1

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE

rujan - prosinac 2017.

2

Slika s naslovnice: Trbušasti vrč s plitkim kanelurama ispod drške ima urezan znak *(južna Italija, 4.-3. st. pr. Kr.)

ANAMNEZA - POVIJEST BOLESTI U ANTIČKOM SVIJETU

Nakladnik HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Vlaška 81.a e. pošta: tajnik@hdft.hr OIB 83131423239

Predsjednik HDFT-a Svjetlana Jakovac e. pošta: predsjednik@hdft.hr 099/2285905

Glavna i odgovorna urednica Kristina Miković e. pošta: urednistvo@hdft.hr 099/3931947

Uređivački odbor Ana Bilić Stjepan Brkić Martina Gal

Andrijana Jozanović Sandra Martinec Jelena Poturica Jasmina Vajdić

Adresa uredništva Zagreb, Vlaška 81a (dvorište) IBAN HR3423600001101240952 s naznakom za “Tehničar” e. pošta: urednistvo@hdft.hr

Lektorica Mira Jelić, prof.

Tehnička urednica Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb Trg Republike Hrvatske 14

1500 primjeraka

3

Postati čovjekljepše je nego postati kralj.

A. G. Matoš

4

Želimo vam

čestit Božić

i sretnu Novu godinu!

Uredništvo

5

Poštovani kolege i kolegice,

poštovani čitatelji!

Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara organizira stručni

skup na temu: Zdrava koža – izazov današnjice. Cilj skupa

je omogućiti farmaceutskim tehničarima stjecanje novih

znanja i vještina, koje bi im pomogle u svakodnevnom radu.

Stručni skup održat će se u Hotelu Solaris, u Šibeniku od 12. do 15. 4. 2018.Nakon izlaska zadnjeg našeg časopisa dogodilo se mnogo

toga. U Hrvatskoj ljekarničkoj komori izabrana je nova pred-

sjednica - Ana Soldo, mag.pharm., koja obnaša dužnost

zamjenice ravnateljice Gradske ljekarne Zagreb. Iskrene

čestitke i uspješan rad! Na poziv HLJK, na sastanak i upo-

znavanje otišle smo naša predsjednica Svjetlana Jakovac i

ja. Na sastanku se razgovaralo o suradnji Komore i našeg

društva, a detaljnije čitajte u časopisu.

Društvo je održalo obvezatne sastanke SO-a i redovnu

Skupštinu, koja je bila 25.11.2017.

Moram skrenuti pozornost da po novim odrednicama far-

maceutski tehničar ne može obavljati staž sufi nanciran

od države, te o pitanju reguliranja naše profesije i pitanju

nekontrolirane prekvalifi kacije društvo ulaže velik napor da

to riješi. O tome detaljnije možete čitati u ovom broju.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada

te smo se u ovom broju posvetili toj problematici. Istoga

dana obilježava se i 11. hrvatski dan ljekarni, kojim se želi

promicati ljekarništvo i ljekarničke struke.

Planova i programa je mnogo, stoga sve članove društva

pozivam da se aktivno pridruže našem zajedničkom radu.

Svi su dobrodošli.

Naša prava proizlaze iz kvalitete i snage našeg društva, a

to su naši redoviti i aktivni članovi, čija je obveza redovito

plaćanje članarine.

S radošću vas očekujemo u Šibeniku,

Kristina Miković,

glavna urednica

6

7

UPRAVLJANJE STRESOM U LJEKARNI

A. Ramić *

UVOD

Nakon proučavanja glavnih izvora stresa, posvetit ćemo se vlastitim reakcijama na stresore i poboljšanju osobnog nošenja sa svakodnevnim stresom u ljekarni.

KAKO GLEDATE NA STRES?

“Ljude ne uznemiravaju stvari po sebi, već način na koji ih promatraju.” Epictetus

Način na koji razmišljamo i doživljavamo svijet oko sebe, utječe na ono što osjećamo. Događaji, tj. stresori sami za sebe ne uzrokuju stres. Naša interpretacija stresora određuje stupanj stresa, tj. emocije koje će uslijediti „zbog tog stresora“.

Najčešće smatramo da je stres izravna posljedica nekog stresora. To pokazuje-mo kao: „Onaj pacijent me izludio.“, „Gužva u ljekarni me čini nervoznom“, „Kad mi šefi ca / kolegica nešto prigovori, pobjesnim u sebi.“…To je razumljivo, ako nismo svjesni što se, ustvari, događa tijekom djelovanja stresora na nas.

Međutim, stvarnost je da „nikakav“ pacijent, gužva, šefi ca niti kolegica nemaju moć nad vama da se osjećate bijesno, nervozno i budete u stresu.

Kako to funkcionira? Određeni stresor, npr. gužva u prometu dok se vozite pre-ma ljekarni - je takav kakav je. On sam po sebi nema nikakve karakteristike, prazan je od ikakvoga značenja. Ono što tom stresoru pridodaje karakteristike i značenje jest - naš um, tj. kako doživljavamo taj isti stresor (a i život, svijet…).

I ako pri tom stresoru pomislite: „Ah, zašto je baš sad gužva kad sam krenula malo kasnije…“, ili: „Joj, sigurno ću zakasniti i kolegice će biti ljute na mene…“, ili: „Uvijek gužva, ne mogu tu ništa…“, tada će vaše misli, oblikovane vašom percepci-jom tog stresora uzrokovati i određenu emocionalnu reakciju. Postat ćete nervozni, anksiozni, frustrirani… - tj. bit ćete u stresu.

Neki dan sam vozio kroz gužvu, na sastanak s klijentom, Zagrebačkom ulicom u Zagrebu, poznatoj po stalnim zastojima. Prvo sam pomislio: „Ah, zakasnit ću, mr-zim to.“ Odmah sam postao nervozan i pokušao voziti agresivnije. Međutim, gužva je bila i dalje neumoljiva. Tada sam slučajno propustio jedno vozilo da se uključi u promet i vozač mi je sav presretan zahvalio. Pomislio sam: „Koliko ovakvih dobrih

* Mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje, aramic@me.com

8

djela mogu napraviti u jednom prolasku kroz Zagrebačku?“. I postalo je jako zabavno brojiti koliko sam ljudi toga dana uspio razveseliti tako malom gestom.

Došao sam dvije minute kasnije na sastanak (što klijent nije zamjerio jer je ionako bio na telefonu), ali s osmijehom od uha do uha. Da sam se jako žurio, došao bih na sastanak sav u stresu i, vjerojatno, isto dvije minute kasnije - jer smo stalno bili u koloni.

Što se ovdje dogodilo? Stresor, tj. događaj je ostao isti. Promjenom gledanja na taj događaj, promijenila se i moja emocionalna reakcija, ali i ponašanje u toj istoj si-tuaciji. Stres je nestao, i to ne samo meni, nego i drugim sudionicima u prometu (čak i osoba koja je vozila iza mene nije mi trubila da se požurim - jer nije imalo smisla).

To je primjer kako u nekim malo manje izazovnim situacijama možemo sva-kodnevno vježbati i promatrati svoj odgovor na stresore. Dio njih će prestati biti stresori. A s vremenom moći ćete se othrvati sve snažnijim stresorima, učiniti ih nemoćnima i tako ih izbjeći.

ODVOJITE SVOJE MISLI OD OSJEĆAJA

Zapitam li vas - kako se osjećate jer je cijeli tim u ljekarni zaboravio da vam je rođendan, možda ćete reći da su ljudi zaboravni, bezosjećajni, ne brinu se jedni o drugima, u vaše doba to nije bilo tako… Ali, to nisu osjećaji. To samo opisuje što vi mislite. A ono što osjećate bi mogla biti ljutnja, razočaranost, tuga…

Tijekom radnog dana možete imati, primjerice, ovakve misli:• Tim / pacijenti me ne vole.• Bojim se da ne preporučim krivi proizvod.• Što ako pacijenti primijete da sam nervozna?• Zaboravila sam da nakon posla moram zubaru.• Moram uvijek biti točna / savršena…

Tijekom tog istog radnog dana možete osjetiti sljedeće osjećaje:• radost,• strah,• ljutnju,• gađenje,• tugu,• krivnju,• zadovoljstvo,• bespomoćnost,• ljubav i mnoge druge. Odvajanjem misli od osjećaja pomaže vam odrediti koje su to misli koje vam

uzrokuju stres. Kada osvijestite svoje misli, konačno možete procijeniti koliko su vam takve misli potrebne i funkcionalne te, po potrebi, izmijeniti svoj način promi-šljanja ili gledanja na neki događaj (stresor).

9

KAKVO SVE RAZMIŠLJANJE DOVODI DO STRESA?

U zapadnim društvima, razmišljanje smatramo najvišim dostignućem i našim vrlim pomagačem. Međutim, nije uvijek tako. Opisat ćemo neke vrste razmišljanja koje nas mogu dovesti do (pretjerano) stresnih reakcija.

Kada god primijetite da je vaš odgovor na stres nesrazmjeran onime što je iza-zvalo stres, vjerojatno je problem u vašem razmišljanju. Primjerice, primijetite li tijekom dana mrlju na svojoj radnoj kuti (što bi na skali stresa od 1 do 10 mogli proci-jeniti otprilike brojkom 3), a vi imate stresnu reakciju razine 7, tada se vrlo vjerojatno u međuvremenu stvorila vaša misao koja je uzrokovala pretjeranu reakciju na stres. Obično se malo „ustresiramo“ zbog mrlje, ali nije uobičajeno da zbog takve sitnice padnemo i u očajavanje.

KAKO OSVIJESTITI VLASTITE SKRIVENE MISLI?

Većina našeg razmišljanja je automatska, skrivena od nas samih, od naše svje-snosti. Često mislimo da ne razmišljamo ni o čemu, a ustvari umom se roje brojne automatske misli, velik dio njih je ustvari suvišan i neproduktivan za naš život. A i te, neosviještene misli, izazivaju jasne fi ziološke reakcije u organizmu. I sami znate da vas vlastite misli ponekad drže budnima ili se potpuno preznojite od neke svoje pomisli.

Naše automatske misli su najčešće negativne i iskrivljuju nam percepciju stvar-nosti, time okidaju pretjeranu reakciju na stresor. Kada se nađete u stresu, ili realnije, nakon što stresna reakcija malo utihne, upitajte se:

• Zašto mi je ova situacija toliko bila stresna?• Što ja sama sebi govorim o toj situaciji, a što onda izaziva moju snažnu

emotivnu reakciju?• Što bih rekla dragome prijatelju o tome zašto sam bila toliko u stresu u toj

situaciji? Dobili ste, naprimjer, kritiku od voditeljice ljekarne, i to vam je izazvalo jaku

stresnu reakciju, ali niste bili u stanju ništa šefi ci odgovoriti. Pomnijim promatranjem, kasnije ste osvijestili svoju misao: „Bila sam totalno ljuta jer me šefi ca nije trebala prozvati pred svima u ljekarni, a i inače samo mene kritizira, kao da sam ja najgora u ovoj ljekarni… Uostalom, tu grešku je napravila kolegica iz jutarnje smjene.“

I vi ste s tom misli sami sebe dodatno bacili u stresnu reakciju i blokirali u mo-gućnosti da sa šefi com raspravite stvar u realnom vremenu.

Kada osvijestite ove automatske misli, napravili ste prvi korak u mijenjanju svo-jeg promišljanja o stresoru. U svakoj situaciji, vaše promišljanje može biti razumno, ali češće je razmišljanje koje samo dodatno iskrivljuje stvarnost i uzrokuje vam dalji stres.

U ovom primjeru, ispravno je da vas šefi ca nije trebala kritizirati pred cijelim timom, ali sve ostale misli pripadaju nekoj od kategorija grešaka u promišljanju.

10

KATASTROFIČNA RAZMIŠLJANJA

• Kada malu neugodu eskaliramo na razinu prave katastrofe (npr. ošteti se lak na noktu, ili čarapa, ili guma na automobilu…)

• Zapitajte se: Koliko je ovo doista važno? Hoću li se ovoga sjećati za tri godine / dana / sati?

„NE MOGU PODNIJETI“ RAZMIŠLJANJA

• Preuveličavate svoju nemogućnost nošenja sa stresorom (npr. „Ja ne mogu sa starijim pacijentima razgovarati.“, „Ja nemam strpljenja za gužvu dok se vozim do ljekarne.“)

• Sasvim je u redu da vam se, naprimjer, gužva ne sviđa, ali ako to eskalirate do razine da vi ne podnosite gužvu - tada samo podgrijavate svoju emocionalnu reakciju na neproduktivnu razinu, do reakcija: „Mrzim promet. Mrzim drugu smjenu. Mrzim ljude…“.

• Upitajte se: „Doista ja ne mogu to? Ili, ustvari, to samo ne volim? Pomaže li ova silna emotivna reakcija? Ili čini stvari gorima?

“ŠTO AKO“ RAZMIŠLJANJA

• Obično nastupaju u mirnijim razdobljima, kada se pitamo: što ako ljekarna propadne, što ako opet dođe onaj agresivni narkoman u moju smjenu, što ako opet zakasnim na posao, što ako me muž ostavi?…

• Tim pitanjima, situaciju koja bi se potencijalno mogla dogoditi, dovodimo do razine kao da će se vjerojatno dogoditi. Time samo dodajemo stres u svoj život, posebno ako uz ovo „što ako“ razmišljanje nadovežemo katastrofi čna razmišljanja, a obično i jest tako.

• Iako se loše stvari događaju, čak i vama, realno - većina tih grozomornih stvari iz ovih promišljanja se u stvarnosti jednostavno ne događaju.

• Zapitajte se: Realno, koliko su stvarne mogućnosti da se to dogodi? Brinem li se previše o tome? Da su mi dani odbrojani, je li ovo nešto zbog čega bih se trebala brinuti?

GENERALIZACIJE

• Razmišljanja poput - „Šefi ca samo mene kritizira.“, „Šefi ca me samo kritizira, nikad me nije pohvalila“, „Danas svi voze loše.“, „Uvijek sve moram sama napraviti u ovoj ljekarni“, „Kolegica uvijek kasni.“… - generalizacije su koje vam samo podižu stres. A najvjerojatnije - nisu istinite, zar ne?

• Generalizacija iskrivljuje vaš pogled na stvarnost i time samo prizivate svoju pretjeranu reakciju punu ljutnje i frustracije (što vaš mali ego, ustvari, jako voli).

11

• Generalizacija dovodi to toga da kad vidimo jednu negativnu pojavu (napri-mjer, kolegica doista danas zakasni na posao), uzmemo da je to stalno tako, zaboravljajući da je ta ista kolegica većinu radnih dana na vrijeme na svojem radnome mjestu.

• Zapitajte se: Vidite li samo mali dio slike / stvarnosti i na temelju toga brzo zaključujete da je sve / uvijek / svi … su takvi? Vidim li samo jedno ponašanje neke osobe i na temelju toga cijelu osobu okarakteriziram kao lijenu / nemarnu / oholu…? Prisjetite se situacija kada vaša generalizacija jednostavno „ne drži vodu“. Provjerite upotrebljavate li riječi: „uvijek“, „vi“, „nitko“ i „nikada“.

„ČITANJE MISLI“ I PRERANO ZAKLJUČIVANJE

• Kolegice zaborave na vaš rođendan i vi zaključite da vas nitko u ljekarni ne voli, vidite pacijenticu s podočnjacima i zaključite da je u terminalnoj fazi bolesti… - primjeri su kada dolazite do vrlo vjerojatno pogrešnog zaključka koji samo potiče vaš stres.

• Zapitajte se: Imam li doista dovoljno informacija za takav zaključak? Što bi netko sa strane zaključio?

USPOREĐIVANJE S DRUGIMA

• Fokusirani ste na razliku od drugih, npr. druge kolegice šefi ca češće pohvali, drugi imaju bolji glas, stas, frizuru, muža…

• Zapitajte se: Jesu li oni s kojima se uspoređujem doista takvi? Jesu li sretniji? Uspoređujem li prave stvari? Na što od toga ja mogu utjecati? Što je od toga doista njihovo postignuće? Što ne vidite pozitivno na sebi?

• Kada i „izgubite“ u ovim usporedbama, možete li i dalje prihvatiti sebe kao osobu - takvi kakvi jeste? Sigurno ima mnoštvo područja na kojima ste vi „pobjednik“ u ovim igrama uspoređivanja.

• Savjet: ne uspoređujte se :)

EMOTIVNO PROMIŠLJANJE

• Kada svoje emocije uzimate kao mjernu jedinicu za istinu i objektivnost, npr. osjećate se nelagodno u komunikaciji sa starijim pacijentima, i smatrate da upravo ta nelagoda dokazuje da vi niti ne biste trebali komunicirati sa starijim pacijentima, osjećate se ponekad demotivirano na poslu i zaključujete da biste trebali dati otkaz, osjećate se ljutim dok primate kritiku od voditeljice ljekarne i zaključujete da je to dokaz da je ona loša osoba.

12

• Zapitajte se: Trebam li doista vjerovati ovom osjećaju? Kada opišem ove osjećaje i zaključke - koliko to sve zajedno ima smisla? Osim mojih osjećaja, postoji li još nešto što bi potvrdilo moj „zaključak“?

KAKO PROMIJENITI VLASTITE NOVOOTKRIVENE MISLI? Osvještavanje i razumijevanje vlastitih pogrešaka u promišljanju je važan, ali

samo prvi korak u smanjivanju stresa. Sljedeći korak je - zamjena ovih misli produk-tivnijim mislima, onima koje će vam u susretu sa stresorom pomoći, a ne odmoći.

Naprimjer, gužvu u prometu pretvoriti u igru za mala dobra djela, ili mogućnost da poslušate malo dobre glazbe po vlastitom izboru… i zapjevate, a da vas nitko ne čuje, ako ste sami u vozilu, ili da svi zajedno zapjevate. To je jednako moguća opcija, kao i da svi zajedno bjesnite zbog gužve i očajne organizacije prometa u gradu.

Kad osvijestite svoje misli - zastanite. Malo se udaljite i od tih misli i od situaci-je, pomno promatrajte što se događa u vašoj glavi - ne vani. Kada prepoznate misao koja vas samo gura u dodatni stres - uživajte onda u stresu ili - „okrenite ploču“. Nađite novu, funkcionalniju misao kojom ćete si objasniti događaj. Naprimjer - „ra-zumijem da je šefi ca ljuta, jer opet nismo to dovršili na vrijeme“, „da ovaj pacijent može bolje komunicirati - on bi to i napravio“, „da ovo sagledam nakon mjesec dana, vjerojatno bi mi bilo smiješno“, „hoće li mi ovo biti važno za tri mjeseca?“, itd.

Dakle, imamo samo dva koraka: 1. osvještavanje neproduktivnih promišljanja i 2. zamjena s produktivnim promišljanjima. Vrlo jednostavno i vrlo teško provesti u praksi. Kad krenete s promatranjima

i zamjenom svojih misli - budite jako uporni. Racionalni dio vašeg uma to će brzo prihvatiti. Međutim, onaj podsvjesni dio uma je jako uporan, i on će i dalje vjerovati u stare stvari. Neka vam cilj bude često promišljati na novi način, novim putovima, s vremenom će i ti neuroni ojačati svoje veze. To će postati novi način vašeg promišlja-nja i gledanja na svijet. Svijet, u kojem će biti poprilično manje stresa. Potrebno vam je samo dosta vremena, napora i prakse.

ŠTO KAD MISLI STALNO NAVIRU I BJEŽE?

Naš um je poput mladog majmuna - stalno skakuće s jedne misli na drugu. A mi to uglavnom niti ne primjećujemo. Tisućljećima je ovo poznati problem, pa postoje i rješenja koja su se usavršavala tijekom tisućljeća raznim religijskim i spiritualnim praksama. Stoga topla preporuka za smanjivanje stresa jest naći neke od sljedećih mogućnosti za umirivanje vlastitog uma i osvještavanje tih živahnih misli:

• Meditacija (postoje brojne vrste, počnite s najjednostavnijim tehnikama).• Relaksacija (i opet, postoje brojne metode, odaberite onu koja vam je naju-

činkovitija).

13

• Joga.• Autogeni trening.• Vježbe disanja.• Razgovori s psihologom ili psihijatrom.• Life coaching.• Fizička vježba.• Zdrava prehrana i stil života.• Postavljanje osobnih prioriteta.• Vježbanje asertivnosti i postavljanja granica. U današnje doba postoje i u manjim mjestima brojne opcije za relaksaciju, pu-

njenje baterija, rada na sebi u fi zičkom, duhovnom i emotivnom području. Svaka od tih metoda pomoći će vam, na svoj način, u smanjivanju vaših stresnih reakcija.

SAŽETAK

Način na koji razmišljamo, tj. način na koji poimamo svijet oko sebe, utječe na ono što osjećamo. Događaji, tj. stresori sami za sebe ne uzrokuju stres. Naša in-terpretacija stresora određuje stupanj stresa, tj. emocije koje će uslijediti „zbog tog stresora“.

Odvojite misli od osjećaja. Osvijestite vlastite misli i promotrite postoje li tu neke „greške“: • Katastrofi čna razmišljanja.• „Ne mogu podnijeti“ razmišljanja.• “Što ako“ razmišljanja.• Generalizacije.• „Čitanje misli“ i preuranjeno zaključivanje.• Uspoređivanje s drugima.• Emotivno promišljanje. Osvještavanje i razumijevanje vlastitih pogrešaka u promišljanju je prvi korak

u smanjivanju stresa. Sljedeći korak je zamjena ovih misli produktivnijim mislima, onima koje će vam u susretu sa stresorom pomoći, a ne odmoći.

Pomozite si metodama koje će umiriti vaš um i pomoći vam da osvijestite svoje misli, kao što su meditacija, relaksacija, joga, fi zička aktivnost…

Stresori će uvijek biti tu, na to možete rijetko utjecati. Ono na što možete utjeca-ti – vaš je odgovor (misao koja se pojavljuje) i kako vi gledate na taj stresor, a onda i emocionalna reakcija koja se javlja. I s vremenom će neke situacije koje su svojedob-no predstavljale velik stres postati podnošljive, a ponekad i zabavne.

14

15

MOŽDANI UDAR – VELIKI HRVATSKI I SVJETSKI JAVNOZDRAVSTVENI

PROBLEM

M. Togonal *

Moždani udar drugi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe i u SAD-u, drugi ili treći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama svijeta (ovisno o državi), prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas te vodeći uzrok demencije. Svi navedeni poražavajući podaci pokazuju koliko je ovo stanje bitan javnozdravstveni i socioekonomski problem u svijetu.

STATISTIKE

Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj moždani udar ima 15.000 – 16.000 ljudi godišnje, a oko 7500 ljudi godišnje umre od njegovih posljedica, što čini 14% svih smrti u Hrvatskoj, čineći ga drugim najčešćim uzrokom smrti nakon ishemijske bolesti srca. Unazad petnaestak godina nije došlo do prevelike razlike u godišnjoj prevalenciji bolesti i njenoj smrtnosti, ali to samo pokazuje kako bi se trebalo još više poraditi na primarnoj i sekundarnoj pre-venciji ove bolesti. U svakom smo slučaju po stopi smrtnosti daleko iznad prosjeka za europsku regiju pa tako i daleko iznad prosjeka Europske unije.

Prema službenim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, SZO), moždani je udar također drugi uzrok smrtnosti u svijetu: svake ga godine ima oko 17 milijuna ljudi, od toga oko 6,5 milijuna ljudi godišnje umre od njegovih poslje-dica. Ovaj trend se ni u svijetu nije mijenjao posljednjih 15 godina. Stopa smrtnosti različita je, ovisno o stupnju razvoja države te je najveća u zemljama više-srednje klase, zatim u zemljama niže-srednje klase, zemljama visoke klase te najniža u zemljama niže klase.

Moždani udar je u oko dvije trećine preboljelih bolesnika popraćen različitim stupnjem neurološkog defi cita, dok je trećina bolesnika onesposobljena i potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Tu je potrebna dugotrajnija rehabilitacija i briga koja uključuje ne samo različite specijaliste, već i sve zdravstvene radnike i ukućane.

* Matija Togonal, mag. pharm., Ljekarne Prima Pharme

16

PODJELA I ETIOLOGIJA Moždani udar označava naglo nastali poremećaj moždane cirkulacije, pa nastaje

neurološki defi cit zbog nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hra-njivim tvarima. Dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica i time posljedično oštećenje funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. On zahvaća velike arterije mozga te ovisno o arteriji može zahvatiti prednju ili stražnju cirkulaciju mozga, što se manifestira različitim neurološkim defi citima. Oštećenja parenhima u prednjoj cirkulaciji uzrokuju unilateralne smetnje, dok oštećenja u stražnjoj cirkulaciji uzrokuju bilateralna oštećenja i stvaraju poremećaje stanja svijesti.

Moždani udar se dijeli na ishemijski i hemoragijski. Ishemijski moždani udar čini oko 85% svih moždanih udara, a uzrokovan je ugruškom koji začepi arteriju i spriječi protok krvi. Nastaje kao posljedica tri stanja: tromboze (ugrušak se stvara u samoj arteriji u mozgu), embolije (ugrušak je nastao negdje drugdje, ali je komadić ugruška cirkulacijom stigao do mozga) ili sistemske hipoperfuzije (srce ne istisne dovoljno krvi u mozak – posljedica ozbiljnog srčanog udara, srčanih aritmija ili veli-kog gubitka krvi). Hemoragijski moždani udar čini oko 15% svih moždanih udara, a uzrokovan je puknućem žile i krvarenjem u okolno tkivo. Dijeli se na intracerebralni hematom (krv se izlijeva u okolno tkivo mozga) i subarahnoidalno krvarenje (krv se izlije u likvorske prostore oko mozga). Neovisno o vrsti moždanog udara, svaki mož-dani udar je hitno stanje i bitna je što hitnija hospitalizacija. Simptomi koji nastupe su dobri pokazatelji o kojoj vrsti moždanog udara se radi, ali se primarna pretpostavka naravno potvrđuje dijagnostikom.

SIMPTOMI I DIJAGNOZA Najčešći simptomi moždanog udara su: • Iznenadna slabost ili utrnutost lica, ruke ili noge jedne strane tijela.• Iznenadno zamagljen vid ili gubitak vida, pogotovo na jednom oku.• Gubitak govora, problemi u govoru ili razumijevanju onoga što vam drugi

govore.• Nagla, jaka glavobolja bez poznatog razloga.• Neobjašnjiva vrtoglavica, nestabilnost pri hodanju ili padovi, osobito uz pojavu

nekog drugog simptoma.Još jedan od simptoma moždanog udara je i tranzitorna ishemična ataka ili

prolazna ishemična ataka (TIA – eng. Transient Ischemic Attack), koja je zapravo poremećaj funkcije mozga do koje dolazi zbog privremeno smanjene opskrbe mozga krvlju. Uzroci tome su mali komadi masnog materijala i kalcija koji se normalno ugrađuju u stijenku arterija, ali se mogu razbiti pod različitim uvjetima i smjestiti u malim krvnim žilama, time blokiraju opskrbu krvi i posljedično stvaraju tranzitornu ishemičnu ataku. Može doći i do stvaranja sitnih krvnih ugrušaka ili grumena krvnih pločica, pa se žila začepi i dovodi do TIA. Rizik ovog poremećaja raste kod osoba koje

17

imaju povišen krvni tlak, aterosklerozu, neke srčane bolesti - kao što su poremećaji srčanog ritma i nenormalni srčani zalisci, šećernu bolest, policitemiju i sl. Također rizik raste s godinama. Simptomi tranzitorne ishemične atake mogu trajati 2-30 minuta, a rijetko kad i dulje od 1-2 sata, a ovise o dijelu mozga koji je zahvaćen ishemijom. Međutim, postoje neki općeniti simptomi koji mogu opisati TIA, a to su: gubitak osjeta ili nenormalni osjeti u ruci ili nozi ili na cijeloj jednoj strani tijela, slabost ili paraliza jedne ruke, noge ili strane tijela, djelomični gubitak vida ili sluha, dvoslike, vrtogla-vica, neuobičajeni pokreti, gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom, neravnoteža i padanje, nemogućnost prepoznavanja dijelova tijela, nerazgovijetan govor, poteškoće u izgovoru ili dosjećanju odgovarajuće riječi te gubitak svijesti.

Dijagnoza moždanog udara provodi se na osnovi anamnestičkih podataka i fi zi-kalnog pregleda. Za potpunu potvrdu dijagnoze rade se kompjutorizirana tomografi ja (CT) ili magnetska rezonancija (MRI), ali one mogu otkriti moždani udar tek nakon nekoliko dana. Ovisno o vrsti i uzroku moždanog udara rade se i druge pretrage kao što su elektrokardiogram, mjerenje tlaka holterom, ehokardiogram i ostale pretrage srca, laboratorijske pretrage, ultrazvučne obrade cirkulacije mozga, CT/MR angiografi ja i dr.

LIJEČENJE Što se tiče liječenja moždanog udara, ono uvelike ovisi o vrsti moždanog udara

koja je zahvatila pacijenta. Tretman se dijeli na općeniti i specifi čni. Općeniti tretman provodi se kod svih pacijenata s moždanim udarom, dok je specifi čni tretman poseban za svaku vrstu moždanog udara.

Općeniti tretman kod pacijenata s moždanim udarom sastoji se od više kom-ponenti. To je stabilizacija različitih stanja koja se mogu poremetiti zbog moždanog udara. Primarno se radi o očuvanju ili uspostavljanju plućne funkcije i protekcije dišnih putova, skrbi za kardiovaskularni sustav i hemodinamsku stabilnost (infarkt miokarda i srčane aritmije su potencijalne komplikacije moždanog udara), održavanje krvnog tlaka, metabolizma glukoze i razine glukoze u krvi te održavanje tjelesne temperature, tekućine i elektrolita.

Zbog hipoksije preporučuje se uvođenje 2-4 litre kisika putem nazalne tube, ili endotrahealnom tubom ako se radi o nesvjesnim pacijentima, onima s patološkim respiratornim problemima, jakom hipoksijom i/ili hiperkarbijom.

Regulacija krvnog tlaka je jako bitna za pacijente s moždanim udarom, ali vrijede bitno drukčija pravila održavanja krvnog tlaka kod takvih pacijenata. Naime, tek kada je sistolički tlak viši od 220mm Hg ili dijastolički veći od 120mm Hg kod ishemijskog moždanog udara, uvodi se antihipertenzivna terapija. Kod hemoragijskog moždanog udara i subarahnoidalnog krvarenja granice krvnog tlaka su 180/105mm Hg kod osoba s arterijskom ili kroničnom hipertenzijom, odnosno 160/95mm Hg kod ostalih pacijenata. Lijekovi izbora su per os kaptopril ili i.v. labetalol, urapidil ili klonidin kod ishemijskog moždanog udara, odnosno i.v. labetalol, urapidil, Na-nitroprusid ili nitroglicerin te p.o. kaptopril kod ostalih. Treba stalno pratiti vrijednosti krvnog tlaka

18

pacijenta - svakih 15 minuta. Ako je pacijent kandidat za trombolitsku terapiju, daje se i.v. labetalol ili urapidil.

Što se tiče metabolizma glukoze, ako je koncentracija glukoze u krvi veća od 10 mmol/L potrebno je provesti titraciju inzulinom, gdje treba jako paziti kako ne bi došlo do hipoglikemije. Ako je pacijent u hipoglikemiji, daje se i.v. bolus dekstroze ili 10-20-postotna otopina glukoze.

Ako je tjelesna temperatura pacijenta viša od 37,5°C, treba je sniziti na normalne vrijednosti antipireticima ili uređajima za hlađenje. Treba paziti i na vrijednosti elektro-lita, pogotovo kod hemoragijskog moždanog udara i subarahnoidalnog krvarenja puet i.v. aplikacije otopina elektrolita. Tada se nikako ne smiju koristiti hipotonične otopine (0,45% NaCl ili 5% glukoza), kako ne bi došlo do povećanog rizika od edema mozga.

Nakon općenitog tretmana pacijenta slijedi specifi čni tretman, koji ovisi o vrsti moždanog udara. Kod ishemijskog moždanog udara potrebno je smanjiti mogućnost ponovne pojave začepljenja arterija, što se postiže fi brinolitskom i antikoagulantnom terapijom. Fibrinolitska terapija se provodi uvođenjem tkivnog aktivatora plazminogena (tPA), koji pokazuje vrlo dobre rezultate ako se uvede unutar 3h, otkad je nastupio moždani udar. Međutim, popis kontraindikacija je velik te se stoga manji postotak pacijenata liječi ovim oblikom terapije. Kontraindikacije za uvođenje fi brinolitske terapije su:

• Intrakranijalno krvarenje potvrđeno CT–om.• Multilobarni moždani udar (hipodenzitet >1/3 teritorija srednje moždane ar-

terije) potvrđen CT–om.• Naglo povlačenje simptoma.• Znakovi subarahnoidalnog krvarenja, čak i kad je CT negativan.• U anamnezi moždano krvarenje, aneurizma ili AVM (arteriovenska malfor-

macija), tumor mozga.• U anamnezi trauma glave ili moždani udar u zadnjih 3 mjeseca.• Sistolički tlak >185 mmHg ili dijastolički tlak >110 mmHg nakon antihiper-

tenzivne terapije.• Punkcija arterije na mjestu koje se ne može komprimirati ili lumbalna punkcija

u zadnjih 7 dana.• Velika operacija ili trauma u zadnjih 14 dana.• Krvarenje u probavnom ili urotraktu u zadnjih 21 dan.• Broj trombocita <100.000/μL.• Primanje heparina unutar zadnjih 48 sati, APTV >40 sec.• Trenutna terapija oralnim antikoagulacijskim lijekovima, INR >1,7 ili PT >15.• Epileptički napad kao manifestacija moždanog udara.• GUK <50 ili >400 mg/dl (<2,78 ili >22,2 mmol/L).• Bakterijski endokarditis ili sumnja na pericarditis.• Trudnoća ili sumnja na trudnoću.Ako pacijent nije kandidat za tPA terapiju, uvodi se antiagregatna terapija acetil-

salicilnom kiselinom (ASK) u dozi od 100-300 mg/dan (eventualno 325 mg/dan) unutar 48h. Ovdje su kontraindikacije NSAIL uzrokovana astma i urtikarija, preosjetljivost

19

na salicilate i tartrazin, akutno GI krvarenje, manjak G6PD te upotreba varfarina. Antikoagulantna terapija heparinom ili niskomolekularnim heparinom primjenjuje se kod moždanih udara uzrokovanih moždanom venskom trombozom, embolijama uzrokovanim atrijskom fi brilacijom te ako trombotički uzrokovan moždani udar napreduje unatoč provedenoj antiagregacijskoj ili fi brinolitskoj terapiji. Varfarin se uvodi istodobno.

Kod TIA uvode se antikoagulansi po sljedećoj shemi. ASK u dozi 1-3 tbl./dnevno, ako je kontraindicirana može se dati dipiridamol ili tiklopidin, a kod potreba za jačom antikoagulantnom terapijom - heparin ili varfarin. I kod ishemijskog moždanog udara i kod TIA, ako je začepljenje žile veće od 70% radi se endarterektomija – kirurško odstranjivanje masnih naslaga u arteriji.

Kod hemoragijskog moždanog udara provodi se općeniti tretman pacijenta kao i kod ishemijskog moždanog udara, s malim preinakama kod regulacije krvnog tlaka koje su već spomenute, uz dodatak da se kao terapija može koristiti i nikardipin. U ovom slučaju su antikoagulansi i antitrombotici strogo kontraindicirani. Ako je pacijent ranije imao antikoagulantnu terapiju, njeni učinci se poništavaju davanjem smrznute plazme, K-vitamina te koncentrata trombocita. Kirurško liječenje je potrebno kod pa-cijenata gdje su hematomi smješteni cerebralno i veći su od 3cm u promjeru. Moždano krvarenje mogu uzrokovati i različite vaskularne tvorbe, najčešće su arteriovenske malformacije i aneurizme. Arteriovenske malformacije su tvorevine žilice gdje arte-rije utječu ravno u vene. Mogu krvariti ili pritiskati moždani parenhim i uzrokovati epileptične napade ili moždane udare. Dijagnosticiraju se arteriografi jom, a uklanjaju kirurški. Aneurizme su žarišna proširenja arterija, a mogu pritiskati okolne strukture ili uzrokovati subarahnoidalno krvarenje. Dijagnosticiraju se arteriografi jom ili MR angiografi jom. Ako su veće i, u stražnjoj cirkulaciji i simptomatske zbog krvarenja ili kompresije, uklanjaju se kirurški.

Kod subarahnoidalnog moždanog udara provodi se općeniti tretman pacijenta uz specifi čni tretman koji uključuje strogo mirovanje, simptomatsko liječenje glavobolje, dodatak laksativa, kako bi se spriječio porast intrakranijalnog tlaka tijekom nužde, te dodatak nimodipina kroz 21 dan kako bi se spriječio vazospazam. Antikoagulantni i antiagregatni lijekovi su ovdje također strogo kontraindicirani. Ako dođe do kompli-kacija radi se drenaža ventrikularnog sustava kod hidrocefalusa, postavljanje stezaljke vrata aneurizme ili preusmjeravanje krvnog toka kod aneurizmi, što se provodi unu-tar 24h ili tek nakon 10 dana ako je prošlo više od 24h. Također, potrebno je paziti na hiponatrijemiju i intravaskularno uvesti izotonične otopine, kako bi se spriječila kontrakcija volumena.

PREVENCIJA I LIJEČENJE KOMPLIKACIJA Oko 25% pacijenata s akutnim moždanim udarom doživi pogoršanje stanja unutar

prvih 24-48 sati i razvoj različitih komplikacija. Najbitnije komplikacije su pneumonija, infekcije urinarnog trakta, malnutricija, dekubitusi, napadaji, duboka venska tromboza

20

i plućna embolija te edem mozga i povećani intrakranijalni tlak. Svaka od tih kom-plikacija zahtijeva poseban oprez i pristup liječenju. Bakterijska pneumonija liječi se antibioticima, ali se može djelovati i na smanjenje rizika za pojavom te komplikacije. Aspiracijska pneumonija prevenira se izostankom oralnog hranjenja, uvođenjem na-zogastrične tube kao kratkoročnog načina enteralne prehrane ili uvođenjem perkutane enteralne gastrostome. Hipostatska pneumonija može se prevenirati čestom promjenom pacijentova položaja i pulmonalnom fi zikalnom terapijom. Infekcije urinarnog trakta najčešće se javljaju kao problem zbog uspostavljanja katetera kod pacijenata jer retencija urina i/ili inkontinencija često prati takve pacijente. Kada se dijagnosticira, potrebno je uvesti odgovarajući antibiotik u terapiju, pritom treba izbjegavati profi laktičke an-tibiotike kako ne bi došlo do rezistencije. Duboka venska tromboza (DVT) i plućna embolija (PE) mogu biti vrlo ozbiljne posljedice moždanog udara. Preveniraju se ranom hidracijom i mobilizacijom pacijenata, a preporučuju se i kompresijske čarape. Kod pacijenata s visokim rizikom od DVT i PE mogu se dodati s.c. niskodozni heparin ili heparinoidi niske molekulske mase. S obzirom na to da se ponavljajući napadaji mogu pojaviti u 4-43% slučajeva, preporučuje se uvođenje antikonvulzivne terapije ako se već dogodio napadaj. Ako dođe do pojave visokog intrakranijalnog tlaka, preporuču-je se osmoterapija, hiperventilacija i uvođenje mišićnih relaksansa u kombinaciji sa sedacijom. Kod pojave hidrocefalusa preporučuju se eksterna ventrikularna drenaža ili ventrikulostomija te kirurška dekompresija i evakuacija.

REHABILITACIJA

Rehabilitacija pacijenata koji su imali moždani udar ovisi o vrsti udara, količini neurološkog defi cita koji je on uzrokovao i drugim faktorima. Unazad nekoliko godi-na donesene su smjernice za rehabilitaciju takvih pacijenata. Najbitnije je spomenuti smjernice Europske organizacije moždanog udara (ESO – eng. European Stroke Organisation) 2008. godine, engleskog Nacionalnog instituta za izvrsnost zdravlja i njege (NICE – eng. National Institute for Health and Care Excellence) 2013. godine i Hrvatskog društva za fi zikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora 2016. godine. Zadnje spomenute smjernice u sebi imaju integrirane NICE smjernice s malim preinakama u odnosu na hrvatske standarde.

Rehabilitacija pacijenata je različita, ovisno o neurološkom defi citu pacijenta te se razlikuje rehabilitacija za tri vrste pacijenata, primjenjujući dvije vrste skala za kategorizaciju. NIHSS skala (National Institute of Health Stroke Scale) razlikuje tri skupine pacijenata, ovisno o indeksu koji opisuje njihovo stanje. Pacijenti indeksa 0-4 po NIHSS skali nemaju jaki neurološki defi cit te je kod njih moguća rehabilitacija uspostavljanjem kratkotrajne stacionarne medicinske rehabilitacije. Pacijentima indeksa 5-15 potrebna je trajnija stacionarna medicinska rehabilitacija, a pacijentima indeksa većim od 15 potrebna je doživotna tuđa njega i pomoć. Druga skala je FIM skala (Functional imparement measurement). Pacijenti indeksa većeg od 80 po FIM skali za-htijevaju kratkotrajnu stacionarnu medicinsku rehabilitaciju, pacijentima indeksa 40-80

21

potrebna je stacionarna medicinska rehabilitacija, a pacijentima indeksa manjeg od 40 potrebna je produžena njega i osnovni rehabilitacijski program smanjenog intenziteta.

Opći ključni kriteriji za prijam na stacionarnu medicinsku rehabilitaciju su stabilan neurološki status, odsustvo značajnijeg komorbiditeta i prisustvo značajnijeg živčano-mišićnog defi cita u 2 od 5 sljedećih funkcija: pokretljivost, aktivnosti samoz-brinjavanja, komunikacija, kontrola stolice i mokrenje te kontrola žvakanja i gutanja. Također, pacijent mora biti u mogućnosti aktivno sudjelovati najmanje 45 minuta do 3 sata dnevno. To uključuje rehabilitaciju pokreta (vježbe snage, vježbe pokreta, te-rapija ruke i šake itd.), njegu bolesnika, radnu terapiju, vježbe za poboljšanje govora i dr. Kod tih pacijenata potrebna je stalna dugoročna zdravstvena, socijalna pomoć i kronična rehabilitacija, gdje je bitna suradnja liječnika obiteljske medicine, fi zijatara i socijalnih radnika.

PRIMARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA

Primarna prevencija obuhvaća smanjenje rizika od moždanog udara kod asimp-tomatskih ljudi, što uključuje uspostavu određenog načina života, kao i regulaciju određenih medicinskih stanja koji su prepoznani kao faktori rizika u razvoju te bolesti.

Preporučuje se dijeta s niskim udjelom soli, radi sprečavanja nastanka i utjecaja na hipertenziju. Uz to je bitno paziti da prehrana sadrži dovoljan unos antioksidansa, C-vitamina, folata, kalija, fi tokemikalija, dijetetskih vlakana i biljnih proteina, koji su pokazali bitnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka i prevenciji nastanka hipertenzije. Također se preporučuje dovoljan unos omega-masnih kiselina - zbog svojeg kardio i neuroprotektivnog djelovanja. Najbolja preporuka koja se može dati je ravnomjerna prehrana, bogata voćem, povrćem i ribom.

Srednje aktivni i visoko aktivni individualci pokazali su manji rizik od moždanog udara za 20-27 %, stoga se svakako preporučuje tjelesna aktivnost, makar srednjeg intenziteta.

Osobe većeg indeksa tjelesna mase (BMI) i pretile osobe imaju veći rizik od moždanog udara, što se može pripisati nemogućnosti obavljanja fi zičkih aktivnosti, poremećajima metabolizma glukoze i lipida te visokim krvnim tlakom koji često prate takve osobe. Preporuka je dijeta bogata voćem i povrćem, gdje je mediteranska dijeta postavljena kao najbolja preporuka.

Aktivno i pasivno pušenje povisuje rizik od moždanog udara, stoga treba po-raditi na javnozdravstvenim akcijama smanjenja i odvikavanja od pušenja i postaviti imperativ socijalnoj podršci osobama koje to planiraju.

Što se tiče konzumacije alkohola, bilo je mnogo priče oko francuskog paradoksa i utjecaja alkoholnih pića na kardiovaskularne bolesti i komplikacije do kojih one mogu dovesti. Svakako se preporučuje izbjegavanje konzumacije većih količina alkoholnog pića, dok konzumacija niske i umjerene količine alkoholnih pića može imati pozitivan učinak. Naravno, sve ovisi o vrsti alkoholnog pića i njegovu sastavu, s obzirom na to da ovdje antioksidativne komponente mogu imati blagotvorni učinak.

22

S obzirom na to da stres utječe na mnoge funkcije organizma, od povećanja krvnog tlaka, agregacije trombocita do pojačane ateroskleroze, preporučuje se izbjegavanje stresa i stresnih situacija, kao i učenje što boljih procesa suočavanja sa stresom.

Posebnu pažnju treba obratiti na pacijentice koje uzimaju oralne kontraceptive. S obzirom na već poznati učinak koji mogu imati veće količine estrogenske komponente kod pacijentica s faktorima rizi-ka za kardiovaskularne bolesti, te preporuke su već integrirane u smjernice propisivanja oralnih kontraceptiva i našim ginekolo-zima dobro poznate.

Potrebna je regulacija svih stanja koja mogu dovesti do povećanja rizika od moždanog udara, a ona uključuju hiper-tenziju, dijabetes, poremećaje metabolizma lipida i atrijsku fi brilaciju. Krvni tlak bi se tre-bao održavati na vrijednostima nižima od 130/80 mm Hg kod dijabetičara, odnosno 140/90 mm Hg kod ostalih pacijenata. Kod pacijenata s poremećajem metabolizma lipida i visokim faktorima rizika za moždani udar preporučuje se terapija statinima.

Što se tiče atrijske fi brilacije, pacijentima starima 60-75 godina trebalo bi uvesti dugoročnu oralnu antikoagulantnu terapiju. Ako nemogu uzimati takvu terapiju, pre-poručuje im se primjena ASK, dok je preporuka pacijentima mlađim od 60 godina unos 325 mg ASK dnevno. Pacijentima iznad 75 godina može se kao terapija dati varfarin, s nižim INR vrijednostima kao optimalnima.

SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA Sekundarna prevencija podrazumijeva liječenje i rehabilitaciju pacijenata koji su

već imali moždani udar ili tranzitornu ishemičnu ataku. Ona podrazumijeva promjenu načina života, prestanak pušenja, pojačanu fi zičku aktivnost, redukciju tjelesne mase, promjenu prehrambenih navika, adekvatno liječenje konkomitantnih bolesti (dijabetes, hipertenzija, povećani plazmatski lipidi, srčane bolesti i atrijska fi brilacija), prepisivanje lijekova za sekundarnu prevenciju ishemijskog moždanog udara te kirurške intervencije (karotidna endarterektomija i angioplastika).

Uvođenje lijekova za sekundarnu prevenciju ishemijskog moždanog udara podra-zumijeva uvođenje antikoagulantne terapije. Kod pacijenata s nekardioembolijskim ishemijskim moždanim udarom ili tranzitornom ishemijskom atakom, preporučuje se liječenje antitromboticima. Mogući lijekovi u terapiji:

• Acetilsalicilna kiselina (ASK) u dozi 50 – 325 mg dnevno.• Kombinacija ASK i dipiridamola s produljenim oslobađanjem.

23

• Klopidogrel.• Dipiridamol s produljenim oslobađanjem samostalno kod netolerancije na ASK

i derivate tienopiridina.Ne preporučuje se kombinacija ASK s klopidogrelom zbog povećanog rizika

od krvarenja. Također, kod pacijenata koji počinju terapiju s derivatima tienopiridina (tiklopidin, klopidogrel, prasugrel), klopidogrel je lijek izbora ispred tiklopidina zbog manje nuspojava.

Kod pacijenata s ishemijskim moždanim udarom povezanim s atrijskom fi brila-cijom preporučuje se oralna antikoagulantna terapija. Ako pacijenti nisu u mogućnosti primiti takvu terapiju, preporučuje se unos ASK u dozi 325 mg dnevno. Pacijenti s mehaničkim prostetskim zaliscima trebali bi primati dugoročnu antikoagulantnu terapiju s ciljanim INR vrijednostima između 2.5 i 3.5, a pacijenti s potvrđenim kardioembolijskim moždanim udarom trebaju primati antikoagulantu terapiju, ako je rizik za ponovnu pojavu velik - i to u ciljanim vrijednostima između 2.0 i 3.0. Kao sekundarna prevencija ishemijskog moždanog udara kod pacijenata s hipertenzijom, uspostavlja se antihipertenzivna terapija, imajući na umu da izbor terapije treba biti individualiziran i da će pacijent vrlo vjerojatno trebati više od jednog lijeka za regulaciju krvnog tlaka. Ipak, kod dijabetičara su prvi lijekovi izbora ACE inhibitori (ramipril) radi protektivnog učinka na bubrege. Ciljane vrijednosti tlaka su i dalje 130/80 mm Hg kod dijabetičara, odnosno 140/90 mm Hg kod ostalih pacijenata. Statini se prepo-ručuju kod ishemijskog moždanog udara i TIA, s ciljanim vrijednostima kolesterola od 5 mmol/L i LDL kolesterola 3 mmol/L. Ako pacijenti ne podnose statine, lijekovi izbora su niacin ili gemfi brozil. Kod dijabetičara je potrebna još rigoroznija kontrola kolesterola.

ZAKLJUČAK Moždani udar je veliki javnozdravstveni i socioekonomski problem - kako u

Hrvatskoj, tako i u svijetu. S obzirom na poražavajuće rezultate smrtnosti i incidencije moždanog udara, vidljiva je potreba za edukacijom pacijenata i zdravstvenih radnika o tom problemu. Potrebne su brojne javnozdravstvene akcije i programi kako bismo doprli do ljudi i pokazali im veliku važnost primarne i sekundarne prevencije mož-danog udara. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija takvih pacijenata je složen, skup i dugotrajan proces, potrebno je jako brzo reagirati ako dođe do pojave moždanog udara, a rezultati su nesigurni i često negativni. Na nama je da učinimo što je više moguće da bismo poboljšali statistike, kako u pojavnosti, tako i u liječenju, smrtnosti i pozitivnim rezultatima te bolesti.

24

LITERATURA

Demarin, Lovrenčić-Huzjan, Trkanjec i dr., Recommendations for Stroke Management 2006 Update, 2006.

http://www.who.int/topics/cerebrovascular_accident/en/http://www.who.int/countries/hrv/en/https://www.hzjz.hr/aktualnosti/obiljezen-je-svjetski-dan-mozdanog-udara/http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/mozdani-udarhttp://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-mozga-i-zivcanog-

sustava/mozdani-udar-i-srodni-poremecajihttp://zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/kardiovaskularno-zdravlje/340-ch-0?&l_over=1http://www.cardiopirin.com/hr/strokehttp://www.stroke.org/understand-stroke

25

* Jure Morović, mag. pharm., Gradska ljekarna Zagreb

ANTITROMBOCITNI LIJEKOVI / II. dio AKTIVACIJA TROMBOCITA

J. Morović*

UVOD

U zapadnom društvu raste udio kardiovaskularnih bolesti. U terapiji kardiovasku-larnih bolesti posebice tromboze, infarkta miokarda, ishemijskog cerebrovaskularnog inzulta, plućne embolije, sve veći značaj imaju antiagregacijski lijekovi. Prvi od tih lijekova bila je acetilsalicilna kiselina, koja je u terapiji postala standard. S obzirom na fi ziološke razlike u arterijskom i venskom krvožilju, antiagregacijski lijekovi koji djeluju na agregaciju trombocita imaju prvenstveno djelovanje u arterijskom sustavu zbog građe ugruška koji se ondje sastoji pretežito od trombocita s vrlo malo fi brina. U venskom sustavu ugrušak se sastoji od trombocita i eritrocita, a na sprečavanje ugruška ondje djeluju prvenstveno antikoagulansi. Kao prvi i osnovni antiagregacijski (antitrombocitni) lijek primjenjuje se acetilsalicilna kiselina. (Vrhovac i sur .,ured., 2007. i Bach-Rojecky, 2010.)

Zbog nuspojava, farmakodinamskih i farmakokinetskih razloga s vremenom je došlo do razvoja novih antitrombocitnih lijekova. Tek razvojem Vaneove teorije upal-nih faktora i shvaćanjem da isti faktori prostaglandini i prostaciklini utječu na krvne žile i koagulaciju i agregaciju trombocita, te posljedično razumijevanjem mehanizma djelovanja acetilsalicilne kiseline, otvoren je put razvoju novih antiagregacijskih lije-kova. Istraživačke metode u farmaceutskoj industriji omogućile su taj razvoj, za što je potrebna sinergija molekularne biologije, biokemije, tehnoloških metoda i informacijske znanosti. Istraživačkim metodama molekularne biologije analizirani su signalni putovi agregacije trombocita te su dizajnom i razvojem lijekova prema spojevima uzorima-signalnim molekulama, razvijeni antiagregacijski lijekovi. (Havsteen, 2002; Calder, 2010. i Bach-Rojecky, 2010.)

MEHANIZMI AKTIVACIJE TROMBOCITA

Trombociti nisu krvne stanice u punom smislu te riječi. Oni su stanični fragmenti megakariocita, stanica trombocitne loze. Oni provode hemostazu odnosno zaustavljaju krvarenje, što je vitalna funkcija bez koje nije moguće preživjeti. Patološki procesi uzrokuju trombozu, patološko formiranje krvnih ugrušaka koji zaustavljaju cirkulaciju u krvnim žilama te dovode do prekida opskrbe krvlju. Posljedice tromboze mogu biti

26

odumiranje tkiva, embolija, srčani udar, moždani udar. Dnevno nastaje 100 milijardi trombocita, kako bi se održala stalna koncentracija od 200.000 trombocita u 1 mm3 krvi.

Agregacijom trombocita nastaje ugrušak. Tri su faze u nastanku ugruška inici-jacija, ekstenzija i perpetuacija. (Gresele i sur., ured., 2008.)

Slika 1. Prikazana je aktivacija signalnih putova trombocita i mjesta djelovanja glavnih antitrombocitnih lijekova. Inhibitori enzima ili receptora prikazani su crvenom bojom, a agonisti zelenom. Dva su puta aktivacije: pomoću fosfolipaze C (PLC) i fosfolipaze A2 (PLA2). PLC djeluje

kaskadno generirajući inozitol trifosfat (IP3) i diacilglicerol (DAG), čime se aktivira protein kinazu C (PKC), s naknadnom aktivacijom i degranulacijom GP IIb / IIIa. PLA2 izdvaja arahidonsku kiselinu iz membrane koju ciklooksigenaza (COX) pretvara u prostaglandin H2 (PGH2), koji tromboksan sintaza (TXS) prevodi u tromboksan A2 (TXA2) koji zatim aktiviraju receptore tromboksana (TP). Aktivacija

receptora prostaciklina (IP) uzrokuje aktivacije adenilat ciklaze (AC) te nastaje cAMP koji potom aktivira protein kinazu A (PKA), što pak dovodi do inhibicije aktivacije trombocita.

Fosfodiesteraza E (PDE) pretvara cAMP u AMP. (Gresele i sur., ured., 2008.)

27

INICIJACIJA AKTIVACIJE TROMBOCITA

Inicijacija se može pokrenuti na više načina. Kod traume zida krvne žile dolazi do oslobađanja kolagena koji viri iz stijenke krvne žile. Na kolagenu se nalaze polimeri von Willebrandova faktora. Dolazi do formiranja monosloja trombocita i generiranja trombina. Slijedi dodatno nakupljanje trombocita. Na površini trombocita su receptori za von Willebrandov faktor (glikoprotein Ib i αIIIbβ3), nakon čije aktivacije dolazi do unutarstanične kaskadne reakcije. Aktivacija trombocita u upalnim stanjima i trom-botskim stanjima može biti potaknuta trombinom. Aktivacija počinje G-spregnutim receptorima. Trombin nastaje na mjestima oštećenja krvne žile iz protrombina aktiva-cijom tkivnim faktorom, koji je izložen krvi. Inače je tkivni faktor skriven od krvi u mišićima krvne žile. U patološkim stanjima ekspresija tkivnog faktora je neregulirana te se on nalazi i na površini endotelnih stanica ili monocita i uzrokuje nastanak trom-boze. U uvjetima protoka krvi kolagen ne može samostalno aktivirati trombocite. Za aktivaciju trombocita potreban je kofaktor von Willebrandov faktor. Na trombocitima

Slika 2. Faze nastanka ugruška; A - inicijacija - nakon oštećenja stijenke krvne žile dolazi do primarnog vezanja trombocita na izloženi kolagen, B - ekstenzija - početni agregat otpušta ADP,

TxA2, koji pojačavaju aktivaciju trombocita u ugrušak, C - perpetuacija - snažno povezivanje između trombocita (Gresele i sur., ured., 2008.)

28

su receptori za kolagen (α2β1 i GPVI) i receptori za von Willebrandov faktor, kojim se veže kolagen (αIIbβ3 i GPIb). GPVI je najpotentniji u pokretanju inicijacijske faze. Kolagen uzrokuje grupiranje GPVI, zatim tirozin kinaza iz obitelji Src fosforilira FcRγ. Fosforilirani lanac receptora veže se na Syk kinazu. Syk kinaza se aktivira i fosforilira i aktivira PLCγ2 (fosfolipazu C). Fosfolipaza C (PLC) hidrolizira fosfatidil inozitol na inozitol tri-fosfat (IP3) i diacilglicerol. IP3 otvara Ca2+ kanale u tubularnom sustavu kanala trombocita povećavajući koncentraciju Ca2+. Dolazi do infl uksa kalcija iz međustaničnog prostora. Diacilglicerol aktivira protein kinazu C, time pokreće re-gulativnu fosforilaciju serin / treonin kinaza. Tim slijedom relacija dolazi do promjene diskoidalnih oblika trombocita u izravnati oblik, time se omogućuje bolje prianjanje trombocita i nastanak agregata uz oštećenu krvnu žilu. Nakon aktivacije integrini α2β1 i αIIbβ3 hvataju svoje ligande. (Gresele i sur., ured., 2008.)

EKSTENZIJA HEMOSTATSKOG DJELOVANJA DODATNOM MOBILIZACIJOM TROMBOCITA

Formiranje monosloja procesom aktivacije na kolagenu nije dovoljno za zaustav-ljanje krvarenja. Nužna je agregacija trombocita za hemostazu. Mobilizacija dodatnih trombocita događa se zbog lokalnog nakupljanja agonista agregacije ADP-a i TxA2, koji se otpuštaju iz trombocita djelovanjem trombina. Između trombocita uspostavljaju se mnoge interakcije aktiviranih integrina α2β1 i αIIbβ3, fi brinogena, vWF, fi brina. Agonisti agregacije trombocita svoj učinak provode preko GP-protein spregnutih re-ceptora. Svaki aktivirani receptor može pokrenuti mnogo G-proteina. To omogućuje amplifi kaciju signala i djelovanje jednog receptora na više signalnih putova. Trombin, ADP i TxA2 djeluju na PLCβ izoformu koristeći Gq i Gi proteine. G-proteini iz Rho i Rac obitelji proteina uzrokuju promjenu organizacije citoskeleta - time se mijenja oblik trombocita. ADP je smješten u gustim granulama trombocita, također potječe iz oštećenih eritrocita i oštećenog tkiva na mjestu ozljede. ADP inducira nastanak TxA2, povećava koncentraciju unutarstaničnog Ca2+, aktivira agregaciju i promjenu oblika trombocita, te inhibira nastajanje cAMP-a. Dvije su vrste receptora za ADP P2Y1 i P2Y12, koji pripadaju skupini G-protein spregnutih receptora. Obje vrste re-ceptora moraju biti prisutne za normalnu agregaciju. Neki od najčešće primijenjenih antiagregacijskih lijekova su antagonisti P2Y12 receptora. Trombin je vrlo potentan agonist agregacije trombocita, što je posljedica velike učinkovitosti G-protein spregnu-tih receptora trombina. PAR1 i PAR4 su receptori trombina eksprimirani na ljudskim trombocitima. PAR1 i PAR4 su spregnuti s Gq i G13-proteinima. Također GP-Ibα receptori imaju afi nitet za trombin i omogućuju agregacijsko djelovanje.

Tromboksan A2 je sintetiziran iz arahidonske kiseline u trombocitima pomoću ciklooksigenaze 1 (COX 1). Novonastali TxA2 difuzijom izlazi iz trombocita, u kojem je nastao te aktivira ostale trombocite u blizini, i time provodi dodatnu mobilizaciju trombocita. Taj proces je ograničen kratkim vremenom poluživota tromboksana A2. Razlog je ograničiti širenje agregata samo na područje ozljede. U humanim trombo-

29

citima eksprimirani su receptori tromboksana TPα i TPβ. TxA2 receptori reagiraju s Gq i G13-proteinima i u nizu kaskadnih reakcija dolazi do agregacije. (Gresele i sur., ured., 2008.).

Slika 3. Kolagenski receptori. Trombociti se agregiraju na kolagen direktno (interakcije preko receptora GPVI i integrina α2b1) i preko von Willebrandova faktora, vWF (pomoću kompleksa GPIb/

IX/V i integrina αIIbb3), grupiranjem GPVI dolazi do fosforiliranja tirozinskih ostataka na FcRg fragmentima, nakon koje slijedi povezivanje s tirozin-kinazom Syk, koja fosforilira i time aktivira fosfolipazu PLCg, čime pokreće hidrolizu fosfoinozitida, sekreciju ADP-a i sintezu i otpuštanje

tromboksana A2 (Gresele i sur., ured., 2008.).

30

Slika 4. ADP receptori. Tri vrste receptora mogu biti aktivirane adeninskim nukleotidima, P2Y1 i P2Y12 su G-protein spregnuti receptori spregnuti s Gq i Gi2-proteinima, njih aktivira ADP, P2X1 je ionski kanal koji omogućuje ulaz kalcijevih iona, a aktivira ga ATP (Gresele i sur., ured., 2008.).

31

Slika 5. Trombin djeluje preko proteazom aktiviranih receptora PAR. U ljudi su eksprimirani PAR1 i PAR4 receptori, koji su spregnuti s Gq i G13-proteinima. Uklanjanje trombina s PAR1 receptora provodi se vezanjem trombina na GPIbα u GPIb-IX-V kompleksu. Promjena oblika trombocita posljedica je aktivacije nizvodnog slijeda od Rho aktivirane kinaze, što vodi do polimerizacije

aktina i interakcije s miozinom (Gresele i sur., ured., 2008.).

32

PERPETUACIJA (STABILIZACIJA) AGREGATA

Mikrografi jama je pokazano da prilikom nastanka agregata trombocita među njima dolazi do bliskog vezanja. To uzrokuje fi zičko vezanje - agregaciju i staničnu signalizaciju koja regulira agregaciju. Vezanje može biti direktno i preko dvovalentnih proteina. Aktivirani integrini αIIbβ3 vezani za fi brinogen, fi brin ili vWF omogućuju povezanost i čvrstoću agregata. Za ove integrine mogu se vezati mnoge molekule talin, tirozin kinaze Src i Syc, miozin i dr. regulirajući aktivaciju integrina. Među ostalim molekulama koje sudjeluju u agregaciji je PECAM-1 (engl. platelet endothelial cell adhesion molecule, transmembranski protein sa šest imunoglobulinskih domena), koji kontrolira proces agregacije, sprečava pretjeranu agregaciju, nastanak tromba u krvnoj žili. Ostale molekule koje su poznate su efrini i njihovi Eph tirozin kinazni receptori. Te molekule i njihovi receptori omogućuju trajnu agregaciju trombocita i stabilizaciju agregata. Osim navedenih, postoji još molekula koje sudjeluju u agregaciji, te se istražuje njihovo djelovanje (Gresele i sur., ured., 2008.).

LITERATURA

1. Bach-Rojecky L. Predavanja farmakologije 1, 2010, www.pharma.hr, pristupljeno 4.5.2010.

2. Brass L, Stalker T. Mechanisms of Platelet Activation. U: Platelets in Hematologic and Cardiovascular Disorders. Gresele P, Fuster V, Lopez J, Page C, Vermylen J, urednici, New York, Cambridge University Press, 2008, str 37–52.

3. Calder P. Omega-3 Fatty Acids and Infl ammatory Processes. Nutrients 2010, 2(3), 355-374.

4. Havsteen B. The biochemistry and medical signifi cance of the fl avonoids. Phar-macology & Therapeutics, 2002, 96, 67– 202

5. Vrhovac B. i suradnici. Farmakoterapijski priručnik. Zagreb, Medicinska naklada, 2007, str. 125-130.

33

„KONNICHIWA“ ZNAČI „DOBAR DAN“

M. Ilenić *

Čaj je sve više zastupljen svakodnevno u svim područjima života: od kafi ća i restorana, na ulicama naših gradova, u domovima ljudi koji sve više cijene okuse dobrog čaja i traže sve kvalitetniji proizvod, pa do ljekarni.

Japan nije samo zemlja tehnoloških izuma, nego jedna od onih drevne kulture i tradicije, a mnogima je prva pomisao na riječ Japan upravo - čaj.

Iskusite autentičnu i jedinstvenu aromu najboljih listića čaja koji su s plantaža stigli do vaše šalice, ali proizvodni lanac u Japanu razlikuje se od onoga kakav je u svim drugim kulturama čaja u svijetu. U Japanu, farmer čaja najčešće skuplja čaj ručno. Nakon toga se lišće obrađuje u sirovi čaj aracha. Time je farmer čaja ispunio njegov dio u proizvodnom lancu. Samo vrlo rijetko farmer čaja proizvodi sam senchu ili gyoku-ro. Aracha se prodaje izravno u tvornicu čaja ili se trguje s tvornicom čaja na tržištu čaja. Tvornica čaja poboljšava arachu na različite načine proizvodnih procesa - kao što su prosijavanje, rezanje, miješanje, prženje itd. Rezultat je sencha, tamaryokucha, gyokuro ili jedan od drugih poznatih japanskih specijaliteta čaja.

Treća strana u proizvodnom lancu japanskih čajeva je izvoznik. Izvoz čaja i dalje je niša na tržištu Japana. Manje od 5% japanskih čajeva napušta zemlju, zato tvornica ne organizira izvoz sama po sebi. Jedan od najvećih otoka Japana– Kyushu, poznat je po proizvodnji većine japanskih organskih čajeva.

Povijesni Kyoto - bivši glavni grad Japana s mnogo višestoljetnih hramova i zgrada - i susjedne prefekture Uji poznate su po vrhunskim zelenim čajevima i matcha čajevima.

No, to je ipak „samo“ Japan, željna destinacija svih ljubitelja čaja, kojih je u Hrvatskoj sve više, tako i ponuda raste po raznim kućama čaja i sličnim radnjama. Jesu li u ovom trenutku sve ponude dobre ili nisu, nije bitno jer s vremenom samo će one dobre i opstati.

Crni čajevi iz Darjeelinga, Nepala, Sikkima, Assama, Ceylona, Kine i Ke-nije, aromatizirani.

Zeleni čajevi iz Kine i Japana.Oolongs i bijeli čajevi. Voćne infuzije.Rooibos i honeybush čajevi. Biljne infuzije.

* Mirela Ilenić, farm. tehn.

34

Specijalitetni čajevi (cvjetnice, čajne opeke...) - ponuda je koju možete naći u Zagrebu ako se malo više potrudite, no jeste razmišljali gdje je čaju mjesto? Mislite li doista da je odgovor na to: trgovine široke potrošnje? Nikako, čaj zaslužuje povratak u ljekarne i tamo koji će mu pružiti ispravan tretman za maksimalan užitak pacijenta. Povratkom čaja u ljekarne i praćenjem trendova u čajnoj kulturi, našim pacijentima osigurat ćemo provjerenu kvalitetu i ispravnu informaciju o načinu pripreme čaja, koji nikako nije zanemariv. Naša dužnost je provjeriti i uvjeriti se da ono što pacijentu nudimo dolazi s renomiranih plantaža, gdje se o biljnim vrstama brine na tradicionalan način uza sve zahtjeve osiguranja kvalitete.

U Hrvatskoj je već mnogo vodećih europskih dobavljača vrhunskog čaja.Inače, nabava čaja bazira se na izravnoj suradnji s uzgajivačima biljnih vrsta

diljem svijeta, a uzgajivači su pošteno plaćeni za svoje proizvode, te su im omogućeni potrebni uvjeti za uzgoj i proizvodnju vrhunskog čaja. Organski čajevi nisu tretirani pesticidima koji štete okolišu i zdravlju. Riječ je o najvišoj kvaliteti nabave i proi-zvodnje čajeva koji potječu sa svih strana svijeta. Iste te tvrtke konstantno nastavljaju ulagati u napredak uzgoja, proizvodnje i sveopće kulture ispijanja čaja. Za njih “čaj” znači iznimno poštovanje.

Biljka čaja razvija se u tropskom i vlažnom području. Čaj je monokultura koja osiromašuje zemlju i posađen je u državama u kojima je bila zabranjena upotreba pesticida.

Najvažnija stvar koju moramo shvatiti je da čaj više nije samo „čaj“, znači topli napitak koji su nam majke i bake davale kada smo bili bolesni. Čaj je puno više od toga. Čaj je cijeli jedan svijet okusa i osjećaja, mali dnevni ritual u kojem možete

35

„pobjeći’“ od svijeta na dvadesetak minuta ili se cijelo poslijepodne ili večer družiti s dragim ljudima. Uz čaj možete istraživati nove okuse i mješavine, uživati u svemu što ćete otkriti ili uživati u onom istom starom okusu koji volite. Ljudi su to počeli cijeniti, te se o čajevima priča, komentira, uspoređuju se i dijele na kategorije i napokon smo se „svjetlosnim godinama“ maknuli od čaja kao „nužde“ kada smo bolesni ili nam je hladno. Sve rjeđe ćete čuti ono: „Koji čaj imate?“ „Šipak i kamilicu.“ – sada je priča „šarenija“ i još zanimljivija.

I zbor čajeva u ljekarnama svodio se na ponudu lokalnog dobavljača, kojem je čaj bio de facto proizvod „koji mora imati u ponudi“ i koji bi malo narastao u prodaji tijekom zimskih mjeseci, a gotovo u potpunosti pao ljeti. Danas to više nije ni izbliza tako. Čaj se pije tijekom cijele godine i ljudi ga sve češće konzumiraju svakodnevno, bez obzira je li vani temperatura ispod ili iznad nule. Čajevi više nisu dostupni samo u kafi ćima i trgovinama, već su postali dio ponude specijaliziranih objekata, Spa tretmana i kozmetičkih salona te raznih tvrtki koje ga nude svojim klijentima za dobrodošlicu i mnogo više od toga. Danas ljekarne intenzivno tragaju za kvalitetnim dobavljačem. Čaj je postao, usuđujemo se reći, i jedan od simbola društvenog statusa koji je sve više prihvaćen u svim slojevima društva.

KAKO PREPOZNATI DOBAR, VRHUNSKI ČAJVrlo jednostavno. Kao što je uvjet u ljekarni za sirovine koje nam služe za izradu

magistralnih i galenskih oblika, certifi kat analize, tako je i za čajeve. Uz analitičke parametre, vrlo važan je mikrobiološki nalaz, kao i provjera sadržaja teških metala.

Čaju je mjesto u ljekarni, stoga otvorimo se prema novim vrstama čaja i ponu-dimo ih našim pacijentima.

Ponavljamo na japanskom - “Konnichiwa!”.

36

37

MATCHA PRAH U KOZMETICI

M. Ilenić *

Dragocjeno, visokokvalitetno i izvrsno - ta tri atributa čine matcha čaj jedin-stvenim. Njegova povijest je mitska, kao povijest čaja u cjelini. Unatoč tome što je povijest matche do 5000 godina, u Japan je ušao tek u 9. stoljeću nakon što se pro-učavao zen-budizam. Prošla su još tri stoljeća prije nego što je jedan redovnik uspio uzgojiti čajne biljke na većim poljima. Dok je u Kini složeni proizvodni proces pao u zaborav, matcha je postala dio japanske visoke kulture. Smatrao se lijekom i koristio se za povećanje sposobnosti koncentracije tijekom meditacije. Postao je središnji ele-ment japanske ceremonije čaja i dragulj u kruni japanskog čaja, te piće besmrtnika. Rezerviran za carsku obitelj i vladajuću klasu.

U 21. stoljeću matcha je ponovno otkrivena i danas doživljava renesansu, ne samo kao čaj – nego i kao dio sastava u prehrambenim proizvodima posebno cijenjenima kod svjesnih potrošača. Unazad nekoliko godina u kozmetici predstavlja aktivni sastojak ekskluzivne i visokokvalitetne kozmetike. Baš kao i japanska ceremonija čaja, njega kože s matcha prahom poseban je ritual. Ritual za lijepu, mladu kožu. I za dubok unutarnji osjećaj ugode.

ZELENO ZLATO IZ JAPANA Priprema matche je daleko najrazvijenija u svijetu čaja. Samo oko 300 uzgaji-

vača čaja u Japanu upravlja svojim kultiviranjem. Samo je oko 4% usjeva izvezeno, čineći matcha posebno rijetkim blagom. Četiri tjedna prije berbe fi ni, mladi listovi tradicionalno se beru rukom, a plantaže čaja potpuno su zasjenjene neprozirnim mre-žama. Vrijeme sazrijevanja je usporeno što dovodi do posebnog učinka: sa samo 10% sunčeve svjetlosti dostupne biljkama čaja, one proizvode vrlo visoku razinu klorofi la potrebnu za vitalnu fotosintezu. Osim klorofi la, svijetlozeleno lišće sadrži i velike količine vrijednih aminokiselina.

Matcha se sastoji samo od fi nog tkiva najboljeg lišća. Nakon odabira, parenja i sušenja, samo najbolji materijal stiže do mlinova izrađenih od granita, a list se melje u najfi niji prah - u drevnom procesu koji daje samo 30 do 40 grama na sat. Ovaj vrhunski proizvod naziva se matcha (“mljeveni čaj”).

Aktivne tvari čaja od matche imaju osnažujući i umirujući učinak. Ekstrakt matche ima isti učinak na vašu kožu, potičući i opuštajući, stvarajući skladnu rav-notežu. Kada sazrijevaju s ograničenom izloženošću suncu, zeleni čaj ima najveću

* Mirela Ilenić, farm. tehn.

38

količinu antioksidansa u usporedbi s drugim biljkama. Ekstrakt matche karakterizira njegov visoki sadržaj epigalokatehin galata (EGCG). Ovaj polifenol čini oko trećinu svoje suhe tvari i smatra se antioksidantom 100 puta moćnijim od C-vitamina. Zbog katehina i fl avonoida u matchi, osigurava se prirodna zaštita transformacije stanica uzrokovanih slobodnim radikalima, osobito kod izloženosti UV zračenju i drugim štetnim utjecajima iz okoliša.

Starenje kože rezultat je niza čimbenika koji se međusobno pojačavaju. Smanjenje stanične diobe ograničava prirodnu samoregeneraciju epiderme. Nedostatkom esen-cijalnih tvari nužnih za kožu zadržava se sve manje vlage i koža gubi svoju zaštitnu funkciju.

Visok sadržaj aminokiselina ekstrakta aktivira proizvodnju važnih proteina kao što su kolagen i elastin. Oni su pohranjeni u vašoj koži i podupiru oslabljeno tkivo, te potiču sustav regeneracije na stvaranje proteina. Koža postaje čvršća i elastična, potiče se stvaranje kolagenskih vlakana koja koži daju čvrstoću i elastičnost.

Visok sadržaj klorofi la koži osigurava detox. Ova prirodna biljna boja neutralizira kiseline i mineralizira kožu. Potiče prijenos kisika u stanice i pojačava cirkulaciju krvi.

Matcha prah se može koristiti u kupki, sapunu, vodici, losionu, kremi, masti, pilingu, šamponu, regeneratoru i maski za lice.

Primjer maske za lice:

Olivoil avenat 7 gUlje marelice 20 gUlje buritija 5 gMatcha Goodness prah 2 gKaolin (bijela glina) 6 gGeogard 221 0,6 gVoda ili hidrolat 59,4 g

Izrada: U staklenu čašicu drvenom ili plastičnom žličicom odvagnuti kaolin i matcha prah i dodati vodu. Zagrijavati do 60 0C u vodenoj kupelji. U drugu staklenu čašicu odvagnuti olivoil avenat, ulje marelice i buriti ulje. Također grijati do 70 0C. Kada su se faze zagrijale, pažljivo promiješati otopinu kaolina i matcha praha, te do-dati u uljnu fazu uz miješanje. Dodati Geogard 221, te miješati do ohlađenja. Masku koristiti 2 x tjedno. Nanijeti u tankom sloju, držati 10-ak minuta, te isprati toplom vodom. Nakon maske kožu ostaviti 10-ak minuta, te staviti kremu.

39

* Sandra Martinec, farm.teh.

SPIRULINA

S. Martinec *

Spirulina – alga koja je najbolji izvor prirodnih supstancija za ljudsko zdravlje

Spirulina je vrsta modro - zelenih algi koje pronalazimo u jezerima, morima i oceanima, a bogate su proteinima, vitaminima, mineralima i karotenoidima. Nasta-njuje alkalna mora toplih klima. Spirulina je na dnu hranidbenog lanca i najmanje je onečišćena pesticidima, herbicidima, radioaktivnošću, teškim metalima i živom. Kao i svaka druga alga, može biti kontaminirana mikrocistinima i apsorbirati teške metale otopljene u vodi gdje raste, zbog toga je bitno uzimati je od povjerenog izvora.

S obzirom na njezinu ljekovitu i nutritivnu vrijednost, njezina primjena u sva-kodnevnoj prehrani nije toliko, ili uopće, zastupljena kao što je to bilo u povijesti.

Naime, još prije 4000 g. kineski travari koristili su je za liječenje različitih bolesti, dok su Maje i Asteci uzimali modro - zelene alge u svakodnevnoj prehrani. Danas se može pronaći u gastronomskoj ponudi azijske kuhinje te kod Kanembu, malog ple-mena blizu jezera Johann u Čadu iz kojeg vade spirulinu i rade visokovrijedne kolače.

Spirulinu - kao superhranu zahvaljujući svojem sastavu - mnogi smatraju najispla-tivijom, najhranjivijom i najcjelovitijom namirnicom na svijetu. Sadrži sve esencijalne aminokiseline, vitamine B - kompleksa, više od 2000 enzima, proteinski kompleks koji je 95 % iskoristiv u ljudskom organizmu, pigmente… Bogata je magnezijem i željezom te drugim mineralima. Također je snažan antioksidans koji djeluje zaštitno na živčani sustav, mozak i oči.

40

Poseban utjecaj ima na naše zdravlje te pomaže kod hepatitisa, kroničnog umora, čira na želucu, anemije, starenja kože, smanjenja LDL-a, dijabetesa, kolesterola te mnogih drugih bolesti, o kojima bi prije konzumacije spiruline trebalo razgovarati s liječnikom, farmaceu-tom ili nutricionistom i odabrati na koji način je najbolje upotrijebiti s obzirom na naš način života.

LITERATURA

Centar zdravlja / hrana i zdravlje / zdrava prehrana (autor: Centar zdravlja)Fitness / prehrana / nutricionizam (autorica: Iva Pranjić)

41

* Jasminka Metelko, bacc. med. sr. - aromaterapeut

KANABIS(Cannabis sativa) - konoplja, marihuana, trava

J. Metelko *

Koristi se kao hrana, lijek, energent, odjeća, građevinski materijal, čak i stočna hrana.

Njeno vlakno, sjeme i ulje jako su korisni i ljekoviti.

POVIJEST Pretpostavlja se da se biljka konoplja prvi put pojavila prije otprilike 36 milijuna

godina u srednjoj Aziji, blizu gorja Altaja. U altajskoj regiji nađeni su ljudski ostaci stari 40.000 godina, tako da su biljke konoplje - koje su rasle uz obalu rijeka toga područja - prvi put privukle čovjekovu pozornost kao izvor hrane.

GENETSKI DOKAZI Podupiru argument da se konoplja dijeli na dvije vrste:- Industrijska (sativa) - uskolisna i viša vrsta s područja tropske klime - naraste

viša od 7 m.- Industrijska konoplja sadrži nizak udio psihoaktivne tvari THC-a i nema

omamljujuće djelovanje.- Indijska (indica) - širokolisne i kraće vrste iz područja Afganistana i Pakistana

- naraste do 2 m. Indijska konoplja je ona koja se koristi kao droga i ima jak psihoaktivni učinak.

42

SPOLOVI KONOPLJE Konoplja je dvodomna biljka, tj. proizvodi muške i ženske cvjetove na različitim

biljkama.

Muška razvija vrećice pune peludi za oplodnju, a ženska razvija čahure sjemenki.Sjemenke konoplje sadrže sve esencijalne aminokiseline, priličan broj esenci-

jalnih masnih kiselina, kao i visoke razine magnezija, željeza i kalija. Prerađuju se u različite oblike, uključujući brašno, mlijeko i ulje od konoplje.

LIJEK U SMOLI Biljka konoplje proizvodi mnogo žljezdanih trihoma ogrožđenih na stabljici.

Vrhovi tih biljnih vlakana luče smolu, ljekovitu i psihoaktivnu tvar, koja se sastoji od terpenoida, masti i kanabinoida. Neoprašena ženska biljka konoplje proizvodi znatno veću koncentraciju medicinskih tvari u svojoj smoli nego muška. Proizvodi više od 700 kemijskih spojeva, od kojih je najpoznatiji THC ili tetrahidrokanabiol. Međutim, THC je samo jedna od sastavnica iznimne kemijske smjese koja se proizvodi unutar konoplje, a sastoji se od desetaka medicinski aktivnih tvari.

43

Osim smole, jedan od načina primjene uzimanja kanabisa je cigareta s konopljom, koja se zapali i inhaliranje konopljinih esencijalnih ulja. Kako bi se umanjili štetni učinci dima, pacijenti koriste vaporizatore. To su uređaji u kojima se biljni materijal zagrijava do 177°C, na kojoj se psihoaktivne tvari otpuštaju iz konoplje i isparavaju u obliku aerosola bez izgaranja.

U Hrvatskoj je moguće nabaviti pripravke kanabinoida u obliku uljne otopine u ljekarnama i kapsule s tekućim punjenjem, a očekuju se i drugi proizvodi. Propisuju ih liječnici obiteljske medicine na osnovi preporuke liječnika specijalista, a trošak pripravka plaća sam bolesnik jer se ipak ne radi o lijeku, već o pomoćnoj terapiji.

MIT ILI ISTINA Oprečna su mišljenja o učinku kanabisa na organizam. Dok jedni promoviraju

učinke, drugi ih kategorično pobijaju.Više od 20 velikih istraživanja pokazalo je da se kanabinoidi ustvari bore protiv

stanica raka i zaustavljaju rast tumora, i to za više vrsta raka, uključujući rak mozga, melanom ili rak dojke.

Dr. Cristina Sanchez, molekularna biologinja sa Sveučilišta u Madridu, na broj-nim tribinama i radnim konferencijama objasnila je kako kanabinoidi iz kanabisa uništavaju stanice raka, a s druge strane, ojačavaju imunološki sustav pacijenata koji se ne mogu osloboditi svoje zle kobi. THC okida staničnu apoptozu svih živih stanica koje nezdravo rastu i kojima je DNK na neki način poremećen, u isto vrijeme ova supstancija ostavlja zdrave stanice netaknutima.

Dr. Sanchez svoja je istraživanja objavila 2010. godine u uglednoj tiskovini PMS - Američke nacionalne medicinske biblioteke, pod imenom „Cannabinoids reduce ErbB2-driven breast cancer progression through Akt inhibition“. No, samo su rijetke zemlje odlučile pružiti drugu šansu za život pacijentima s rakom i leukemijom, sma-trajući da se ova opaka droga „Cannabis indica sativa“ ne smije miješati s uobičajenim lijekovima.

S druge strane, javne institucije za istraživanje tvrde da THC stimulira mozak na oslobađanje dopamina. Dopamin zatim aktivira dio mozga koji je odgovoran za osjećaj zadovoljstva. Nakon prvobitne euforije nastupa osjećaj pospanosti ili depresije. Ostali simptomi koje THC izaziva su osjećaj straha, nepovjerenja ili panike, a kod većih doza i akutnu psihotičnu reakciju, smijeh, promijenjeno opažanje vremena i povećani apetit. Kod nekih može izazvati anksioznost.

Studijom provedenom na Sveučilištu u Madridu utvrđeno je da kemikalije kana-bisa potiču odumiranje stanica tumora na mozgu u procesu koji se naziva autofagija (samoproždiranje), pa se tumor smanjuje.

Kanabis kod nekih ljudi sklonih shizofreniji može ubrzati razvoj bolesti i usporiti sazrijevanje mozga, dok na druge - neosjetljive na psihogene efekte kanabisa - nema takav učinak.

44

ZAKLJUČAK Iako o ovoj temi ima mnogo istraživanja, mi vas molimo da sami potražite dalje

radove, kako biste donijeli ocjenu na osnovi vlastita istraživanja, a ne onoga što smo mi napisali.

Znanje štiti, neznanje dovodi u opasnost, hoćemo li se mi konačno educirati ili ne - sami odlučujemo.

LITERATURA

Dr. Mark Sircus-Medicinska konopljaMichael Backes-Marihuana kao lijek

45

PROVEDENA STRUČNA USAVRŠAVANJA

PODRUŽNICA ZAGREBA

Nastavljajući program stalnog stručnog usavršavanja, HDFT-ova podružnica Zagreba 25. svibnja 2017. održala je stručno-promotivno predavanje, u suradnji s tvrtkom BAYER d.o.o.

Teme predavanja: ,,Elevit i Elebaby-s vama na svakom koraku trudnoće“ ,,Canestest i Canesbalance-novost iz obitelji Canesten“Predavači: Gordana Loina Pašalić, Bayer d.o.o. Anita Mustedanagić, Bayer d.o.o.

Predavanje, u suradnji s tvrtkom SALVEO d.o.o., održano je 24. listopada 2017. u Karlovcu.

Teme predavanja: ,,Sofi sticirani substitut aktivnog ugljena“ ,,Infekcijske i neinfekcijske grlobolje“ ,,Novo u Salveu“ Predavači: Martina Skukan, Salveo d.o.o. Jasna Perica Krpina, Salveo d.o.o.

Stručno-promotivno predavanje održano je u Zagrebu 23. studenog 2017., u

suradnji s tvrtkom SORIA NATURAL d.o.o.Tema predavanja: “Imunitet“Predavač: dr.sc. Stribor Marković

* Jasminka Metelko, bacc. med. sr. - aromaterapeut

46

Stručno-promotivno predavanje održano je u Zagrebu 25. studenog 2017., u suradnji s tvrtkom SALVEO d.o.o.

Tema predavanja: “Prehlada“Predavač: mag.pharm. Ida Anić, univ. spec. oec. U okviru predavanja održane su sjednice SO-a i Skupština, na kojoj su potvrđene

Jelena Koljanin za predsjednicu Podružnice Dalmacije, Paula Barić za predsjednicu NO-a, Vesna Kušter za člana NO-a, Jelena Ćućuz za predsjednicu SČ-a.

U Savjet SO-a izabrani su Božidar Tomašić, Milka Dimitrišin, Sanja Schiller.

PODRUŽNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA

U suradnji s tvrtkom KRKA-FARMA d.o.o., u Sisku je 21. studenog 2017. odr-žano stručno-promotivno predavanje.

Tema predavanja: ,,Kako učinkovitije komunicirati s pacijentima?“Predavač: mr.sc. Alan Ramić, mag.pharm.

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA

Predavanje, u suradnji s tvrtkom KRKA-FARMA d.o.o., održano je 17. listopada 2017. u Varaždinu.

Tema predavanja: ,,Kako učinkovitije komunicirati s pacijentima?“Predavač: mr.sc. Alan Ramić, mag.pharm.

U Varaždinu je 22. studenog 2017., održano stručno-promotivno predavanje, u suradnji s tvrtkom SALVEO d.o.o.

Teme predavanja: ,,Sofi sticirani substitut aktivnog ugljena“ ,,Infekcijske i neinfekcijske grlobolje“ ,,Novo u Salveu“Predavači: Martina Skukan, Salveo d.o.o. Jasna Perica Krpina, Salveo d.o.o.

Nakon predavanja, na izbornom sastanku Vesna Kušter izabrana je za člana Nadzornog odbora.

47

PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA

Predavanje, u suradnji s tvrtkom EWOPHARMA d.o.o., održano je u Rijeci 31. svibnja 2017. godine.

Tema predavanja: ,,L.reuteri Protectis-specifi čnosti soja“Predavač: dr. Mia Brajović Blašković, pedijatar

Stručno-promotivno predavanje na temu ŽENA U FOKUSU, održano je u Rijeci 1. lipnja 2017., u suradnji s tvrtkom ALMAGEA d.o.o.

Teme predavanja: “Holistički pristup zdravlju žene-Suportivna terapija HPV-infekcije“ „Bioraspoloživost kao imperativ modernih dodataka prehrani“ „Nutrijenti kroz životni ciklus žene“Predavači: Maja Gudelj, dr.med., spec.ginekologije i opstetricije, KBC Zagreb Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, KBC Zagreb Ana-Jelena Mandić, mag.pharm., Zdravstvena ustanova za ljekarničku

djelatnost ,,Ljekarna Pablo“

U suradnji s tvrtkom BAYER d.o.o., u Rijeci je 12. listopada 2017. održano stručno-promotivno predavanje.

Teme predavanja: „Bepanthen obitelj“ „Supradyn obitelj“ „Elevit/Elebaby“Predavači: Anita Mustedanagić, mag.admin.sanit. Vedrana Prlić, mag.admin.sanit.

U suradnji s tvrtkom EWOPHARMA d.o.o., u Puli je 22. studenog 2017. održano stručno-promotivno predavanje.

Tema predavanja: „Specifi čnost soja L.reuteri Protectis“Predavač: prim. Mirna Ražem Milevoj

48

PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE

Predavanje, u suradnji s tvrtkom SANDOZ d.o.o., održano je 6. listopada 2017. u Osijeku.

Tema predavanja: „Uloga farmaceutskog tehničara u savjetovanju kod najčešćih zdravstvenih tegoba“

Predavač: Tatjana Lešić, mag.pharm.

Predavanje, u suradnji s tvrtkom SALVEO d.o.o., održano je 30. studenog 2017. u Slavonskom Brodu.

Tema predavanja: “Sofi sticirani supstitut aktivnog ugljena”, “Infekcijske i neinfekcijske grlobolje”, “Novo u Salveu”Predavači: Martina Skukan, Salveo d.o.o. Jasna Perica Krpina, Salveo d.o.o.

PODRUŽNICA DALMACIJE U Splitu je 9. studenog 2017. održan izborni sastanak. Za predsjednicu Po-

družnice Dalmacije izabrana je Jelena Koljanin, nakon što je dala ostavku na mjestu predsjednice Suda časti.

49

IZ RADA DRUŠTVA

Zagreb, 25.11. 2017.Br.: 209/17

ZAPISNIKII. redovne Skupštine s izvanrednim izborimaHrvatskog društva farmaceutskih tehničara

Na osnovi čl. 32. i 35. Statuta Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara (u nastavku: HDFT), 25. 11. 2017. godine, održana je redovna Skupština s izvanrednim izborima HDFT-a.

Mjesto održavanja: Zagreb, prostorije tvrtke Medika.Početak Skupštine u 14.20 sati.

Skupštinu HDFT-a otvorila je predsjednica HDFT-a Svjetlana Jakovac, nakon što je utvrdila da Skupštini prisustvuje većina od ukupnog broja članova.

Poslovnik o radu redovne Skupštine HDFT-a, u članku 8. usklađuje se s člankom 34. Statuta, te tekst članka 8. glasi:

1. Skupština radom počinje u zakazano vrijeme, ako sjednici prisustvuje više od natpolovične većine izabranih predstavnika podružnica iznad polovičnog broja svih podružnica, te natpolovična većina članova Središnjeg odbora, Nadzornog odbora.

2. Ako u vrijeme određeno za održavanje sjednice Skupštine, Skupština nema potreban broj članova Skupštine iz st. 1. ovog članka, početak rada odgodit će se za pola sata. Nakon pola sata od vremena predviđenog za početak sjednice, Skupština može pravovaljano odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje 30 članova Skupštine iz najmanje dviju podružnica.

Jednoglasno javnim glasanjem usvojena je promjena Poslovnika.S usvojenom izmjenom Poslovnik o radu Skupštine nalazi se u privitku origi-

nalnog zapisnika.Predsjednica na osnovi zaključaka V. sjednice Središnjeg odbora, uz obrazlože-

nje razloga za promjenu, predložila je izmijenjeni DNEVNI RED:1. Izbor radnih tijela Skupštine: - radno predsjedništvo - verifi kacijsko povjerenstvo - kandidacijsko izborno povjerenstvo - zapisničari - ovjerovitelji zapisnika 2. Izvješće verifi kacijskog povjerenstva3. Izvješća Središnjeg odbora o radu HDFT-a za 2017. godinu: 3. 1. Izvješće o realizaciji Plana rada za 2017. 3. 2. Izvješće o realizaciji Financijskog plana za 2017.

50

4. Izvješće Nadzornog odbora5. 5.1. Plan rada za 2018. godinu 5.2. Financijski plan rada za 2018. godinu 5.3. Prethodno mišljenje Nadzornog odbora o Planu rada i Financijskom

planu za 2018.6. 6.1 Rasprava o podnesenim izvješćima 6.2. Glasovanje o podnesenim izvješćima7. Razrješenje dosadašnjih članova tijela HDFT-a - članova NO-a i Suda časti8. Kandidiranje i izbor članova za tijela HDFT-a - predsjednika NO-a, predsjednika Suda časti, člana Središnjeg odbora HDFT-a,

člana NO-a 8.1. Izbor članova za tijela HDFT-a9. Izvještaj Organizacijskog odbora za skup 2018.10. Razno11. Zaključci Skupštine HDFT-a

Prijedlog izmijenjenog dnevnog reda, prihvaćen je jednoglasno - javnim gla-sanjem.

Rad po točkama dnevnog reda1. 1. Izbor radnih tijela SkupštinePredsjednica HDFT-a predsjeda radom Skupštine na osnovi čl. 32. st. 6. i pred-

laže članove Skupštine u radna tijela Skupštine,- Radno predsjedništvo - Keti Nemet, Podružnica PGI, - Josipa Ševo, Podružnica sisačko-moslavačka, - Dalibor Božičević, Podružnica Slavonije i Baranje, - Jasmina Vajdić, Podružnica varaždinsko-međimurska, - Tatjana Živković, Podružnica Zagreba.Prijedlog je prihvaćen jednoglasno - javnim glasanjem,

- Povjerenstvo za verifi kaciju: - Paula Barić, Podružnica Zagreba, - Vesna Kušter, Podružnica varaždinsko-međimurska, - Brankica Marta Tomašek, Podružnica PGI, - Dubravka Kvesić, Podružnica Slavonije i Baranje, - Maja Matijašević, Podružnica Dalmacije.Prijedlog je prihvaćen jednoglasno - javnim glasanjem.

- Kandidacijsko izborno povjerenstvo: - Paula Barić, Podružnica Zagreba, - Vesna Kušter, Podružnica varaždinsko-međimurska,

51

- Brankica Marta Tomašek, Podružnica PGI, - Dubravka Kvesić, Podružnica Slavonije i Baranje, - Maja Matijašević, Podružnica Dalmacije.Prijedlog je prihvaćen jednoglasno - javnim glasanjem.

- Zapisničari: - Ana Bilić, - Kristina Miković.- Ovjerovitelji zapisnika: - Martina Gal, - Tatjana Živković.Prijedlog je prihvaćen jednoglasno - javnim glasanjem.

2. Izvješće verifi kacijskog povjerenstvaIzvješće verifi kacijskog povjerenstva podnijela je Paula Barić.- Skupština ima 55 članova, a nazočno je 30 članova od većine izabranih pred-

stavnika podružnica iz natpolovičnog broja svih podružnica, te natpolovična većina članova Središnjeg odbora, Nadzornog odbora i Suda časti.

Na osnovi članka 34. Statuta st. 1., Skupština može pravovaljano odlučivati.Skupštini je nazočno i osam (8) počasnih članova Skupštine.Verifi kacijski listići nalaze se u privitku originalnog zapisnika.

3. Izvješća Središnjeg odbora o radu HDFT-a za 2017. godinu:3. 1. Izvješće o realizaciji Plana rada za 2017. podnijela je predsjednica HDFT-a

Svjetlana Jakovac3. 2. Izvješće o realizaciji Financijskog plana za 2017. podnijela je predsjednica

HDFT-a Svjetlana JakovacIzvješća se nalaze u privitku originalnog zapisnika.

4. Izvješće Nadzornog odboraIzvješće Nadzornog odbora podnijela je v.d. predsjednica NO-a Paula Barić.NO nije našao da se radilo protivno Statutu HDFT-a.Izvješća se nalaze u privitku originalnog zapisnika.

5. Plan rada i Financijski plan za 2018. godinu5.1. Plan rada za 2018. godinu podnijela je Svjetlana Jakovac.5.2. Financijski plan rada za 2018. godinu podnijela je Svjetlana Jakovac.5.3. Prethodno mišljenje NO-a o Planu rada i Financijskom planu za 2018. godinu

podnijela je v.d. predsjednica NO-a, utvrdivši da su planovi u cilju dobrog poslovanja društva rađeni prema Zakonu o udrugama, Zakonu o knjigovodstvu i fi nancijama neprofi tabilnih udruga i Statutu HDFT-a, te NO nema primjedbi.

Originalni tekst Plana rada i Financijskog plan te prethodno mišljenje NO-analaze se u privitku uz originalni zapisnik.

52

6.1. Rasprava o podnesenim izvješćima6.2. Glasanje o podnesenim izvješćima 6.1. U raspravi o izvješćima sudjelovali su: Božidar Tomašić, Jasmina Vajdić,

Svjetlana Jakovac, Mirjana Paljugi, Josipa Ševo. 6.2. Članovi Skupštine pristupili su glasanju: - izvještaj o Planu rada za 2017. Izvještaj je prihvaćen jednoglasno - javnim glasanjem. - izvještaj o Financijskom poslovanju za 2017. Izvještaj je prihvaćen jednoglasno - javnim glasanjem. - Plan rada za 2018. Plan je prihvaćen jednoglasno - javnim glasanjem. - Financijski plan za 2018. Plan je prihvaćen jednoglasno - javnim glasanjem.

7. Razrješenje dosadašnjih članova tijela HDFT-aUz obrazloženje predsjednice HDFT-a o potrebi promjena u tijelima razriješeni

su: predsjednica NO-a Vesna Kušter, predsjednica Suda časti Jelena Koljanin, članica NO-a Paule Barić, članica SČ-i Jelene Ćućuz.

Prijedlog razrješenja prihvaćen je jednoglasno - javnim glasanjem.

8. Kandidiranje članova za tijela Skupštine HDFT-a i IZBOR:Kandidacijsko-izborno povjerenstvo podnijelo je prijedlog kandidata za izbore:- za predsjednicu NO-a predlaže se Paula Barić, Podružnica Zagreba- za predsjednicu SČ-a predlaže se Jelena Ćućuz, Podružnica PGI- za člana SO-a predlaže se Jelena Koljanin, predsjednica Podružnice Dalmacije- za člana NO-a predlaže se Vesna Kušter, Podružnica varaždinsko-međimurska- za člana SČ-i nema kandidata, SO mora donijeti odluku koja podružnica će

predložiti novog člana SČ-i.Provedeni su izbori te su izabrani:- za predsjednicu NO-a - Paula Barić, Podružnica Zagreba - jednoglasno javnim glasanjem- za predsjednicu SČ-a - Jelena Ćućuz, Podružnica PGI - jednoglasno javnim glasanjem- za člana SO-a - Jelena Koljanin, predsjednica Podružnice Dalmacije - jednoglasno javnim glasanjem- za člana NO-a - Vesna Kušter, Podružnica varaždinsko-međimurska - jednoglasno javnim glasanjemPredsjednica HDFT-a čestitala je novoizabranima na novim dužnostima.

9. Izvještaj Organizacijskog odbora za skup 2018.Izvještaj Organizacijskog odbora podnijele su Svjetlana Jakovac, Tatjana Živ-

ković i Jasmina Vajdić.Izvještaj se nalazi u privitku originalnog zapisnika.

53

10. RaznoRaspravljalo se o prekvalifi kacijama, statusnim pitanjima, kompetencijama far-

maceutskih tehničara.Članovi Skupštine obaviješteni su da je SO na V. Sjednici izabrao Savjet SO-a

u sastavu: Božidar Tomašić, Milka Dimitrišin, Sanja Schiller.Božidar Tomašić je podsjetio sadašnju i bivšu predsjednicu da je potrebno poslati

pismo zahvale i Monografi ju pokroviteljici obilježavanja 60. obljetnice predsjednici RH i Ministarstvu zdravlja RH.

11. Zaključci Skupštine HDFT-aSkupština je usvojila sljedeće zaključke:-Podržava se izvješće OO, koje su izložile Svjetlana Jakovac, Tatjana Živković

i Jasmina Vajdić.-Skupština je imenovala predsjednike podružnica da prikupe informacije i

prijedloge o statusu, mogućim kompetencijama i djelokrugu rada i proslijede sve predsjednici HDFT-a.

Skupština je završila u 16.55 sati.

ZapisničariAna Bilić _____________________

Kristina Miković _______________

Vjerodostojnost zapisnika potvrđujuMartina Gal ___________________

Tatjana Živković _______________

54

Skupština HDFT-a ZAGREB, 25.11.2017.

Ad:

PLAN RADA HDFT-a za 2018.

I. TEMELJNE ZADAĆE1. Održavanje sjednica središnjeg odbora i njegovih tijela i Skupštine (Izvršnog odbora, Uređivačkog odbora, Stručnog odbora, Savjeta SO, Odbora za međunarodnu suradnju )nositelj zadaće: Predsjednica i tajnica društvavrijeme izvršenja: Po potrebi, ne manje od dva puta godišnjesuradnici: Predsjednici i članovi radnih tijela HDFT-asudionici: Osobe po odredbama Statuta društva i gosti po odluci predsjednicevrijeme trajanja: 1-2 sjednice u godini;1-2 dana po svakoj sjednici2. Trajno stručno usavršavanje farmaceutskih tehničaranositelj zadaće: Predsjednica društva, Stručni odbor vrijeme izvršenja: 2-5 puta u godini prema mogućnostima predavača u svakoj Podružnicisuradnici: Predsjednici i Tajnici Podružnica, Izvršni odbor, Savjet SOsudionici: Članovi HDFT-a, Farmaceutske tvrtke, HFD, HLJK, 3. Rješavanje statusnih pitanja farmaceutskih tehničara:nositelj zadaće: Predsjednica društva, Središnji odbor i njegova tijelavrijeme izvršenja: Tijekom godine, kontinuiranosuradnici: Tajnica društva, Savjet Središnjeg odborasudionici: Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske, Hrvatska ljekarnička

komora, Hrvatsko farmaceutsko društvo, Srednje farmaceutske škole, ASOO-Agencija strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih

4. Izdavanje stručnog časopisa «FARMACEUTSKI TEHNIČA»nositelj zadaće: Glavna i odgovorna urednicavrijeme izvršenja: prema rasporedu izlaženja, 3-4 puta godišnje ili dva dvobrojasuradnici: Uređivački odbor, Izvršni odbor i radna tijelasudionici: Osobe iz medicine i farmacije koje pišu stručne članke i

farmaceutski tehničari iz svih PodružnicaII. ZADAĆE OD ZNAČAJA ZA RAZVOJ DRUŠTVA1. Održavanje sastanaka u Podružnicamanositelj zadaće: Predsjednica i tajnica društva, Predsjednici i tajnici Podružnicavrijeme izvršenja: I. tromjesečje u tekućoj godini i po potrebisuradnici: Članovi Središnjeg odbora iz Podružnica, Izvršni odborsudionici: Članovi Podružnica i gosti po odluci Predsjednice društva2. Sudjelovanje na redovnim godišnjim sastancima Odbora evropskog udruženja farmaceutskih tehničara (EAPT)nositelj zadaće: Središnji odbor, Odbor za međunarodnu suradnju vrijeme izvršenja: Svake godine prema Statutu članica EAPTsuradnici: Tajnica društva sudionici: Jedna do dvije osobe po odluci Središnjeg odboravrijeme trajanja: 3-4 dana po svakoj sjednici

55

3. Sudjelovanje na stručnim manifestacijama u organizaciji drugih - domaća i međunarodna suradnjanositelj zadaće: Središnji odborvrijeme izvršenja: Prema primljenim pozivima i programimasuradnici: Tajnica društvasudionici: Dvije osobe po odluci Središnjeg odbora uz konzultaciju predsjednice vrijeme trajanja: 2-4 dana po svakoj sjednici4. Praćenje i primjena zakonskih i stručnih akata i materijalno – fi nancijsko unapređenje HDFT-anositelj zadaće: Predsjednica i tajnica društva, Stručni odbor vrijeme izvršenja: Po odredbama FINE i MIZ, tijekom godine i po potrebisuradnici: Blagajnica društva, Izvršni odbor i Savjet Središnjeg odborasudionici: Osobe po odredbama Statuta DruštvaIII. OSTALO1. Održavanje prostora (rad na adresi VLAŠKA 81a)nositelj zadaće: Tajnica društvavrijeme izvršenja: Kontinuirano i ažurno tijekom godinesuradnici: HDFTsudionici: HDFT1.Promidžba putem elektroničkog medija i društvenih mreža (www.hdft.hr, facebook: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara) nositelj zadaće Tajnica društvavrijeme izvršenja Kontinuirano I ažurno tijekom godinesuradnici Predsjednica Društva, Stručni odbor i ostala tijelasudionici Osobe po odluci Središnjeg odbora HDFT-a2. Predstavljanje HDFT-a učenicima završnih razreda farmaceutskih školanositelj zadaće: Predsjednica društvavrijeme izvršenja: Tijekom školske godinesuradnici: Stručni odbor i predsjednici podružnicasudionici: Razrednici; Član Društva po odluci Predsjednice3. Prikupljanje građe za povijest farmacijenositelji zadaća: Božidar Tomašićvrijeme izvršenja: prema godišnjem rasporedusuradnici: Tajnica Društva, Izvršni odborsudionici: Stručni odbor4. Projekt priručnika za farmaceutske tehničarenositelji zadaća: Jasmina Vajdićvrijeme izvršenja: prema godišnjem rasporedusuradnici: Stručni odbor, Uređivački odborsudionici: Svjetlana Jakovac i osobe po odluci Središnjeg odbora HDFT-a

Predsjednica HDFT-a Svjetlana Jakovac

56

Skupština HDFT-a Ad: ZAGREB, 25.studenog 2017.

FINANCIJSKI PLAN HDFT-a za 2018.

I. TEMELJNE ZADAĆE1. Održavanje sjednica središnjeg odbora i njegovih tijela i Skupštine (Izvršnog odbora, Uređivačkog odbora, Stručnog odbora, Savjeta SO, Odbora za međunarodnu suradnju )Središnji odbor: prijevoz + putni nalozi 5.000,00 knIzvršni odbor + LOGISTIKA: 43.000,00 knStručni odbor 500,00 knUređivački odbor 500,00 knSavjet SO + sud časti 500,00 knNadzorni odbor 500,00 knUKUPNO: 50.000,00 kn2. Trajno stručno usavršavanje farmaceutskih tehničaraOrganiziranje predavanja u podružnicama 3.000,00 knUKUPNO: 3.000,00 kn3. Rješavanje statusnih pitanja farmaceutskih tehničaraPutni nalozi 1.000,00 knZavisni troškovi 500,00 knUKUPNO: 1.500.00 kn4. Izdavanje stručnog časopisa « FARMACEUTSKI TEHNIČAR»Tiskanje 4 edic. (2 dvobroja) 59.000,00 knLektura, priprema, korektura 7.500,00 knUKUPNO: 66.500,00 kn5. Održavanje SkupštineSkupština: prijevoz + putni nalozi 8.000,00 knUKUPNO: 8.000,00 knII. ZADAĆE OD ZNAČAJA ZA RAZVOJ DRUŠTVA1. Održavanje sastanaka u PodružnicamaNajam prostora 1.500,00 knPutni nalozi 1.000,00 knUKUPNO: 2.500,00 kn2. Sudjelovanje na redovnim godišnjim sastancima Odbora europskog udruženja farmaceutskih tehničara ( EAPT )Putni nalozi+smještaj 5.000,00 knzrakoplov 0,00 knpoklon 0,00 knčlanarina 1.500,00 kn UKUPNO: 6.500,00 kn3. Sudjelovanje na stručnim manifestacijama u organizaciji drugih - domaća i međunarodna suradnja

57

Putni nalozi i smještaj 3.500.00 knPoklon 400.00 knUKUPNO: 3.900.00 kn4. Praćenje i primjena zakonskih i stručnih akata i materijalno – fi nancijsko unapređenje HDFT-aPretplata na stručne časopise 500,00 knUKUPNO: 500.00 knIII. OSTALO1. Održavanje prostora (rad na adresi VLAŠKA 81a)najam 4.500.00 knpričuva 2.500,00 knkomunalno(čistoća,voda) 3.000.00 knstruja, grijanje 4.000,00 kntelefon, ured.pretplata 4.000.00 knUKUPNO: 18.000,00 kn 2.Promidžba putem elektroničkog medija – održavanje WEB stranice Društva-www.hdft.hrLogit-održavanje 4.000,00 knUKUPNO: 4.000,00 kn3. Predstavljanje HDFT-a učenicima završnih razreda farmaceutskih škola - Poticanje mladih kolega na aktivno pristupanje svojoj strukovnoj udruziPromidžbeni materijal 0,00 kn - promidžbeni materijal će biti nakon SkupaPutni nalozi 500,00 knUKUPNO: 500.00 kn4. Prikupljanje građe - povijest farmacijePutni nalozi + smještaj 500,00 knUKUPNO: 500.00 kn5. Projekt priručnika za farmaceutske tehničarePutni nalozi 500,00 knUKUPNO: 500,00 knUKUPNO I + II + III PLANIRANI RASHODI

129.000,00 + 13.400,00 + 23.500,00

UKUPNO RASHODI 165.900,00 knUKUPNO PLANIRANI PRIHODIČLANARINERedovne članarine 626 x 160 100.160,00 knČlanarine penzioneri 74 x 60 4.440,00 knČlanarine nezaposleni 31 x 20 620,00 kn Ukupno tekuća imovina 60.689,37 knUKUPNO PRIHODI 165.909,37 kn PLANIRANI (PRIHODI + TEKUĆA IMOVINA)- PLANIRANI RASHODI = 165.909,37 – 165.900,00 = 9,37 kn

Predsjednica HDFT-a Svjetlana Jakovac

58

IZVJEŠĆE IZ HLJK

Hrvatska ljekarnička komora - krovna je institucija kada se govori o farmaciji u Hrvatskoj. Nažalost, farmaceutski tehničari nisu dio niti te komore niti i jedne druge komore iz zdravstvenog sektora, tako da je svaki sastanak u Hrvatskoj ljekarničkoj komori više nego dobrodošao za upoznavanje s problemima tehničara. HLJK je, tije-kom godine, izabrao svoju novu predsjednicu - Anu Soldo, mag. pharm.. U razdoblju nakon izbora održali smo nekoliko sastanaka s njom, vezanih na temu farmaceutskih tehničara. Jedan od takvih sastanaka održali smo u prostorijama HLJK, 9. 10. 2017., kojem su prisustvovale Ana Soldo, mag.pharm., i Ana Malović, dipl. iur., u ime HLJK, Kristina Miković i Svjetlana Jakovac u ime HDFT-a. Ana Soldo prepoznaje da farma-ceutski tehničari imaju niz problema, od kojih su gorući prekvalifi kacija, neadekvatan status farmaceutskih tehničara, nepriznavanje dijela kompetencija, revizija djelokruga rada i slično. Naravno, to je naš kut gledanja problema.

Ovim i sličnim sastancima ostvarili smo dijalog s Komorom, te se nadamo da ćemo u sljedećem razdoblju - kada se očekuje i priprema novog Zakona o ljekarništvu - uspjeti naći zajedničke točke u rješavanju problema.

Farmaceutski tehničari dio su ljekarničkog tima, i uistinu nam je bitno da to prepoznaju svi dionici u procesu zdravstvene zaštite - od zakonodavca do pacijenta. Budući da smo jedina zdravstvena struka koja nema zakonsku obavezu edukacija, koja nema licenciranje, a radimo na tako odgovornim poslovima, vrlo je bitno da zako-nodavac sve nedostatke prepozna i ukloni. Danas smo svjedoci da su dodatne usluge u ljekarnama sastavni dio posla i farmaceutskih tehničara, dodatci prehrani postali su opće priznati način samoliječenja pacijenata i opet u tom procesu rada sudjeluju farmaceutski tehničari, a obaveza stalne edukacije svedena je na poslodavca. O svemu navedenim izvijestili smo novu predsjednicu Komore.

Vjerujemo da ćemo u idućem razdoblju uspjeti pronaći način za rješavanje na-gomilanih problema.

Svjetlana Jakovac, farm.teh./mag.oec.

IZVJEŠĆE SASTANAK U HZZ-u U prethodnom razdoblju došlo je do promjena u odrađivanju obaveznog priprav-

ničkog staža za farmaceutske tehničare - u skladu s mjerama stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Odnosno, farmaceutski tehničari maknuti su s popisa zvanja za koje je takav način stručnog osposobljavanja moguć. S obzirom na da je do toga došlo naglo, te da je naše zvanje okarakterizirano defi citarnim, uslijedili su brojni upiti naših kolega i ljekarnika na tu temu. Budući da je taj problem prisutan i u nekim drugim zdravstvenim strukama, dogovoren je sastanak u Hrvatskom zavo-du za zapošljavanje na tu temu. Na sastanak nas je primila Marina Nekić, zamjenica ravnatelja HZZ-a, a održan je 22. 11. 2017. u prostorijama središnjeg ureda HZZ-a.

59

Na sastanku su bili predstavnici HLJK, Ana Soldo, mag.pharm., i Ana Malović, dipl. iur., i predsjednica Hrvatske komore fi zioterapeuta, te naše društvo.

M. Nekić nas je izvijestila o navedenim promjenama, te smo joj Ana Soldo, mag.pharm. i ja nastojale skrenuti pažnju na činjenicu da je farmaceutski tehničar okarak-teriziran defi citarnim zanimanjem, što uistinu nije. Statistički podatci pokazuju da je u prosjeku mjesečno nezaposleno 450 farmaceutskih tehničara. Na pitanje - kako se došlo do podataka o defi citarnosti, odgovoreno nam je da je u obzir uzet i broj natječaja za farmaceutske tehničare. Dostavili smo im i podatke o nezaposlenosti, te je naglašeno da će pogledati način obrade podataka. M. Nekić je izrazila zabrinutost zbog činjenice da se u tako bogatoj struci - kao što je naša - poslodavac oslanja na ovakav način omogućavanja pripravničkog staža za naše kolege. Uz to je vidljivo da se ne gleda svaka struka posebno, jer su napomenuli da nakon polaganja stručnog ispita dolazi do odlaska naših kolega na rad izvan države, što uistinu nije slučaj kod nas. Naime, nama je položeni stručni ispit bitan unutar naše države, a ne izvan nje.

No, kako su već prethodno bili upoznati s problemima o našoj i ostalim zdrav-stvenim strukama, već prije dolaska imali su rješenje za ovaj problem.

Zaključak sa sastanka objavljen je i na našoj stranici i glasi: Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Hr-

vatska fi zioterapeutska komora 22. studenog 2017., u Središnjem uredu Zavoda za zapošljavanje, održali su sastanak sa zamjenicom ravnatelja Zavoda na temu:

• negativnih ocjena zahtjeva za stručno osposobljavanje za zanimanja farma-ceutski tehničar, te fi zioterapeut, slijedom čega kandidati nisu u mogućnosti položiti stručni ispit i dobiti licencu - kako bi postali konkurentni na tržištu rada

• potrebe vraćanja instituta pripravništva - kako bi bili odgovarajuće plaćeni za svoj rad, što stručnim osposobljavanjem nisu

• problemu upisne politikePredstavnici navedenih komora te Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara

dobili su obavijest da će se svi zahtjevi za stručno osposobljavanje dostavljeni u 2017. - za koje je objavljena prijava potrebe za radnikom, a koji su negativno ocijenjeni - revidirati i rješavati pozitivno.

Slijedom svega navedenog, vidljivo je da nam je Komora u ovom dijelu bila po-drška u rješavanju, a HZZ je za sada vratio stvari na početnu poziciju, uz napomenu da će do promjena svakako doći u sljedećoj godini.

Svjetlana Jakovac, farm.teh./mag.o ec.

60

www.sveucilisnatiskara.hr

T: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 F: 385(01) 45 64 427 E: info@sveucilisnatiskara.hr sveucilisna@net.hr

Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb, Hrvatska • T: 385(01) 45 64 430, 45 64 428F: 385(01) 45 64 427 • E: info@sveucilisnatiskara.hr • sveucilisna@net.hr

61

DOGAĐANJA

OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA OBOLJELIH OD GAUCHEROVE BOLESTI

European Gaucher Alliance (EGA) četvrtu godinu zaredom obilježava Međunarodni dan oboljelih od Gaucherove bolesti 1. listopada, radi podizanja svijesti javnosti o toj bolesti i problemima s kojima se oboljeli i članovi njihovih obitelji susreću u svakodnevnom životu.

Gaucherova bolest je rijetka nasljedna metabolička bolest, koja se javlja zbog urođenog nedostatka enzima odgovornog za razgradnju lipida glukocerebrozida u stanicama. Zbog toga dolazi do povećanja organa, ponajprije jetre i slezene, a među učestale simptome ubrajaju se i anemija, smanjeni broj trombocita, sklonost krvarenju, ali i koštani problemi poput bolnih koštanih kriza i promjena na kostima. Bolest se manifestira promjenama na različitim organima.

U svijetu oko 60.000 ljudi ima Gaucherovu bolest, a u Hrvatskoj su 22 oboljela. S obzirom na učestalost bolesti u bjelačkoj populaciji, očekivani broj oboljelih u RH je 70-ak pacijenata, što znači da kod određenog broja pacijenata bolest još nije pre-poznata, a možda je čak i pogrešno liječena, to je često slučaj kod ove, ali i mnogih drugih rijetkih bolesti.

Tri su različita tipa Gaucherove bolesti. Najčešći je tip 1 (ne-neuropatski ili kronični tip), zatim po učestalosti slijedi tip 3 (kronični neuropatski ili juvenilni tip) te vrlo rijedak tip 2 (akutni neuropatski ili infantilni tip). Kod tipa I. simptomi se mogu javiti u bilo kojem trenutku, u djetinjstvu ili u odrasloj dobi, a mogu varirati od blagih do teških. Kod tipa II. i III. zahvaćen je središnji živčani sustav, a ti se oblici dijagnosticiraju u dojenačkoj dobi. Tip II. najteži je oblik Gaucherove bolesti i najčešće završava smrću već u dojenačkoj dobi.

Današnji zlatni terapijski standard je enzimska nadomjesna terapija, koja se primjenjuje više od 20 godina. Terapija je doživotna, a primjenjuje se kao intravenska

62

infuzija. Lijek učinkovito sprečava progresiju simptoma i omogućava normalan život bolesnicima s Gaucherovom bolešću. Stoga se s liječenjem Gaucherove bolesti mora početi što prije, odnosno odmah nakon postavljene dijagnoze, kako bi se spriječile ireverzibilne promjene na organima i organskim sustavima.

„Nažalost, terapija je kao i kod većine rijetkih bolesti skupa, s obzirom na to da, u normalnim tržišnim uvjetima, za farmaceutsku industriju nije profi tabilno razvijati i prodavati lijekove namijenjene liječenju malog broja ljudi, koji su oboljeli od neke rijetke bolesti. Upravo zbog toga, čak i pacijenti koji danas redovito primaju terapiju žive u stalnoj nesigurnosti, jer nikad ne znaju kada će im terapija biti ukinuta zbog nedostatka novca. Stoga je europska krovna organizacija oboljelih od Gaucherove bolesti - European Gaucher Alliance - 2014. godine pokrenula obilježavanje Međunarodnog dana osoba oboljelih od Gaucherove bolesti, radi podizanja svijesti javnosti o toj bolesti i problemima s kojima se oboljeli i njihove obitelji suočavaju“, rekla je dr. Jasenka Wagner, nacionalna predstavnica European Gaucher Alliancea u Hrvatskoj.

Obilježavanjem Međunarodnog dana Gaucherove bolesti i ove godine željelo se upozoriti na:

- prisutnost Gaucherove bolesti, njene znakove i simptome, kako bismo povećali znanje o bolesti i time pridonijeli bržem postavljanju točne dijagnoze,

- postojeće dostupne terapije,- nedovoljnu medicinsku pomoć osobama s neurološkim manifestacijama,- sudbinu mnogobrojnih pacijenata širom svijeta kojima lijek nije dostupan,- poticaj daljih istraživanja Gaucherove bolesti, osobito istraživanja povezanosti

između Parkinsonove i Gaucherove bolesti.

izv. prof. dr. sc. Jasenka Wagner, nacionalni predstavnik u European Gaucher Alliance

Preuzeto iz Pragma komunikacije

63

„VIKINŠKA BOLEST“ – BOLEST O KOJOJ MALO ZNAMO

„Vikinška“ ili Dupuytrenova bolest - stanje je postupnog savijanja jednog ili više prstiju ruke, zbog čega bolesnici često ne mogu obavljati većinu svakod-nevnih aktivnosti– www.dupuytren.hr – prva hrvatska internetska stranica o „vikinškoj“ bolesti.

Razmislimo li na trenutak o svojim rukama i svim radnjama koje tim nevjero-jatnim „alatom“ radimo, shvatimo kako većinu tih radnji uzimamo zdravo za gotovo i ne razmišljamo koliko bi nam bilo teško da ih ne možemo napraviti. Oboljelima od Dupuytrenove bolesti (poznate i kao „vikinška“ bolest), mnoge radnje postaju svakodnevna borba jer se jedan prst - ili čak cijeli dlan - ne može izravnati. Čak i jed-nostavne svakodnevne radnje - vožnja automobila, stavljanje rukavica, pranje lica i odijevanje - obo-ljelima mogu biti jako teške.

Dupuytrenova bolest - stanje je koje može zahvatiti šake i prste. Postupno se može saviti jedan prst ili više njih prema dlanu šake. Od ove bolesti obolijevaju i muškarci i žene, ali je učestalija kod muške populacije. Iako nije opasna za život, Du-puytrenova bolest može uvelike ograničavati život.

Pokrenuta je internetska stranica www.du-puytren.hr za informiranje javnosti - posebice onih koji sumnjaju na ovu bolest - o samoj bolesti, o kojoj se malo zna, njezinim simptomima i mogućnostima liječenja.

O pokretanju internetske stranice prof. dr. Zdenko Stanec, predstojnik Klinike za plastičnu rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu KB Dubrava, izjavio je: „Ova bolest malo je poznata u javnosti, a osobe koje je imaju često s nelagodom o tome pričaju i ne traže liječničku pomoć u ranoj fazi. Pozdravljam pokretanje internetske stranice www.dupuytren.hr - jer će oni koji sumnjaju na ovu bolest imati relevantan izvor informacija o bolesti, a bitno je da što prije kontaktiraju svog liječnika radi uspješnijeg liječenja, koje će im omogućiti učinkovitije obavljanje svakodnevnih aktivnosti.“

UZROCI I SIMPTOMI DUPUYTRENOVE BOLESTI

Dupuytrenova bolest progresivno je stanje koje zahvaća vezivno tkivo na dlanu šake i na prstima, a može postupno napredovati u Dupuytrenovu kontrakturu (jedan od

64

mogućih simptoma Dupuytrenove bolesti, a razvit će se kod približno 25% bolesnika), pri čemu se zahvaćeni prst ili prsti trajno saviju prema dlanu šake.

Procjenjuje se da Dupuytrenova bolest zahvaća od 3% do 6% bijelaca, i to pose-bice one sjevernoeuropskog podrijetla. Prema kliničkom mišljenju, u Hrvatskoj ima oko 1300 oboljelih.

Od Dupuytrenove bolesti češće obolijevaju muškarci nego žene (5 do 15 puta), i težeg je oblika. Stvarni uzrok Dupuytrenove bolesti je nepoznat, ali neki od uzroka su genetika (gotovo kod 70 posto svih osoba s Dupuytrenovom bolešću u obiteljskoj se povijesti bolesti javlja to stanje), dijabetes, alkohol, epilepsija, ozljede.

LIJEČENJE DUPUYTRENOVE BOLESTI Dupuytrenova bolest ne može se izliječiti, ali se kirurškim i nekirurškim tretma-

nima mogu ublažiti simptomi. Bolest se može ponoviti nakon tretmana te se u tom slučaju odabrana metoda mora ponoviti.

Nekirurške metode liječenja uključuju tretman ubrizgavanjem lijeka kolage-nazaclostridium histolyticum, koji sadrži enzime (nazvane kolagenazama) koji se ubrizgavaju izravno u tračak. Ti enzimi otapaju kolagen kako bi se tračak razbio. Dan nakon injekcije slijedi postupak tijekom kojeg liječnik isteže prst razbijajući tračak. U nekim slučajevima tračak sam puca i nije potreban postupak istezanja.

Ostale nekirurške metode uključuju perkutanufasciotomiju iglom i liječenje zra-čenjem, koje se obično primjenjuje kod bolesnika u ranim stadijima bolesti. Kirurški zahvati preporučuju se kod oboljelih s funkcionalnim oštećenjem i kontrakturama zgloba od 30 ili više stupnjeva.

Dodatne informacije o uzrocima, simptomima, dijagnostici i mogućnosti-ma liječenja Dupuytrenove bolesti dostupne su na internetskoj stranici www.dupuytren.hr

Preuzeto iz Pragma komunikacije

65

GRADSKA LJEKARNA ZAGREB – URBANO LJEKARNIŠTVO S TRADICIJOM DUGOM SEDAM STOLJEĆA

SREDNJOVJEKOVNI KORIJENI ZDRAVSTVENE SKRBI NA GRADECU

Gradska ljekarna Zagreb nositeljica je slavne tradicije ljekarništva u Zagrebu, stari zapisi spominju da najstarija sastavnica ustanove - gornjogradska ljekarna u Kamenitoj ulici 9 - postoji i neprekidno radi od 1355. godine. Povijesni izvori navode da je upravo u 14. stoljeću slobodni i kraljevski Gradec doživio - osim trgovačkog - i „zdravstveni“ procvat. Liječnici, kirurzi i ljekarnici s područja grada počinju aktivno razvijati i provoditi mjere zdravstvene skrbi i zaštite zdravlja tadašnjih stanovnika Zagreba. Tridesetak godina nakon osnivanja gornjogradske ljekarne spominje se i hospital Blažene Djevice Marije smješten na zapadnoj strani Markovog trga, na mjestu današnje zgrade Banskih dvora.

Srednjovjekovni počeci rada gornjogradske ljekarne povezuju se s dokumentom, u kojem se prvi put spominje i ljekarnička profesija, u parnici između ljekarnika Jacobusa i jednog krznara, 6. ožujka 1355. godine. Jacobus je vjerojatno stigao iz sjeverne Italije, stekao status građanina Gradeca i otvorio ljekarnu.

Tijekom povijesti ljekarna je bila uglavnom u vlasništvu stranaca. Najčešće su to bili trgovci koji su pružali ljekarničke usluge, a u dokumentima su spominjani kao „štacunari“, „kramari“, „stacionariusi“ ili „apothecariusi“. Uz venecijanske obitelji područje Gradeca - kao gradskog središta - nastanile su i obitelji iz Firence. Često se navodi i podatak da je praunuk znamenitog pisca Dantea Alighierija nakon napuštanja Verone živio u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu i radio u gornjogradskoj ljekarni. Tek su u ranijoj prošlosti gornjogradsku ljekarnu u zakup uzimali i domaći ljekarnici.

Zanimljiva je činjenica da je tek u dvadesetom stoljeću vlasništvo gornjogradske ljekarne preuzela Vjera Rojc, prva žena u povijesti vlasništva ljekarni na našem području.

U povijest gornjogradske ljekarne sjedinile su se struka i umjetnost, od proizvod-nje lijekova i specijaliteta do arhitekture, unutarnjeg uređenja i inventara ljekarne, umjetničkih djela i maštovito osmišljenog dizajna reklamnih slogova.

U statutu grada Zagre-ba iz 1425. godine, prvi put se spominje službeni naziv ove ljekarne „Apotheca Civitatensis ad Aquillam Nigram„ (Gradska ljekarna „K crnom orlu“). Grb lje-karne sadrži i današnji grb grada Zagreba.

Grb ljekarne, 1930.g. ( fotografija iz Odsjeka za povijest medicinskih

znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti,HAZU)

66

U laboratoriju Gradske ljekarne „K crnom orlu“ izrađivani su magi-stralni i galenski pripravci lijekova, specijaliteti u duhu tog vremena, čiju je recepturu ljekarnik držao najstrožom profesionalnom tajnom.

Kućni specijaliteti čuvene ljekar-ne „ K crnom orlu „ prodavali su se u ljekarni ili isporučivali poštom te bili predstavljani na raznim sajmovima.

Među najpoznatije patentirane specijalitete ubraja se:

Reumatis lijek protiv kostobolje, reume i gihta,

Dermovalza liječenje kožnih bolesti,

Modrilo za liječenje domaćih životinja,

želučane Markove kapljice protiv raznih crijevnih tegoba,

želučani čaj Dr. Havličeka, Iron protiv slabokrvnosti i za

jačanje otpornosti, Lactosot koji treba uzimati kod

upale dišnih putova, kašlja i tuber-kuloze,

Sanitas protiv kurjih očiju, Migraen ulje protiv glavobolje, Siquid sredstvo protiv znojenja

nogu te Azella protiv ozeblina.

Projekt zaštite i restauracije inventara u ljekarnama Gradske

ljekarne Zagreb

67

Inventar koji se nalazi u prostoru nekadašnjeg

alkemijskog laboratorija i unutar same ljekarne zaštićen je pri Ministarstvu kulture kao

pokretno kulturno dobro.

Cijela je zgrada u Kamenitoj ulici 9 upisana u Listu zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara

Republike Hrvatske.

1989. godine na zgradu je postavljena spomen-ploča s

tekstom: „Niccolo Alighieri, unuk pjesnikova prvorođenca Pietra, donio je izravan glas o slavnom pretku u Zagreb, gdje je živio

oženjen i imao ljekarnicu 1399.g.“

Branko Šenoa, poznati slikar

je 1923. izradio je sliku (pastel, akvarel, gvaš) s pogledom na

ljekarnu i Kamenita vrata.

Unutrašnjost ljekarne „K crnom orlu“

68

Radi zaštite, očuvanja i prenošenja ljekarničke baštine kao kulturne baštine grada Zagreba budućim naraštajima Gradska ljekarna Zagreb je u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i pri-rode te Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti registrirala inventar ljekarni Zrinjevac, Ili-ca 301 i Ilica 79 - kao pokretno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture.

Osim gornjogradske ljekarne „K crnom orlu“, koja je prepoznata kao znamenita zagrebačka kulturna i turistička atrakcija, u sastavu Gradske ljekarne Zagreb nalaze se i „stare“ ljekarne smještene u centru i široj jezgri grada. Predstavljaju neizostavan dio bogate povijesti grada, a njihovo unutrašnje arhaično uređenje potvrda je višesto-ljetnog kontinuiteta ljekarničke skrbi u Zagrebu.

Unutrašnjost ljekarne na Zrinjevcu

69

Unutrašnjost ljekarne u Ilici 301

Dio sačuvanog inventara ljekarni

70

POVIJESNI I LITERARNI MOTIVI UTKANI U AKTIVNOSTI USTANOVE

Nastavno na prvi izrađeni „zagrebački suvenir“ (grožđana mast u ambalaži s motivom Kamenitih vrata), Gradska ljekarna Zagreb razvija novu liniju pripravaka za njegu lica i tijela - koja će nositi naziv „Dora Krupićeva“. Uz tradicionalne recepture, isključivo prirodne sastavnice i isticanje priče o porijeklu imena nastat će originalni suvenir s potpisom višestoljetne ljekarničke tradicije grada Zagreba.

Odabir imena Dore Krupićeve kao zaštitnog znaka za kozmetičke pripravke in-spiriran je likom iz romana Augusta Šenoe „Zlatarovo zlato“, čija se radnja najvećim dijelom odigrava u Kamenitoj ulici 5. Mjesto radnje romana bilo je 1929. godine obilje-ženo postavljanjem kipa junakinje, Dore Krupićeve, u nišu na zapadnom pročelju vrata.

Dio sačuvanog inventara u ljekarni Ilica 79

71

Noć muzeja 2017. godine

I izvan prostora ljekarni ustanova aktivno ističe i propagira ljekarničku ba-štinu - kao sastavni dio baštine u funkciji identiteta grada. Na „Noći muzeja“ na Zagrebačkom velesajmu predstavljaju se sve sastavnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. u interaktivnom programu s posjetiocima. Te noći živi svjedok nekadašnjih vremena postaje osoblje Gradske ljekarne, odjeveno u prikladne kostime uz autentični postav nekadašnjih ljekarni.

* u ovom članku korišteni su istraživački materijali prof.dr.sc. Stelle Fatović i Jasenke Ferber- Bogdan, dipl.pov. umjetnosti iz HAZU, kojima i ovom prilikom zahvaljujem na susretljivosti i dopuštenju za objavu istih

* fotografi je: vlasništvo Gradske ljekarne Zagreb

Snježana Weltinger, mag.biol., Služba za razvoj, kvalitetu i marketing, Gradska ljekarna Zagreb

72

700 GODINA DJELOVANJA LJEKARNE „MALE BRAĆE“

Ljekarna „Male braće“ u Dubrovniku slavi 700. godina djelovanja.Utemeljena je 1317. godine i jedna je od najstarijih ljekarni u Europi, a njena

posebnost je kontinuirano djelovanje - već sedam stoljeća.

Pričalo se da je u početku radila samo za franjevce, koji su je i osnovali, jer je jedno od pravila franjevaca da se brinu za bolesnu braću. Kasnije je potvrđeno da je samostan zarađivao od ljekarne i obavljao usluge građanima i pomorcima.

Ljekarničku službu danas obavljaju Dubrovačke ljekarne u prostoru koji je 1901. opremio vitez Ignacije Amerling. Prije toga dva i pol stoljeća bila je uz samostansku bolnicu, a u prostoru gdje su sada ljekarnički muzejski eksponati, prvih 350 godina. U muzejskom postavu, na recepturnom stolu stare ljekarne, uz pribor za pisanje je i priručna ljekarnička oprema - mužar, pilular, žlica za doziranje i vaga. U posebnom ormariću, pod ključem, čuvali su se otrovi, a samo su školovani i osposobljeni farma-ceuti mogli i u dio samostanskog vrta u kojem se uzgajalo ljekovito bilje.

73

Posebnost ljekarne je i u brojnim sačuvanim povijesnim dokumentima, poput recepata koje su redovnici pisali od 16. stoljeća, ali i prvih tiskanih knjiga iz područja medicine i farmakologije.

Samostanski ljekarnici stoljećima su, zahvaljujući pomorcima i redovnicima, recepte i pripravke za lijekove nabavljali iz svih dijelova tada poznatog svijeta. Zbog znanstvenih dosega njihov je rad i danas predmet mnogih znanstvenih istraživanja iz područja farmakologije. S vremenom, franjevci su mnoge pripravke usavršili i pro-davali kao proizvode svoje ljekarne. U novije doba, Ljekarna „Male braće“ postala je nadaleko poznata upravo po tim pripravcima, koji se još uvijek rade po starim fratar-skim receptima, na tradicionalan način. I danas se izrađuju masti protiv hemoroida, za oštećenu kožu, opekline, tekućina protiv gljivica, tekućina i mast protiv herpesa, razni kozmetički preparati i kreme od kojih je najpopularnija „Gold krema“.

Gold krema je ujedno i jedna od najstarijih, a izrađuje se od čistog pčelinjeg voska i bademovog ulja, miješajući polagano na točno određen način, što je tajna ljekarne.

74

Od kozmetičkih pripravaka, tu su još kreme od ruža, lavande, naranče, antirid krema protiv bora oko očiju i mnoge druge.

Gotovo sve važnije svjetske kuće izvještavale su o Ljekarni „Male braće“, a poznata televizijska kuća BBC je 2008. snimila dokumentarni fi lm „Francesco s Me-diterranean Voyage“, u kojem se na popularan način govori o kremama „Male braće“. Film pogledajte na: http://www.dailymotion.com/video/x5b1xn7 https://www.youtube.com/watch?v=rjBMZouZA18 .

Obavezno posjetite.

LITERATURA

http://povijest.hr/nadanasnjidan/dubrovacka-ljekarna-male-brace-najstarija-aktivna-ljekarna-u-europi-1357/

http://magazin.hrt.hr/376738/700-godina-ljekarne-u-dubrovnikuhttp://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/zupanija/dubrovnik/clanak/id/483334/tajne-

krema-po-fratarskim-receptima

Pripremila Ana Bilić, farm.teh.

75

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA 135. OBLJETNICE FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Farmaceutsko-biokemijski fakultet jedan je od prvih osnovanih fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu, najstarijeg u Republici Hrvatskoj. Car Franjo Josip I. je 10. listopada 1882. kratkom obavijesti odobrio uvođenje farmaceutskog učevnog tečaja (studija farmacije).

Tog dana postavljen je kamen temeljac kontinuiranog razvoja farmaceutske struke u Hrvatskoj. 135 godina kasnije, 26. rujna 2017., u prepunoj Kristalnoj dvorani Hotela Westin održana je svečana akademija pod visokim pokroviteljstvom predsjed-nice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar - Kitarović, kojom je obilježen taj značajni događaj.

Na obilježavanju 135. obljetnice, u svečanoj atmosferi, prisustvovalo je mnogo visokih uzvanika iz Hrvatske i inozemstva, profesora, magistara farmacije i medicinske biokemije, te studenata Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

U svečanom govoru prof. dr. sc. Željana Maleša, dekana Farmaceutsko-bioke-mijskog fakulteta, te pozdravnih govora doc. dr. sc. Tomislava Madžara, posebnog savjetnika za zdravstvo i sport i izaslanika predsjednice RH, prof. dr. sc. Milana Kujundžića, ministra zdravstva i izaslanika predsjednika Vlade RH, prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, te ostalih visokih uzvanika istaknuti su značaj, važnost i doprinos Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te farmaceutske struke za znanost, kulturu i gospodarstvo Republike Hrvatske. Naglašena je duga i bogata tradicija hrvatskog ljekarništva, značajna i u europskim okvirima. Tradicija koja vuče korijene iz XIII. i XIV. stoljeća s otvaranjem prvih ljekarni na tlu Hrvatske.

Dodijeljene su i pohvalnice najboljim studentima, povelje i nagrade djelatnicima fakulteta, te posebna priznanja za uspješnu suradnju s fakultetom.

Za dojmljiv glazbeni program zaslužan je mješoviti zbor Farmaceutsko-biokemij-skog fakulteta Cappella Panacea, te bariton Vitomir Marof, nacionalni prvak Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, inače diplomirani magistar farmacije.

Kristalna dvorana Hotela Westin, Svečani govor, prof. dr. sc. Željan Maleš, dekan FBF-a

76

Proslava 135. obljetnice je završila svečanim domjenkom, predivnim prizorom razgovora i druženja okupljenih, mnogobrojnih kolega, profesora i njihovih bivših i sadašnjih studenata.

Slaviša Belić, mag. pharm., univ. mag. pharm. razvoja lijekova, Gradska ljekarna Zagreb

77

IN MEMORIAM

LJILJANA RIKOVIĆ (ROĐ. MIKO)

Naša draga Ljiljana Riković zauvijek nas je napustila 5. rujna 2017., nakon kratke i teške bolesti. Rođena je 11. studenog 1959. u Zagrebu, gdje završava i osnovnu i srednju farmaceutsku školu. Maturirala je 1978., te iste godine počela je pripravnički staž u Domu zdravlja u Podravskoj Slatini. U Ljekarnu Zagreb dolazi 1980., gdje je radila do svoje teške bolesti koja je nažalost tragično završila.

Velik je Ljiljanin doprinos u radu u galenskom laboratori-ju, koji je iznimno voljela. Bila je vedra osoba sklona svakome

pomoći, vrijedna, korektna, pravedna, kolegijalna te uvijek hrabra u obrani svojeg mišljenja. Voljela je čitati, putovati, druženja, a iznad svega bila je odana supruga i brižna majka svojim sinovima, Vedranu i Gordanu. Jako je voljela svoju struku i rado prenosila svoja znanja i iskustva mlađem naraštaju. Bila je članica HDFT-a.

Pripremila Kristina Miković

78

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Vlaška 81a (dvorište) (za članove iz Zagreba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na račun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice, svoj OIB i 3. točan broj IBAN HR3423600001101240952, te svoje ime i prezime.

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za

protekle godine. Članarina se mora uplatiti do 1. ožujka tekuće godine. (Statut čl. 26.,

st. 3.).

Obavezno javite na adresu HDFT-a svaku promjenu prezimena,

adrese stanovanja i mjesta rada.

KAKO PLATITI ČLANARINU?

8VLAŠKA 81 A, ZAGREB

79

UPUTE ZA SURADNJU

Časopis donosi 1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka. 2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dije-

tetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih

akata važnih za struku. 5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 6. Upite članova s odgovorima. 7. Društvenu rubriku. 8. Različite vijesti i obavijesti.

Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje 1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na CD-u ili elektroničkom poštom, pisani u programu Microsoft Word

document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veličina 11 pt.2. Crteži, tablice i fotografi je - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti

označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni dokument u JPG formatu

3. Na početku teksta upisati - naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj - pune nazive ustanove - podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim načinom. Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema

međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine Pharmaca 32 (1994), 221-36. Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica. Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.6. Svi tekstovi podliježu lekturi. 7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Vlaška 81a

(dvorište), (Medika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr8. Materijali se ne vraćaju.

“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farma-ceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Vlaška 81a (dvorište). Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998. godine pod brojem 00000551.

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem 50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a fi nancira se sredstvima HDFT-a i prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.

Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 broje-va, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.

8080

SADRŽAJ

Izreka ............................................................................................................................ 3

Uvodnik ......................................................................................................................... 5

STRUČNI ČLANCI

Upravljanje stresom u ljekarni ................................................................................... 7Moždani udar – veliki hrvatski i svjetski javnozdravstveni problem .................... 15Antitrombocitni lijekovi, II. dio - aktivacija trombocita ........................................ 25„Konnichiwa“ znači „dobar dan“ .............................................................................. 33Matcha prah u kozmetici ............................................................................................ 37Spirulina ....................................................................................................................... 39Kanabis ......................................................................................................................... 41

PROVEDENA STRUČNA USAVRŠAVANJA

Podružnica Zagreba .................................................................................................... 45Podružnica sisačko-moslavačka ................................................................................. 46Podružnica varaždinsko-međimurska ...................................................................... 46Podružnica primorsko-goransko-istarska ................................................................ 47Podružnica Slavonije i Baranje .................................................................................. 48Podružnica Dalmacije ................................................................................................. 48

IZ RADA DRUŠTVA

Zapisnik II. redovne Skupštine s izvanrednim izborima HDFT-a ........................ 49Plan rada HDFT-a za 2018. ......................................................................................... 54Financijski plan HDFT-a za 2018............................................................................... 56Izvješće iz HLJK ......................................................................................................... 58Izvješće sastanka u HZZ-u ......................................................................................... 58

DOGAĐANJA

Obilježavanje Međunarodnog dana oboljelih od Gaucherove bolesti .................... 61„Vikinška bolest“ – bolest o kojoj malo znamo ........................................................ 63Gradska ljekarna Zagreb – urbano ljekarništvo s tradicijom dugom sedam stoljeća .................................................................................................. 65700 godina djelovanja ljekarne „Male braće“ .......................................................... 72Svečanost obilježavanja 135. obljetnice Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ................................................................................. 75

IN MEMORIAM ......................................................................................................... 77