FAKTORI
POLJOPRIVREDNOG
STANIŠTA
klima
tlo
reljef
KLIMA:
-Makroklima: Ogromna područja
-Mikroklima:Manja područja
-Topoklima: klima nekog mjesta
-Fitoklima: klima unutar sklopa biljke, tj. njene proizvodnje površine
Klimatske karekteristike važne za agrikulturu:
Svjetlost
Oborine
Temperature
Zrak
SVJETLOST
Izvor: Sunce
Ukupna solarna radijacija gornjoj granici
atmosfere = 1,37 kW/m2,
(tzv “solarna konstanta”)
42% se reflektira
s gornjeg ruba
atmosfere
15% se apsorbira u atmosferi
– rasprši se na
molekule zraka,
kišne kapi,
čestice prašine.
Na površinu tla stigne cca 43% ili 0,9 – 1,1 kW/m2.
Pri oblačnom vremenu na tlo stigne cca 27% od one pri vedrom vremenu
Tri aspekta sunčeve svjetlosti:
1) kvalitet, odnosno sastav spektra (kakvoća)
2) intenzitet ili količina svjetlosti u jedinici vremena po jedinici površine, i
3) količina svjetlosti ali kao ukupne sume proizašle iz intenziteta i duljine
vremena ili najkraće - duljina dana
ultra-
ljubičasta
ljubičas
taplava zelena žuta
naranč
astacrvena
infra-
crvena
400 440 492 565 595 620 760 nm
“vidljivi dio” spektra (350-700 nm) oko 50%, a 50% je toplinska energija
1) Spektar ukupnost elektromagnetnog zračenja
EMV ispod 300 nm štetne ali zbog ozonskog sloja u atmosferi samo mali dio ih se probija.
Od 300-400 mμ: smanjenje habitusa (nanizam) i debljanje listova
Fotosinteza: od 500-700, najvažnije od 600-700 nm je najvažnija
Infracrvene, >700 nm, nevidljive, toplinskog karaktera.
u širokom prosjeku, od “bijelog” svjetla u kemijsku energiju pretvara se
samo 0,6-7,7%, dakle vrlo malo
Niski položaj sunca: slabiji intenzitet, više zraka duljeg vala
Visok položaj sunca: jači intenzitet, više kratkog vala
Naoblaka: slab intenzitet, više duljeg vala
Praktični učinci:
manji intenzitet za oblačnog vremena – produženje vegetacije, jača vegetativna
masa na račun generativnog razvoja biljke
U oblačnim predjelima manje šećera u biljkama i ulja u sjemenkama.
Sunčani predjeli za voćke i lozu (šećer)
Utjecaj temperature, svjetlosti i koncentracije CO2 na fotosintezu
Jaka svjetlost
i visoka konc. CO2
Jaka svjetlost
i normalna konc. CO2
Slaba svjetlost
i visoka konc. CO2
Slaba svjetlost
i normalna konc. CO2
Međutim, za svaku kulturu se traži MINIMUM intenziteta svjetla da bi se aktivirao
proces u klorofilu.
- Kukuruz - 1400-1800 luksa
- ječam, pšenica - 1800-2000 luksa
- duhan - 2200-2800 luksa
Iskorištenje sunčevog svjetla
– energije – od strane biljaka iznosi:
1,9 - 4,8 % (grahorice – lupina)
2,7 % (pšenica, zob)
Kulture se prema potrebi na intenzitetu svjetla dijele:
• heliofiti, kojima je potrebno mnogo svjetla, zasićenje pri 5000 lx i više
(kukuruz, duhan)
• skiofiti, koji traže malo svjetla, “biljke sjene” sa zasićenjem već na 500 lx (npr. sobno
cvijeće)
• semiskiofiti, biljke osrednje potrebe na svjetlo (bundeva, grah, djetelina).
3. DULJINA OSVJETLJENJA – DULJINA DANA
fotoperiodička reakcija = fotoperiodizam
Biljke kratkog dana: konoplja, pamuk, soja, kukuruz
Biljke dugog dana: zob, repa, lan, raž, pšenica, crv. djetelina
Neutralne biljke: heljda, suncokret, neki duhan, riža, repica
Praktično: biljke kratkog dana
prenijete u područje dugog
dana forsiraju vegetativnu
masu, produžena je
vegetacija, pa čak ne mogu
prijeći iz vegetativne u
generativnu fazu.
Ili, biljke dugog dana prenijete
u još duži dan skraćuju
vegetaciju.
VAŽNO:
- za introdukciju sorata i vrsta
- prigodom križanja biljaka
- stvaranje veće biljne mase
Proso:
Reakcija biljke kratkog dana na
skraćenje dužine dana
Ječam: Reakcija biljke dugog dana na skraćivanje dužine dana
2. TOPLINA
Zbog otežanog mjerenje, u zamjenu se uzima kriterij temperatura.
Kardinalne točke: prestaju fiziološki procesi
BIOLOŠKI TEMPERATURNI MINIMUM ili prag:
ne prestaje život već aktivan rast.
Kukuruz +10˚C
Pšenica + 5˚C
20-25˚C - prosječan optimum
35-40˚C - optimum primanja vode i disanja
> 45˚C - inaktiviranje klorofila, prestanak fotosinteze
50˚C - prestaje disanje, za većinu biljaka
Utjecaj negativnih temperatura
0˚C za termofilne kulture nastupa fiziološka smrt
- 10˚C prestaje disanje
- 30˚C prestaje disanje kod raži
- 60˚C prestaje disanje u slobodnoj prirodi
- 25˚C prestaje život pupoljaka drvenastih kultura
Biološki minimumi i optimumi temperatura ovise o kulturi, ali i o fenofazi
Biološki minimum Oz.
pšenica
Raž Ječam Zob Proso Kukuruz Sirak Riža
Klijanje 1-2 1-2 1-2 1-2 8-10 8-10 10-12 11-13
Nicanje 4-5 4-5 4-5 4-5 10-11 10-12 12-13 14-15
Formiranje
veget. organa
4-5 4-5 4-5 4-5 10-11 10-12 12-13 14-15
Formiranje
gener. organa
10-12 10-12 10-12 10-12 12-15 12-15 15-18 18-20
Donošenje plodova
i sazrijevanje
10-12 10-12 10-12 10-12 10-12 10-12 12-15 12-15
Proizvodni optimum
Klijanje
Nicanje 6-12 6-12 6-12 6-12 16-18 16-20 18-20 18-22
Formiranje
veget. organa
12-16 12-16 12-16 12-16 16-20 16-20 18-20 18-22
Formiranje
gener. organa
16-20 16-20 16-20 16-20 18-22 20-24 20-25 22-27
Donošenje plodova
i sazrijevanje
16-22 16-22 16-22 16-22 18-24 18-24 20-24 20-25
Priprema ozimina na prezimljavanje - kaljenje:
1. intenzivna asimilacija (šećeri, visoko molekularni organski spojevi = veći osmotski
tlak)
2. dehidracija (voda u međustaničnom prostoru = još jači osmotski tlak)
Pozitivni utjecaj negativnih temperatura:
mraz djeluje na izmrzavanje tla,
popravlja strukturu
hladnoća uništava štetnike, bolesti
Negativni utjecaj negativnih temperatura:
Posljedice na biljke: “bijeli mraz” vlaga zraka visoka, formiranje kristala leda
isušivanjem “crni mraz” suh zrak, a hladno
“fiziološka suša” tlo prehladno, korijen ne usvaja vodu
Često, naizmjenično plitko smrzavanje vlažnog tla (GOLOMRAZICE) ako dulje
traje izaziva PODLUBLJIVANJE USJEVA (“SRIJEŽI”)→ VALJANJE
Neke kulture izričito traže izvjesni period niskih temperatura, kao što je slučaj sa
jarovizacijom za ozimine. Bez nje nema prijelaska iz vegetativne u generativnu
fazu (klasanje)
Utjecaj negativnih temperatura - mraza
Pšenica : -15 do –20 (-23 do -25˚C)
Raž: -25 (-35˚C)
Triticale : bolje od pšenice
Ječam oz.: -20 kraće (-10 do -12˚C)
Ječam jar.: -4 do -5 ( do -8˚C)
Zob: -8
Kukuruz : -2 do -3˚C
Proso: -2 do -3˚C (već ugiba)
Sirak: do -2˚C (već ugiba)
Heljda: do -1˚C (već ugiba)
Soja: do -2,5˚C
Grah: 0,5 do -1, odrasle biljke do -2˚C
Lupina bijela: -4 do -5˚C, plava: -5 do -6˚C, žuta: -2 do -3˚C
Grašak: -5 do -6˚C (čak -8˚C), odrasle -2 do -3˚C
Suncokret: -6 (-8˚C oštećenje pupoljaka)
Kamilica : -30˚C
Lan jari : -3 do -4˚C
Lan ozimi: -12˚C
Konoplja : dugo -1, do -5, do butonizacije -5 do -6˚C
Krumpir : većina sorata pri brzom hlađenju -1˚C, kasnije -4˚C
Šeć. repa: do -2 -3˚C uništava klicine listiće
-6 do -7˚C uništava klijance. Najosjetljivija-iznošenje kotiledona: -3˚C
Podjela kultura prema potrebi za toplinom
- TERMOFILNE - život u zoni viših temperatura (kukuruz, soja)
- KRIOFILNE ili FRIGOFILNE - prilagođavaju se i nižim temp. (ozime žitarice)
- MEZOFILNE
PREMA EKOLOŠKOJ VALENCIJI
- EURITERMNE (EURIVALENTNE) – podnose velika kolebanja
- STENOTERMNE (STENOVALENTNE) – s uskom eko. valencijom
Da bi kulture završile svoj vegetativni i generativni ciklus potražuju (trebaju)
određenu sumu temperatura.
U literaturi dvije sume: AKTIVNIH
EFEKTIVNIH
Suma aktivnih temperatura predstavlja zbroj srednjih dnevnih temp. u vegetaciji
usjeva od momenta kad su temperature prešle prag (+10, +5, itd.)
Sume efektivnih su sume gore spomenutih ali umanjene za temperaturni prag.
Na primjer,
Kukuruz: prag je pređen 18. 04. = temp. 15°C. Od 18. 04. do kraja vegetacije (20.
10.) zbrajaju se temperature za svaki dan.
Kod sume efektivnih srednju dnevnu traba umanjiti za 10. Znači 15°C – 10 = 5°C,
itd.
TEMPERATURNE SUME ZA NEKE POLJOPRIVREDNE KULTURE:
REPA ……………………….suma temperatura iznad 10°C……… 700-900°C
KRUMPIR KASNI………….suma temperatura iznad 10°C………1500-1800°C
LAN……………………….…suma temperatura iznad 10°C………1500-1700°C
RAJČICA……………………suma temperatura iznad 10°C………1800-2000°C
J. PŠENICA I ZOB……..….suma temperatura iznad 10°C………1700-1900°C
KRASTAVCI………………..suma temperatura iznad 10°C………1900-2100°C
VINOVA LOZA………….….suma temperatura iznad 10°C………2500-2800°C
PAMUK KASNE SORTE....suma temperatura iznad 10°C………3600-4000°C
CITRUSI…………………….suma temperatura iznad 10°C………4000-4500°C
PALME (DATULJE)………..suma temperatura iznad 10°C………4500-5000°C
Utjecaj visokih temperatura:
Negativno: - veliko povećanje evapotranspiracije
- prisilna zrioba
- “toplinski udar” 1. visoka temperatura
2. niska relativna vlaga zraka
3. zemljišna suša
Pozitivno: - sušenje vlažnog tla,
- poljski radovi,
- zrioba usjeva
Granična područja:
prema polovima:- niske temperature >72° sj. g. šir. (tundre)
prema ekvatoru: - visoke temperature. Do 3000 m nadm. v.
nadmorska visina:- 100 m 0,6°C = 1°C kasni vegetacija 5 dana
U Europi: 600 m n. v. granica termofilnih (kukuruz, voćke, loza)
800 m – granica ozimina
1000 m n. v. granica jarih
1000-2000 visinske šume, travnjaci
> 2000 m kamen, goleti, led
Ekspozicija: Srednja Europa:
400 m n. v. sjeverne strane = 550 m n. v. južne strane
GEOGRAFSKA
ŠIRINA
80° 60° 40° 20° 0° -20° -40° -60° -80°
MAKS. (°C) -10 8 17 29 28 15 14 1 -12
MIN. (°C) -19 -8 10 23 25 18 9 -6 -20
MAKSIMALNE I MINIMALNE SREDNJE GODIŠNJE TEMPERATURE
PO GEOGRAFSKIM ŠIRINAMA
3. VODA
Ukupna količina oborina Oznaka aridnosti i
humidnosti
< 250 mm aridna
250 – 500 semiaridna
500 – 1000 subhumidna
1000 – 1500 humidna
1500 - 4000 gradacije perhumidne
Opća geofizička podjela klime
< 250 mm godišnje Aridna, obavezno navodnjavanje
250-500 mm godišnje semiaridna, u prijelazu do 300 mm moguć
DISKONTINUIRANI SUSTAV BILJ. PROIZVODNJE - DRY FARMING =
= suho ratarenje sa žitaricama. Navodnjavanje vrlo korisno.
500-1000 mm godišnje Subhumidna. Kontinuirani uzgoj. >600 mm higrofiti.
U Hrvatskoj glavna poljoprivredna područja.
Vlažno-topla klima = drvenaste, jednogodišnje, zeljaste
kulture.
Vlažno-hladna: travnjaci.
1000-1500 mm godišnje Humidna. Intenzivna na donjoj granici (sub)humidne uz
manju evaporaciju pa do gornje granice humidne uz pojačanu E.T.
1500-2000 mm godišnje Perhumidna. U vrućim područjima s jakom E.T.
pamuk, riža, šeć. trska
2000-3000 mm godišnje Perhumidna. 2500-3000 sa slabom E.T.
sizal palma, kakaovac, banane
3000-4000 mm godišnje Perhumidna. >3000 nema uvjeta za agrikulturu.
> 4000 mm godišnje Perhumidna. Nativna vegetacija
- Količina oborina godišnje
- Raspored oborina u vegetacijskoj sezoni: prostorno
vremenski
količinski
Podjela kultura prema potrebi za vodom:
Diktirana je transpiracijskim koeficijentom.
Npr. prema Venckijeviču za kg suhe tvari treba:
Pšenica 450-600
Kukuruz 250-300
Ruža 500-800
U opskrbi vodom važno da uvijek bude pozitivna bilanca vode u biljci; tj. ravnoteža
između utrošene i usvojene vode.
Negativna UVENUĆE
Prema potrebi za vodom kulture se dijele na:
- KSEROFITE: skromnog potroška, za suhu klimu (š. repa, kukuruz, sirak, suncokret)
- MEZOFITE: umjerenog potroška, za umjereno vlažna područja (pšenica, ječam)
- HIGROFITE: velikog potroška, za vlažni klimat (zob, crv. djetelina, soja, konoplja, trave)
- HIDROFITE: koje žive u vodi - RIŽA
Čemu još može poslužiti transpiracijski koeficijent?
- Za proračun mogućih prinosa
Primjer:
- Na području su oborine X-VII mj. 350-600 mm
- Pšenica: Koeficijent 450-600
- prinos zrna : slama = 1 : 1
a) Za 1 kg suhe tvari ~ 450 l
x 350 mm (l/m2)
x : 1 = 350 : 450 = 0,78
x = 0,78 kg/m2 x 10 000 → 7.800 kg/ha
Slama : zrno = 1 : 1 7.800:2 = 3.900 kg/ha zrna
b) Za 1 kg s. tv. ~ 600 l
x 350 mm
____________________
x : 1 = 350 : 450
x = 0,58 kg/m2 x 10 000 → 5.800 kg/ha
Slama : zrno = 1 : 1 5.800:2 = 2.900 kg zrna/ha
Znači, sa transpiracijskim koeficijentom 450-600 i 350 mm oborina, moglo bi se
ostvariti od 2900-3900 kg/ha zrna.
c) Uzmimo oborine od 600 mm
Za 1 kg suhe tvari ~ 450 l
x 600 mm (l/m2)
x : 1 = 600 : 450
x = 1,5 kg s. tv./m2 x 10.000 → 15.000 kg/ha
Slama : zrno = 1 : 115.000:2 = 7.500 kg/ha zrna
d) Za 1 kg suhe tvari ~ 600 l
x 600 mm (l/m2)
x : 1 = 600 : 600
x = 1 kg/m2 x 10.000 → 10.000 kg/ha
Slama : zrno = 1 : 1 10.000:2 = 5.000 kg/ha zrna
Znači, od 5 000 do 7 500 kg/ha
Zaključak: Na ovom području bi se mogli ostvariti prinosi pšenice od 2900 kg/ha sa
minimalnim oborinama (350 mm) i maksimalnim transpiracijskim koeficijentom (600 l) do
7500 kg/ha, sa maksimalnim oborinama (600 mm) i minimalnim transpiracijskim
koeficijentom (450 l)
TRANSPIRACIJSKI KOEFICIJENTI ZA NEKE KULTURE
KULTURA TRANSPIRAC. KOEF.
PŠENICA…………………. 450-600
KUKURUZ………………... 250-300
RIŽA………………………. 500-800
PAMUK…………………… 300-600
KONOPLJA………………. 600-800
TRAVE……………………. 500-700
POVRĆE………………….. 500-800
Klimatski položaj Slavonije i Baranje
Područje Slavonije i Baranje pripada u prijelazno područje između
semiaridne, umjereno kontinentalne klime, sa istočno-europskim odlikama, i
semihumidne, također umjereno kontinentalne klime, sa srednje-europskim
odlikama.
Prijelaznost pokazuju:
- količine oborina Z I
S
↓J
- raspored oborina u godini
- temperature zraka
KIŠNI FAKTOR GODIŠNJI, KIŠNI FAKTOR MJESEČNI I INDEKS SUŠE
(GODIŠNJE I MJESEČNE VRIJEDNOSTI) ZA PODRUČJA
OSIJEK (1901 – 1980) I FERIČANCI (1925 – 1980)
MJESECI
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.
OSIJEK
KFm 225 40,0 7,4 5,5 4,3 4,2 2,8 2,7 3,2 5,7 10,9 4,3 64,1
IS (m) 56,1 47,6 33,5 35,1 31,6 33,6 22,9 22,0 23,9 35,8 47,8 59,5 53,4
FERIČANCI
KFm 570 31,0 9,3 7,2 5,3 4,9 3,5 3,7 4,0 6,8 13,9 37 80,3
IS (m) 67,7 59,5 40,0 44,6 38,4 38,8 27,6 29,6 29,7 44,0 61,9 64,6 41,1
OBORINE
OSIJEK
FERIČANCI
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.
44 45 45 62 69 83 60 56 53 63 63 56 699
57 59 52 77 81 93 69 74 64 74 82 63 843
TEMP.
OSIJEK
FERIČANCI
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
-0,2 1,1 6,1 11,2 16,2 19,6 21,4 20,6 16,6 11,1 5,8 1,3 10,9
0,1 1,9 5,6 10,7 15,3 18,8 20,0 20,0 15,9 10,2 5,9 1,7 10,5
OBORINE
KIŠA
Pozitivno: - izvor vode
Negativno: - zbijanje tla
- razaranje strukture
- zamuljivanje
- pokorica
- slabije prozračivanje
Poželjno: kiše laganog intenziteta.
Jake torencijalne kiše
(torrento, tal. = bujica) izazivaju eroziju.
Loša strana: - sprečava izmrzavanje tla
- omogućuje razvoj bolesti - sniježna plijesan
- smanjuje fotosintezu - iscrpljene biljke
- Poseban problem:
Ledena kora - u snijegu
- na snijegu
Posljedice: ugušenje biljaka zbog manjka kisika
Mjere borbe:
- tanjuranje (samo pojasevi)
- otvarenje brazdi plugom
- tamne tvari (pepeo, Thomasova drozga)
Naročite poteškoće:- priljubljena ledena kora na usjevu (kiša koja smrzava)
Vlažan snijeg: lomovi grana (npr. 1996/97)
SNIJEG
Dobra strana: - termički izolator – zadržavanje kulisama
- izvor je vode (skupljanje snijega u aridnim područjima)
- sprječava rano kretanje vegetacije
TUČA:
- gubitak i oštećenje asimilacijskog aparata
- oštećenje biljaka – plodova otvoreni putevi nametnicima
ROSA:
- u aridnim prilikama: osvježenje biljaka
- u umjerenom klimatu: zanemarivo (1,2-2,5 mm godišnje)
Količine oborina i prinos
1) Utjecaj suše
2) Utjecaj prekomjerne vlažnosti
- posebno ležanje vode na površini
- temperature
- dužina plavljenja (stagnacije)
KULTURA DUŽINA PREKOMJERNOG VLAŽENJA NAJVEĆE SMANJE-
NJE PRINOSA KADA
JE VLAŽENJE U MJ.3 DANA 7 DANA 11 DANA 15 DANA
OZIME ŽITARICE 5-20 5-20 10-80 20-100 SVIBANJ-LIPANJ
JARE ŽITARICE 10-20 20-50 40-75 20-100 SVIBANJ-LIPANJ
KUKURUZ 10-20 10-80 20-100 30-100 TRAVANJ-LIPANJ
SUNCOKRET 10 20-40 30-80 50-100 SVIBANJ-LIPANJ
KRUMPIR 30-50 80-100 100 100 LIPANJ-KOLOVOZ
ŠEĆ. I STOČ. REPA 10 40-50 90-100 100 OŽUJAK-LISTOPAD
KRMNE SMJESE 10 25-40 20-70 30-70 SVIBANJ-SRPANJ
LIVADE - 10-20 20-30 10-50 SVIBANJ-SRPANJ
PAŠNJACI - 10-20 20-50 10-70 SVIBANJ-SRPANJ
UTJECAJ PREVELIKOG VLAŽENJA NA SNIŽENJE PRINOSA (U %)
PROSJEČNI PRINOSI RATARSKIH USJEVA U VOJVODINI U
JEDNOJ NORMALNO VLAŽNOJ I JEDNOJ SUŠNOJ GODINI
PRINOS t/ha
USJEV 1951. 1952.
PŠENICA 1,65 0,88
KUKURUZ 2,35 0,79
SUNCOKRET 1,07 0,59
KONOPLJA 4,90 2,65
KRUMPIR 7,04 2,46
LUCERNA 5,46 2,66
ŠEĆ. REPA 23,10 6,74
ZRAK
- više aspekata:
Sastav: N – 78%
O2 – 21%
CO2 – 0,03% + ostalo
Ostali sastojci zraka
Onečišćenja: - štetni plinovi – SO2
- prašina
CO2: 2100 bilijuna kg u atmosferi, 50-60 potroš. god., 35-40 god. bi se potrošio.
Ali,
kruženje. U atmosferi koncentracija raste → EFEKAT STAKLENIKA
0,03% nije optimum. Trebalo bi 20-30 puta više. Može se povećati:
- stimuliranjem disanja tla
- stajski gnoj, žetveni ostaci u tlu…
O2
- oksidacijski procesi, obnavljanje biljkama, fitoplankton
N – kruženje u prirodi
- Iz atmosfere - 5-15 kg N/ha god. (munje, plinovi)
- Simbiotski azotofiksatori - 200 kg N/ha god., RHISOBIUM Sp.
- Nesimbiotski azotofiksatori - 50 kg N/ha god., AZOTOBAKTER
GIBANJE - VJETAR
- brzina >5m/sek erozija, orkan, tajfun, tornado, HURIKEN, CIKLON
katastrofalne štete.
Burobrani, šumski pojasevi
- pravac - ruža vjetrova
- topli: - u Rusiji, Kazahstanu, SUHOVJEJA,
CRNA BURA, u Indijskoj visoravni
- hladni - KOŠAVA
- vlažni - otežavaju sušenje tla i sijena
- suhi - tlo, zrioba, FŐN u Švicarskoj
(suhi i topli niz sjeverne padine Alpi)
topljenje snijega, lavine
TLO
Osnovni supstrat biljne proizvodnje.
Može i uzgoj u:
VODI – hidroponički uzgoj HIDROPONI
STERILNOM PIJESKU – pješčana ili drip kult.
UMJETNOM TLU – polistireni, poliuretani. IONITI
Tretiranje kiselinama, bazama jantarne boje, granulacije kao pijesak.
REGENERATIVNI ŽIVOTNI CIKLUS – svemirske letjelice
Za pedologiju:
TLO je rastresita prirodno-historijska tvorevina nastala iz litosfere pod utjecajem
pedogenetskih čimbenika i vremena (Kao trajanje)
ZA agrobiologiju:
TLO je heterogeni četverofazan disperzan sustav sastavljen od krutih čestica
(organskih i anorganskih), vode odnosno vodene otopine krutih tvari i
apsorbiranih plinova, zraka i organizama (mikroba i makroba).
TLO je životni prostor za organizme, a neki ga sastojci čine energetskim
sustavom (organska tvar).
Traži se: da bude plodno, da biljkama pruža dovoljno hraniva, vode, kisika i
topline.
Današnja tla su nastala iz:
AUTOMORFNIH tala
HALOMORFNIH tala
HIDROMORFNIH tala
SUBAKVALNIH tala
POSEBNO iz PUSTINJA – Rusija, Pakistan, SAD, Indija, Sirija, Izrael, Egipat.
IZ SUBAKVALNIH tala: POLDERI u Nizozemskoj
- isušivanje
- detaljna odvodnja i desalinizacija
- meliorativna obrada i halofiti, zatim
- ORANICE I LIVADE
Naša tla iz nizinskih i šuma uzdignutih terena iz livada i šuma-stepe Panonskog
bazena.
Najbolja tla u svijetu: iz stepe i savane – SAD, Rusija
NEKA SVOJSTVA TLA koja ga karakteriziraju kao
ČIMBENIK STANIŠTA
1. DUBINA TLA
APSOLUTNA DUBINA – dubina pedosfere, soluma, varira prema RELJEFU.
EFEKTIVNA DUBINA ili dubina fiziološki aktivnog profila, odnosno dubina
zakorjenjavanja biljaka.
PODJELA prema efektivnoj dubini
- 25 cm - vrlo plitka
- 50 cm - plitka
- 90 cm - srednje duboka
- 150 cm- duboka
> 150 cm- vrlo duboka
2. TEKSTURNI SASTAV i PRIRODNA USLOJENOST
Prema bonitetu najbolja ilovasta tla.
TRAŽI SE:
Prema uslojenosti: da NEMA nepropusnih slojeva (korijen, voda)
TERESTIČNA: (A)C; AC; A(B)C; ABC; AgBgC;
SEMITERESTIČNA: A-CG-G; A-G; T-G
BEZ nepovoljnih slojeva, kao:
Pijesak, šljunak – ispod oraničnog sloja
Pjeskovito na težem tlu – DOBRA STRANA
3. DRENIRANOST – OCJEDITOST TLA, propusnost
U Europi:- INTERNA (UNUTARNJA) dreniranost
- EKSTERNA (VANJSKA) dreniranost
Interna predstavlja ocjeditost uvjetovanu fizikalnim svojstvima tla u profilu.
Eksterna je uvjetovana više položajem u reljefu (nagib – ravnica)
Primjer: - dobra interna na černozemu
- dobra eksterna na blagom nagibu
- loša interna na pseudogleju (Bg)
- dobra eksterna a loša interna - pseudoglej na blagom nagibu
Černozem Pseudoglej
ravničarski
Lesivirano
tlo
PRIRODNA DRENIRANOST
- sposobnost propuštanja suvišne vode. 7 razreda:
I razred - EKSCESIVNO OCJEDNA TLA (skeletna, grubi pijesak)
II razred - JAČE OCJEDNA (pjeskulje – vinova loza)
III razred- OCJEDNA TLA (dubljeg korijena, manje potr. vode)
DOBRI SUPSTRATI
IV razred- UMJERENO OCJEDNA (srednje teškog mehaničkog sastava, kulture
sa više vode – leguminoze)
V razred- NEPOTPUNO OCJEDNA (teže teksture, loš položaj u reljefu,
nepropusni sloj, visoka podzemna voda). Kulture s više vode.
HIDROMELIORACIJE
VI razred- SLABO OCJEDNA TLA (kao 5., TRAVNJACI, HIDROMELIORACIJE)
VII razred- VRLO SLABO DRENIRANA (isto, HIDROMELIORACIJE)
4. KAMENITOST I STJENOVITOST
Kamenitost – prisustvo kamenja (mobilnog)Klasa % udio kamenja Iskoristivost tla
0 < 0,01 Nema smetnji, sve kulture
I 0,01-0,1 Male smetnje, sve kulture
II 0,1-3 Smetnje izražene, strne žitarice, manje okopavine
III 3-15 Znatne smetnje, drvenaste kulture, ekstenz. povrće
IV 15-19 Ne može se čistiti, drvenaste kulture, ekst. pašnjaci, šuma
V > 19 Šume, goleti
Stjenovitost – prisustvo nepomičnih stijena
Klasa % udio površ. Udaljenost
stijena m
Iskoristivost tla
0 < 2 - Nema smetnji, većina kultura
I 2-10 30-90 Teškoće u obradi, većina kultura
II 10-25 9-30 Lakša mehanizacija, drvenaste kulture, travnjaci
III 25-50 3-9 Ručni rad, ekstenz. drvenaste kulture, trave, šume
IV 50-90 -3 Ograničeno korištenje, ekstenzivni travnjaci, šuma
V > 90 - Goleti, šume
5. NAJVAŽNIJI MIKROORGANIZMI TLA
- KORIJENJE BILJAKA
- SAPROFAGNA MEZOFAUNA
KORIJENJE KULTURNIH BILJAKA
Više aspekata:
a) DJELOVANJE i INTERAKCIJE
prima vodu i hraniva, kisik, luči CO2, organske kiseline, šećere, alkaloide, složene org.
spojeve (aminokiseline), izlučevine zvane ALELOPATIKA (KOLINI) sa pozitivnim i
negativnim djelovanjem, FITONCIDE nepovoljne za mikroorganizme.
Mikrobi opet stvaraju MARAZMINE negativne za biljke.
Shema
Prema
GRŰMMERU:
BILJKE : MIKROBI → AKTIVNI SLOJ na korijenu
MUTUALIZAM: Biljke daju šećer, organske kiseline, i dr., a mikrobi antibiotike, razaraju
organsku tvar i daju hraniva, oslobađaju teže pristupačne oblike hraniva, fiksacija N,
osiguravaju promet energije kroz tlo
BILJKA BILJKA
μORG μORG
ALELOPATIKA
ANTIBIOTICI
Drugi aspekt: masa korijena : dubina u tlu
b) Glavna masa korijenja (80-90%) ≈ 30 cm za zeljaste
≈ 60 cm za drvenaste
Premda: šećerna repa do 180 cm
lucerna do 10 m
Treći aspekt:
c) Ostaci kao humusna sirovina i energetski materijal za mikrobe tla
Prema KÖHNLEIN-u i VETTER-u:
39 dt zrna pšenice oslobađa u tlu 8,7 dt suhe tvari korijena/ha
400 dt. kukur. za silažu oslobađa u tlu 11 dt s.t. kor./ha
Djetel. travne smjese (DTS) oslobađaju u tlu 20,4 dt s.t. kor./ha
200 dt krumpira oslobađa u tlu 2,8 dt s.t. kor./ha
24 dt lana oslobađa u tlu 1,3 dt s.t. kor./ha
Četvrti aspekt:
d) Zakorjenjivanje i masa korijena su čimbenik stvaranja antropogenog tla
SAPROFAGNA MEZOFAUNA
Najvažnije LUMBRICIDE (kišne gliste)
ZNAČAJ:
bušenje hodnika – “biološka drenaža” (-50 cm)
kroz probavu prolazi organska tvar i mineralne čestice. LIGNINSKO-PROTEINSKA
veza → HUMUSNO-GLINENI KOMPLEKS → MRVIČASTA u vodi stabilna
STRUKTURA.
Omogućuje se povoljan rad mikroorganizama
LIVADA: 300 t mrvica/kg/godišnje (od 4500 t/ha)
Oranica: 100 t mrvica/kg/godišnje
FINK: na hektar livade – 3 milijuna jedinki = 2000 kg = 4 SJ
ORANICA: 1 milijun = 500 kg = 1 SJ
U PRAKSI:
CIJEPLJENJE TLA radi biološke drenaže
HUMIFIKACIJA stajskog gnoja, drugih materijala, GLISNJAK
POSEBNA VAŽNOST GLISTA: u ZERO TILLAGE-u
6. SLOJEVI ANTROPOGENOG TLA
Antropogeno tlo – pod trajnim i dominantnim utjecajem čovjeka.
SINONIM: KULTURNO tlo podrazumjeva poboljšanje fizikalnih, kemijskih i
bioloških svojstava.
Strogo stručno: nisu sinonimi jer antropogeno tlo može biti i pogoršanih svojstava.
3 stupnja antropogenizacije:
- malo (veće površine)
- radikalne izmjene (rigolana tla)
- najjače izmjenjena tla (vrtna tla)
Bitno: stvoren je novi sloj, mekota ili antropogeni sloj
koji počiva na zdravici ili neobrađivanom, mrtvom sloju.
MEKOTA
ZDRAVICA
Svojstva mekote u odnosu na druge slojeve
- obogaćena je humusom
- bolja struktura, povoljniji vodozračni odnosi
- veća količina pristupačnih hraniva
- obilje korijenja i korisnih mikroba
Traži se: da bude što dublja (Vageler = 200 cm)
Podjela: do 10 cm - vrlo plitka
do 20 cm - plitka
do 30 cm - srednje duboka
> 30 cm - duboka
Ispod mekote, ZDRAVICA “MRTVICA” “SIROVO TLO”
- siromašna humusom, manje hraniva, biološki slabo aktivna
Kod tala velike apsolutne dubine, s dubokim fiziološki aktivnim profilom zdravica
može biti u dva dijela:
ZDRAVICA I – još ima korijenja
ZDRAVICA II – neaktivni sloj
Djelomično zahvatanje u zdravicu – PODRIVANJEM – PODMEKOTA, produbljavanje
fiziološki aktivnog profila.
7. RELJEF
Reljef je glavni uzročnik eroziji tla. Stoga, obrada tla mora uvažiti osnovne principe,
shodno podjeli površina prema reljefu.
Erozija vjetrom u nizinama
U velikim prostranstvima bez fizičkih
prepreka (nitine) sa jakim vjetrovima
dolazi do jake EOLSKE erozije.
Primjer: Američke prerije (savane)
Mjere borbe:
1. VJETROBRANI (burobrani) sa šumskim pojasevima ili drvoredima
Veličina polja ovisi o snazi vjetra, mehaničkom sastavu tla: obično je to dimenzija
od nekoliko stotina metara.
2. KONZERVACIJSKA OBRADA u SAD
RAJONIZACIJA U POLJOPRIVREDI
Podjela većih proizvodnih područja u slične velike ekološke jedinice – rajone.
Hrvatska: 4 POLJOPRIVREDNA RAJONA i 11 PODRAJONA
Važno: za razvoj glavnih proizvodnih grana, za izbor sorata bilja ili pasmina životinja
i kreiranje državne agrarne politike.
U Hrvatskoj postoje 4 rajona:
I Nizinski rajon ili žitorodni
II Brežuljkasti rajon,
ili voćarsko-vinogradarsko-stočarski
III Planinski rajon,
ili pašnjačko-stočarski
IV Jadranski rajon,
ili vinogradarsko-voćarski
(mediteranske kulture)
I Nizinski ili žitorodni rajon prostire se na sjevernoistočnom području Hrvatske (u
geografiji Istočna Hrvatska – Slavonija i Baranja. Tu je većina naših oranica, koje su
najplodnije za ratarsku proizvodnju. Odatle naziv: ŽITNICA HRVATSKE.
Pšenica i kukuruz dominiraju. Omogućena je suvremena tehnologija i visoki prinosi.
Osim žitarica, tu se proizvode: šećerna repa, industrijsko bilje, uljarice, duhan.
II Brežuljkasti ili voćarsko-vinogradarski rajon proteže se od zapadne Slavonije,
zahvaća Međimurje, Hrvatsko zagorje i Prigorje, Moslavinu, dio Podravine i Posavine, te
Kordun i Banovinu. Uz ratarstvo glavna je voćarsko-vinogradarska proizvodnja i
stočarstvo (govedarstvo). Kukuruz je dominantna ratarska kultura. U voćarstvu šljiva i
jabuka.
II Planinski ili pašnjačko-stočarski rajon proteže se od krajnjeg sjeverozapada i ide
centralno-planinskim dijelom kroz Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. U većini teritorija
vlada oštra klima, s dugim zimama što utječe na usmjerenje u poljoprivredi. Opća mu je
odlika privredna nerazvijenost. Dominiraju livade i pašnjaci, ekstenzivna
poljoprivreda, prinosi su niski. Najvažnije je stočarstvo, prije svega govedarstvo i
ovčarstvo.
IV Jadranski ili rajon mediteranskih kultura proteže se uzduž čitave obale
Jadranskog mora. Zahvaća Istru, Kvarner, Dalmaciju s otocima. Vlada blaga
mediteranska klima, s mnogo sunčanih dana, blagim zimama i sa pretežito sušnim
ljetima. Dominiraju vinogradi, masline, bademi, voće, povrće i ovčarstvo. Dobiva se
visoka kakvoća grožđa i voća (mandarine, citrusi).
Podrajoni:
1. Istočno slavonski
2. Zapadno slavonski
3. Bilogorsko-moslavačko-podravski
4. Zagorsko-prigorski
5. Posavski
6. Pokupsko-kordunsko-banovinski
7. Goransko-kordunski
8. Lički
9. Dalmatinsko-zagorski
10.Dalmatinsko-prigorski
11.Kvarnersko-istarski
NOVA PODJELA (Bašić i dr.)