građanski, trgovački, upravni). Anonimizacija sudskih presuda objavljenih na internetu i označivanje presuda ključnim riječima uobičajena su praksa. Oko trećine država članica upotrebljava ili planira upotrebljavati Europsku identifikacijsku oznaku sudske prakse (ECLI). Vrlo mali broj država članica prevodi presude najviših sudova na strani jezik.

39

• Na temelju podataka o uporabi alternativnih načina rješavanja sporova može se zaključiti da se oni u više od polovine država članica upotrebljavaju češće od sudova za rješavanje potrošačkih sporova. U više od trećine država članica potrošači su češće pribjegli alternativnom rješavanju sporova nego nevladinim organizacijama za zaštitu potrošača ili javnim tijelima.

• Gotovo sve države članice koje su dostavile podatke izvijestile su o promidžbenim aktivnostima u javnom sektoru i poticajima za širenje uporabe alternativnih načina rješavanja sporova. U pogledu promidžbe i poticaja, velika je skupina država članica izvijestila o jednakom broju alata u građanskim i trgovačkim sporovima kao i u radnim i potrošačkim sporovima.

• U posljednje tri godine sredstva izdvojena za pravosuđe u Europi u prosjeku su se malo povećala. Za učinkovito pravosuđe potrebna je primjerena razina resursa. Svaka država članica mora utvrditi, na temelju globalne i dubinske ocjene situacije u svojem sustavu, koliki joj je točno iznos sredstava potreban. U tu svrhu od ključne je važnosti upotrebljavati alate za praćenje i ocjenjivanje sudova u državama članicama. Informacije dobivene uporabom tih alata treba uzeti u obzir kod dodjele sredstava.

• Iako je odgovarajuća razina resursa uvijek neophodna, za unaprjeđenje učinkovitosti odlučujući su razni čimbenici. Na primjer, bolje funkcioniranje sudova može biti povezano s mjerama usmjerenim na upravljanje predmetima, na reforme u postupku ili na integraciju funkcionalnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u sustav.

• Što je sud viši, to je udio sutkinja manji. Unatoč tome što u većini država članica postoji pozitivan trend u pogledu broja sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima, ali i na vrhovnim sudovima, u većini su država članica vrhovni sudovi još daleko od postizanja rodne ravnoteže 40 – 60 %.

3.3. Neovisnost Neovisnost sudstva zahtjev je koji proizlazi iz prava na učinkovit pravni lijek koje je sadržano u Povelji EU-a o temeljnim pravima (članak 47.) Ona je također važna za privlačno ulagačko okruženje jer se njome osiguravaju pravičnost, predvidljivost, sigurnost i stabilnost pravnog sustava u kojem poduzeća posluju.

Uz informacije o percepciji neovisnosti sudova, koja može utjecati na odluke o ulaganju, u Pregledu stanja za 2014. prikazan je prvi usporedni pregled načina organizacije pravosudnih sustava u cilju zaštite neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima ona može biti ugrožena.

U okviru trajne suradnje s Europskim pravosudnim mrežama, posebno Europskom mrežom sudbenih vijeća (ENCJ), Komisija je proširila usporedni pregled strukturne neovisnosti. Podaci prikazani u Pregledu stanja za 2015. temelje se na odgovorima na upitnik koji je razradila Komisija u suradnji s ENCJ-om i na Vodiču ENCJ-a.53

53 Za one države članice u kojima ne postoje sudbena vijeća (CZ, DE, EE, EL, CY, LU, AT i FI), odgovori na

ažurirani upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije. Vidjeti Vodič o Europskoj mreži sudbenih vijeća, lipanj 2014., dostupan na:

http://www.encj.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=11


40

3.3.1. Percepcija neovisnosti sudstva

Slika 47.: Percepcija neovisnosti sudstva (percepcija – viša vrijednost znači bolja percepcija) (izvor: Svjetski gospodarski forum54)

*Broj u zagradama odnosi se na najnoviji položaj države među 144 države u svijetu.

3.3.2 Strukturna neovisnost

Budući da je nekoliko država članica predvidjelo reforme svojih sudbenih vijeća ili razmatra uspostavu neovisnih tijela čija je glavna zadaća zaštita sudske neovisnosti, u podacima je prikazana usporedba sastava (u skladu s postupkom imenovanja) i glavnih ovlasti postojećih sudbenih vijeća u EU-u (slike 48. i 49.). Tim bi se usporednim pregledima moglo pomoći državama članicama da provedu reforme kojima će se osigurati neovisnost sudbenih vijeća kao neovisnih nacionalnih institucija čija je krajnja odgovornost podržati sudstvo u neovisnom obavljanju dužnosti, uzimajući u obzir tradicije i posebnosti pravosudnih sustava.

Utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo osjetljivo je pitanje koje može utjecati na neovisnost sudstva. Na novoj slici 50. prikazane su informacije o grani vlasti koja donosi kriterije za utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo i o tome koji su to kriteriji.

Strukturna neovisnost može se osigurati pravnim zaštitnim mjerama kojima se osigurava zaštita u slučajevima kada bi neovisnost pravosudnih sustava mogla biti ugrožena. Za prikaz zaštitnih mjera u tim situacijama upotrebljava se pet pokazatelja: zaštitne mjere u pogledu premještaja sudaca bez njihove suglasnosti (slika 51.), razrješenje sudaca (slika 52.), raspodjela novih predmeta na sudu (slika 53.), povlačenje i izuzeće sudaca (slika 54.) i ugrožena neovisnost suca (slika 55.). Za takve su situacije u Preporuci Vijeća Europe o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti iz 2010. („Preporuka“) predviđeni standardi kojima će se osigurati poštovanje neovisnosti sudstva.55

54 Pokazatelj WEF-a temelji se na odgovorima na pitanje iz ankete: „U kojoj je mjeri sudstvo u vašoj državi

neovisno o utjecaju članova Vlade, građana ili poduzeća?” Na anketu je odgovorio reprezentativan uzorak trgovačkih društava u svim državama koja predstavljaju glavne sektore gospodarstva (poljoprivreda, proizvodna industrija, neproizvodna industrija i usluge). Anketa je provedena na različite načine, uključujući razgovore uživo s direktorima poduzeća, telefonske razgovore i razmjenu poštom, a kao mogućnost je postojala i anketa na internetu. Dostupno na: http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2013-2014

55 Preporuka CM/Rec(2010)12 Vijeća ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.

http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2013-2014

http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2013-2014

41

Podaci su ažurirani u slučajevima kada su se pravni okvir ili praksa u državama članicama promijenili od objave Pregleda stanja za 2014. U nekim su podacima prikazane dodatne zaštitne mjere, kao što je tijelo koje odlučuje o žalbi protiv razrješenja suca i dodan je novi, mjerljivi sloj u kojem je prikazano koliko se puta određena situacija dogodila 2013., primjerice broj premještaja sudaca bez njihovog pristanka i broj razrješenja sudaca. Brojke predstavljaju pregled mjera pravne zaštite u određenim situacijama bez ocjenjivanja njihove učinkovitosti ili prikaza mjerljivih podataka o njihovoj učinkovitosti.56

Cilj je ovog pregleda pomoći europskim pravosudnim mrežama i relevantnim nadležnim tijelima da preispitaju učinkovitost tih zaštitnih mjera. Europska mreža sudbenih vijeća počela je 2014. raditi na takvoj ocjeni.

Slika 48.: Sastav sudbenih vijeća prema postupku imenovanja*57

Na ovoj je slici prikazan sastav sudbenih vijeća, članova ENCJ-a, prema postupku imenovanja, ovisno o tome jesu li članovi suci / državni odvjetnici koje su odabrali njihovi kolege, članovi koje su imenovala tijela izvršne ili zakonodavne vlasti, ili članovi koje su imenovala druga tijela ili nadležna tijela. Najmanje pola članova sudbenih vijeća trebali bi biti suci koje su odabrali kolege iz svih razina sudstva vodeći računa o pluralizmu u pravosuđu.58

*BE: pravosudni članovi su suci ili državni odvjetnici; BG: kategorija državnih odvjetnika uključuje jednog izabranog istražnog suca; DK: sve članove formalno imenuje Ministar pravosuđa; kategorija osobe koje su imenovala druga tijela / nadležna tijela uključuje dva predstavnika sa sudova (koje imenuje sindikat administrativnog osoblja i sindikat policije); FR: Vijeće ima dva sastava – jedan koji je nadležan za redovne suce i jedan nadležan za državne odvjetnike;Vijeće uključuje jednog člana Conseil d'Etat kojeg je izabrala opća skupština Conseil d'Etat; IT-CSM: Consiglio Superiore della Magistratura (zaduženo za građansko i kazneno pravosuđe); kategorija sudaca uključuje dva istražna suca (suci i/ili državni odvjetnici) s Vrhovnog suda; IT-CPGA: Consiglio di presidenza della giustizia amministrativa (zaduženo za upravno pravosuđe); ES: članove 56 U ovom su pregledu sadržane informacije o načinu organizacije pravosudnih sustava i on nije zamišljen kao

prikaz složenosti i pojedinosti tih sustava. Na slikama su prikazane države članice prema abecednom redu svojih zemljopisnih imena na izvornom jeziku. Visina stupaca ne odražava nužno učinkovitost zaštitnih mjera.

57 Na temelju vodiča ENCJ-a (dostupno na: http://www.encj.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=11).

58 Sudbena vijeća neovisna su tijela, osnovana u skladu sa zakonom ili ustavom, koja nastoje zaštititi neovisnost sudstva i pojedinih sudaca i time promicati učinkovito funkcioniranje pravosudnog sustava. Preporuka CM/Rec(2010)12 Vijeća ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti, stavci 26. – 27.


42

Vijeća koji dolaze iz sudstva imenuje Parlament – Vijeće priopćuje Parlamentu popis kandidata koje su podržali udruga sudaca ili 25 sudaca; MT: vođa opozicije imenuje jednog člana laika; NL: članovi se obično imenuju Kraljevskom odlukom na prijedlog Ministra sigurnosti i pravosuđa; RO: izabrane suce potvrđuje Senat; SI: članove bira Narodna skupština na prijedlog Predsjednika Republike.

Slika 49.: Ovlasti sudbenih Vijeća*59 Na slici su prikazane određene glavne ovlasti sudbenih vijeća, članova ENCJ-a, kao što su ovlasti imenovanja i razrješenja sudaca, premještaja sudaca bez njihove suglasnosti, stegovnih postupaka protiv sudaca, donošenja etičkih standarda i promicanja sudaca.

*Na dijagramu su prikazane samo određene ovlasti, a sudbena vijeća imaju dodatne nadležnosti. IT: oba sudbena vijeća (CSM: građansko/kazneno pravosuđe, i CPGA: upravno pravosuđe). U nekim državama izvršna vlast ima obvezu, u skladu sa zakonom ili praksom, postupiti u skladu s prijedlogom sudbenog vijeća o imenovanju ili razrješenju suca (npr. ES).

59 Na temelju vodiča ENCJ-a (dostupno na:

http://www.encj.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=11).


43

Slika 50.: Kriteriji za utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo*60 Na slici je prikazano koja vlast (sudbena, zakonodavna ili izvršna) utvrđuje kriterije za dodjelu financijskih sredstava za sudstvo. Također je prikazano, po državi, koji su to kriteriji: iznos utemeljen na povijesnim/ostvarenim troškovima, što je najčešći kriterij ili, rjeđe, broj novih/riješenih predmeta, očekivani troškovi ili potrebe/zahtjevi sudova.

*DK: uzet je u obzir broj novih i riješenih predmeta u prvom stupnju, DE: samo za proračun Vrhovnog suda – za prvi i drugi stupanj, pravosudni sustavi razlikuju se među saveznim državama; EE: samo za prvostupanjske i drugostupanjske sudove; HU: zakonom je propisano da će se plaće sudaca utvrđivati zakonom o državnom proračunu na način da iznos neće biti niži nego što je bio prethodne godine; NL: uzima se u obzir broj riješenih predmeta na temelju ocjene troškova za sudove.

60 Podaci prikupljeni ažuriranim upitnikom koji je razradila Komisija u suradnji s ENJC-om. Za one države

članice u kojima ne postoje sudbena vijeća, odgovori na upitnik dobiveni su u suradnji s Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije.

44

Slika 51.: Zaštitne mjere povezane s premještajem sudaca bez njihove suglasnosti (zabrana premještaja sudaca) 61 Na slici se ispituje scenarij premještaja sudaca bez njihove suglasnosti i prikazuje se je li takav premještaj dopušten i, ako jest, koja tijela o tome odlučuju, razlozi zbog kojih je takav premještaj dopušten (npr. ustrojstveni, stegovni) i je li se moguće žaliti protiv odluke.62 Na slici je prvi puta prikazan broj sudaca koji su 2013. premješteni bez svoje suglasnosti.

*Broj iznad stupca označava broj sudaca koji su 2013. premješteni bez suglasnosti (ako nema broja, to znači da podaci nisu bili dostupni). BE: premještaj iz ustrojstvenih razloga samo unutar suda; CZ: sudac se može premjestiti samo na sud istog, višeg ili nižeg stupnja (unutar iste nadležnosti); DE: premještaj na najviše tri mjeseca i samo u slučaju zastupanja; EL: jedan sudac premješten je iz građanskog/kaznenog pravosuđa; LT: privremeni premještaj, kada postoji hitna potreba osigurati odgovarajuće funkcioniranje suda; FR: ministar pravosuđa može premjestiti suca iz ustrojstvenih razloga u rijetkim slučajevima kao što je zatvaranje suda ili iz pravnih razloga kao što su imenovanja na određeno vrijeme (na mjesto predsjednika suca ili na specijalizirane funkcije); PL: nakon reorganizacije suda, otprilike 500 sudaca iz zatvorenih sudova premješteno je na druge sudove; RO: samo privremeni premještaj, do godine dana, iz stegovnih razloga; UK (EN+WL): 2013. premješteno je manje od pet sudaca, ako je uopće bilo premještaja.



62 U stavku 52. Preporuke sadržana su jamstva zabrane razrješenja sudaca, posebno jamstvo da sudac ne smije biti premješten na drugu sudsku dužnost bez svoje suglasnosti, osim u slučajevima stegovnih mjera ili reforme ustrojstva pravosudnog sustava.

45

Slika 52.: Razrješenje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca*63 Na ovoj slici prikazana su tijela koja imaju ovlasti predložiti razrješenje sudaca na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima i odlučivati o tom razrješenju u različitim državama članicama.64 U gornjem dijelu stupca navedeno je tko donosi konačnu odluku,65 a u donjem dijelu prikazano je, ako je primjenjivo, tko predlaže razrješenje ili s kime se potrebno savjetovati prije donošenja odluke. Prvi je put na slici prikazan i broj sudaca koji su razriješeni 2013. te je li moguće preispitivanje razrješenja pred sudom, ustavnim sudom ili drugim neovisnim tijelom.

*Broj iznad stupca označava broj sudaca koji su razriješeni 2013. (ako nema broja, to znači da podaci nisu bili dostupni). EL: jedan sudac razriješen iz građanskog/kaznenog pravosuđa UK (EN+WL): nije razriješen ni jedan sudac s punim radnim vremenom. Razriješeni su samo suci koji rade na pola radnog vremena (uz naknadu), jedan sudac tribunala, četiri honorarna suca (koji obično zasjedaju otprilike 15 dana godišnje) i osam mirovnih sudaca (laika). U nekim državama izvršno tijelo ima obvezu, u skladu sa zakonom ili praksom, postupiti u skladu s prijedlogom sudbenog vijeća o razrješenju suca (npr. ES).



64 U stavcima 46. i 47. Preporuke propisano je da u nacionalnim sustavima moraju biti predviđene zaštitne mjere povezane s razrješenjem sudaca.

65 To mogu biti jedno ili dva različita tijela ovisno o razlozima za razrješenje ili vrsti suca (npr. predsjednik itd.).

46

Slika 53.: Dodjela predmeta na sudu66 Na slici je prikazano na kojoj se razini definiraju kriteriji za dodjelu predmeta na sudu (npr. zakon, utvrđena praksa), kako se dodjeljuju predmeti (npr. predsjednik suda, sudsko osoblje, nasumična dodjela, unaprijed definirani redoslijed) i koje tijelo nadzire dodjelu predmeta.67



67 Stavkom 24. Preporuke zahtijeva se da sustavi za dodjelu predmeta na sudu moraju biti utemeljeni na objektivnim unaprijed utvrđenim kriterijima u cilju zaštite prava na neovisnog i nepristranog suca.

47

Slika 54.: Povlačenje i izuzeće suca68 Na slici je prikazano podliježu li suci sankcijama ako povrijede obvezu izuzeća iz predmeta, ako im je ugrožena neovisnost ili ako postoji razumna percepcija o njihovoj pristranosti. Na slici je također prikazano koje tijelo69 odlučuje o zahtjevu za izuzeće koji je podnijela stranka radi osporavanja suca.70



69 Ponekad odluku može donijeti više od jednog tijela, ovisno o razini suda na kojoj se nalazi izuzeti sudac. 70 U stavcima 59., 60. i 61. Preporuke propisano je da bi suci trebali postupati neovisno i nepristrano u svim

predmetima i da bi se trebali povući iz predmeta ili odbiti voditi postupak ako za to postoje valjani, zakonom utvrđeni razlozi, ali ne u slučaju nepostojanja takvih razloga.

48

Slika 55.: Postupci u slučaju ugrožene neovisnosti suca71 Na slici je prikazano koja tijela mogu djelovati u posebnim postupcima za zaštitu neovisnosti sudstva kada suci smatraju da je njihova neovisnost ugrožena.72 Na njoj su prikazane i mjere koje nadležna tijela mogu donijeti (izdavanje službene izjave, podnošenje tužbe ili sankcija protiv osoba koje žele na neprimjereni način utjecati na suce). Djelovanja u cilju zaštite neovisnosti sudstva poduzimaju tužiteljstvo ili sud, u slučaju sankcija, ili sudbeno vijeće, u slučaju drugih mjera.

Zaključci o neovisnosti sudstva

• U posljednje se tri godine u većini država članica percepcija neovisnosti poboljšala ili je ostala stabilna. Međutim, u nekoliko se država članica percepcija neovisnosti, koja je ionako bila loša, dodatno pogoršala.

• U Pregledu stanja za 2015. proširen je prikaz pravnih zaštitnih mjera kojih je cilj zaštita neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima bi ona mogla biti ugrožena. Također je prikazan broj sudaca premještenih bez njihove suglasnosti i broj razriješenih sudaca 2013. Osim toga, navedeni su podaci o kriterijima koji su se u državama članicama primjenjivali na utvrđivanje financijskih sredstava za sudstvo.

• Budući da nekoliko država članica predviđa reforme sudbenih vijeća ili razmatra uspostavu takvih neovisnih tijela, u Pregledu stanja za 2015. prikazan je usporedni pregled ovlasti i sastava vijeća. Time bi se moglo pomoći državama članicama da osiguraju učinkovitost vijeća u zaštiti neovisnosti sudstva uzimajući pritom u obzir tradicije i posebnosti pravosudnih sustava.



72 U stavcima 8., 13. i 14. Preporuke propisano je da suci koji smatraju da im je ugrožena neovisnost moraju imati pravo na učinkovit pravni lijek.

49

• Komisija će poticati pravosudne mreže da prodube svoju ocjenu učinkovitosti pravnih zaštitnih mjera i razmislit će o prikazu tih nalaza u budućim Pregledima stanja.

4. UKLANJANJE PRAZNINA U PODACIMA Prikupljanje podataka o ključnim elementima pravosudnih sustava u svim državama članicama i dalje predstavlja izazov. Na slici u nastavku predstavljene su praznine u podacima. Na njoj su prikazani postoci informacija dostupnih po državi članici za svaku od ključnih sastavnica Pregleda stanja (učinkovitost, kvaliteta i neovisnost).

Slika 56.: Praznine u podacima i dostupnost informacija (učinkovitost, kvaliteta, neovisnost/postotak po državi članici) (izvor: Europska komisija73)

Informacije o neovisnosti dostavile su gotovo sve države članice. U području kvalitete, dostupnost informacija općenito je iznad 50 %. Glavne poteškoće javljaju se u području učinkovitosti. Iako su gotovo sve države članice sudjelovale u prikupljanju podataka koje je CEPEJ provodio u okviru pripreme Pregleda stanja za 2015., razinu odgovora na određena pitanja još uvijek treba unaprijediti.

Poteškoće s prikupljanjem podataka nastaju iz raznih razloga, a posebno zbog nedostatka relevantnih podataka uslijed nedovoljnih kapaciteta za prikupljanje statističkih podataka; zbog činjenice da nacionalne kategorije za prikupljanje podataka ne odgovaraju kategorijama koje upotrebljava CEPEJ ili, u nekoliko slučajeva, zbog nespremnosti na sudjelovanje u prikupljanju podataka za Pregled.

Kako bi popunila praznine u podacima, Komisija poziva države članice da dostave sve podatke koji su važni za Pregled i namjerava pojačati sljedeće aktivnosti:

• raditi sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave na prikupljanju podataka i, budući da je skupina izrazila interes za razvoj novih pokazatelja, na razvoju mogućih novih pokazatelja,

73 U okviru postotka dostupnih informacija uzima se u obzir sljedeće: za učinkovitost, pokazatelji učinkovitosti

iz studije CEPEJ-a i o područjima tržišnog natjecanja, potrošača i žiga Zajednice; za kvalitetu, pokazatelji iz studije CEPEJ-a i podaci prikupljeni preko skupine osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave; za neovisnost, pokazatelji iz upitnika Komisije.

50

• surađivati s tijelima EU-a u određenim područjima prava EU-a koja su povezana s rastom, kao što su tržišno natjecanje, prava potrošača i prava intelektualnog vlasništva, te proširiti suradnju na druga područja,

• surađivati s europskim mrežama u području pravosuđa, posebno s Europskom mrežom sudbenih vijeća, Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije, Udruženjem državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova, Europskom mrežom za pravosudnu izobrazbu i s udruženjima pravnih stručnjaka, posebno odvjetnika,

• pratiti zajedničke aktivnosti prikupljanja podataka između Eurostata/UNODC-a i stručnih skupina u području unutarnjih poslova i

• pozabaviti se nedostatkom kapaciteta određenih država članica za prikupljanje statističkih podataka u području pravosuđa u okviru Europskog semestra.

5. ZAKLJUČCI U Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2015. opisani su napori koje su države članice poduzele kako bi povećale učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava. Vidljiva su određena poboljšanja, ali istovremeno se pokazalo da treba proći određeno vrijeme kako bi se osjetile koristi pravosudnih reformi. Predanost i odlučnost stoga su od presudne važnosti za ostvarivanje učinkovitijeg pravosuđa.

Komisija obnavlja svoju predanost podupiranju tih napora u suradnji s državama članicama i svim dionicima. Učinkovito pravosuđe zaslužuje takve zajedničke napore s obzirom na svoju ulogu u jačanju zajedničkih vrijednosti Unije i u doprinosu gospodarskom rastu.

Documents

EUROPSKA KOMISIJA - European Parliament · 2018-10-28 · (takozvani „tajni kupci”).35 Svrha je utvrditi je li pružanje javnih usluga internetom u skladu s potrebama korisnika