Upload
neda
View
85
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Edafski faktori
Citation preview
Zemljišni uslovi
• Vinova loza se gaji na zemljištima
različitih fizičkih, hemijskih i bioloških
osobina, što govori o nj. adaptabilnosti i
ekološkoj plastičnosti
• Zahvaljujući razvijenom korenu ona se
snabdeva vodom i minerelnim
materijama iz zemljišta različitih
karakteristika
Korenova filoksera
Zemljišni uslovi
• Osobine zemljišta bitno utiču na
rastenje loze, visinu prinosa, kvalitet
grožđa i vina
• Ista sorta u identičnim mikroklimatskim
uslovima daje različite rezultate u
zavisnosti od osobina zemljišta na
kojima se gaji
Zemljišni uslovi
Loza se gaji na:
• sivim brdsko-planisnkom zemljištima,
gajnjačama, crveno rudin zemljištima,
crvenicama, smonicama, černozemu ,
peskovitim zemljištima, peskovima,
šljunkovitim i kamenitim zemljištima,
rankerima
Pedološka karta Srbije Vinogradarski regioni
Pedološka karta Srbije
Pedološka karta Srbije
Zemljišni uslovi
• Za gajenje vinove loze, bez obzira
na klimatske uslove, sortu i podlogu
najpoviljnija su duboka, laka,
aerisana zemljišta, umerene
vlažnosti i plodnosti
• Nepovoljna su plitka, teška, zbijena,
hladna, suviše vlažna i kisela zemljišta,
slatine, nevezani peskovi, suviše
šljunkovita i kamenita zemljišta, rankeri
Mehanički sastav zemljišta
Osobine zemljišta
Geološka podloga
Mehanički sastav zemljišta u manjoj ili većoj
meri utiče na:
• Procese koji se odvijaju u zemljištu
• Fizičke osobine zemljišta
• Biološke osobine zemljišta
• Hemijske osobine zemljišta
• Plodnost zemljišta
Poznavanje mehaničkog sastava zem
omogućije da se predvidi većina drugih
osobina zemljišta
Zemljišni uslovi
• Mehanički sastav zemljišta i geološka
podloga određuju osobine zemljišta,
dubinu prodiranja, korena i njegovo
grananje
• Osobine zemljišta zavise od sadržaja
mineralnih čestica različite krupnoće i
nj.sjedinjavanja u zemljišne agregate
Zemljišni uslovi
• Mehanički sastav utiče na zbijenost
zemljišta i njegove vodne, vazdušne i
hemijske osobine
• Uslovljen je odnosom tvrdih čestica
različite veličine-odlomaka stena,
sadržajem šljunka, peska (0.01 mm) i
sitnijih glinovitoh čestica (<0.01 mm)
Zemljišni uslovi
Zemljišta mogu biti
• Peskovita
• Subpeskovita
• Subglinovita
• Gliniovita
Zemljišni uslovi
• Peskovita i veoma peskovita zem
sadrže 80-90% frakcije čestica 0.25-
0.05 mm, svega 10-20% čestice frakcija
<0.01 mm
• Vodni i toplotni režim je nestabilan
• Apsorpciona sposobnost za vodu je
mala
• Stabilna proizvodnja se može
obezbediti sa sistemom za
navodnjavanje
Zemljišni uslovi
• Peskovita i šljunkovita zemljišta su
svetlije boje, sporije se zagrevaju i
hlade
• Bujnost čokota je slabija, grozdovi i
bobice sitnije
• Sadržaj šećera visok
• Povoljna su za gajenje sorata za
proizvodnju grožđa za laka vina i za
proizvodnju kvalitetnog stonog grožđa
Zemljišni uslovi
• Strukturna zemljišta sadrže određenu
količinu glinovitih čestica <0.01 mm
• Najpovoljnije osobine ima černozem, u
Srbiji se malo koristi za vinograde
• Tipične gajnječe imaju dobre osobine,
kao i lake do srednje teške smonice i
crvenice i pojedina crveno-ruda
zemljišta
Zemljišni uslovi
• Zemljišta lakog do srednje teškog
mehaničkog sastava sadrže 10-25%
gline
• To su laka zemljišta, povoljnih vodnih,
toplotnih i hemijskih osobina za gajenje
loze
• Umereno su vlažna i plodna, dobro
aerisana i topla zemljišta
Zemljišni uslovi
• Zemljišta sa velikim sadržajem gline su
teškog mehaničkog sasatava
• Imaju dobru vododržeću spososbnost i
apsorpciju elemenata mineralne ishrane
• Suviše su zbijena, nedovoljno aerisana i
hladna za normalan razvoj korana
vinove loze
Zemljišni uslovi
• Dobrom pripremom pre zasnivanja
vinograda mnoga zemljišta se mogu
popraviti i učiniti povoljnijim za gajenje
loze
• Izuzetak su močvarna, suviše plitka,
vlažna, hladana, jako kisela i zaslanjena
zemljišta, koja ne treba koristiti za
gajenje loze
Mere popravke mehaničkog sastava zemljišta
• Uklanjanje kamenja
• Donošenje PESKA ili GLINE
• Produbljivanje oraničnog sloja
• Obogaćivanje organskim đubrivom-stajnjakom
Tipovi zemljista povoljni
• Černozem
• Gajnjače
• Pararendzine
• Smeđa zem na flišu i laporu
• Litogeno-karbonatno zem
• Crvenice
• Lesivirana
pseudoglejna zem
• Smonice
• Degradirane
smonice
• Aluvijalna zem
• Deluvijalana zem
• Aluvijalano-
delivijalna zem
• Smeđa stepska
zem na pesku
Tipovi zemljista nepovoljni
• Teške smonice
• Ritske crnice
• Pseudoglej neurednog vodnog rezžima)
• Starija aluvijalna zem
• Močvarna, glejna zem
NE PREPORUČUJU se zemljišta
Jako humusna
Veoma plodna zem
Zemljišta bogata azotom (u vinu tada ima više bekančevina i koloidni sistem vina je nestabilan)
Zemljišni uslovi: Struktura zemljišta
• Zavisi od mehaničkog sasatava i
stvaranja strukturnih agregata, njih
krupnoće i stabilnosti
• U stvaranju zemljišnih agregata važnu
ulogu imaju zemljišni koloidi, CaCO3,
micelije gljiva, humus
Zemljišni uslovi: Struktura zemljišta
• Struktura zemljišta utiče na vodni,
vazdušni i toplotni režim zemljišta,
rastenje i grananje korena
• Najbolja su zemljišta koja imaju zrnastu
strukturu, agregate mrvičaste i
graškaste krupnoće, dimenzija 0.5- 5
mm
• Stabilni su, ne raspadaju se pri sušenju
ili vlaženju zemljišta
Zemljišni uslovi: Zbijenost zemljišta
• Određuje se zapreminskom težinom
1cm3
• Koren loze se normalno razvija pri <1.4
g
• 1.4-1.6 g koren se otežano razvija
• 1.6 g rastenje i grananje se zaustavlja
• Sa povaćanjem sadržaja gline iznad
50% povećava se zbijenost zemljišta
Zemljišni uslovi: Zbijenost zemljišta
• U zbijenom zemljištu se razvija više
skeletnih korenova (manjih od 4 mm) a
manje apsorpcionih korenova
• Smanjuje se prinos grožđa i sadržaj
šećera u grožđanom soku, raste sadržaj
organskih kiselina
Zemljišni uslovi: Tvrdoća zemljišta
• Normalno rastenje korena je u slojevima
zemljišta čija tvrdoća iznosi do 20
kg/cm2
• Povećanjem tvrdoće do 40 kg/cm2
rastenje korena je usporeno
• Zaustavlja se rast koren pri 50 kg/cm2
• Trvdoća zemljišta negativno utiče na
sadržaj šećera, raste udeo ukupnoh
kiselina u grožđu
Zemljišni uslovi: Aerisanost zemljišta
• Aerisanost zemljišta je od velikog
značaja za disanje korena, rastenje i
grananje korena i njegovu apsorpcionu
spososbnost za vodu i mineralne
elemente
• Zemljišta lakšeg mehaničkog sastava
sadrže više vazduha
• Krupnije mineralne čestice i stabilniji
zem agregati uslovljavaju bolju aeraciju
Zemljišni uslovi: Aerisanost zemljišta
• Glinovita zemljišta su nedovoljno
porozna
• Ukupna poroznost polj zem iznosi oko
50% od zapremine zemljišta
• Ako je 1/3 pora ispunjeno vazduhom a
2/3 vodom, zemljišta su povoljna za
razvoj korena
Zemljišni uslovi: Aerisanost zemljišta
• Od velikog značaja je prisustvo
kiseonika u zemljišnom vazduhu
• Najpovoljnije je da u tom vazduhu bude
20% kiseonika
• Rastenje i grananje korena je usporeno
pri < 10% kiseonika
Zemljišni uslovi: Aerisanost zemljišta
• U uslovima slabe poroznosti i slabog
prisustva kiseonika javljaju se štetni
gasovi kao produkti anaerobnog
disanja, kao što je SO2, metan, H2 i dr,
koji toksično deluju na rastenje korena i
apsorpciju vode i mineralnih materija iz
zemljišta
Zemljišni uslovi: Vlažnost zemljišta
Vlažnost zemljišta zavisi od
• količine i rasporeda padaniva
• fižičkih i hemijskih osobina zemljišta
• blizine i toka podzemnih voda
• kondenzacije vodene pare u zemljištu
Zemljišni uslovi: Vlažnost zemljišta
• Na rastresitom zemljištu voda koja
dospeva iz atmosfere u obliku kiše ili
snega se polako upija
• Najveći deo vode se infiltrira u dublje
slojeve
• Deo vode korste biljke i ostali živi svet,
dobar deo se vraća u atmosferu
(evaporacija i transpiracija)
Zemljišni uslovi: Vlažnost zemljišta
• Kada su gubici vode iz zemljišta veći od
priliva vode, javlja se deficit vlage,
odnosno suša, koja veoma nepovoljno
utiče na razvoj vinove loze
• Na zbijenim zemljištima usvajanje vode
i infiltracija vode je slaba
• Iznose se čestiće zemlje i izaziva
erozija
Zemljišni uslovi: Vlažnost zemljišta
• Vodni režim peskova, peskovitih i
šljunkovitih zem je nestabilan i
nepovoljan
• Zemljište vodu lako upija od padavina
ali i lako gubi, isparavanjem i
infiltracijom
• Da bi se loza dobro razvila neophodna
je primena navodnjavanja
Zemljišni uslovi: Vlažnost zemljišta
• U strukturnim zemljištima deo vode se
hemijski vezuje za organske i mineralne
čestice zemljišta ili se čvrsto drži za njih
opnenim silama
• Opnenu vodu biljke ne mogu da koriste
• Najveći deo vode nalazi se u kapilarnim
porama i porama većih dimenzija
• To je pristupačna voda za biljke
Zemljišni uslovi: Vlažnost zemljišta
• Optimalna vlažnost zemljišta kada je
lozi na raspolaganju dovoljno vode i
vazduha
• Poljski vodni kapacitet PVK nastaje
kada iz krupnih pora otekne
gravitaciona voda, zadržana je vezana
(nepristupačna), opnena (teško
pristupačna) i kapilarna, lako
pristupačna za vinovu lozu
Zemljišni uslovi: Vlažnost zemljišta
• Sa smanjivanjem vlažnosti zemljišta do
novoa 60-70% od PVK koren ima
dovoljno vode za normalno
snabdevanje biljke
• PVK < 60% otežano je snabdevanje
• Pri valžnosti < 45% PVK nastupa “tačka
venuća”
• Daljim isušivanjem dolazi do uginuća
čokota
Zemljišni uslovi: Temperatura zemljišta
• Toplotni režim zemljišta zavisi od sunčevog zračenja, mineraloškog i organskog sastava i njegove vlažnosti
• Temperatura temljišta ispoljava značajan uticaj na rastenje i grananje korena
• Min t=6-8°C za početnu aktivnost korena
• Temperatura korena je veoma bliska temperaturi zemljišnih slojeva sa kojima je u neposrednom kontaktu
Zemljišni uslovi: Hemijski sastav
Za vinovu lozu od najvećeg značaja su
sledeće karakteristike zemljišta:
• Sadržaj humusa
• Sadržaj makro i mikro elemanata
• Hamijska reakcija zem. rastvora pH
• Sadržaj štetnih soli
Zemljišni uslovi: Hemijski sastav
• Organska metrija nastaje razgradnjom
biljnih i životinjskih ostataka
• Plodnost zem zavisi od sadržaja
humusnih materija – huminske i fulvo
kiseline
• Sadržaj humusa u vinogradarskim
zemljištima treba da iznosi 2-4%
Zemljišni uslovi: Hemijski sastav
• Od sadržaja orgasnke materije zavise
vodno-fizičke osobine, temperatura i
plodnost zemljišta
• Pre sađenja loze zemljište treba da se
obogati organskom materijom u obliku
stajnjaka, komposta, treseta, humusa-
glistenjaka
Zemljišni uslovi: Hemijski sastav
• Koren vinove loze najbolje raste i razvija
se u slojevima zemljišta koja su bogata
humusom
• Rastenje i raspoređivanje korena zavisi
i od sadržaja kiselina i baza, H+ i OH-
jona
Zemljišni uslovi: Hemijski sastav
• Kiselost zemljišnog rastvora dolazi do
H+ jona koji se nalaze u rastvoru
(aktivna kiselost), kao i absorbovanih
jona (potencijalna kiselost)
• Za vinovu lozu najvažnija je aktivna
kiselost opt pH=6-7.5
Pristupačnost elemenata u zemljištu
Zemljišni uslovi: Hemijski sastav
• Kisela zemljišta su siromašna u
pristupačnim makroelementima (N, P,
K, S, Mg, Ca) i mikroelementima (Mo),
siromašna su u humusu, imaju
nepovoljne vodno-fizičke osobine, višak
slobodnog kiseonika i povaćan sadržaj
Al i Mn
• Neutralizacija je neophpodna za budući
vinograd sa CaCO3 - kalcifikacija
Zemljišni uslovi: Hemijski sastav
• Neutralna i krečna zemljišta povoljno
utiču na kvalitet grožđa i vina,
pojačavaju sadržaj šećera i aromatičnih
materija u grožđu, pojačavaju “buket”
vina i ubrzavaju sazrevanje vina
• Između sadržaja aktivnog Ca u zem i
sadržaja šećera i arome u grožđu
zavisnost je pozitivna
Zemljišni uslovi: Hemijski sastav
• Vinogradarska zemljišta treba da
sadrže:
• Azota 120-150 mg/100g vsz (0.12-
0.15%)
• Fosfor 15-25 mg/100 g vsz
• Kalijum 20-40 mg/100 g vsz
Hemijski sastav zemljišta
• Humus 2-5%
• Makroelementi N, P, K, Mg, Ca, S, Fe
• Mikroelemeti Cu, Mn, Zn, Mo, Co
• pHmin=5 opt pH=6.0-6.5-7.5 pHmax=8.4
• Sadržaj štetnih soli (<0.3-0.4%)
- Hloridi NaCl 0.06%
- Sulfati Na2SO4 0.2%, MgSO4 0.1%
- Soda Na2CO3 0.002%
Topografski faktori
• Klimatski i zemljišni uslovi
vinogradarskog područja zavise od
reljefa i orografije terena
• Oni indirektno utiču na razvoj vinove
loze, jer ispoljavaju značajan uticaj na
promene mezo i mikroklime, kao i na
vodno-vazdušne i hemijske osobine
zemljišta
Nadmorska visina
• Osnovni kriterijum koji određuje
mogućnost gajenja loze na pojedinim
visinama služi količina toplote i vlage
koja iz atmosfere dospeva do zemljine
površine
• U severnijim i hladnijim područjima loza
se gaji na manjim nadmorskim visinama
u odnosu na južnija i toplija područja
Nadmorska visina
• Sa povećanjem nadmorske visine
smanjuje se suma aktivnih temperatura
• Na svakih 100 m nadmorske visine
srednja godišnja temperatura vazduha
opada za 0.5-1°C, ali se pojačava
sunčevo zračenje za oko 18 %, jer se
smanjuju gubici zračenja kroz atmosferu
Nadmorska visina
• Usled povećanja intenziteta sunčevog
zračenja u brdsko-planinskim
područjima dolazi do relativno većeg
zagrevanja zemljišta i biljaka
• Na svakih 100 m visine suma aktivnih
temperatura opada za 200-300°C
Nadmorska visina
• Do određene visine količina padavina
se povećava
• Usled smanjenja temperature vazduha
dolazi do skraivanja dužine
vegetacionog perioda za 7-10 dana
• Sa porastom nadmorske visine, opada
sadržaj šećera a povaćava se sadržaj
ukupnih kiselina
Nadmorska visina
• Vinova loza se može gajiti samo u
određenim visinskim zonama
• Najviše vinograda u svetu ima na
nadmorskim visinama od 300-600 m
• U Boliviji, u uslovima tropske klime gaji
se na 2000-3000 m
Nadmorska visina
• U dolini Rajne (50-51°N) na 100-200 m
• U Južnoj Italiji (40°N) na 800-1000 m
• U Španiji (Andaluzija 38°N) do 1360 m
• Na padinama Etne (Italija 36°N) 1200-
1300 m
Nadmorska visina
• U Srbiji: Bačka 80-120m, Srem 100-
300m, Banat 80-200m, podunavlje 80-
200m, Velika i Zapadna Morava i
Rasina 100-300m, Levač i Temnič 150-
400m, Župa 300-400m, Nišava i Toplica
200-400m, Južna Morava 200-400m i
Vranje i Preševo 350-500m, Metohija
350-550m
Nagib i ekspozicija terena
• Nagib i ekspozicija terena značajno
utiču na intenzitet svetlosti, toplotne
uslove, vlažnost zemljišta i vazduha
• U uslovima umereno-kontinentalne
klime najpovoljnije su južne,
jugozapadne i jugoistočne ekspozicije
Nagib i ekspozicija terena
• Sa aspekta povoljnosti toplotnih uslova
u severnim vinogradarskim regionima
najpovoljnije su južne ekspozicije, čiji je
nagib 25-35% jer sunčevi zraci padaju
pod pravim uglom, zagrevanje zemljišta
i vazduha je bolje
• Razlika u temperaturi vazduha između
severne i južne padine u avgustu može
biti 4-5°C, razlika u sazrevanju i do 15
dana
Raljef-orogrfske karakteristike terena
• Reljef terena utiče na stvaranje lokalne
klime mazoklime i mikroklime
• Na brdovitim terenima zemljišta su
umereno vlažna, umereno plodna,
rastresita, sa dosta mineralnih sastojaka
u sebi, što pozitivno utiče na vodno-
vazdušne osobine zemljišta
Uticaj velikih vodenih površina
• Velike reke, jezera i mora značajno doprinose poboljšanju klime jer ublažavaju temperaturne ekstreme, povećavaju vlažnost vazduha i intenzitet svetlosti
• Značajne površine se nalaze pored Sredozemnog, Jadranskog, Egejskog, Crnog, Kaspijskog more, po obodu Atlantika (Golfska struja), Tihog okeana (Humboldt struja)
Uticaj velikih vodenih površina
• Pored vodenih površina i tokova manje
su razlike u temperaturi i vlažnosti
vazduha između dana i noći i između
godišnjih doba naročito leta i zime
• Po pravili veoma retko javljaju se jaki
zimski mrazevi koji izazivaju
izmrzavanje loze
Uticaj šuma
• Veliki šumski kompleksi javljaju se kao
značajan modifikator okoline klime
• Šume menjaju pravac i ublažavaju
jačinu vetrova, doprinose manjim
kolebanjima temperature i vlažnosti
vazduha, smanjuju isparavanja vode i
brzo isušivanje zemljišta
• Sprečavaju eroziju posle obilnih
padavina
Biotički faktori
• U vinogradu žive mnogobrojni biogeni
faktori: zemljišna mikroflora i fauna,
nadzemna mikroflora i fauna, korovske
biljke i životinje
• Čovek, aktivno učestvuje na popravku
osobina zemljišta, obezbeđuje
snabdevanje vodom i hranivima, štiti
lozu od bolesti i štetočina, uništava
korov, primenjuje i druge mere
neposredne nege čokota radi
ragulisanja rastenja i rodnosti, visine
prinosa i kvaliteta grožđa