Filozofski životFilozofski život Predstavljanje knjige Demokracija uključujući i globalna kriza: unutrašnji i vanjski uzroci krize iz 2008. godine Fahrudina Novalića U izdanju

Filozofski život

Predstavljanje knjige Demokracija i globalna kriza: unutrašnji i vanjski uzroci krize iz 2008. godine FahrudinaNovalića

UizdanjuSveučilišneknjižareizZagreba,uIslamskome centru u Zagrebu, 9. listopada2014. predstavljena je nedavno objavljenaknjigaDemokracija i globalna kriza: unutraš-nji i vanjski uzroci krize iz 2008. godine au-toraFahrudinaNovalića.OknjizisugovorilirecenzentiJosipKregariLinoVeljak,GusteSantini,urednikDamirMikuličićiautor.Mikuličić,uredniktriNovalićeveknjige:Moć i rat (2006.),Imperij pohlepnoga politeizma(2009.)ipredstavljenogdjela,osimostaloga,govorio je iokontinuitetuzanimanjaautorazaproučavanjemoćiipohlepeusuvremeno-mesvijetu.Prema Kregaru, glavno je obilježje knjigeprepoznavanje znakova vremena – svijetaiskrivljenih vrijednosti i potreba te da eko-nomskeiopćenitodruštveneprobleme,poputaktualnekrize,trebarješavatisinergijomcije-logadruštva.VeljaksmatradajeknjigaDemokracija i glo-balna kriza»najboljaknjigauHrvatskoj iuregiji posvećena sustavnoj analizi globalnekrize objelodanjene 2008., te jedan od naj-važnijihdoprinosapromišljanjuglobalizacijeopćenito«.Istaknuojenjezinmulti/interdisci-plinarni i integrativni pristup, zahvaljujući iautorovoj kompleksnoj formaciji – tehničkeznanosti,komunikologija,politologija,socio-logijaidoktoratizfilozofije.Knjiganeupadau zamku moraliziranja politike. Filozofijskiutemeljena,značajnajeiumetodologijskompogledu.»Novalić umjesno kontekstualizira aktualnuglobalnu krizu u opću kriznost suvremenogsvijeta«, kaže Veljak, »definirajući je kaostrukturno-sinergijsku krizu koja je učinakneoliberalne politike kakva se provodi naplanuekonomije,politike ikulture,uključu-jućieksplicitneiimplicitneoblikeratovanja«.Posebnajevažnostknjige,premaVeljaku,uanalizi krize u tzv. tranzicijskim zemljama,

uključujući iHrvatsku.Unutrašnji suuzrociaktualne krize plodno tlo za ukorjenjivanjevanjskih uzroka krize u lokalne kontekste.Autoruvjerljivoelaboriraperspektivunadma-šivanjauspostavljenogkriznogstanja,uklju-čivo i nadmašivanje rasipanja ljudskoga ka-pitala.»Tkosekompetentnohoćeinformiratiosvijetuukojemuživimoioalternativamaskojimasesuočavamo–nekaovuknjiguuzmeuruke!«,eksplicitanjeVeljak.GusteSantini,međuostalim,kažedaseNo-valićodlučnopridružiokritičarimaaktualno-gakriznogstanja.Svojimmulti/interdiscipli-narnim i integrativnim pristupom problemukrize,»tražinašodlučniiskorakiznje«.Novalićjeistaknuodasunereguliranotržište,državniintervencionizamiimperijalnademo-kracijaosnovniprijeporioulozitržišta,drža-ve i demokracije u funkcioniranju svakogadruštva.»Svetranzicijskezemlje tranzitiralesuusvijetdecentraliziranihimperijapohlep-noga politeizma – oligarhijske despocijehomo duplexa; u svijet sakralizirane moći,novca, profita, kriminala…« Vanjski uzrociglobalne krize samo su produbili i proširiliunutrašnjeuzrokekrize–učinkeentropijsko-ga,formalnogineformalnogautokratsko-oli-garhijskoginstitucionaliziranjaiupravljanja.Zahvaljujući individualnome i kolektivnomkonformizmu,mnogi lideripostali sunefor-malneinstitucije,kazaojeautor.Prevladavanjeaktualnekrize,središnjijeso-cijalno-kulturni i nacionalno-sigurnosni im-perativsvakezemlje.Novalićjeukazaoinanužnost ostvarivanja nove političke kulture,prospektivneodgovornosti,djelovanjaoddnaprema vrhu društva, humanoga komunicira-nja,tenačelajednakostimoći.

EdinaSmajlagić

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(353–385)

Filozofskiživot354

Tribina »Kultura i religija: od prosvjetiteljstva do danas«

23.veljače2015.uKnjižniciičitaoniciBog-danaOgrizovićauZagrebuodržanajetribinaunutar serijala Paralelni svjetovi pod nazi-vom Kultura i religija: od prosvjetiteljstva do danas. Pod vodstvom urednika i piscaKristijana Vujičića, na tribini su gostovalifilozofkinja Nadežda Čačinovič i teoretičarLeonardoKovačević.Razgovorotemiteme-ljiosenanovojknjiziTerryjaEagletonaKul-tura i smrt BogauizdanjuNakladeLjevak,ukojojse istražujenastojanječovječanstvadafenomenBogazamjenikulturom,umjetnošćuiznanošću.Knjiganudiprikazodnosakulturei religije te njihove neprestane promjene odprosvjetiteljstvadodanas,doksesamatribinausmjerilanasredišnjepitanje:»JesulivjeraiBognestaliizjavnogživota?«Tribina je započela jednim pokušajem pre-ventivneeliminacijepredrasudakojenajčeš-će obilježavaju rasprave o odabranoj temi.Naime,čestjeslučajdasepisanoigovorenoo temibogaosuđujeovisnookategoričkomodređivanju pisca ili govornika kao, u naj-manju ruku, teista ili ateista. Vujičić je tuelementarnu i teškupogreškupokušaouklo-nitiupućivanjemnačinjenicudajeEagletonateist i marksist, ali da posljednjih petnaestgodina »vodi borbu« s novoateističkim va-lom.Naime,Eagletonjenaonojstranimno-gih,naročitoeuropskih,ateistakojismatrajudanovi ateizam imaozbiljnihargumentativ-no-metodološkihpropusta,odnosno izbjega-va adresirati neke od središnjih socijalnih ikulturnihpitanjaiproblemapoputotpornostivjereikarakterazajedništvakojivjeradono-si.KnjigaKultura i smrt Boga svojevrsni jepregled i zaključak Eagletonova obračuna snovimateizmom.Drugimriječima,prekokri-tikenovogateizmaEagletonodsamihateistaočekujeozbiljniji,integrativnijimisaonipri-stupikritičkusvijestprvenstvenousmjerenupremasamomateizmu,odnosnoizbjegavanjepojednostavljenjaproblema.Uprijelazusknjigenaproblemmjesta reli-gijeujavnosti,Čačinovičusituacijiprosvje-titeljstva preko Kantove »samoskrivljenenezrelostičovjeka«iščitava»samoskrivljenuovisnost«kojaseartikuliranadvijerazine:naraziniprihvaćanjabogaštovodikprihvaća-njučovjekovepodređenostiinarazinirazvo-jaemocionalno-tjelesneovisnostikojačovje-ka ograničuje u djelovanju. Prosvjetiteljstvojekoncipiranokao»uzimanje stvari u svojeruke«, što jemoralo utjecati i na raskidanjesfenomenomBoga,naročitospersonalistič-komvarijantomBoga,aliČačinovičnaglaša-vadaitajprocesodlaziusasvimdrugukraj-

nost i promašuje činjenicu fenomenološkeprožetostičovjekaidejomBoga,pamakartobilasamoideja.RazrješenjesBogom,akojemoguće,nijemoguće tekempirijskimznan-stvenimdokazivanjem,većseovdjeubitnommorajurazmatratisviobliciteleološkeproble-matike.Kovačević jeponudiorazumijevanjesmjeneparadigminanačinizlaženjaizreligijeuteme-ljenebogomureligijuutemeljenubezboga.Razmatrajućimijeneodpočetka19.stoljeća,promjenesemogupratitinadvijerazine–in-telektualnoj i kulturalnoj.Tu se kao najzna-čajnijipojavljujuSchopenhaueriFeuerbach,alijeuokvirutribinebilopotrebnonavestiidrugeidejekojesuutjecalenarazvojmišlje-njaoBogu,religiji,kulturiiumjetnosti.Takoje bilo govora o Nietzscheovoj genealogijireligije, u kojoj slabiji porobljavaju jače izressentimenta,bilojeriječioSchopenhaueruiglazbikojaumjestoBogadonosiutjehu tebivaprivremenimbijegomodvolje,azatimoFreudovoj tezioprojekciji figuredobrogaoca uBoga koji će se brinuti o nama i bitisuperiorniji od naših takozvanih zemaljskihočeva.Također,uzFreuda,Feuerbach jepi-saooprojekcijionogaštoželimobitiuBoga.Riječ je o antropoteističkim perspektivamakoje iznalaze suplemente za izostanak, pri-mjerice, izvoramorala.OvdjesuseČačino-vič iKovačevićsložiliosljedećem:kadasesuvremenodruštvo, takofundirano,susretnes ideologijom kupoprodajnosti, sa sustavomukojemsesvakopostojanjepretvaraukon-vertibilnejedinicezarade,buđenjepotrebezabogom–zapovratkomvelikognarativa–po-stajerazumljivomreakcijom.Moment reakcije sred suvremenog tehno-znanstvenog doba, dapače doba u kojem jerazriješena sveza lijepog, istinitog i dobrog,akojizapravotražiobnovusuosjećanjaisoli-darnostiuviduglobalnogetičkogimperativanabaziistinepluralnosti,proizvodinizkom-patibilnih, alternativno ateološko-teološkihvarijanti koje s jedne strane slijede tradicijuafirmacije božjeg prisuća, a s druge stranemiretobožeoprečnepozicije.Utomsmislu,sjednestraneČačinovičjerazmatralapoten-cijalnenesuvislostiokopokušajaracionaliza-cijeiracionalnihformipojmljenja,npr.perso-nalnogboga,dokjesdrugestraneKovačevićpredstavionekolikopokreta, poput teologijeoslobođenjafundiraneumarksizmuipostre-ligijsketeologijeukojojseživi»pobogu,alikaodaboganema«,odnosno»šutjetionje-mu,aživjetisnjimuskladu«,kaoformekojeafirmirajubožjuprisutnost(zbiljskiiliteorij-ski)upotrebamadruštva.Atmosfera same tribine bila je ugodna, anakonosnovnog razgovorau raspravusu sepitanjimauključiliisudionici.Možesezaklju-


Filozofskiživot355

čitida jevoditeljKristijanVujičićprofesio-nalno omogućio dijalog različitih pozicija,kao i da su gosti ponudili zanimljiv uvid uraspravuEagletonovogdjela,odinteresasva-kome kome je stalo do iznalaženja valjanihegzistencijskihrješenja.

AugustinKvočić LukaPerušić

Javnopredavanje»Neoplatonički izvori pseudo-aristotelovske rasprave Liber de Causis«

PlatonovodruštvouZagrebuorganiziralo je6.ožujka2015.godinejavnopredavanjepodnazivom »Neoplatonički izvori pseudo-ari-stotelovskeraspraveLiber de Causis«.Preda-vanje seodržalona Institutu za filozofiju, apredavač je bio IvicaMihaljević, doktorandnaHrvatskimstudijima.Tema predavanja vrtjela se oko nastanka,prevođenjaiautorstvasredišnjegtekstaneo-platoničkemisliusrednjovjekovnojfilozofijiLiber de Causis,odnosnoRasprava o čistom dobru.IzvorniknaarapskomjezikuglasiKa-lam fi mahd al-khair. Sam tekst ima važnuulogu u oblikovanju metafizičkog mišljenjaZapada. U dvanaestom stoljeću dolazi dointenzivnogprevođenjaAristotelovihdjela sarapskognalatinskitesemeđunjimanalaziitekstLiber de Causiskojiseslučajnonašaomeđunjegovimdjelima.Naime,autortekstanijeAristotel,kaoštosemislilodotrinaestogstoljeća,većjeautornepoznat.TomaAkvin-ski,premarevidencijitekstaWilliamaizMo-erbekea,otkriojedavećinasadržajaLiber de Causisdolazi izravnoizProklovadjelaEle-menti teologijekojijeobjediniocijelugrčkumisaouborbiprotivkršćanstva.PregledkojijenapravioTomaAkvinskidijeliLiber de Causisnatridesetdvijepropozicijekojesebaveistinskim bićem,inteligencijom,epistemologijom,beskonačnosti,prvim uzro-komteosjetilnim stvarima.PovučenajebilaiparalelaizmeđunastankatekstaLiber de Ca-usisiAristoteloveteologijekojasamaposebinije direktno utjecala na nastanak teksta naarapskom.NoanalizomnastankaAristotelo-veteologijemožemodobitiuvidutokakojenastaotekstLiber de Causisnaarapskomje-ziku.Naime,stvarjemetodekojaseprovodiunutartadvateksta.MihaljevićnavodidajeAristotelovateologijaarapskaverzijaPlotinainjegovihEneada,odnosnopreciznije reče-

no,četvrte,peteišesteeneade.TekstuređujeAl-Kindikoji jegrčkufilozofiju icijelumi-sao htio prilagoditi islamskom monoteizmuputem neoplatoničkih postavki. Al-Kindi,unatočtomeštojebioneoplatoničkogusmje-renja, nije se slagao sAristotelom da svijetpostoji oduvijek, već smatra da je nastao uvremenu.Drugimriječima,želitoprikazatisodređenjimaLambde,knjigeonepokrenutompokretaču, što je, premaMihaljeviću, dokazdasebavioprevođenjemPlotinaiProklanaarapski.Predavanje se, nakon Aristotelove teologijei Al-Kindija prebacilo na Prokla i njegovodjeloElementi teologije. Proklometafizičkustvarnostdijelinastupnjevenačinabitka, tj.svijet dijeli na hipostaze (stupnjeve). RiječjeoJednomkaoprvomuzroku,umuiduši.Elementi teologijenisuoriginalnodjelo,većseProkloslužioPlotinovimEneadama.Stvarje u tome što je Proklo svoje djelo učiniomnogo sustavnijim i preglednijim nego štoje to učinio Plotin. Mihaljević dalje govoridajeoduvijekbilopoteškoćaokotogakakoizJednoganastajecijelisvijet,odnosnokakoJednoemanirauum,kojijedrugahipostaza,aizumaudušu,tj.trećuhipostazu.Međutim,uvijekjepostajaladilemautomekadikakoiz Jednoga istječe stvaranje u um.Odgovorje,govoriMihaljević,utomedauJednome,tj.Bogupostojiimplicitnapodijeljenostgdjeonvećunaprijedimausebiograničeneineo-graničene stvari.Naime, kada stvari prelazeiz Jednoga u um, Proklo to rješava prekohenada. Time je Proklo bliži prvom uzrokuuLiber de CausisnegoPlotinkodkojegasuhipostazediferencirane.Mihaljević,nakongovoraoElementima teo-logije,nastavljagovoritioprevođenjuLiber de Causissizvornikanalatinskijezik. UTo-ledu,GerardodCremoneobavljatudužnostprevođenja.PrviprijevodglasiLiber bonita-tis purae,akasnijeganalazimounjegovompopisu prevedenih djela pod imenom Liber Aristotelis de expositione bonitatis purae.Nakon prvog prijevoda od strane Gerardaod Cremone, Aleksandar Haleški prvi putupotrebljavanazivLiber de Causis(Knjiga o uzrocima). U trinaestom stoljeću, preciznije1230.–1240.godine,Liber de CausisulaziuslužbeniprogramnaPariškomsveučilištu,aobavezankolegijpostaje tekod1255.u tra-janjuodjednogsemestra.TomaAkvinski,izlatinskogprijevoda,zapažadajeautor iznioodređenekorekcijeipromjenepremamono-teističkoj teologiji.Drugim riječima, ukinuojehenade,kaoštosuspominjanekodProkla,odnosnobogoveizmeđuJednogaiinteligen-cije.ULiber de Causis,Prviuzrokdirektnoutječenahipostazeputembitka.


Filozofskiživot356

Autorovoizlaganjebilojeopširnotejesadr-žavalomnogoinformacijakojesuključnezarazvojZapadnemislisrednjegavijeka.Spre-davanjimaosrednjovjekovnojfilozofiji,nje-zinimmisliocimainjihovimidejamasvakakobi trebalo nastaviti jer je upravo ona igralavažnu ulogu u oblikovanju misli zapadnemetafizikeisamogkršćanstva,nopredavanje»Neoplatonički izvori pseudo-aristotelovskerasprave Liber de Causis«naInstitutuzafi-lozofijunijedoživjelovelikiodazivpublikeitajproblemtrebazadržatinaumu.

AugustinKvočić

Predstavljanje knjige Filozofija prakse i mišljenje revolucije Gaje PetrovićaGracijanaKalebića

Povodom izlaska prve monografije o GajiPetroviću, u Knjižnici i čitaonici BogdanaOgrizovića u Zagrebu organizirano je 17.ožujka2015.godinepredstavljanjeuoblikuprikaza sadržaja knjige i refleksije oPetro-vićevom filozofijskom djelovanju. Djelo jeizmijenjena doktorska disertacija mladogistraživača, objavljena u mekom izdanju uizdavačkoj kući Plejada, a sadrži 128 stra-nicaposvećenihbitnimaspektimamišljenjai djelovanja vodećeg imena Praxis-škole.Dobro posjećeno predstavljanje osigurao jeIlijaRanić,urednikbibliotekeNovaPlejada,zamišljenekaooblikovanjenovog sazvijež-đa provokativnemisli i originalnih ideja, auzmladogautoraGracijanaKalebića,sudje-lovali su recenzenti knjige Mladen Labus,stručni savjetnik u Institutu za društvenaistraživanja,LinoVeljak,redovniprofesornaOdsjekuzafilozofijuFilozofskogfakultetauZagrebu,teHrvojeJurić,izvanredniprofesornaOdsjekuzafilozofijuFilozofskogfakulte-tauZagrebu.Neočekivano, predstavljanje je započelorecitacijom pjesme. Sisački pjesnik NikolaTadić, koji je nedavno objavio zbirku pje-samaZagrebačka filozofska škola: Poetsko-filozofske zagonetke kao posvetu hrvatskimautorimaiistraživačimaonogvremena,jed-nu je od pjesama, »Sfingina pjesma«, po-svetioGracijanuKalebiću i ugodiopočetakvečeri. Potom, kao svojevrsnu reakciju naizvedbu,GracijanoKalebićjeizložiorazlogangažmana oko Gaje Petrovića. Kalebić jenačelnonaznačionezadovoljstvopostpolitič-kim stanjem, u kojem se javljaju dva feno-

mena:najprijeizostanakvjereualternativu,apotomiizostanaktemeljneidejeotpora.Pritomedržidasenadaimogućnostjošuvijeknalazenajedinojrazinikojukapitalizamkaosve-apsorbirajućisustavjošnijedohvatio,ato je radikalna misao, za što primjermožebitiGajoPetrović.Kalebićjetuidejuistak-nuonanačin»kritikesvegapostojećeg«,kaorješenja za situaciju postpolitike i posteko-nomijeukojoj sevišeništabitnonepitaouzrocima, temeljima i posljedicama novogkapitalizma. U tom smislu, naglasio je daovomknjigomželinasvojnačinpridonijetistvaranjuotpora.Lino Veljak ukratko je izložio relevantnostmonografije i relevantnost samog Petrovićakaospiritus movensapraksisovaca.Naglasioje da Praxis nije bio lokalni pokret, već jeimaoodjeknasvjetskojrazini,adajePetro-vićimaokritičkomišljenjesvjetskogznačaja.Rečenosenajboljemoževidjetipriusporedbiznanstveno-kulturnogstatusaLjubljane,Beo-grada, Zagreba i Korčule tada i danas. Na-dalje,unatočtomeštojePraxisbiosustavnonapadanutadašnjevrijeme,svedoprisilnoggašenja,panadaljepreko»demokratskepre-obrazbe«kojajesustavnim,ciljanimideološ-kim šikaniranjem stvorila brojne predrasudeodkojih semnoge još danas nisu otklonile,interes za Praxisom ponovno raste, a međumlađim se istraživačima, već prisutnim ionimkojićeuskorodoći,uočavaprobijanjeideološkog zida na način ozbiljavanja onogšto je Petrović predstavljao, a to je kritičkodjelovanje,kreativnomišljenjeislobodistre-mećedjelovanje.MladenLabusvišeseosvrnuonasadržajdje-la,sugerirajućidaaktualnostPetrovićevemis-liiKalebićevokompariranjetadašnjemislisaktualnim problemima pogađa bit problemateotvaranizpitanjakojesamodjelonijepo-stavilo,aliihjesadržajemotvorilo.Podtimepodrazumijevapodjednakorastvaranjepotis-nutihpitanjairađanjenovih.Utomjesmisluizraziozadovoljstvodjelominatuknuopotre-buzadaljnjim širenjemelementarnihobrisapostavljenih ovim djelom.Drugim riječima,djelo nije samo hermeneutičko nego imaotvorenuintencijurazumijevanjabitnogmi-šljenja, što zapravoznači samopotvrđivanječinjenice da je čovjek jedino biće koje tekpostaje samim sobom na način humanosti,dakle,samimčovjekom.Ovdjefenomenkri-tike igra temeljnu ulogu prodiranja do bitičovjeka, ali biti koju treba razvijati, čimeje otvorena ontološkamogućnost čovjeka ičime svaki kontakt s Petrovićevim tekstomne znači baštinsko čitanje, nego otvaranjeprostora mogućnosti za nadilaženje antro-pološkog.Natompragu,Kalebićevaknjiga,


Filozofskiživot357

zaključuje Labus, daje relevantnim pojmo-vima energiju stvaralaštva koje omogućujeosporavanjepostojećeg(ilikakobiKangrgaistaknuo:danog), štoukrajnosti budi ener-gijuutopije.U zaključnom osvrtu na djelo,Hrvoje Jurićpotvrdno je istaknuodasePraxisninakojinačinnemožeinesmiječitatikaopukihisto-rijski fakt, tedaseudjelovanjupraksisova-casvakakomoraprepoznatikritičkomjesto:kritika dogmatizma i kapitalizma podjedna-ko,štoihjeupravodovelousituacijuuko-jojnisuodgovaralinitijednomrežimu.Jurićse pritom poslužio citiranjem Habermasovapismaukojemjeon istaknuoPetrovićakaoprimjer »zbiljski radikalnog, egzistencijalnousidrenogmišljenja«.Utomsesmisluiodbi-jagovoritioPetrovićevoj»filozofiji«,aradosegovorinaprostoo»mišljenjurevolucije«iliunajmanju rukuo»Petrovićevommišljenjurevolucije«. Jurić je također istaknuo jednuomaškuuKalebićevomdjelu,odnosnotvrd-njudajePetrovićslabopopraćen,kontriraju-ćinavođenjemčetirijuskupovaipetzborni-kavezanihzaPraxiskojisuseuposljednjevrijemepojavili,kaoiisticanjemdajedošlodonaglogporastainteresazaPraxisommeđustudentima.Utomsmislu,možesegovoritiopozitivnompomaku, koji doduše državne strukture jošnisu apsolvirale, ali će se taj trend nastavitištoglobalnasituacijabudeuizrazitijemnap-nućuizmeđuredukciječovjekanakvantitetuičovjekovogkvalitativnogpropinjanjaduha.Snavedenimseslušateljstvopredstavljanjaslo-žiloinatajnačinzaključilodogađaj,avrijedispomenutiidajePlejada,smatrajućitradicijuanaliziranogmišljenjavrijednom,knjigudalotiskatinasvojtrošakiunatočnepovoljnimtr-žišnimuvjetima.

LukaPerušić

Simpozij Povijesno mišljenje u obzoru suvremene filozofije

Upovodu90. obljetnice rođenjaVanjeSut-lića,20.ožujka2015.godineodržan je jed-nodnevni simpozij pod naslovomPovijesno mišljenje u obzoru suvremene filozofije.Filo-zofskisimpozijorganizirao jeOdjelza filo-zofijuMaticehrvatske,aodržan jeuPalačiMaticehrvatskeuZagrebu.Kao»lajtmotiv«simpozijauzet jeSutlićevcitat iz jednogod

posljednjih njegovih spisa, nazvanog »Opovijesnom mišljenju«, a objavljenog tek2014.godineu79.brojučasopisaPrilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine.Citatglasi: »Povijesno mišljenje nije mišljenje opovijesti.Ono je u najboljem slučaju sjeća-njenaneštonaštobisemoglopodsjetiti,nena prošlu, nego na bilu veličinu. Povijesnomišljenje (genitivus subjectivus) ne govorisvakodnevnim metafizičkim jezikom, kakvisu svi naši zapadnjački jezici. Za povijesnomišljenje povijest nije objekt, kao za zna-nostkoja računa, anemisli,kao štonijenisubjekt, o kojemu govore znanost i običnasvijest. Povijest je primarno kazivanje i na-vještavanje, davanje i primanje istinitog odonogistinitog.Akakojepovijestsamausebikonačna,primarnazabluda i smrtno lutanje,kojenegubisvojuveličinuniondakadusebiiščezava,onajedobar,lijepisvetudes,kojisemože dogoditi samo smrtnome.Trunčicatogaobasjavanaskadvolimo,alizamržnjuupovijesnommišljenjunemamjesta;mržnjaništičitavsklop.«PozdravnigovorodržaojeStipeKutleša, pročelnikMatičinaOdjela zafilozofiju,nakončegajeteretuvodaurazlogitemusimpozijapreuzeoDamirBarbarić,pot-predsjednik Matice hrvatske. Nadovezujućisena lajtmotiv simpozija, iznio je još jedanzanimljivSutlićevcitat:»Filozofsenalaziuteškojiliunajtežojsituacijikojanijenifizič-ka ni psihička tegoba.O njegovu odgovoruovisihoćeliuopćeneštopovijesnobitiilinebiti«,dabiutomsmisluodgovornostpreniona izlagače koji su krenuli tako zacrtanomstazom.Izlagački dio simpozija otvorio je ZvonkoPosavec s izlaganjem naslovljenim »Kakoje moderno društvo postalo subjekt prirodei povijesti?«.Heidegger tumači društvo kaosubjektpovijestiiprirodeizsklopanovovje-kovnefilozofijesubjektivitetakojajeobilje-ženaizlaganjemistinekaoizvjesnosti, ističePosavec.To traganjeza istinomnastupilo jeu raznimpodručjima: kodLuthera u religijikaoizvjesnostspasa,kodGalileijakaopotra-gazamatematičkomizvjesnošćuprirode,kodOccamaunominalističkomdijeljenjuriječiistvari,čimesedolazidopotpunogpražnjenjapojmarealnosti.Subjekt,štojeimezabitakčovjeka,odrenesansenadaljeoslobađaseodkršćanske istinske objave, a time se ujednooslobodio za sebe sama. Od tada mišljenjedobivakarakterrefleksije,auanticinijeima-lo takavoblik.OdDescartesa,prekoKanta,doHegela, ništa nije toliko snažnoodredilonovivijekkaoovajproceskojimseznanos-tiotpuštajuuslobodusvojihistraživanja.Toje novi tip znanosti koja se bitno razlikujeod srednjovjekovne doktrine i scientie te


Filozofskiživot358

grčke epi s teme. Znanstvenu obradu cijelogtog pogona više ne provodi pojedinac većga preuzima kolektivni subjekt, tj. društvo.Zemljapostajedobavljačsirovinaienergije,aljudskodjelovanjereducirasenaradnusna-gu. »Nije limeđutim društvo oduvijek bilosubjektprirodeipovijesti?«,zapitaosePosa-vec.Npr.,svedoHegela,poprištespecifičnoljudskogaživotapolitičkojezajedništvoštoga valja navlastito utemeljiti, što počiva naćudoređu, običajima i predaji, ali modernodruštvoje,zarazlikuodHegelovogsumira-jućegopisa,novatvorevinajerHegeljošuvi-jekmisliuklasičnimkategorijama.Društvopostajesubjektonolikokolikosvijetpostajepredmetomrada.Međutim,premamišljenjuHeideggera,samoproizvodnjačovjekadovo-di i doopasnosti samorazaranja, takoda ćeonustvrditidajesMarxomuslijedilakrajnjapozicijanihilizma.IstoprofetičkiustvrđujeiNietzsche.Nodijagnozamodernostiograni-čena jegrčkimrazumijevanjemistine.Timeoslobađavlastituposebnuposljedicuzatam-njenja svijeta imišljenja, da bi umjesto njezavladala volja za moć. Stekavši uvid u toposvemašnjezbivanje,konačnopozivaHei-degger na duhovnu revoluciju: »Trebamonekoga tko će našemu tubitku utjerati strahukostikakobisemogaoizvršititotalnipre-okretnihilističkogastanja.«VažnojepritomnapomenutidajeontražiopreokretačaprijenoštoseHitlerpojavio.Međutim,sdolaskomHitleranavlastHeideggerisprvaunjemune-sumnjivovidipotencijalnogpreokretačakak-vogjetražio.Onje,činise,doistavjerovaodaćehitlerovskarevolucijaizantičkogduhaisposlovati preoblikovanje njemačke zbilj-nosti putem obnove sveučilišta. Personalnotumačenje povijesnog trenutka nedvojbenoseodnosinaHitlerakojizaHeideggeraimasposobnost vodstva. Tek kasnije Heideggerćeodbacitionopolitičkouopćekaoinherent-novulgarno,štojeonodakakotadaibilo.Onćeosuditi jednako i fašizam i komunizam isvjetskudemokracijukaooblikeuniverzalnevlastivoljezamoćunutarplanetarnoviđenepovijesti.OzrenŽunec izložio je istraživanjena temu»Radikapital«,ukojemsebaviomeđuovis-nošću svijeta i epohe, odnosno određenjemsvijetakarakteromimanentnihokolnostiepo-he.Bavljenjenacionalnompoviješću,navodiŽunec,višejeodsvjedočanstvaopovijesnimokolnostima i duhovnih aktivnosti o njima.Ne radi se samoopodizanju svijesti jerna-ravifilozofiranjapripadadapromišljacjelinusvega, gdje se isprepliću prošlo, sadašnje ibuduće.Specifičnosttakvogmišljenjagovoridanjegovaprošlostnijetekonoštoizsadaš-njostigledabudućnostjersvakičinmišljenja,kolikogodsamotanipovučen,tolikojeuvi-

jek i zajednički: nitko nemože sammisliti,jer je mišljenje i moguće samo kao cjelina(zato se mora uvijek vraćati mišljenje kojemujeprethodilo);oniskojimadijelimojezikiiskustvozatosuposebnobitni.Bitčovjekadio je povijesnog sklopa te se veže u jednuneponovljivu cjelinu, kaže Žunec: čovjekase razumije iz njegovog povijesnog svijeta.Ljudskajebittakođerupovijesnimsklopovi-majednokratna.Najopćenitija ljudskabitneodnosisesamopremadrugimbićimanegoisprambitka,pričemuseotvarasvijetu isti-nosnom odnosu spram svjetovnosti svijeta ispram bića u svijetu. Odnos spram bitka ječovjeku ključan jer je to pretpostavka nje-govog odnošenja spram svih bića i svijeta.Bit čovjeka jemjestooveujednosti.Čovjekje posebni interpres (tumač) između bitka ibića, naglašava Žunec. Za Sutlića, povijestje sklop odnosa biti čovjeka, bitka i bića:izvorna punina po kojoj sve povijesno jest,povijesno je vrijeme veza čovjeka i bitka. ItonasdovodidojednogmarksističkognabojaSutlićeva djela.Čovjekova se svijest otuđu-je u rad. Rad zauzima mjesto proizvodnje.Krizakoja timenastajedovela je prethodnucjelinudoraspadanja.Bićavišenisuutjelov-ljenibitakjerrad,zarazlikuodproizvodnje,nestvarabićaurazlicisprambitkanitiupri-padnostinjemu,negoradstvaravrijednost,pase ubićimakao robama svijest odjeljuje odbitka.Za novovjekovnog građanskog čovje-ka cilj je stvaranje viška vrijednosti – kapi-talizam(širenjesvijetarada).Kapitalizamjebeskonačnaekspanzijabezzadovoljenja, a iradtujedvadaimagranica,govoriŽunec,tezaključujedajeepohaizkojejeSutlićmislioitekakoaktualna.Oslobođenjeradaivraćanjeproizvodnjejevraćanjeupovijestjerbitakseskrivaizaotuđenja.Žuneczaključujesneko-liko svrhovitih zahtjeva: filozofijskomišlje-njemoraseorganiziratiurekonstruiranjupo-vijesnogsklopa;čemusejestnaputu?Pravasloboda započinje ljudskim razvojemsnaga,carstvoslobodemožeserasvijetlitisamonacarstvu nužnosti, tek prihvaćanjem ove, ta-koreći, antičke stvarnosti. Aktivno sjećanjenaSutlića, upućujeŽunec,može obrazovaticiljeve i čovjekadanas.Zadatak je ispitivatikrozfilozofiju,iznalazitiputipriprematitre-nutakeventualnogbudućegrazrješenja.Nijebitnohoćemoli to ikadauspjeti,alibitno jedanatomputuodržavamonašedjelovanjejertojestpraviput.Željko Senković razmatrao je problematikupod naslovom »Praxis i ‘povijesno ništa’ uVanjeSutlića«.Problematikatumačenjapoj-mapraxismožepočetiodSutlićevashvaćanjaAristotelovaodređenja,kaooblikanajvišete-orije,učemuSenkovićvidinaznakeSutlićevatraganjazaprevladavanjem.Tradicijskočita-


Filozofskiživot359

njeAristotelavodiutumačenjeodijametrič-kompovezivanjuvrlinauNikomahovoj etici,gdjesedoistaočitujenadvladavanje,notrebaimatiuvidudase,kaopresudni,odlučujućimoment,može tumačiti kao energeia. Uskopovezanauzgrčkeriječikojeoznačavajubu-đenje,energeiapredstavljaistinskibitak,onou čemu se odlučuje.ZatoSenković kaže dagamučičitanjenadvladavanjasobziromnatodaSutlićpodpraxismislitheoria.NadaljeizlažeSenković povezanostMarxa iHegelau poimanju praxisa, gdje semože očitovatioblikovanjeMarxovapojmakrozkritikuHe-gela.Moždakaoključnorazlikovanjeutomsmislu,umjestomišljenja otuđenjakrozonto-loškistatus,Marxotuđenjetumačikaopoja-vuuvjetovanuhistorijskimstanjem.SlijedomMarxovemisli,važanmomentteorijeiprak-se,kaoprocesaozbiljenjafilozofije,činipro-izvodnja.KodSutlićasepojavljujeiuoblikupra-izvođenja. Kako je Senković ponudio,moment proizvodnjemože biti čitanmoždai pomalo nasilno u shvaćanju Aristotelovapojma energeia. Modernom pojmu praxisa,zarazlikuodantičkog,možesepripisatidi-menzija vremena kroz produktivnu ljudskudjelatnost. Praxis je nadalje proizvođenjedrugoginovogunutarvremena,izčegapro-izlazida jepovijesnovrijememogućesamona način diskontinuiteta kroz razliku u sva-komčinuprevladavanjaoblikakojiograniča-vajupovijesnumogućnostzasamoostvarenje.Senković»čuje«ovdjeionopovijesnoništa,štojevezanouznebićekodGrka,nebićekojejeonemogućavalohodistinskogbivanja.KodMarxajenaglasaknadjelovanjukaomoguć-nosti,nabivanjumogućnosti–utojjeotvo-renostipraxis injegovo temeljnoodređenje.Nadalje,Senković jegovorioopraxisu kojifigurirakaomedijkrozkojiseistinaostvaru-jestavljajućiupogonnovuteorijukaopret-postavkunovogdjelovanja.SutlićujevažnoprimijetitipredmetnostkojuMarxnenadilazidoksekodHeideggeradogađaupravoprela-ženje predmetnogmišljenja. Senković dvojimoželisekodSutlićačitatimomentpraxisabezMarxa iHeideggera,adaopet tajpovi-jesni razgovor s ostalim misliocima ostaneživim. Sutlić razvija ništa koje omogućuje,koristećiHeideggerovetermine,»ništavnoni-šta«,»praznoništa«,»omogućavajućeništa«.Senkovićprimjećuje,ipak,Sutlićevuvezanostuzpojampraxisakojiimaintencijujedinstve-nosti,paništanetrebabitishvaćenokaopukoilipraznoništa.Utomeseočituje,zaključujeSenković,mogućnostsvihdabuduuomogu-ćavajućem ništa.Svojeizlaganje»Dosadakao taedium vitae«Dragutin Lučić Luce osmislio je vodeći separadoksom dosade kao temeljnog ugođajanekogbezvremenogfenomenailiprafenome-

na,izlažućiprvidiospodnaslovom»Vječitoponovnoprevladavanjekaoterminjednogteistog«. Uvod u koncept vječitog ponovnogprevladavanja bila je interpretacija Nietz-scheovih sintagmi o istinskom svijetu i likunihilista,odraženihumišljenjuMartinaHei-deggera iz njegovih neodržanih predavanjaNietzsche 1 iNietzsche 2.ReferirajućisenaNietzscheovtekst»Kakojeistinskisvijetpo-staobajkom–povijest jednezablude«,krozkoji Nietzsche kritizira europsku metafizi-ku,LučićgovorioNietzscheovojparadigmi»istinskisvijet«i»istinskisvijetuplamenu«,kojajemomentzaizboreninultipoložajnihi-lizma.UHeideggerovom prodiranju u nihi-lističkikrajmetafizikeustanovljujese,kakokažeLučić,postojanjemetafizikesvjetovnom,štoviše,samimsvijetom.Nadaljeseiznoseraz-ličitinačininakojiseNietzsche,HeideggeriMarxodnosepremazacrtanomkrajumetafi-zikeusmisluodbacivanjaonogdosadašnjegiustanovljavanjaonogodsadašnjeg.Nužnostdaseprevladasveisva(nesamofilozofija)mogućejeprevladatiiznijekanja,štojeondaprevladavanje samo.Marxov je shematizampreuzetodHegelaiutuseformulaciju»usu-kala«metafizika, kaže Lučić predstavljajućirazmatranjaVanjeSutlićauzpomoćSutlićeveterminologije.DolazimodoSutlićevogvječi-tog prevladavanja kao prevladavanja jednogteistogiznanostipovijestikaojedineznanostikojaparadigmatskimnačinomonodosadašnjeodbacujetakodaseodsadašnjeustanovljuje.Autonomijavječitogponovnogprevladavanjajednogteistogodlučujućajezauvjetnutem-poralnost svijeta; tako svako drugo vrijemebivaničemuilitakozvanoništa.Sutlićevopo-imanjevječnostikaobeskonačnostijednogteistog,svagdasebeosiguravajućeisebeuspo-stavljajuće sada, potrebno je tako ocrtanomuniverzumu, univerzumu koji je primoranbivatiosebizasebenaspramničega,činećiizništaunutrašnjegpokretačavlastitogvječnogkruženja.Vječnokruženjeokosebezasebe,nužnožudeći za samimsobom.Uovome jeujednoiSutlićevatendencijadasepromjenaučini suvišnom,misli Lučić.Nadalje, izlažeoporazunepremostivegraniceMarxovaeko-nomijsko–filozofijskog od Nietzscheova lir-sko–filozofijskogmišljenja, kodSutlića kojinijeposvemogaoodoljeti»sirenskomzovu«Nietzscheoveintuicijevječitogponovnogvra-ćanja.Završneriječiizlaganjaodnosilesusena razmatranjao tehnologicikoja jezauzelamjestometafizike,teslijedomtogtipamišlje-njatrebapredstavljatisržmitologike,štonasdovodiuironijumetafizičkesudbine.PetarŠegedinpripremiojeizlaganjenatemu»Štojebît?«,aispitivanjejezapočeoSutliće-vimcitatomizBiti i suvremenosti:»Začovje-kakojijesvremenom,tj.suvremen,sveovisi


Filozofskiživot360

otomedaurevolucionarnomnaporupotražisvojemjestoupovijesnomsklopupafilozo-fija i sama u krizi tražeći svoju orijentacijumora započeti u našem vremenu s nužnimpretpitanjemobîtičovjeka.«Načelno,Šege-dinjekrozinterpretiranjeSutlićevaangažma-naoko fenomenabîti i sampreispitao štobibîtimalabiti.Ispitivanjesekretalouhorizonturazumijevanjadačovjekbitnonijekaopojedi-nacvećonponajprijeiistinskibivstvujekaocjelinaonogaljudskogkojakaotakvajestvre-menujuća,povijesna.Sutliććerećidapovijestnije drugo do zbivanje odnosa bîti čovjeka,bićaibitka.Bîtčovjekakaonjegovapovijesnacjelinauspostavljasekaosklopbîtibićaibit-ka.IzSutlićevashvaćanjasupripadnostibitkaibićaproizlazidatoštojestnekobiće,njegovaesencijailištostvo možebitinadjelusamounjegovomodređenomdajesttoštojest.TojezaSutlićajediniistinskibitak,takodaćereći:»Upunomsmisluriječijestsamoonoštosvo-jojbîtizahvaljujesvojuegzistenciju,identitetesencijeiegzistencije.«Štostvosebićatrebauzetikaonjegovabîtpričemujeondanužnodabîtbude»bitiposebitoštosejest«,afeno-menpovijesnostijeutomudačovjekjestkaousebijednokratnaikonačna,epohalnacjelinavlastitabivstovanjatimeštojest.Bîtjeodre-đenatimedaonadobivasvojeograničenjeizkvalitativneodmjerenostiiukonačenostibitkasamopokretanjabivanjasamimsobom.Bîtčo-vjekajestsebisamomdopuštatidasejestiutomsmislubitivlastitovrijeme,vlastitapovi-jesnacjelina,atoznačidačovjekovoistinskobitinijetekindividualnoegzistiranjepojedin-ca,negoječovjek,poAristotelovojriječi,nanekinačin,svabića:narod,jezik,oruđe,spo-menici,krajolik,gradovi,atmosfera,botaničkivrt,životinjeitd.,izčegaproizlazidaječovjekbitnotakodaseizsebesamaodsebeodmiče,dasebenadmašujeiprevladavaotvarajućisei prepuštajućibitnomodnošenju i događanjusvegaštojest.Toodmahznačidajebîtčovje-kaodnos.Sutlićtomisliupojmuprakse,alinekaoprakseshvaćeneuužemsmislu,većnačinnakojičovjekbivstvuje.Praktičnabîtčovje-ka, praksa kao bitni odnos jest proizvodnja.Noproizvodnjanijekreacijaex nihilo,onajeizvođenje bitka iz neposredne sadržanosti ubićimaiutomsmislunjegovoodjelovljivanjeupovijesnomsvijetu.Dakle,bîtčovjekakaopraktičko-proizvodniodnossprambića ibit-ka nije ništa puko ljudsko, nego je to odnoskojimsubićeibitakunutrašnjesvezaninatajnačindatimodnosombivadopuštenodabićejest,pojavljujeseibivatoštojest.Šegedinzak-ljučno kaže: zastane li se na tome i pogledamalobolje,vidjetćeseda ta iskonska točkaukonačenja umjeravanja, individuiranja, kaotočka čiste umjetničke poeze svega što jestpo tomda jest,daklesama ta točka,niti jest

nitinije.Prethodećisvakombitkutimedagaistom tekdopušta,bitnozbivanjekaozbiva-njepovijesnostipovijestisameomogućujeseiz slobodne stvaralačke otvorenosti zapravoonomNišta.IzlaganjeIgoraMikecina»MišljenjeijezikudjeluVanjeSutlića«posvetiloseproblematiciiskazivanjajezikaunutarrazdiobemetafizič-kogine-metafizičkogmišljenjaikazivanjaudjeluVanjeSutlića.KodSutlićajene-metafi-zičkomišljenje shvaćenokao povijesnomi-šljenje,mišljenje koje pretpostavlja povijestmetafizičkogmišljenja,alikojeprelaziogra-ničenjasamogmetafizičkogmišljenja(meta-fizičkomišljenjesdrugestranepoistovjećujeslogičkimmišljenjem,sobziromnanjegovuformu). Slijedi da ne-metafizičko mišljenjemora biti izvan zakona logike, ne kao pro-tu-logičko, već kao pred-logičko mišljenje.Razmatrajućimišljenje,nužnotrebaimatinaumupitanjekazivanjatepitanjeonogaštosekazujemišljenjem.Sutlićevone-metafizičko,daklepovijesnomišljenje tako jevezanouzpitanjekazivanja;pitasekakvojekazivanjekoje je primjereno ovoj usmjerenosti. Po-vijesnomišljenje traži riječi zaono što seuvidumetafizikenemožeizreći.VodećisezaHeraklitovom interpretacijom logosa, Sutlićse okreće značenju logosa kao onog na štose bivstvo čovjeka sabire u njemu samome,logos kao sabranost onog sabranog ili zbor.Iztogslijedigovorkojimožeodgovaratitojsabranosti,označenkodSutlićapojmomzbo-renost kaogovorkojimseočitujesamobiva-juće,anečovjekobivajućem. KakonavodiMikecin: »To je, jednostavno rečeno, govoronogabiti,anetekonogabivajućeg«. KasnijejeSutlićpojmovezboraizborenjazamijeniopojmovima kazati i kazivanje. Njegov kon-cepttražidasenebrinesamoorazumljivostigovoraismislukojistojiizagovorajezikom(kaosredstvooznačavanjaiizražavanja),negoiotomekakosekazuje.Kazivanjejeusvezismišljenjem, ali nije isto što i govor.Kazi-vanje, premaSutliću,može biti ne-jezično ipred-jezično,budućidasemišljenjezbivakaokazivanje.Stimuvezi,Mikecinističegovo-renjekojejekodSutlićaoznačenokaooglaše-nokazivanjeilikazivanjekojedolazidorije-či.NadaljeondaproizlazeiSutlićevipojmovipravog i nepravog kazivanja, kao i oprekakazivanjaine-kazujućeg govora (kojegnazi-va i jezičanjem).Jezičanjenastupaondakadakazivanje gubi smisao, smisao onoga što jekazano.KazivanjesekodSutlićanamnogimmjestima poistovjećuje smišljenjem. Što setiče samemehanikekazivanja,upredavanjujeMikecinnaznačionekolikomomenatakadase kazivanje zbiva u smislu povijesnog, ne-metafizičkog mišljenja koje se mora, da bibilovaljano,koristitiriječimaunutarobično-


Filozofskiživot361

gagovornogjezika.Zatoriječiizlazeizsvo-jegobičnogmetafizičkogznačenjanaosnovimišljenjakojeihdrukčijeupotrebljava.Posti-zanje takvog izlaženja riječi izmetafizičkogu ne-metafizičko, kako objašnjavaMikecin,ležiutomedaseonoštoseimakazatinekomriječjutrebapoklapatisizvornimznačenjemteriječi.Predavanjejezaokruženodetaljnomanalizom Sutlićevih metoda iznalaženja ta-kvihriječiunutarobičnogmetafizičkogjezi-ka,uznaglašavanjepotrebezafilozofijskometimologijom.BojanMarottisvojeizlaganjeotpočinjepita-njemkojeisamSutlićpostavlja,atopitanjejest:što jeuopćeživot?Dabiodgovorionato, izlagač otvara jedanuvid uSutlićevu fi-lozofijujezika,atajuvidpočinjedosjetkom:»Svijet je slobodnoproizvodećekazivanje«.Ovomeslobodnomkazivanjuradikalnosesu-protstavljajezičanje/esperanto,štojetipičnoza govorenjematerinjim jezikom, kažeMa-rotti.Možeserećidaumaterinjemjezikunesu-mislimosvlastitimkazivanjem,dokustra-nomjezikutonerijetkobudenužnost.Upravojeagendaovoga izlaganjaovladavanjekazi-vanjemkaovraćanjemslobodeuistome,takoštoćeseprezentiratiSutlićevradnariječimastarinei takopokušatiučinitimaterinji jezikosjećajnostranim,takoreći,ponovnoodvojitičovjekaodpoznatogmumjesta– jezičanja.Marotti u svom izlaganju kao cilj određujepribližavanjeSutlićevaradananeologizmimaiarhaizmima.KasnijećesevidjetidajeSut-lićsklonijivraćanjunaarhaizmenokovanjunovihriječi,asveuciljupoticanjamišljenjasamog koje za bitno mora odrediti oznake.Zamišljenjeje,kažeMarotti,velikaštetaštosestareriječi/arhaizmi/zastarjelicegube,atoje i indikatordaznačenje tih riječivišenijeprisutno.Nesamodajetoštetazamišljenjenegonampunogovoriiostanjuduhadanas,aonmoraosjetitiizvjesnuprazninubeztihbit-nihznačenja.StogaćeMarottinaglasitidasuneologizmiiarhaizmiriječisposobnezafilo-zofijskoiskorištavanje,sveuciljusprječava-nja,uvjetnorečeno,praznoggovora.Savgo-vorprijeimaojeuvestiuglavnidioizlaganja,atojeprezentacijagrađeSutlićevihbilježnicafilozofijskiiskoristivihriječi,akojeupućujunabitnaznačenja,ugubljenjuodgovarajućihoznaka također izgubljena. Marotti navodiSutlićevpapirbroj19ukojemu se, ukolikoih je potrebno razdvajati, nalaze četiri bitnestvari:a)presjeciodređenogbrojastranicanakojemusenalazepojedinefilozofskizanimlji-veriječi;b)rječniknjemačko-hrvatskiispisannanekolikozasebnih listova;c) jednaneve-likabilježnica:»Rječniklošihriječi«id)jošjedna takvabilježnica:»Rječnikdobrih rije-či«.Nakonnizanjaprimjerakojimajeukazaona povezanost četiriju dokumenata, Marotti

na kraju predstavljanja Sutlićevih bilježnicafilozofijskihriječizaključujekakojeto»putdo te dubine, trag pravog značenja«. Tako-đerupućujena toda jeSutlićpokazaovećusklonosttraganjuzaiskonomznačenjanegolisklonost neologizmima, odnosno onome štobismomoglinazvatikovanjemnovihoznakazaznačenja i stvari.Usvakomslučaju,Ma-rottijevojeizlaganjebiloveomainspirativnoiujednojepokazaloogromanpotencijalSutli-ćevafilologijskograda.Simpozij jezavršio izlaganjemDamiraBar-barićanatemu»Svjetskiduhipovijestnaro-da.SutlićevakritičkainterpretacijaHegela«,koje je također započelo jednim SutlićevimpitanjemizTelegrama1971.godineosmislunaroda.Barbarićnapominjedasetuonarodunegovoriizhorizontaantropologijeigeogra-fije, niti na način rasno i etnički shvaćene iodređeneskupineljudi,nitiusmislunovovje-kovnepolitičkenacije,većonarodukaoza-daći.Tuzadaćumožeriješitisamomišljenje,alinenekimvećprohodanimputemnegojošuvijekneprokušanim.Sutlićonarodugovorikao o »personalno egzistencijalnoj strukturičovjeka« ili »skupu su-ljudi artikuliranomčinom« ili »samstveno temporalno-horizon-talnom zajedništvu kvalitativno različitihosobnih opstanaka«; dakle, narod u pravilushvaćen iodređivan izkazivanja,onoštobiiznacijetekmoglopostati,itonjezinimna-puštanjem.SvakakonaputuHeideggera,ali,Barbarićnapominje,odlučujućiutjecajnaSut-lićevofilozofiranjeonaroduizvršitćeHegel.SutlićtražirazračunsHegelomna,takoreći,tlu i teorijskim imetodičkimzasadamakojeje paradigmatski ustanovio upravoHegel, akojezajednotvorenjegovufilozofijupovijes-ti.Sutlićistrajavanatomedasenarodkakavnjegovopovijesnomišljenjepokušavamislitinetrebabezuvjetnopriključitisvagdazavod-ljivoj i dvosmislenoj igri svjetske povijesti.Povijestanmožebitisamoonajnarodkojijesvojuneposrednuprirodnupojavnuiosjetil-nuegzistencijuubitnomvećnapustio;kojiseodnje reflektirajućioslobodio iočistio te jeposredovaoznanjem,sviješćuisamosviješću.Timesesvjetskiinarodniduhpokazujuizte-meljaodređeniradompojma,znanjemizna-nošćushvaćenomkaoapsolutnom.Narodje,eksplicitnosemožekazati,zaSutlićačovje-čanstvoucjelini,alinekakvoonojestuovom trenutku povijesnog razvitka, zarobljeno uvarljivim dijalektičkim previranjima svjet-skoga sudišta, već onakvo kakvo onomože biti sagledano iz horizonta razvitka svjetskeznanosti i njoj pripadnoga rada – Apsolutasamog. Takvo Sutlićevo shvaćanje ishodujezaključakdasuposvojojbitinarodniisvjet-skiduhustvari jednote isto:prvoapsolutnopostavljeno i shvaćenokao zahtjev, a drugo


Filozofskiživot362

kao konačni telos toga kretanja. Pred naro-domjeuepohiznanosti iradaizbor, i tonebilokakav,negoizbornaprosto,kažeSutlić.Izbor»okotogahoćelibitipotpunonacijomucjelinimetafizičkihatributatepodložandi-jalekticiukidanja iuzdizanjanaviši stupanjčuvanja,hoćelisvojuprirodnostiodnjedo-bivenu posebnost staviti u službu svjetskogduhairada,svjetskeznanostiqua produkcije,ilićesvojuzakašnjelostusvjetskojpovijestiobratiti upriliku zaprigoddrukčijeg iskonakojijenjegovadomovina.«Sutlićevizričajjeapelativan,nagovarajući,neposrednoupućenkonkretnombiću, ujedno je poticaj na djeloičin,ausamomjesebivećpovijesnodjeloičin.

JureBlažanović LenaKuzmanović Roni Rengel LukaPerušić

Tribina »Zapisi o totalitarizmu«

Povodom prezentacije zbornika Zapisi o totalitarizmu urednika Marijana Krivaka iŽeljkaSenkovića,20.ožujka2015.godineukupoliGradskeknjižniceuZagrebuodržanajeistoimenatribinauokviruprogramaKnji-ževnog petka. Sama tribina zamišljena jetradicionalno, s voditeljem koji sjedi izme-đu predavača/izlagača i usmjerava raspravutakodaseprođezadovoljavajućibroj tema.Sukladnotommodelu,voditeljTončiValen-tićbiojeizmeđupredavačasnjegovedesnestrane–MarijanaKrivaka(Filozofskifakul-tetuOsijeku)–ipredavačasnjegovelijevestrane –LineVeljaka (Filozofski fakultet uZagrebu). Predavači su ujedno autori teks-tova u zbornikuZapisi o totalitarizmu kojibroji17članaka.Voditelj je otvorio tribinu postavljanjem pi-tanjaostatusutotalitarizma,odnosnostatusupojma totalitarizma od početka 20. stoljećado danas, čime je dao naslutiti »pluralizamtotalitarizama«tematizirankasnijeupredava-nju.Napitanje»Štojetotalitarizamdanas?«Krivakodgovarazahtjevomzanužnimkritič-kimodmakomodhistorijskogpojmatotalita-rizma.Onoštojetotalitarizamkaostrogi his-torijski fenomennepogađabitnoumišljenjutotalitarizma, a kao to bitno/oslonacKrivakpostavlja biopolitičku paradigmu radikalni pluralitet.Tendencijekojesutotalitarneusržipostojeposvuda(uHrvatskojsunamnekeodnjihipreočite,poputretorikekojapozivana

nasilnuodmazduspramneistomišljenika),alite tendencije teško je vidjeti jer, kako kažeVeljak: »to još nije sam totalitarizam«.Većse na početku osjećao delezovski filozofskinaboj,naimeuisticanjupotrebezasvojevrs-nim nadzorom nad univerzalijama, u tomsmislupotrebezapre-osmišljavanjempojmo-va.RaspravajeneštospuštenautonukadajeKrivak ukratko predstavio sadržaj zbornika,kojipružauviduklasičnedefinicijepojmaipojave totalitarizma »od prosvjetiteljstva domedijske civilizacije«, a u kontekstumedij-ske civilizacije naznačio je i pojam dobro-voljnog ropstva.SvojeprvoizlaganjeKrivakzavršavaponavljanjemzahtjevazanužnošćudistinkcijeizmeđustrogog historijskog feno-mena imnoštva fenomenakaonoveparadig-me i ujedno kao alata obrane od mogućihtotalitarističkih»nasrtaja«.NakonšaljivepričeotomujeliHrvatskato-talitarnadržava,Veljak logičkomspretnošćuotvara slušatelja za fino razlikovanje ideo-logije/pokreta (sukladno Deleuzeovoj ravni transcendencije)odsocijalne pojave/totalita-rizma na djelu (sukladnoDeleuzeovojravni imanencije). Da tendencije postoje posvudanasvijetuneznačidaposvudapostojitotali-tarizam,većsamodapostojiizvjesnamoguć-nost uspostavljanja totalitarizma. U Hrvat-skojtakođerpostojetakvetendencijeiakterikoji ih gaje čine sve što je u njihovojmoćidauspostaveorganskiporedakkojibiuistinumogaobiti totalitaristički.OsimudržavamaSjeverneKoreje,SaudijskeArabijei,recimo,Irana,naširempraktičkomplanunematota-litarizma,iakopostojespomenutetendencije.»Doduše«, nastavlja Veljak, »neki (parafra-zirano – mi; što se osjetilo u tonu govora)osjećajukaoda jedanasnadjelunova tota-litarnasilakojanamećeunificiraniživotpodmaskompluralizma iraznovrsnostiteulaziusveporeživota«.Gotovodasemožegovoritio skrivenom/prikrivenom (stidljivom) tota-litarizmu.UHrvatskojćemootkritinaznaketoga,recimo,uoznačavanjuneistomišljenika»komunjarama«, »jugonostalgičarima«, »ju-goslavenima« i slično.»Krozovakvapostu-panja/načineodnošenjazagađujesepolitičkiživot,društveniodnosi,duhovniiakademskiživot«,zaključujeVeljakidodaje:»Klonimose i suzbijmo ova pojednostavljivanja« (tj.odbijmoseukalupljivatiuonu»ilisizailisiprotiv«). Jednako tako, opasna su pojedno-stavljivanja današnjeg skrivenog totalitariz-ma.OvdjeVeljakzavršavagovornaznačiva-njemonogaštobimogaobitikrajpovijesti:samokrećućisvijetposthumanihljudskihbića(ljudska bića u tom slučaju neće postavljati»zabranjenapitanja«;scenarijkojineodoljivopodsjećanafilmThe Stepford WivesredateljaFrankaOza).


Filozofskiživot363

VoditeljtribineTončiValentićpotomjeistak-nuobitnostrazlikovanjakojejespomenutoiraspravuskrenuousmjerupitanjao totalita-rizmuu znanju. Što je totalitarizam društva znanja (referenca na Krivakovu sintagmu uzborniku)?Zaštosepuštadaznanjepostanedio »korporacijskog stroja«? Krivak ovdjeprviuzimariječ:»Dogodilaseizvjesnapolitič-ko-povijesnaodlukaprelaskaudrugisistem;obrazovni sistem, logičkom nužnošću sadr-žaja promjene, pati.« Imamo na snazi bitanpomaku strukturimoći (tzv.Bologna), gdjenijedržavasubjektkoji»vodi«obrazovanje,većjetokorporacija.StudentiFilozofskogfa-kultetauZagrebu2009.godinepobunilisuseprimijetivšiovuopasnost.Moglismovidjetisloganepoput»Znanjenijeroba«.Ukvanti-ficiranom sistemu (ECTS bodovi) nije višemogućeprepoznatiniizvrsnost(gotovodajeu»bolonjskomsistemu«izvrsnostmrtvakate-gorijajersistemkvantificiranogznanjazaistunijeustanjupostavititemelj).»Totalitarizamdruštvaznanja«, ističeKrivak,»mišljen jeupočetku tek kao provokacija, no nije dalekoodstvarnogstanja«.Vidimotzv.puzajući fa-šizam usferamakojebitrebalebitijavne,štoneslutinadobarraspletstvari.Upravoovdjemoglaseosjetitibojazanodgubitkaslobode,one najdublje, filozofski mišljene. Osjećaj»osnažuje«voditeljkojipotvrđuje:»Da.Nijepitanje ima li totalitarizma nego koliko gaima.«Možemoliuopćeotvoritisebemišlje-njuslobodedabismomoglishvatitiodgova-rajuću/proporcionalnu širinu pojma totalita-rizma,odnosnouočititetotalitarizme?Raspravazatimuvodipitanjeo»krajumoder-ne«,štoviše,o»krajupovijesti«.»Svakitakavgovorokrajupovijestijeloš,neispravan,teh-ničkinezadovoljavajuć«–odmahjeistaknuoVeljak.Iodista,mineznamokakoćepovijestzavršiti. Veljak preporučuje dvije izgledneopcije: »a) čovječanstvo će se samouništiti,na bilo koji od zamislivih načina; b) uspo-stavitćesetakavtotalitarizamkojimožebitisamoodrživ«.Povijestnamotkrivadasetakvipokušajijošnisuuspjeliozbiljiti,odnosnodajedosadtakavscenarijbionemoguć,ali istije itekakozamisliv.Trebamosamozamislititotalitarizamčija jeosnovabiološkare-kon-strukcijačovjeka(tehnobiologijskai/ilipsiho-biologijska),aopetosnovaskojebiljudibili,takoreći,programiranidačineštočine,voleštovole,eventualno imrze (bezonog/uod-sustvuonogaštouzrokujekontingeciju,slu-čaj),edabinasobuhvatilajezautrenutačnojzamislivostitakvogscenarijanaopćemplanupojavnosti.Nakonovogprikazatotalitarizmaotvarasepoljeuvidauširinunjegovasadrža-ja.»Samopokrećući«ili»samokrećući«svijetlišenljudskeslobodebiobikrajpovijesti.Ve-ljaknapominjekakonasjedovdedovelavje-

ra u napredak,propalastravom1.i2.svjet-skog rata. »Što nam je činiti?«, pitaVeljak.»Trebaliukidatisubjekt?«;»Decentraliziratimišljenjeuniskomišljenje?«;»Relativiziratisvedousrž?«.Ituje,zaonogatkoimasluha,biobitanmomentčitavetribinejer,zaista,štojebudnima činiti(iskazanoupjesmiBijelog dugmeta:»čimeodsvijetadasebranim?Kaoružasadvasmiješnatrna,ilisnom?«);»ili«,upućujeVeljak,»trebamoliobnovitisržmo-derne bezvjere u napredak?Socijalizam ilibarbarstvo«,alizaistausmisluRoseLuxem-burg.Socijalizamtrebakonstituiratipomjeriljudskihbića, anepomjeriotuđujućih sila.Naravno,ičovjekuovomdiskursumorabitimišljenadekvatno–filozofski.Krivakjepotvrdioargumentaciju:»Krajpo-vijestijeideologempar excellence«.MožeseutomsmislukonzultiratiDerridakojipišeoenigmi moderne.Na kraju smo, uistinu, tekodređenekoncepcijepovijesti.Tujenažalostplodno tlo za ostvarivanje totalitarističkihtendencija,aprotiv togase trebaboriti,pre-mateziKrivaka,historizacijom,povijesnosti(vjerojatno mišljene opet kao sloboda-za-slučaj) iodlikomkojuKrivakšaljivonazivapolitičkost. Na taj način stvorio bi se otpor»sveprožimajućoj sili«. U otvorenom shva-ćanju totalitarizma možemo vidjeti i vezuizmeđu totalitarizma i demokracije. Veljakgovori o toj vezi u dvije dimenzije: 1) ko-habitacijakoja jeusporedivasWeimarskomrepublikom;2)demokracijakojanedovodiupitanjeslobodutržištaisvemoćKapitalanijetotalitarnakaoporedak,ali jestporedakkojinijeodbacioidejunapretkatejeplodnotlozaostvarivanje totalitarnihtendencija.Svesmoviše»programirani«dauživamouonomuštosenudi.Nijedošlodopitanjanaširemplanuukafkijanskomstilu:Agdjejetajpromatrač?Agdjejetaj–Svijet?Takoseformiranastruktu-rasidejomnapretkanavrhujošnijerazorila.Danas seKapital proizvodi zbog sebe sama(ne čakni za znanstveni napredaku koji seu19.stoljećuifilozofskivjerovalo).ÉtiennedeLaBoétievećuvodisintagmudobrovolj-no ropstvo,kakojenaglasioiKrivak.Danasradijenasjedamonanezanimljivetelevizijskesadržajenegoštočitamoknjige.Pakomujoštrebaboluglaviilidispepsija?Totalitarizamidemokracijanisunužnosuprotnekategorije,liberalizami totalitarizamjesu.Dabismotovidjeli,moramoućiusržgrčkedemokracije(demos =narod).Štojenaroddanas?Učijuse korist vlada? I tu moramo odoljeti isku-šenju pukog »prebacivanja odgovornosti«,pojednostavljivanja, čitati ponovno KafkinZamak.Zadnje pitanje tribine glasilo je: »Možemoli govoriti o kulturi ravnodušnosti naspram


Filozofskiživot364

raspada političkog?«. Veljak zaključuje daravnodušnost nije samo odsustvo teorijskoginteresa nego i ravnodušnost s obzirom naistinu, odnosno na argumente o obmanjiva-nju.Naargumentečijijeciljotkriti»praznefloskule« te pokazati da će i sami zagova-ratelji istih biti žrtve (i tu vidimo korisnostpredstavljenih paradigmi u kontekstu »kon-trolesituacije«).Krivakjesvojzadnjigovoriskoristiodabidodatnoupozorionaopasnostodapatije(ravnodušnosti).ZakrajcitiraDe-leuzea:»Suvremenisvijetjeentropijaeleme-natadruštvenekontrole.«Itakojeslobodaskrajemtribineožednjela,tamannavrijemezapitanja i odgovore. Postavljeno je nekolikodužihpitanja,aodgovorisudodatnoučvrstilipozicijeautoraiizazvalizadovoljstvonalici-maslušatelja.Tribinajebilaposjećenarelativnodobro,uzi-majućiuobzirokolnostiodkojihsunekebilepredstavljene i tijekomgovora izlagača.Po-znanici supo završetku tribineugrupicama(prestizani od pokojeg usamljenika) polakootišli u razgovoru o temi tribine pokušava-jućidatisvojdoprinosraspravi.Lijepesutovečeri,večeriukojimasečinidazrakodišeprisustvomslobodnih.

Roni Rengel

Tribina »Paralelni svjetovi« i predstavljanje prijevoda knjige Kapitalizam i shizofrenija – Tisuću platoa Gillesa Deleuzea i Felixa Guattarija

U ponedjeljak, 30. ožujka, uKnjižnici i či-taonici Bogdana Ogrizovića održana je 50.tribina»Paralelnisvjetovi«nakojojjepred-stavljendrugitomknjigeKapitalizam i shizo-frenija – Tisuću platoaGillesaDeleuzeaiFe-lixaGuattarija,nedavnoprevedennahrvatskijezikiobjavljenusklopubiblioteke»Mizan-trop« izdavačkekućeSandorf.Napredstav-ljanjususudjelovaliKatarinaPeovićVukovićiprevoditeljknjigeMarkoGregorić.Knjigaje,započetak,predstavljenaucijelos-ti(iakojekodnasprvoprevedeniobjavljendrugi dio, o čemu više riječi poslije) te jeobjašnjena njena važnost i raznolikost reak-cija koje je izazvala po svomobjavljivanju.Sjednejestraneproglašenabesmislicom,asdrugekapitalnimfilozofskimdjelom.Kontro-verzesudobrimdijelombileizazvanesamimstilom pisanja koji je, između ostalog, pun

vulgarizama i specifičnog humora. Unatočbrojnimipodijeljenimreakcijama,knjiga(od-nosnoprviobjavljenidioAnti-Edip)jeodmahpostala apsolutni hit, što među filozofskimknjigamaipakinijebaščestapojava.Onoštojeposebnoznačajnokodoveknjigejesttodaseneradiosuprotstavljanju,odnosnosmjenifilozofa,negooproizvodnjinovihidejajerjevećusamompočetkudjelanaglašenodaknji-gamoraimatiperformativanefektitjeratinasdamislimoizvanklišeja.Štosetičeprojekta,prevoditeljMarkoGrego-rićobjasniojezaštojeodlučenodaprvobudeobjavljenadrugi,aondatekprvitomknjige.Glavnijerazlogtajdajeprvitom,Anti-Edip,dosta fokusiran i ograničen na analiziranjeMarxa i Freuda, dok je drugi tom, Tisuću platoa, tematski otvoreniji (pa uključuje itemepoputglazbe,slikarstvaiarhitekture),asamimtimebližiiinteresantnijiširojpublici(npr.pokazalosedajeizrazitopopularnošti-vomeđuarhitektima).Diskursiseutomdije-lupreklapaju inijedannijepovlašten, što ječinidinamičnomi udarnom.NavodijošdajeDeleuze, iako jedanodnajznačajnijih figuramodernefilozofije,kodnasslaboprevođenidaovajprijevodspadauznatnovećiprojektizdavačkekućeibiblioteke»Mizantrop«.Istaknutjeisamprocesprevođenjainekispe-cifični problemi prevođenja ovakvog teksta.Prevoditeljjeodmahnaglasiodabise,zbogjezične specifičnosti autora, već sam jezikknjige mogao istraživati. Objašnjava da jeDeleuze jako težak za čitanje, ponekad go-tovonečitljividaglavniproblemnijetermi-nologija,negosamkonceptjezika,nodaDe-leuzenijenimogaopisatinaikojidruginačindabiuopćemogaoiznijetionoštojeplaniraoreći.Sobziromnatodajebionadahnutknji-ževnicima(kaoumjetnicimakojiradeuistommedijukao ion),djelatnost filozofananekinačin i doživljava kao djelatnost umjetnika(prvenstvenoknjiževnika) jer i jedni i drugistvaraju. Tako i filozofija za njega nije ap-straktnamisaonaaktivnost,negostvaralaštvo– stvaranjekoncepta.Zbog togakodčitanjaDeleuzeanije tolikiproblemu samoj termi-nologiji (npr.neologizmi sumu rijetki ipo-javljujusesamokadzaistazaneštonepostojidruga riječ),negouznačenju.Naime,Dele-uze često izlazi izvan standardnog značenjapojma.Nijemupoantaizmišljatinoveriječi,negouzetipojmoveizrazličitihsfera(npr.bio-logije,matematike, glazbe…) i »razbiti« imznačenjepovezujućiihsdrugimpojmovimaskojimadosadnisubilipovezani.Na taj senačin postiže heterogenost sklopa.Konkret-no navodi tri pojma kao primjere, alliance, déterritorialisation iinvestissement.Alliance jepojamkojemujeizvornoznačenjevećotprijeprošireno.Uknjizisepojamkoris-


Filozofskiživot365

tiuobjašnjenjunastankažidovskereligije.Upočetkuseradioigririječima,nozapravosepovezuju različita značenja. Nadalje koristealliance kao politički savez, da bi na krajudošli do togda sepojamshvati kaoudruži-vanje članova pokreta otpora. Kod déterri-torialisation se radi o izmišljenom pojmu.PrvojeznačenjepojmabilootuđenjeradnikauEngleskoj u 18. stoljeću prije industrijskerevolucije,kadasupoljaprivatizirana,arad-nici deteritorijalizirani u manufakturama.Noznačenjesepojmumijenjaidolazimodoshvaćanjapojmakao»izlaskauistinu«.KodpojmainvestissementznačajnojedaDeleuzeiGuattariunjemuspajajuonaznačenjakojasuuistompojmuprvokodFreuda,aposlijeikodLyotarda,bilaodvojena.Tosu,kodFreu-da, vojno zaposjedanje teritorija od stranelibida i ulaganje libida »u«, a kodLyotardaekonomija libida.KodDeleuzeaiGuattarijakod tih pojmova više nema razlike. Iz ovihseprimjeravididaglavniproblemprijevodanijebiousamimriječima,negouprenošenjuznačenjasjednogjezikanadrugi,adasepri-tomminimumtogaizgubiuprijevodu(istil-skiipopitanjuznačenja),paninečudidajeprevođenjetrajalovišeoddvijegodine. Štosesamog jezika i sadržaja tiče,prevoditeljkaojedanodključnihpojmovaikoncepatanavodinomadstvo,konceptkojisesvečešćekoristi,naročito u arhitekturi. Prostor nomadstva jekodDeleuza iGuattarija »glatki prostor«, akonceptprostorauarhitekturiiurbanizmujepodudaranstim»glatkimprostorom«.Nagla-šenoje jošda jeznačajna intenzivnost,aneprotežnostprostora.Postavljeno je i pitanje što je to kod autoraoveknjigeoriginalnoipočemusuznačajni,teinteresantniidanas.NatopitanjeodgovorjeponudilaKatarinaPeovićVuković. Onaobjaš-njavadajeono»novo«,počemujeDeleuzeznačajanidanas,upravotodanaglašavavaž-nostdruštvenogipolitičkog.Započetak,tvrdida je cijenjenje drugog s distance pogrešno,aznačajnojeispreplitanjenaiskustvu.Tako-đer,današnjejepitanjeekonomijepolitičko,amarksistisutubilineuspješnibašzbogtogštoodbijajugovoritiopolitičkojdimenziji.Kapi-talizamtakoobjašnjavajukaotijelobezorga-na.Navodedajekapitalizamantiproizvodnjakojasetemeljinaproizvodnji.TakoDeleuzetvrdi da će se kapitalizam samoukinuti, dokMarxtvrdidajekapitalshizofren–ciljmujestvaranjeprofita,anedobrobitpojedinca.Peo-vićVuković tako naglašava da je ovo djeloistovremenosvojevrsnakritika,ali ipohvalaMarxuiFreudujersebavikakopogreškamau njihovim sustavima i shvaćanjima, takoi onome po čemu su obojica dovela do na-pretka.Također je odgovorila i na pitanje oteorijimreža.Teorijamrežajeteorijakojaje

doživjelalošeprimjeneuteorijimedija,aliivrhunske izvedbe,abavljenjeprostoromda-naszanjupredstavljaplodno tlo.Naglašavada je upravo to što se njegov rad bazira namrežama, a decentraliziranjemreža je jednaod glavnih odredbi današnjice, još jedan odrazlogaDeleuzeoveaktualnostiidanas.Kraj tribine prepušten je pitanjima publikekojih,zahvaljujućidetaljnimobjašnjenjimausamompredstavljanju,nijebilomnogo.Jedi-novećepitanjebilojeofrancuskojfilozofiji1960-ih, odnosno shvaćanju filozofije kaoumjetničkog pokreta. Tu je PeovićVuković objasnila da filozofija može biti shvaćenakao umjetnost jer je iskustvo za nju važno–umjetnostifilozofijasenatajnačinispre-pliću.Knjigaseneshvaćakaoskupstranica,negotekstakojijezapravosastavljenodniti.Tako i filozof (ili književnik) nije samo onsam, nego spoj silnica koje kroz njega pro-laze.Natakvimseprimjerimaitekakoosjećautjecajumjetnosti,naročitoMallarméaisim-bolista,narazvojfilozofijeuFrancuskoj.

MajaVejić

Tribine»Bioetičkiutorak«

TribineBioetički utorak uspješnosuzatvorilesvojudrugugodinuodržavanja.Drugiipos-ljednjiciklusakademskegodine2014./2015.okupio je mnoštvo studenata i stručnjaka srazličitihfakultetaiizrazličitihinstitucijateihujedinioupromišljanjurješavanjatekućihdruštvenih problema.Održane su tri tribine,u ožujku je to bila »Medicinski, socijalni ietički aspekti uporabe konoplje«, u travnju»Eugenika i bioetika«, a u svibnju »Izvanetikete Drugog – pravilna integracija osobas posebnim potrebama«. Organizacijski timsastojaoseodMarkaKosa,IvanaBauernfre-unda,MarkaSumraka,MirnePetakiMarkaKučana. Suorganizatori i sponzori bili suGradZagreb, zagrebačka podružnicaHrvat-skog bioetičkog društva, Filozofski fakultetuZagrebu te neprofitnaudruga zaočuvanjekulturnebaštineirazvojcivilnoggrađanstvaOscilator. Tribine su održavane u konferen-cijskojdvoraniKnjižniceFilozofskogfakul-tetauZagrebu.Tribinauožujkuispunilajedvoranustemom»Medicinski,socijalniietičkiaspektiupora-bekonoplje«,agostovalisuTihanaPetrovićLešsOdsjekazaetnologijuikulturnuantro-pologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u


Filozofskiživot366

Zagrebu, Gordana Viljetić iz Etnografskogmuzeja u Zagrebu, Slavko Sakoman iz Po-vjerenstva za analizu i preporuke primjeneindijskekonopljeikanabinoidaumedicinskesvrhe te SašaBajilo iz udruge »Medicinskakonoplja«iPovjerenstvazaanalizuipreporu-keprimjene indijskekonoplje i kanabinoidau medicinske svrhe. Petrović Leš i Viljetićgovorile su o uzgoju i proizvodnji konopljeilananapodručjuSlavonijeiBaranjeu19.iranom20.stoljeću.Svojnacionalni identitetgradili smo, kažu, i uzgojem ovih dviju bi-ljaka.UBaranjisekonopljauzgajalasvedokraja2.svjetskogratakadajeukinutakaone-rentabilna.Kudelja,kakosekodnaszapravonazivakonoplja,utkala sedubokouobičajei identitet Hrvata. Primjerice, koristila se unarodnoj medicini, u tzv. ljekarušama, gdjejevezanaizamagijskerituale,zatimuizra-divrećazakonzerviranjenamirnica,adjecasujenosilakaoizrazdubokogžaljenjazbogsmrti člana obitelji. Sakoman, autoritet napodručju liječenja ovisnosti, upozoravao jenaštetnostiprekomjernogkonzumiranjama-rihuane,kojemožedovestidoparanoidnepsi-hozeilishizofrenije.Sakomanse,osimborbeprotivovisnostiokanabinoidima,boriipro-tivkriminalizacijekonzumenataoveljekovi-tebiljke.Kada jevećnazivamo ljekovitom,moramonadodatidaSakomannevjerujedajeona»najzdravijabiljkanasvijetu«,većtosmatra djelom popularizacije za legalizacijuuporabeitemeljzaindustrijskuproizvodnju.Također,smatradaseuHrvatskojmorapri-premititerenzaindustrijskiuzgojkonopljeiopijumajerseistovećradiususjednimzem-ljama tenevidinikakav razlogda zanjimakaskamoutrendovima.SašaBajilojegovorioopozitivnimučincimakonoplje,njezinomja-komantibiotičkomsvojstvuinjenojprimjeniu povijesti medicine diljem Europe iAzije.Također,objasniojedajeterminmarihuanazapravoizmišljenteonupočetkuuopćenijeoznačavaokonoplju,većjednudrugumeksič-kudrogu,svedokgaHarryAnslingernijepo-pulariziraousvrhukriminalizacijekonoplje.Kriminaliziranajenatemeljusvojihnegativ-nihučinakanamozak i tijelo,dok,zapravo,ne možemo govoriti o štetnim utjecajimanečegaočemujeprovedenotekoko20000istraživanja,aodpreko120kanabinoida,pro-učenasutekdva.Publikajenjihovaizlaganjadočekalasoduševljenjem,apostavljenapita-njasusekretalaodznatiželjeiinteresazavlas-titiuzgoj,odnosnokadaćeonbiti zakonskiomogućen,dopitanjaoutjecajukonzumacijekonopljenaoboljeleodraka.Travanjskatribina»Eugenikaibioetika«do-velanam jemladog i zanimljivogznanstve-nika Martina Kuhara s Odsjeka za povijestmedicinskih znanosti Hrvatske akademije

znanosti i umjetnosti. Kuhar je govorio opitanjueugenikeuHrvatskojdo1941.godi-ne.Objasnionam jedapodeugenikuspadamnoštvo aspekata od kojih neke nikada, naprvipogled,nebismosvrstaliutukategoriju.Korijene eugenike nalazimo u darvinizmu,mendelizmu i rasizmu te mnogim drugimfaktorima, a dijeli se na klasičnu (steriliza-cija, abortus, uporaba prezervativa, dozvoleza roditeljstvo,eugeničkamigracija,poticajizaroditeljstvo)imodernu(umjetnaoplodnja,selekcijafetusazaumjetnuoplodnju,genskaterapija, genetičko inženjerstvo) eugeniku.Pobornici eugenikebila su i nekaodnajve-ćih imena hrvatskemedicine, poputAndrijeŠtampara, IvanaŽirovčića i JosipaŠilovića.UHrvatskojseodvijalautrifazeiakonikadanijeupotpunostizaživjela.Kuharsmatradajerazlogtomemanjakmodernizacije.Nedo-stajalonamjeliječnika,resursa,ciljanagrupanijebila jasnoartikulirana, a smrtnostdjecebilajeprevelika(prosječanživotnivijektra-jaojetek28godina).Najbližeštosmoeuge-nicidošlibio je»Zakonosuzbijanjupolnihbolesti« iz 1934. godine, uveden u Jugosla-viji,čimesulegaliziranipredbračnipregledimuškaraca.Trajaojesamo10mjeseci.Nakondetaljnog i iscrpno informirajućeg izlaganja,publikagotovodainijeimalapitanja,aonoštojestpitalasvodilosenadefinicijukatego-rijeeugenikeisveštounjupripada.Svibanjskatribinaodržanajenatemu»IzvanetiketeDrugog–pravilnaintegracijaosobasposebnimpotrebama«.Gošće tribinebile suravnateljica Centra za odgoj i obrazovanjeSlava RaškajSlavicaJelićivolonterkavodi-teljicamarketingaCentrazarehabilitacijuSil-verJasminkaMaligec.IzlaganjasuzapočelauvodomSlaviceJelićutrenutnistatusosobasposebnimpotrebamajerjenjima,zahvalju-jući društvenoj stigmi, integracija otežana.Nakojijenačinpomoćtimosobamamoguća,Jelićjeprikazalakrozkratakvideo-snimakoCentruzaodgojiobrazovanjeSlava Raškaj,ukojemujeotkrivenodaseCentarbavinepre-kidnomstimulacijomdjeceputemmetodesti-muliranjasenzorneintegracijedabiseinačenedovoljnoiliiznadprosječnoosjetljivadjecalakšeuklopilauredovnunastavu.Tribinuda-ljenastavljaMaligec,kojanavodikakoseuSilverutrudedjeciosiguratipotrebnupodrškuu obliku pasa pomagača. Također, Silver jejedinstvenu svijetu zbogposjedovanja sobeza terapiju s psom pomagačem.Njihovi psisuizvlastitoguzgoja,uvijekrasnijernjihovoponašanjemoraseštovišemoćipredvidjeti,ačekaihseidodvijegodine.Međutim,kakoističeMaligec,kadapasdobijekorisnika,po-činjuproblemijersukorisnicistigmatizirani,što utječe i na to kako »normalno« društvopercipiranjihovepse,sposebnimobziromna


Filozofskiživot367

činjenicu da ih se ne smije dirati dok rade,štodrugimosobamačestonije jasno.Mali-gec napominje i da su od1998. godine ak-tivnosti pasa pomagača propisane zakonomRepublikeHrvatske prema kojemu, izmeđuostalog, pas ima pravo ulaska na sva javnamjesta na koja imaju pravo stupiti i ljudi.Takoseškolovanipasprocjenjujenavrijed-nost od oko 300 000 kuna. Iako Silver psepomagače dodjeljuje besplatno, zbog troš-kovauzdržavanjapsa,kojefinancirajusamikorisnici,nemožesigasvakaosobasposeb-nimpotrebamapriuštiti,štododatnootežavanjezinu integraciju. Izlagačicesu,zajednospublikom,zaključiledanijebolesttakojajeposebnapotreba,većpaskoji istu tubolest»držipodkontrolom«.Raspravasetakovo-dilaokoproblemaetiketiranja (pri čemusuobjegošćesugeriraledaseumjestopridjevaspogrdnimprizvukomkoristiizraz»osobasposebnim potrebama«), važnosti sudjelova-nja roditelja u procesu djetetove integracijete sekritiziraoproblemskupoćeškolovanjapasapomagača.Publika ovog ciklusa tribina ispratila ih jesaželjomzanastavkomjednakokvalitetnogdruženjaiuljetnomciklusu,aorganizatorisusepobrinulidaseupravotoiostvari.Tribinesu bile izrazito dobro posjećene, a u publi-ci jesjediloraznolikodruštvo:odprofesorai studenata, preko raznih stručnjaka, svedograđanstva.Održana su informativna i edu-kativna izlaganja, postavljana su konkretnapitanja,atmosferajebilaradna,aliizabavna.Bioetičketribineusklopuciklusa»Bioetičkiutorak«nastavitćeseodržavatiujesen2015.godine.

IvanaKovačić SuzanaKrčmarek

IX. Mediteranski korijeni filozofije

U organizaciji Hrvatskoga filozofskog dru-štva i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fa-kulteta Sveučilišta u Splitu održani su IX.Mediteranski korijeni filozofije. Simpozij jeodržan9.i10.travnja2015.godineudvoraniFilozofskogfakultetauSplituusredištuDio-klecijanove palače kao oglednog primjerkamediteranskekulturnebaštine.Predsjednik Organizacijskog odbora MislavKukoč otvorio je simpozij karakterizacijomMediteranakaotemeljazapadnekultureici-vilizacije.Postaviojepočetne,alineijedine,

premiseSimpozija, smjestivši ihupovijesnikontekstodantičkeGrčke iRimapadoBi-zantaidalje.OtvorenjeIX.Mediteranskih ko-rijena filozofijepozdraviojeiVladimirJelkić,predsjednik Hrvatskog filozofskog društva,iskazavši svoje zadovoljstvo svim dosadaš-njimsimpozijima.UimeGradadobrodošlicusvimsudionicimazaželiojeSinišaKuko,pro-čelnik Službe za kulturu, naglasivši važnostSplitakaomediteranskogcentraHrvatske,as njim se složio i predstavnikŽupanije,To-mislavĐonlić,kojijepohvalioovuhvalevri-jednu inicijativu, istaknuvši važnost razvojahumanističkih znanosti. Dekan Filozofskogfakulteta u SplituAleksandar Jakir naglasioje da Split nije samo turistička destinacija,negoikulturnosredište.Postaviojeproblem»Mediteranakaoparadigme«,polemizirajućiomorukojenasnebitrebalorazdvajatinegospajati.SudionikejepozdravioirektorSplit-skogsveučilištaŠimunAnđelinović,postav-ljajući primat vrhunske znanosti kao počelanapretka cijelog grada, u čemu humanizamimaposebnuulogu.Ovogodišnji simpozij započeo je plenarnimizlaganjemHenningaOttmanna(München)stemom»Vrlinaitrgovina«,azapočeojeizlo-živšikontroverze izmeđuThomasaJefferso-naiAndrewaHamiltonauvezirepublikanskeparadigme vrline koja je zamijenjena onomkomercijalnogdruštva.Ottmannjeiznioper-spektive o zadanoj tematici iz gledišta Hu-mea,SmithaiMontesquieua.Štosepaktičevrlinekao takve, naglasio jedaonapočinjevećsPlatonovimZakonima,pričemuPlatoniskazuje nekuvrstu averzije prema trgovini,trgovcima,kredituisličnome.Platonnaposerazvijaargumenteuprilogtezidadvijepara-digmeneidujednasdrugom.Prva sesija IX. Mediteranskih korijena fi-lozofije započela je s Danielom Bučanom(Zagreb)čijejeizlaganjebiloprožetopitanji-maosmislu filozofiranja.UpočetkusvojegizlaganjaBučan je izniodvije temeljnemo-gućnostifilozofije,aristotelovskuiplatonsku.Takvemogućnostidalesutemeljistraživanjuodgovoranapitanjeosmislufilozofiranja.Utomsmislu,Bučanjeiznioviđenjane-filozo-faMigueladeUnamunaihrvatskogfilozofaBrankaDespota.BučanjeizniotezudakodUnamuna filozofija nastaje »tragičkim osje-ćanjem života«. Prema tome, filozofija nijesamotrudspoznavanjanegonaporčovjekadanadiđesvojutemeljnukonačnost.ŠtosepaktičeDespota,premariječimaBučana,ongo-voriuosnoviistoštoiUnamuno,norazlikajeu»filozofskomregistru«,pričemuDespotrazlikujebivatiibiti,anaposenjihovosuprot-stavljanje.ZaDanielaBučana,izvorištefilo-zofijejenepodnošljivasvijestokonačnosti.


Filozofskiživot368

Uslijedilo je izlaganje Pave Barišića (Split)s temom »Mediteransko ishodište kozmo-politskedemokracije«,pri čemusu izloženatri tematska sklopa. Izlaganje je započelo srazvojemantičkogdemokratskogustavakojije povezan s pojavom kozmopolitizma. Ba-rišić je iznio tezu da su prvi kozmopolitskimislitelji zapravo mislili anti-demokratski.Nakon toga, prikazan je prosvjetiteljski te-matski sklop koji se premaBarišiću očitujeu preporodu kozmopolitskih ideja. Pri krajusvojega izlaganja Barišić se bavio pitanjemdosega sadašnjih teorija kozmopolitske de-mokracije,globalnevladavineisvjetskevla-de. Istaknuo je elemente suvremenih idejateorijedemokracije,stavljajućiihukontekstbaštinemediteranskihidejakozmopolitizmaidemokracije.PotomjeuslijediloizlaganjeVladimiraJelki-ća(Osijek)»MediteranskitoponimiuNietz-scheovim spisima«. Jelkić je započeo svojeizlaganjeNietzscheovimstavomdakulturalnikonceptEuropeneuključuje cijelugeograf-skuEuropuvećisključivoonenacijeinacio-nalne manjine koje imaju zajedničku proš-lostuGrčkoj,Rimu, judaizmu ikršćanstvu.Jelkić je analiziraoEuropu, odnosnoAtenu,Rim,Veneciju iNicu snakanomdaprikažereprezentacijuklasičnihidealakojimaEuropateži teproturječnostikoje senalazeunjezi-nome samom temelju. Osim toga, Jelkić jeizrazioNietzscheovkrajnje subjektivan stavuodnosunatematiku.IznesenajetezadajeupravoMediteranishodišniprostoreuropskepovijesti.PozavršetkuprvesesijeodržalaseiživopisnaraspravapodmoderatorskompalicomMariteBrčić Kuljiš. Referirajući se na Barišićevoizlaganje, odnosila se na pitanja o odnosukozmopolitizmaikršćanstva.DrugidiojutarnjesesijeotvorenjeizlaganjemKrešimiraČvrljka(Zagreb)kojijegovoriooinkunabulama u splitskim knjižnicama kaopovijesnimspomenicimaMediterana.Budućidajesimpozijosmišljenkaointerdisciplinar-ni skupposvećenmediteranskimkorijenimafilozofije,Čvrljakjenaglasiorazlogeodabirasvojeteme.UreferatujeiznesenodauSplitupostojivišeod70inkunabulakojesuspome-nici antičkom, srednjovjekovnom i renesan-snomMediteranu.Zanimljivjebioiprimjerspoznajeukojemusaznajemodasrednjovje-kovniautorpišedjelooantičkomautoru,dokrenesansniautor izdajedjelo togsrednjovje-kovnogautora.Pritomdolazimodoznameni-teisprepletenostitihtrijurazdoblja.Uzto,zaČvrljkainkunabulenemogubitiumjetničkodjelo, već su one isključivo predmeti znan-stveno-istraživačkogkaraktera.SljedećeizlaganjeodržaojeDavorBalić(Osi-jek)stemom»MarulićevetičkinaukuDavi-

dijadi(Davidias)iunjezinualegorijskomtu-mačenju(Tropologica Davidiadis expositio)«.PremaBaliću,Marulićjeuepunaslovljenom»AlegorijskotumačenjeDavidijade«pokazaoda je sadržaj Staroga zavjeta slika Novoga.PritomeDavidpredstavljaKristovlik,aŠauloznačavaŽidovekojisuprogoniliKrista.Uzsveperspektiveizkojihjeovajepdosadabionajčešćesagledavan,mogućegajesagledatii iz filozofskeperspektive.Balić je istaknuodaje,uzzastupljenostfilozofijeodgojaiher-meneutikeuMarulićevuspisu,najčešćepro-blematiziranaetika,štojevidljivoizstihovaukojimaMarulićopisujeDavidakao,primje-rice,»čovjekakoji jebioobdarenduševnimdobrima« te kao onoga koji se »kreposnimčinomborioprotiv sile«.Zastupljenost etič-kognaukapružaianalizaMarulićevaodnosapremabiblijskimdogađajimaprikazanimauDavidijadi,izniojeBalić.Posljednji izlagač u ovoj sesiji bio je De-mianPapo (Osijek)koji je izlagaooetičkojsastavnici prve knjige Kotruljevićeva spisao umijeću trgovanja. Prema Papi, Kotrulje-vićevobavljenjeetičkimtemamapotvrđujeioslanjanjenadjelabrojnihfilozofa,kaoštosuAristotel,Ciceron,Seneka,Augustin iTomaAkvinski.Izlagačjebrojnimprimjerimapot-krijepiozastupljenostetičkeorijentacijeprveknjigeKotruljevićevaspisaoumijećutrgova-nja.Sesijukoja jeuslijedilanakonpauzezaru-čak otvorila je Marita Brčić Kuljiš (Split)izlaganjem o mogućem prvom hrvatskomfeministu JakovuArmolušiću. Svoje izlaga-njeMaritaBrčićKuljišotvorilajejednomoddefinicija feminizmapremakojoj se femini-stom ili feministicom može nazvati svatkotkosvojarazmišljanjaidjelovanjausmjeravaprema redefiniranju i repozicioniranjuulogamuškaracaižena,odnosnosvakaosobakojapreispitujetradicionalne,spolne,rasne,etnič-keiklasneuloge.BrčićKuljišjepredstaviladjeloSlava ženska i protivni odgovor Jakova Armolušića Šibenčanina Cvitu šestomuauto-ra JakovaArmolušića. Djelo je nastalo kaoreakcijanadjeloIvanaIvaniševićaKita cvitja razlikovakoje jeobjavljeno1642.,akoje jeobilježenoneprimjerenim riječima i uvreda-mapremaženama.Premaiznesenojdefinicijifeminizma, osoba postaje feministom prekofaza svjesnosti, ljutnje i djelovanja. Dakle,Marita Brčić Kuljiš je iznijela argumente uprilogtezidajeJakovArmolušićbioprvihr-vatskifeminist.Narednoizlaganje,naslovljeno»Jednazabo-ravljena hrvatska recepcija Machiavellija«,održao jeEnisZebić (Zagreb). Zebić je za-počeo svoje izlaganje ističući zasluge filo-zofsko-političkog autora Vinka Kriškovićau predstavljanju nekoliko najvažnijih i naj-


Filozofskiživot369

utjecajnijih djela engleskog liberalizma 18.i19.stoljećahrvatskojkulturnoj ipolitičkojjavnosti. Jednood tihdjela jeonoThomasaBabingtonaMacaulaya iEdmundaBurkeasnaslovom Pisma Juniusova. U navedenomdjelu,iznosiZebić,nalazeseprijevodiMaca-ulayeviheseja,međukojimajeionajoMac-hiavellijuiz1827.godine.ZebićjeanaliziraoMacaulayevu interpretaciju Machiavellijai njegovu originalnost. Postavio je i pitanjemogućnosti usporedbe toga čitanjaMachia-vellijasonimAnteTresićaPavičića.»Vuk-Pavlovićevo tumačenje značaja i mo-tiva južnotalijanskog predsokratovskog mi-šljenja« naslov je izlaganja koje je održaoRadomirVidenović(Niš).PremaVidenoviću,PavaoVuk-Pavlović ističeodlučujućuulogumediteranske kulture u utemeljivanju i raz-voju zapadne kulture na primjeru procvatamisaonog stvaralaštva u južnotalijanskimpodručjimau5. i 6. stoljećuprije nove ere.U izlaganju je iskazao da su tada već bilepostavljenenaznakemogućegkulturnoguje-dinjavanja mediteranskih zemalja. RadomirVidenović kulturu je definirao kao sindina-mičko preplitanje vrijednosnih stremljenja idjelovanjapaseprematomemožesmatratidajetubilariječorazličitimnačinimarješavanjaistekulturnezadaće.Naposljetku,Videnovićje istaknuoVuk-Pavlovićevu paralelu izme-đu predsokratovskih dostignuća obilježenihrazumijevanjem i suradnjom s problemimasuvremenekultureZapada.O Cassirerovom konceptu kao analitičkominstrumentariju, odnosno o filozofiji i poli-tičkommitu izlagao je IvoDžinić (Osijek).Džinić jezapočeosvojevrsnimupozorenjemnazavodljivost i opasnostmodernihpolitič-kih mitova. Upravo u tom smislu, istaknuoje Džinić, aktualan je Cassirerov konceptvažnostiznanostiifilozofije.Filozofijamorareflektiratiodruštveno-političkimdanostimainesmijepasivnoočekivatibilokakvupro-sudbusvijetaostvarnosti.Džinićjepovukaoparalelu s Praxisom i, oslonivši se na GajuPetrovića,naglasioštofilozofijanesmijebiti.U svojem izlaganju pokazao je da jeCassi-rerovkonceptkvalitetananalitičkiinstrumentzajačanjesvijestiozadaćifilozofijeuovojisvimbudućimepohama.Uizlaganjukojejeuslijediloo»Avanturilo-gikeukomunističkojRusiji«govoriojeIvanZelić (Split).Upočetku izlaganja iznesen jepregledrazvojalogikeukomunističkojRusijiprematekstovimanekihruskihfilozofanakonpada komunizma.Zelić je iznio informacijeda je tijekom prva tri desetljeća svoje vla-davinekomunističkavlast izbacila logiku izobrazovnogsustava.Tijekomgodinaborbezaponovnorađanje,razvojiafirmacijulogikeuRusiji, ruski logičari su se u svojemnaumu

suočavalisrazličitimvrstamapoteškoća.TekuposljednjemrazdobljukomunizmauRusijilogikajenapokonbilapriznatakaodisciplinaimoglasemirnorazvijati.U sličnom tonu nastavio je i Jevgenij Paš-čenko (Zagreb) s radom »Ukrajina: pripad-nostmediteranskomekruguiruskaagresija«.Paščenkojeobjasniodajeukrajinskapripad-nostmediteranskomkruguostvarenauzgrč-kemigracijeurazdobljuod7.do5.stoljećaprijeKrista.UsvojemizlaganjuPaščenkojeobjasnionastanakMoskovskekneževine,nje-zinuekspanzijuiposljedičninastanakRossije1720. godine. Potom je povukao poveznicusa suvremenom ruskom agresijom premaUkrajini.PaščenkojeiznionizinformacijaoaktualnomstanjunaprostoruKrima teupo-zorionamogućebudućescenarije.Zaključioje svoje izlaganje stavom da Rusija svojimantiukrajinizmom teži presjeći tradicionalnupovezanost Ukrajine s europskim kulturnimkrugom.Posljednje izlaganje prvog dana simpozi-ja održala jeAnitaLunić (Split) s temomopolitičkim i etičkim problemima parcijalnihazilantskihpolitika.Lunić jepočetaksvojegizlaganja nagovijestila iznoseći praktičneprobleme aktualnih azilantskih politika. Pri-tomseosvrnulanateorijuMatthewaGibneyjakoji se bavi kombiniranim konzervativnimpristupom–humanitarizmom.Utomsmislu,istaknulajeLunić,Gibneysezalažezadjelo-vanjeusmjerusmještanjaizbjeglicaipobolj-šavanjanjihovatretiranja.Takavpristup,me-đutim,nezahtijevaispunjavanjepotrebaazi-lanataiizbjeglicanipodkojimuvjetomosimako nam je to isplativo.Gibneyjev teorijskipristup, iznijela jeAnita Lunić, omogućavakompromis između dvaju krajnjih pristupapristranostiinepristranosti.Zaključno,onserealizirakaomediokritetskametodaizbjega-vanja odgovornosti, pri čemu podržava ide-ju nejednakosti. Lunić je izlaganje završilaanalizom navedenog pristupa iz perspektivefirst-class citizenteorijeMichaelaDummettateteorijedruštvenenejednakosti.Nakonposljednjesesijeuslijedilojepredstav-ljanjenovog izdanjaHrvatskogafilozofskogdruštva,zbornikapoduredništvomPaveBa-rišića Demokracija na prekretnici. Zborniksu predstavili Marita Brčić Kuljiš, MislavKukoč i samurednik PavoBarišić.Time jezatvorenprvidanIX.Mediteranskih korijena filozofije.DrugidansimpozijazapočeojeMislavJežić(Zagreb)sradom»Kolosreće,jaramiispreg-nuće«. Motiv je kola sreće često korištenkrozpovijestZapada,a Ježić jeusporedio ipoimanjespomenutogmotivanaIstoku,istak-nuvši da se kolo pojavljuje u brahmanizmu


Filozofskiživot370

te budizmu. Uz pojam kola sreće, veže sei jaram, ametafora se kola u značenju pre-nesenunasudbinumožeproširiti inacijelakola,njihovavozaraizapregukaoduhovnuspoznaju.Usporediojesprezanjekonjauza-prezipriutrcikolimakojasemožeprenijetina sprezanje duha i duhovnih pjesnika kojise natječu u pjesništvu. Povod za uspored-bupjesnikaivozarakolaJežićjepotražioutomeštosuvelikegrčkesvetkovinepratilaipjesničkanatjecanjateutrkebojnimkolima,atakvesuigre,primjećujeJežić,postojaleiuIndiji.Pozavršetkuseuvodnogizlaganjaodržalaras-pravakojusuobilježiliPavoBarišićiMislavKukoč.Barišićje,spomenuvšipostojanjegrč-kogbogasretnog trenutkaKairosa, istaknuoproblem sličnih božanstava i na Istoku, dokjeKukočevopitanjeomogućimkontaktimaIstokaiZapadakojisurezultiralisličnimmo-tivimaistaknulouloguAleksandraVelikogte,primjerice,Pirona.Također,istaknuojeJežićzaključivšiuvodnidio,sasigurnošćujedoka-zanodasuretoriciusvojimpozdravnimgo-vorimaodavalipočast i Indijcima, što značidasumoralibitikodnjihprisutni.Drugo je izlaganje održala Naida MihalBrandl (Zagreb)koja je svojim radom»Ka-irskageniza:izvorzamediteranskupovijest,kulturuireligiju«pažnjuskrenulanahebrej-ske dokumente od neprocjenjive važnostiza povijest. Genize su, objasnila je Brandl,privremenaodlagalištazadokumentenahe-brejskomjezikuukojimasespominjeBožjeimepasemorajupropisnopokopati,običnona tavanu ili u podrumu sinagoge.U njimase često pohranjuje i čitav niz nereligijskihdokumenatakaoštosupismaipravnidoku-menti, zbog čega genize postaju vrijedanpovijesni izvor, kako za povijest religijskihtekstova, tako i za društvenu i ekonomskupovijest. Brandl je uzela za primjer otkrićeKairskegenize,najvećeinajraznovrsnijeko-lekcije srednjovjekovnih manuskripata kojasadržioko300000fragmenatamanuskripata,kako bi skrenula pažnju na ovaj jedinstvenipovijesni izvorodneprocjenjivevažnostizaproučavanje povijesti istočnogMediterana isjeverneAfrike.Sesiju je nastavio Žarko Ament (Zagreb),analizirajućipomakepistemekršćanskogre-žimaistine.SvojuanalizuzapočinjeodKnji-ge postanka te detektira tri teološke predajekršćanske egzegeze: jahvističku, elohističkui svećeničku.Te tri teološke predajeAmentpromatra kao refleksije u kojima su ukori-jenjene specifične episteme koje se očitujukako u različitom rječniku stvaraoca preda-ja, tako i u specifičnim vjersko-moralnim ietičko-moralnimnazorima.Svojomanalizom

Amentpromatrapomakepistemaunutarfor-macijaznanjakršćanskogrežimaistine.RusmirŠadić(Tuzla)zaključiojesesijusvo-jim radom »Ibn Rushd između filozofije ireligije«,pokušavajućipomiritidvanaizgledrazličita stava interpretacijomAverroesa.PoŠadiću,rješenjeprividnogsporatrebatražitiudosljednijemtumačenjutekstajerzaAver-roesasigurnonemožepostojatineskladizme-đufilozofijeireligije–»istinanemožeprotu-rječitiistini«.Šadićobjašnjavakakojedanodnajvećiharapskihmislilacareligijuodređujekaoobrnutiodrazfilozofskeistine,dokfilo-zofijuvidikaodubljeznačenjereligije.DrugujesesijuotvorioSlobodanStamatović(Split) koristeći dva najznačajnija izvora zarekonstrukciju Heraklitova mišljenja, rano-kršćanske pisce Klementa Aleksandrijskogi Hipolita Rimskog, da bi prikazao njihoverazličitosti,aliisličnosti,utumačenjugrčkogfilozofa.KaopoveznicuizmeđuHeraklitovefilozofijeikršćanstvaStamatovićjeistaknuologos,primjećujućikakojeuHeraklitovojfi-lozofijitajpojamoznačavaoonoštonijepod-ložnopromjenamaiobmanama.ZbogtogajeHeraklitova filozofija u pozitivnom odnosupremakršćanstvu.Budućida je,pokršćani-ma,logossveopćiisvenastajeponjemu,iztoga proizlazi i da ga je i prije samog utje-lovljenjabilomogućespoznati,kaoštotoHe-raklitčinisvojomfilozofijom.IakosuHipolitiKlementimalioprečnestavoveoHeraklitu,zaključuje Stamatović, prvi ga smatraju na-vjestiteljemkršćanstva.VrlojevrijedanpovijesniizvorizložilaZrin-kaPodhraškiČizmek(Zagreb)usvojemizla-ganjuoEgeriji,mediteranskojhodočasniciizIV.stoljeća.EgerijajehodočastilaizGalicijedoKonstantinopola,azatimidoSvetezem-lje, pišući o svojim putovanjima u prvomlicu.OnozanimljivojesttodaEgerijaslijediBiblijudiopodio,trigodineposjećujućisvasvetamjestakršćanstva,odSinajadoJeruza-lema.Egerijasvojimpisanjimapružapogledna kulturu Jeruzalema, njegove obrede kojisuna latinskom,ali se istovremenoprevodenaaramejskiigrčki,kakoprimjećujeautori-ca.Čizmekjepružilauvidu»jedan intimandnevnikkojizrcalinesamoushiteprekrasneženske duše, nego i zemljopisne i kulturneprilike naroda koji obitavaju tadašnji jugo-istočniMediteran«.Posljednje je izlaganje u sesiji prije ručkaodržao Emil Kušan (Split), a kao cilj izla-ganja Kušan je postavio istraživanje pojmaranjivosti. Istaknuo je da je ideja moderneeuropskesocijalnedržavezasnovananaidejiprevladavanja ranjivosti čovjeka, a referira-jući senaEmmanuelaLevinasa,postavio jeproblem ranjivosti i u komunikaciji. Objaš-


Filozofskiživot371

njavakakojedinopotpunoogoljenimožemoostvariti komunikaciju s drugom osobom tezaključuje da se autentičan odnos izmeđudvijejedinkemožeostvaritijedinoakojednodrugomemožemo nanijeti veliku štetu. Pitase što od čovječnosti ostaje kada se elimi-niraju sve čovjekove ranjivosti te citirajućida »besmrtan čovjek nije plemenit«, Kušanzaključujedauzkonceptranjivostidolazenavidjeloisveostalekarakteristikečovjekakaoljudskogbića.Potom je izlagaoSašaHorvat (Rijeka) s te-mom»SokratiGrkZorbaotijelu«.Analizom,sintezomikomparacijomstavovaiznesenihuPlatonovuFedonuiKazantzakisovomroma-nuGrk ZorbaHorvatjepredstaviodvamisli-oca koja su stvarala u različitim epohama–prvinapočetkugrčke filozofije,potonjiunjenojsuvremenojepohi.Horvatjesvojimra-dompokazaodajeodnosprematijeluključankakozarazumijevanjefilozofijePlatona,takoizarazumijevanjeKazantzakisa.Istaknuojeda je za Platona tijelo raspadljiva materijakojasputavabožansko,tamnicaduše,dokzaKazantzakisatijelopredstavljanajvišetežnjeduše,prekokojegseostvaruječovjekovasvr-ha i proslava života. Naizgled dva oprečnastava Horvat je usporedio te deducirao filo-zofskeidejekojesudoveledoistih.Sljedeće je izlaganjeDamirMarkov (KaštelSućurac) posvetio razumijevanju Platonovaviđenjapovijesti ipitanjunajboljegporetka.MarkovpodsjećadaPlatonnajboljomsmatraonudržavukojajeutemeljenanapravednos-ti, ali i primjećuje da nastanak ove najboljedržavePlatonsmatrakvarenjemupotpunostijednostavnezajednice.DioobjašnjenjaMar-kovpronalaziujednakostikarakteragrađanaprvotnezajednice,štoječininepogodnomzaispitivanjepravednosti,azatimseposvećujemitu o obratu kružnog gibanja, koji PlatondonosiuDržavniku.Markovispitujenavede-nimitkaosastavnidioPlatonovefilozofijeteističenjegovoznačenjezarazumijevanjePla-tonovepolitičkemisli.NerminHodžić(Sarajevo)ureferatu»Platon-skaljubavkodIbnSineiM.Ficina«uspore-diojePlatonovaiAviceninaučenjaoljubavi,stavljajući naglasak na Platonova središnjarazmišljanjaoodnosuljubavi,ljepote,dobraiideja,tenaAviceninopoimanjeodnosaljuba-viivrlineteapsolutnogdobrailjepote.Kaoosnovuzaanalizu,HodžićjeuzeodvaPlato-novadijalogauinterpretacijiMarsilijaFicina,GozbaiFedar,teAviceninTraktat o ljubavi.Istaknuojesličnostiirazlikeupoimanjulju-bavikodovadvavelikafilozofatejeproučiotristupnjaljubavipoPlatonu,povukavšiana-logiju s Aviceninim različitim stupnjevimaljubavi koji odgovaraju različitim stupnjevi-maljestviceljubavi.

Gabriela Bašić (Split) svoje je ovogodišnjeizlaganjeokarakteriziralakaonastavakproš-logodišnjegukojemujepredstavilapragma-dijalektičkipristupteorijiargumentacijeFran-savanEemerenaiRobaGrootendorsta.Svojeizlaganje naslovila je »Znanstvena diskusijaupragmadijalektičkomsvjetlu«,acilj jebiodapragmadijalektičkimodelkritičkeraspra-veusporedisidealnimmodelomznanstvenediskusije.OnonaštojeBašićstavilanaglasakbili su pojmovi racionalnosti i društvenostikaoosobineargumentacijekojejudefiniraju.Nekeodtezakojejeiznijelabilesudajeciljpragmadijalektikeponuditiznanstvenuteori-juidajeznanostmogućepragmadijalektičkitretirati.Radom»Scijentizam:samopobijajućilitrivi-jalan«DinoDabro(Split)jepokušaoučvrstititezuoscijentizmukaoneadekvatnojislabojhipotezikoja jeosuđenanaoponašanje lošemetafizike.Referirajući se naW.L.Craiga,Dabrojeustvrdiodajescijentizampretjeranovjerovanjeuznanstvenuspoznajuimetodeteje objasnio dvije inačice scijentizma, jaku islabu.Zaključiojedajescijentizamsamopo-bijajuć,jer»zaključcidokojihkasnijedolaziznanostnemogubitisigurnijiipouzdanijiodpretpostavki na kojima oni leže i kojima seslužedadosegnusvojezaključke«.Dabrojepokušaopomiritijazizmeđufilozofijeizna-nosti,argumentirajućikakoseznanostifilo-zofijabave istimpitanjima,ali s razlikomuperspektiviifokusu.UodsustvuJosipaMužića(Split),njegovujetemu »Interesna globalizacijska elita« pred-stavila Svjetlana Goluža. Rad je povezaostvaranje megakorporacija sa sve većim ja-zomizmeđubogatihisiromašnih.Iakosvijetpostaje sve bogatiji,Mužić piše, sve više jeljudi izloženo višedimenzionalnom siromaš-tvu.Mužićsvojimradomupozoravadajema-terijalističkiindividualizamdegradiraočovje-kanarazinuoruđakakobigamogaobesram-no eksploatirati te zaključuje da »možemoimatidemokraciju imožemoimatiogromnukoličinu kapitala koji kontrolira malen dioljudi,alinemožemoimatioboje«.Uzaključ-kupredlažeuvođenjeelementarnerazdiobnedjelatnostikaorješenjeproblemanejednakos-tiubogatstvu.PosljednjejeizlaganjeIX.Mediteranskih ko-rijena filozofijeodržaoMislavKukoč(Split):»Kulturni i religijski izazovi sekularne glo-balizacije«.UuvoduseKukoč fokusiraonaracionalizam kao temeljni element globali-zacije, koji subordinira sve ostale pristupeznanjuipostavljasekaosekularističkavjera.Takavjepristupusmjeriočovjekovoodređe-nje ka globalizaciji, a uspoređujući Zapad iIstok,Kukočprimjećujedase IstokodupiresnažnompritiskuZapada,pokrećućideseku-


Filozofskiživot372

larizacijuipreporađajućiislamkaonositeljadruštva. Kukoč se pita mogu li se aktivniglobalni sukobi riješiti uz pomoć filozofijetenudirješenjeuvidujasneanalizeinorma-tivnog zahtjeva, izlažući koncept globalnogethosakojipromiče ideju jedinstvenogljud-skogmorala.UzaključnojraspravisimpozijatemaokojojsenajvišeraspravljalosvakakojesukobIsto-ka i Zapada. PavoBarišić je spomenuo tra-gedijunovinara listaCharlie Hebdo kao ra-dikalanprimjer takvogsukoba.Sudionicisusesložilida, iakomoramosagledati idrugudimenzijukojapercipirakarikaturenovinarakaonajvećesvetogrđepremaislamu,civiliza-cijenemajupravojednadrugojnametatisvo-jestandarde.SobziromnatodajejedanodtihstandardaZapadaislobodagovora,nitkonemapravooduzetiživotdrugojosobi,kolikogodbiouvrijeđennjenimčinima.Polemikasevodilaiokointeresneglobalizacijskeelite,aKukočjezaključiodaipakpostojepozitivnestraneglobalizacijekojeMužićnije iznio teda se, iako se razlika u bogatstvu povećala,broj ljudi koji svakodnevno umiru od gladiipaksvebržesmanjuje.MislavKukočjeslužbenozatvorioIX.Medi-teranske korijene filozofije,zaključivšidasuse izlaganja odlikovala visokom kvalitetomtedasuiraspravebileproduktivne.ZahvalioseSveučilištu,zadovoljnoistaknuvšikakojeSimpozijprviputudevetgodina imao i in-stitucionalnupodršku.Zakraj jeKukočna-javioodržavanjejubilarnihX.Mediteranskih korijena filozofije, kao i tiskanje zbornika unakladiFilozofskogfakultetauSplitu.

AntonioKovačević ValentinaPerišić

Natjecanje iz logike 2015.

UorganizacijiMinistarstvaznanosti,obrazo-vanjaisporta,Agencijezaodgojiobrazova-nje,Hrvatskoga logičkogudruženja iHrvat-skogafilozofskogdruštvaovejegodineodr-žanoosamnaestoporedunatjecanjeizlogike.Dvasubilakvalifikacijskastupnja–školskote(među)županijskonatjecanje–kojasuvo-dilafinalu,državnomunatjecanju.Vremenskisusenatjecanjananizalaovako:školskana-tjecanja,10.veljače2015.;(među)županijskanatjecanja,12.ožujka2015.;državnonatjeca-nje,23.–25.travnja2015.

Zasve jestupnjevenatjecanja literaturabilasljedeća:– SrećkoKovač,Logika,Hrvatskasveučiliš-nanaklada,Zagreb(posljednjaizdanja),

– Gajo Petrović, Logika, Element, Zagreb(posljednjaizdanja),

– Davor Lauc i Zvonimir Šikić, Logika, Školskaknjiga,Zagreb,2014.

– Srećko Kovač i Berislav Žarnić, Logička pitanja i postupci.Problemski uvod u ele-mentarnu logiku,KruZak,Zagreb,2008.

Pri izboru autora testova pokušalo se voditiračuna o tome da po jedan autor na svakojrazini bude srednjoškolski nastavnik.Autoritestovaporazinamabilisu:– zaškolskonatjecanje:dr.sc.LovredeGri-sogonoiMarkoKardum,prof.,

– za(među)županijskonatjecanje:InesSke-lac,mag.phil.iDavidKarasman,prof.,

– zadržavnonatjecanje:mr.sc.PerislavaBe-šić-SmlatićiInesSkelac,mag.phil.

Uodnosunaprethodnanatjecanjaovojebiloposebnopo tome što je prvi put oformljenoposebno državno povjerenstvo zaduženo zanatjecanjeizlogike,kaoštojeformiranopo-sebnoDržavnopovjerenstvozanatjecanjeizfilozofije, premda su se ova dva natjecanjaodvijalaparalelno.ČlanoviDržavnogapovjerenstvazanatjeca-njeizlogikeza2015.godinubilisu:– dr.sc.LovredeGrisogono,Prirodoslovno-matematičkifakultetSveučilištauZagrebu(predsjednik),

– KatarinaStupalo,prof.,GimnazijaLucija-naVranjanina,Zagreb(tajnica),

– mr. sc. Perislava Bešić-Smlatić, SrednjaškolaIvanaLucića,Trogir,

– Renata Cerovski, prof., GimnazijaVelikaGorica,VelikaGorica,

– DavidKarasman,prof.,GimnazijaAndrijeMohorovičića,Rijeka,

– Sanja Koprek, prof., Prva gimnazija, Va-raždin,

– MarkoKardum,prof.,VIII.gimnazija,Za-greb,

– prof.dr.sc.SrećkoKovač,Institutzafilo-zofiju,Zagreb,

– BrankaPelin,prof.,Srednjaškola,Novska,– dr. sc. Dragana Sekulić, Hrvatski studijiSveučilištauZagrebu,

– InesSkelac,mag. phil.,Hrvatska zakladazaznanost,Zagreb,

– prof. dr. sc.MajdaTrobok, Filozofski fa-kultetSveučilištauRijeci,

– prof.dr.sc.BerislavŽarnić,Filozofskifa-kultetSveučilištauSplitu.


Filozofskiživot373

Školskajerazinanatjecanjaprošlaočekivano,tipovizadatakabilisuuduhuprethodnihgo-dinaiautorisupokušaliobuhvatitidopuštenogradivonaštomaštovitijinačin.Naškolskojserazinipokazaloposebnopohvalnimtoštoje u sastavljanje testa bio uključen srednjo-školskinastavnikkojijedoprinioizradizada-takaiztradicionalnelogike.Test za (među)županijsko natjecanje obu-hvaćao je devet zadataka od kojih su nekibilirelativnolaganiiočekivani,adrugiopetdovoljnokompleksnikakobitestiralisposob-nost rješavanja dosad neviđenih problema.Učenici i mentori test su dobro prihvatili iiznijelipozitivnekritike.Ispostavilosedajetestbiodobroprilagođenštosetičetežineza-datakaipredviđenogvremenarješavanja,jerjenajvećariješenostbila92%,azaplasmannadržavnonatjecanjebilojepotrebnopriku-pitipreko72%bodova.Državno se natjecanje prvi put održalo uSrednjojškoliIsidoraKršnjavoguNašicama,gdje je organizacija bila na zavidnoj razini.Timeseupraksiprovodiidejanatjecanjakoje»obilazi«svekrajeveHrvatske.Natjecalasuse32učenika izdevetškola,aprvo jemje-stoosvojioKristijanRupićizzagrebačkeXV.gimnazije,podmentorstvomKrešimiraGra-cina.DrugojemjestoosvojioMatijaKušec,učenikistogamentora,atrećemjestoKristi-janVukelić izGimnazijeLucijanaVranjani-na,podmentorstvomIvaneBogović.Test je na državnoj razini bio dosta neoče-kivaninanekijenačinnapraviopresedanuodnosunadosadašnjetestove.Naime,prviseputpojaviozadataksotvorenomdedukcijom(dedukcijom u kojoj je zadano prvih neko-likokoraka i dokaz je dalje posve slobodantenijeograničenniubrojuredaka),amnogisuzadatciimalivišemogućihrješenja,čimeseželjeloštovišepotaknutiučenikenaindi-vidualanpristup rješavanju testa i štomanjeihograničavatizadanimuputama.Tojebilomogućezatoštosutestoveispravljaličlano-viDržavnogapovjerenstvaibilojedovoljnoispravljačadasesvakomzadatkuposvetipo-trebnapozornost.Učenicisunatakavpristupreagiralivrlopozitivno.Od sedam zadataka učenici su kao posebnozahtjevanistaknulitrećizadatak,kojijenate-meljuzadanogatekstatražioprovjeruistinitos-titvrdnjizapisanihjezikomlogikepredikata.Okosnicu je testa činio četvrti zadatak, ukojemse tražilo razumijevanjepročitanogokonjunktivnojnormalnojformi(KNF)kojaseneobrađujeuokvirusrednjoškolskogagradi-va,alisuučenici,natemeljuzadanogateksta,imalidovoljnomaterijaladausvojenovogra-divoidagaprimijenenazadatke.Pažnju je zaokupio i peti zadatak, o kojemsemnogodiskutiralokaoozadatku‘Tau’,u

kojem dva igrača naizmjence slažu logičkeformule kojemoraju biti povezane zadanimveznikom, a pobjednik je onaj koji takvimslaganjem dobije tautološku formulu. Zada-takjebiopohvaljenkaoinovativan.Šesti je zadatak obradovao učenike jer jetemabilapoznataračunalnaigraMinolovac.Uprvome je dijelu zadatka trebalou jezikulogikepredikatazapisatizadanetvrdnjekojeopisujuodnoseunutarminskogapolja,udru-gomedijeluuzadanomeminskompoljupro-naćimine,atrećijediobilaranijespomenutaotvorenadedukcijakojomjetrebalodokazatidasenaodređenomepoljunalazimina.Otvo-renujededukcijuupotpunosti točnoriješilosvegačetveroučenika,alibilojeidostauče-nikakoji su jezapočeli,nozbognedostatkavremenanisutouspjelidovršiti.Budućidasetrećizadatakpokazaokaonaj-zahtjevniji i oko njega se kasnije vodila in-tenzivnadiskusija,unastavkudajemoanalizurješenjatogazadatka.Unekojseškolipredajuukupnotripredmeta,itopremanastavnomesadržajuizHogwartsa:aritmancija, preobrazba te travarstvo. Svakisudannaraspolaganjučetirimogućatermina,anastavaseodržavaodponedjeljkadopetka.Usvakomeseterminuodržavanajvišejedanod navedenih predmeta, a svaki se predmetodržavabaremujednomeodukupno20do-stupnihnastavnihtermina.Predmetnopodručje(domenu)činesvidostup-ninastavnitermini.Predikati:Ax:‘terminxzauzimaaritmancija’Px:‘terminxzauzimapreobrazba’Tx:‘terminxzauzimatravarstvo’Ixy:‘terminixiypripadajuistomudanu’Sxyz:‘terminix,yizpripadajuistomudanuteyneposrednoslijediizax,azizay’Napraznucrtudesnood rečeniceupišite ‘I’akorečenicaslijediizopisa,‘N’akoizopisaslijedinjezinanegacija,auostalimslučajevi-maupišite‘M’. 1. ∀xAx___ 2. ∀xAx→∃xTx___ 3. ∀x(Ax↔∀y(Ixy↔Ay))___ 4. ∃x((∃y∃zSxyz∨∃y∃zSyzx)∧Tx)___ 5. ∃x∃y∃z∃w(Sxyz∧Syzw∧Ax∧Py∧Tz

∧¬(Aw∨Pw∨Tw))___ 6. ∀x(∃y∃zSxyz→∀yIxy)___ 7. ∃xTx→∀x(Px→∃yAy)___ 8. ¬∃xTx→¬∀x(Px→¬∃yAy)___ 9. ∃x∃y∃z(¬Ixy∧¬Ixz∧¬Iyz∧Ax∧Ty

∧Pz)___10. ∀x∀y(Ixy→((Ax∧Ay)∨ (Tx∧Ty)∨

(Px∧Py)))___


Filozofskiživot374

1. ‘N’jersesvakipredmetmoraodržatiba-remujednometerminu,stogasvakiter-minnemožezauzetiaritmancija.

2. ‘I’jerjeantecedensneistinit(v.prethod-noobjašnjenje).

3. ‘M’jernepostojiuvjetpremakojemseuistomedanudvaputaodržavaaritmanci-ja,alitakvasituacijanijeisključena.

4. Sovimjepodzadatkombilonajvišepro-blema.Rečenicauprijevoduglasidasetravarstvoodržavauterminukojipretho-didvama terminima ili slijedi izadvajutermina.Akoprethodidvamaterminima,onda je termin o kojem je riječ prvi ilidrugitermintogadana,aakoslijediizadvajutermina,ondajetajtermintrećiiličetvrti toga dana. Budući da se travar-stvo mora održati najmanje u jednometerminu,atajterminmožebitiprvi,dru-gi,trećiiličetvrti,rečenicajeistinita.Unaknadnomjerazgovorusnatjecateljimazaključenoda ih jezbunjivalo to što suvarijable predstavljale termine, a predi-katinastavnepredmete.

5. ‘M’ jer nije zadan uvjet da se u nekomistomdanuzaredomodržavajuaritman-cija,preobrazbaitravarstvotedaizanjihne slijedi nijedan predmet, ali je takvasituacijamoguća.

6. S rješavanjemovogapodzadatkabilo jedostaproblema.Rješenje je ‘N’ jer akoza jedandanvrijedi antecedens, odnos-noterminiyizslijedeizaterminax,neslijedidazasvakiterminyvrijedidaonslijediizaterminax(istinitostterečeniceneovisnajeorasporedu,uvijekjeneisti-nita).

7. ‘I’jersesvatripredmetamorajuodržatinajmanjeujednometerminu.

8. ‘I’jerjeantecedensneistinit. 9. ‘M’jerjemogućedasepredmetineodr-

žavajuistogadana,alinijeuvjet.10. ‘M’ jer jemoguće da se jedan predmet

održava u dva termina u istome danu,kaoidaseneodržava.

Nakrajućemoseosvrnuti inaprvizadataku kojem su bile zadane rečenice prirodnogajezikakojejetrebaloprevestinajeziklogikepredikata, primjerice, »Postoje najviše dvajednoroga«ili»Svakijednorogimatočnoje-danrog«.Naprvijepogledzadatakočekivaninebašinovativan,aliprilikomispravljanjapokazaose izazovnim.Naime,bilo jeponu-đenopojednorješenjesvakerečenice,ana-tjecateljisuuspjelidoćidotočnihrješenjanamnogo(neočekivanih)načina,što jeotežaloispravljanje,aliipokazalokakojekreativnostmogućaiujednomenaprvipogledobičnomzadatku. Činjenica da su učenici sličnogapredznanja iz logike, često i učenici istoga

mentora,jednurečenicuzapisalinapetiviše(ispravnih)načinagovoriuprilogbogatstvuljudskoga zaključivanja, ali imogućnostimakojepružaigravarijablama,kvantifikatorimaipredikatima(uključujućiidentitet).

Lovre de Grisogono Ines Skelac

Natjecanje iz filozofije 2015.

Tema ovogodišnjeg natjecanja iz filozofijeza učenike srednjih škola bila je »Zlo«.Natrirazinenatjecanja–školskoj,županijskojidržavnoj–učenicisusebavilipitanjimakaošto su »Što je zlo i odakle zlo u svijetu?« i»Je li čovjek predodređen za zlo (‘prirodnozao’) ili je zlo stvar slobodne volje?«. Na-kontematiziranjazlanaindividualnojrazini,uključujućiodgovornostpojedincausuzbija-nju zla, natjecatelji su, napredujući na višerazinenatjecanja,proširivalifokusinadruš-tveni aspekt, promišljajući zlo u konkretnojsvjetskopovijesnojsituaciji.Zadana literaturapratipovijesnikoncept,pasutakonaprvoj,školskojraziniodabranislje-dećitekstovi:– Platon,Država (knjigaII.),NakladaJurčić,Zagreb1997.,str.81–111,

– Aristotel,Nikomahova etika,Hrvatskasve-učilišnanaklada,Zagreb1992.,str.144–146(knjigaVIII.)i147–149(1152a),

– Plotin, Eneade (1–2), Književne novine,Beograd1984.,str.71–83,

nažupanijskojraziniučenicisutrebaliproči-tatisljedećeodlomke:– Aurelije Augustin, Ispovijesti, Kršćanskasadašnjost,Zagreb1973.,str.135–137,

– TomaAkvinski, Izabrano djelo, NakladnizavodGlobus,Zagreb2005.,str.388–391,

– TomaAkvinski, Izbor iz djela(1),Naprijed,Zagreb1990.,str.348–355,

– GottfriedWilhelmLeibniz,Teodiceja: ogle-di o dobroti božjoj, slobodi čovjekovoj i podrijetlu zla,Demetra,Zagreb2012.,str.96–110,

– Immanuel Kant, Religija unutar granica pukog uma,NakladaBreza,Zagreb2012.,str.23–54,

aliteraturanadržavnojrazininatjecanjaobu-hvaćalajesuvremenefilozofe:– HannahArendt,O zlu: predavanje o nekim

pitanjima moralne filozofije,NakladaBre-za,Zagreb2006.,str.95–121,


Filozofskiživot375

– Hans Jonas, »Pojam Boga nakonAusch-witza«,u:AnteVučković (ur.),Bog i zlo: teodicejski ulomci,Hegelovodruštvo,Za-dar2008.,str.29–48,

– Paul Ricœur, »Zlo«, u: Ante Vučković(ur.),Bog i zlo: teodicejski ulomci,Hegelo-vodruštvo,Zadar2008.,str.51–77,

– JeanBaudrillard,Inteligencija zla ili Pakt lucidnosti,NakladaLjevak,Zagreb2006.,str.151–156,

– LarsFr.H.Svendsen,Filozofija zla,TIMpress,Zagreb2011.,str.211–215.

Nakon provedenih eliminacijskih krugovanatjecanja na školskoj, odnosno županijskojrazini, održano je Državno natjecanje iz fi-lozofije u Našicama, od 23. do 25. travnja2015.Istovremenosnatjecanjemizfilozofije,održanojeikvalifikacijskonatjecanjezaMe-đunarodnu filozofsku olimpijadu, te Držav-no natjecanje iz logike. Djelatnici i učeniciSrednješkoleIzidoraKršnjavogasosobitimsumaromorganiziraliDržavnonatjecanjeusvimsegmentimatesepokazalikaosjajnido-maćini,štojedoprinijelokakokvalitetitakoiatmosfericijelogadogađanja.Kao i svake godine, organizatori natjecanjaizfilozofijeilogikebilisuMinistarstvozna-nosti,obrazovanjaisporta,Agencijazaodgojiobrazovanje,Hrvatskofilozofskodruštvo iHrvatskologičkoudruženje.Zaprovedbuna-tjecanjaodgovornojeDržavnopovjerenstvo,kojesesastojiodsveučilišnih isrednjoškol-skihprofesorakojinisumentoriučenicimananatjecanju.Od školske do državne razine natjecanje sesastojioddvadijela,atosu:provjeraznanjatestomspitanjima izškolskoggradiva ido-datne literature (35minuta), tepisanjeesejaotemikojajevezanazazadanuliteraturu(nahrvatskom jeziku; 120minuta). Svi članoviDržavnog povjerenstva ispravljaju testoveznanjaieseje.Nadržavnojserazini,osimpisa-njatestaieseja,zanajboljeplasiraneučenikeodržavaiusmenidioispita.Običnonausme-nidiopristupajutriiličetiriučenika,aliovejegodineizuzetnobilopozvanošestučenikajer je razlikameđu njihovim bodovima bilapremalena. Na usmenom ispitivanju, kojemsu kao publika prisustvovali svi sudionicinatjecanja,kandidatisupokazalidasuverenovladajukakoškolskimgradivomizfilozofije,takoipročitanomliteraturom.Publikajebilaoduševljenainerijetkonagrađivalasudionikepljeskom.Nakonusmenogispitivanja,učenicisupostigliovakavuspjeh:prvomjestozauzeoje sjajni Luka Lotina iz Zadra (mentorica:Zvjezdana Dunatov), druga je bila učenicaDinaŠoštarecizBelogManastira(mentorica:Bratislava Bosić), a na trećemmjestu NikoBoj iz Čakovca (mentorica: Helena Zečar

Lajtman).Četvrto,petoišestomjestozauzelisu:MartinŠelerizZagreba(mentor:KrešimirGracin),LauraKamenečkiizKrapine(men-torica:MarijaLamot)iPatrikPulizZagreba(mentorica:IvanaBogović).Uzgusnutomrasporedu trodnevnognatjeca-nja,uztest,esejnahrvatskomiusmeniispit,učenicikoji suželjeli sudjelovatinakvalifi-kacijama za Međunarodnu filozofsku olim-pijadu pisali su esej na stranom jeziku (ovegodinesvinaengleskom,iakojemogućeinanjemačkomili francuskom).Državnopovje-renstvoispravljaeseje,advojeprvoplasiranihodlazi na Međunarodnu filozofsku olimpi-jadu.U tijesnojutrci,ovesugodinedvojicaprvoplasiranihbiliizZagreba:MatijaLivaić(mentorica:MirelaTurk)iPetarSoldo(men-torica: Milana Funduk). Međunarodna filo-zofskaolimpijadaodržalaseuTartuu(Estoni-ja)od14.do18.svibnja2015.Cijelojenatjecanjeusvojemformalnom,aliineformalnomdijelu,prošlo izrazitoglatko,uspješno i ugodno. Znanje koje su pokazaliučenici, a koje dakakopretpostavlja i velikitrud i radmentora, bilo je dojmljivo i poti-cajno za sve sudionike. S obziromna to dapostoje prijedlozi da se filozofija (skupa slogikomietikom)ukinekaoizbornipredmetna državnoj maturi, postojala je opravdanabojazan da učenicima neće biti privlačno (ipragmatično) raditi dodatno na filozofskimtekstovima i pripremati se za jedno ovakvonatjecanje.Međutim, činjenica je da je filo-zofskinačinmišljenjaimanentanjednomdi-jeluučenika i sasvimozbiljno i temeljito sebavefilozofskimpitanjimaiproblemima,bezobziranatokojićestudijikojezanimanjeubudućnosti izabrati.Na kraju, osim izvrsnihrezultata, pokazanog znanja kako u pisanoj,takoiuusmenojargumentiranojartikulaciji,učenici suseophodilimeđusobno,ali ipre-mamentorimaičlanovimaDržavnogpovje-renstva,spoštovanjem,uvažavanjemi,reklabih,prijateljskomnaklonošću–štomise,uodgojnom smislu, čini najvećim uspjehomnašegfilozofskogdruženja.

ŽeljkaWinkler

Predstavljanje zbornika radova Demokracija na prekretnici urednikaPaveBarišića

Povodom obilježavanja 25. obljetnice prvihdemokratskih izbora u Republici Hrvatskoj,


Filozofskiživot376

u organizaciji Hrvatske Paneuropske uni-je, Hrvatskog filozofskog društva i Klubahrvatskih humboldtovaca, 5. svibnja 2015.godine upriličeno je predstavljanje zbornikaDemokracija na prekretniciudvoraniHrvat-ske Paneuropske unije u Zagrebu. Zbornik,koji jeurednikPavoBarišićpodijeliona te-matski blok Filozofija demokracije Johna Deweya i tematski blok Ideali demokracije – sloboda, jednakost i pravednost, nastao jenatemeljukonferencijeuDubrovniku2009.godine,održanepovodom150.obljetnicero-đenja»filozofademokracije«JohnaDeweya(1859.–1952.).Na otvorenju predstavljanja, akademikMi-slavJežić,počasnipredsjednikHrvatskePan-europske unije, osvrnuo se namisao i djeloJohnaDeweya,koji jekrozčitavisvojstva-ralački opus nastojao povezati demokratskeideale s filozofijom odgoja, smatrajući daje vjera u demokraciju istovjetna s vjeromuodgoj.IstaknuojekakojeDeweygovoriojednostavnimjezikomkojimseproblemilakomogu razumjeti. Njihovo rješenje tražio jeu filozofiji koja je umogućnosti, služeći seinstrumentima teorije, ali nadasve svojompraktičnomdjelatnošću,nadjelotvorannačin,rješavatidruštveneprobleme.OsnovapitanjakojimaseDeweyzaživotabaviobilisuupra-vodemokracijaiizazoviodgojaiobrazovanjajerjesmatraodajeobrazovanjeputkojimseizgrađujudemokratskigrađani.Budućidajedemokracijakaoidealikaodjelouprogresu,tejedioiskustva,onasedaimorapoučavati.Dapače,vjeraudemokraciju,istoještoivje-rauljudskoiskustvoiobrazovanje,smatraojeDewey.Poovomameričkomfilozofu,idealdemokracijejerazmjenaiskustvauuvjetimaslobode, zajednički eksperiment poboljšanjaživotaisvojevrsnaborbaprotivtotalitarizma.Polazećiodčinjeniceda filozofskiprobleminastajuradiproblemaudruštvuteimajućiuviduprobleme ipitanjakoja izranjaju izsu-vremenihprocesaglobalizacije, filozofija sedanas nalazi pred velikim izazovima, a de-mokracija na prekretnici, istaknuo je Ježić.Prisjećajući se i riječi pape Ivana Pavla II.,kojijeoglobalizacijigovoriokaoočetvrtomtotalitarizmu,teodlazećijošdaljeupovijestipravećiparaleluizmeđuantičkeisuvremeneglobalizacijesvijeta,gdjejeonaantičkauni-štila atensku demokraciju koju je dokrajčiloRimskocarstvo,Ježićjepozvaonaoprez.Dije-lećiuvjerenjeJ.Deweyadajeobrazovanjeumogućnosti spasiti demokraciju, istaknuo jevažnosthumanističkenaobrazbekojaučimis-litionadolazećimproblemima.OsvrnuoseutomkontekstuinačlanakBarbareZehnpfen-nig »Demokracija i (ne)obazovanje: Platon,Humboldt i Bolonjski proces«, objavljen uzborniku,ukojemautoricaanaliziraprednos-

tiinedostatketrimodelaobrazovanjakojasukroz povijest ostavila najviše traga.Najvećinedostatak suvremenih odgojno-obrazovnihmodela, složio se Ježić s autoricom, jest in-zistiranje na kratkoročnim učincima i brzojkoristi na štetu trajne potrage za smislom,istinom,aliisamimsobom.Zoran Jašić, potpredsjednikKlubahrvatskihhumboldtovaca, o znanstvenoj i društvenojvrijednostizbornikagovoriojeizperspektivesvog osamnaestogodišnjeg rada u diploma-ciji.Naistomtragukaoiprethodnipredstav-ljačJežić,aliisamDewey,Jašićseosvrnuona ulogu obrazovanja u zaštiti i promicanjudemokracije. Istaknuo je i negativni trenduHrvatskoj gdje njeni građani, za razliku odstanovnika ostalih zemalja Europske unije,maloulažuupermanentnoobrazovanje–tek4,7%građana,dokjetek24%mladihod30.do35.godinaživotavisokoobrazovano.BezulaganjaukvalitetnijeobrazovanjeHrvatskateško može iskoristiti mehanizme koje jojnudiEuropskaunijazanapredovanje,zaklju-čiojeJašićidodaodabivećeznanjesmanjiloinegativneposljediceglobalizacije.LinoVeljak,recenzentzbornikaiprofesornaFilozofskomfakultetuSveučilištauZagrebu,vratiosemislimauvrijemepadaBerlinskogzida i prvih višestranačkih izbora u Hrvat-skoj,odkadajezapočelointenziviranjepro-cesa liberalne demokracije koja se u svijetuoblikovalauduhuklasičnedemokracije i li-beralizma,nabazisocijalnihkršćanskihidejauprošlomstoljeću.Liberalnademokracijasetransformiralauneoliberalizamiligrabežljivikapitalizam,štojeuzrokovalobrojnekultur-ne i društvene promjene.Veljak je istaknuoekstremističke pokrete, etnocentrizam, rastksenofobijeunajstarijimdemokratskimdrža-vama, jačanje radikalne desnice i drugo, naštetudemokracijegdjeona,madanikadanijefiksna,nijeniupitnatejeidaljenajmanjelošdruštveno-politički poredak. U zborniku jeVeljakprepoznaopoticajzadaljnjeistraživa-njedemokracijegdjeseočitujepotrebazain-terdisciplinarnimproučavanjemdemokracijeukontekstuglobalizacije.Urednik zbornika, Pavo Barišić, iskoristiojepredstavljanjezbornikaalii25.jubilejodprvih višestranačkih izbora i uspostave par-lamentarne demokracije u Hrvatskoj da po-stavi pitanje: jesmo li zadovoljni i kakvo jenaše iskustvo demokracije s obzirom na todasvakinovi izborinosenovaobećanja,alii nove razočaranja? Demokracija pokazujeznakovenemoći i slabosti jer jeonamnogovišeodpukogideala.Zbornik, izmeđuosta-log,prizivausvijestprekretnicunakojojsedemokracija nalazi, a koju osjećaju stare imlade demokratske zemlje u svijetu uviđa-jući da nema jednoznačnogodgovora kojim


Filozofskiživot377

bisepoteškoćeskojimasedemokracijasu-očava mogle riješiti. Oduvijek društvo vrvidemagozimaipopulistima,alionisuobičnokratkogvijeka,primijetiojeBarišićizapitaose zbog čega opada građanska svijest?; što građani traže?; odnosnokoje su im istinske potrebe?Iskazaojezabrinutostzboggrađan-skeletargije,lakoumnogupadanjaumoderneoblike sužanjstva te lakovjernost. Potrebnoje, istaknuo je Barišić, uključiti građane uupravljanjaukoristzajednice iopćegdobrate gajiti kreposti skromnosti i umjerenosti.Urednikovogzbornikademokracijuvidikaonajzahtjevnijiporedakjertražiosobnuodgo-vornost iograničavanjemoćikojaposvojojnaravitežibezgraničnostitezaključujedajedemokratskodruštvopotrebitoreformatora,anezavodnikapuka.Voditeljica programa predstavljanja zborni-ka bila je Mira Matijević, izvršna urednicazbornika, a predstavljanju je prisustvovaovećibrojgrađanakojisuintereszatematikuiskazalizanimljivomraspravomkojasevodi-lanakonzavršneriječiPaveBarišića.Zbornikjedostupanipreporučensvimgrađanimakojiosjećaju i proživljavaju slabosti suvremenedemokracijeuvlastitomživotu i radu, zani-majusezauzrokekojisujedovelidoprekret-nice,kojiteženovimsaznanjima,aliseiželeprisjetitionihstarijih,ujednoklasičnih,idejaiinterpretacijademokracijekrozpovijest,ko-jimazbornikobiluje.

AnaJeličić

Tribina»Kiborziokruženi robotima i avatarima«

UorganizacijiUdruge za promicanje hrvat-skogkulturnogidentitetaikulturnogidentite-taetničkihmanjinaOS,uKnjižniciičitaoniciBogdanaOgrizovića,14.svibnja2015.godi-ne, s početkomu18 sati, održana je tribinapod nazivom »Kiborzi okruženi robotima iavatarima«. Predavanje uz audio-vizualnuprezentaciju održao je umirovljeni profesorFakultetastrojarstvaibrodogradnjeuZagre-buIgorČatić,atribinusuvodiliHrvojeJurićteMarijaSelak,obojesOdsjekazafilozofijuFilozofskogfakultetauZagrebu.Čatićjeproblematikupojmovakiborg,roboti avatar prikazao kroz prizmuprošlosti, sa-dašnjostiibudućnosti,odkraljiceNefertitiiz3.tis.pr.n.e.pasvedosituacijeukojojsedanas nalazi čovjekov tehnološki napredak,

a zaključno sa spekulacijama o budućnos-ti čovjeka. Implikacija predavanja je da sufuturizam i tehnološki napredak nepobitnabudućnost, ali i sadašnjost čovječanstva, apotkrijepljena je Čatićevim pojašnjavanjemstanjakiborgizacijeu2010.godinikakvimgajeprikazalanjegovasuradnicaIvanaGregu-ric (predavačica naVisokoj poslovnoj školiu Zagrebu), odnosno navođenjem organai tkivakoji su seveć tadamogliusađivati ipovezivati.Kaosljedećutočkupredavanja,Čatićjepojas-niorazlikuizmeđukiborga,robotaiavatara.Kako navodi, kiborg je hibrid živoga tijela(nečegprirodnog) istroja(nečegumjetnog),robotjesustav(neživatvar),aavatarjeutje-lovljenjebožanstvaučovjeku.Nadaljejeki-borgepodijelionanekolikokategorija.Uprvukategorijusmjestiojenadomještanjedijelovaljudskogtijelakojinedostaju,uzdjelomičnoilipotpunovraćanjenjihovihfunkcija,kaoštose to radi ugradnjom umjetnoga kuka. Slje-dećukategorijuobilježavadodavanje ili po-jačavanje određenih funkcija organizma, pričemusegasedovodiu»normalno«stanje,akaoprimjerjenaveovraćanjevidaslijepima.Treća kategorija kiborga su oni kiborzi čijesu postojeće funkcije organizma prošireneodnosno poboljšane, a kao primjer je nave-deno čipiranje ljudi. U četvrtu i posljednjukategorijukiborgaspadajukiborzisdodanimorganimailifunkcijama,kojinisukarakteris-tičnizaljudskuvrstu,sciljemdasečovjekuomogući egzistencija u inače nepovoljnomokruženju.OvdjejeČatićspomenuorješenjaopojačanjučovjekoveizdržljivostidabimo-gao prenositi teret veći od uobičajenog. Uzove četiri osnovne kategorije kiborga,Čatićje spomenuo jošdvije–homo kiborge (bio-medicinske kiborge) i digitalne kiborge.Natemelju vlastite perspektive, koju on nazivasintezologijskom(štoznačidakombinirazna-njaispoznajedobiveneizvođenjempokusaiprimjenomteorijskihznanja,štozatimrezul-tiraotkrićemodređenihpojavailizakonitos-ti),Čatićnavodida ječovjekovotijeloskupdvajupodsustava–tvarnogiinformacijskog–unutarkojihćeunetakodalekojbudućnos-tibitimogućezamijenitigotovosvedijelovetijela.Udomenitvarnihpromjenanavodesetrikategorijetehnika:nadomještanjedijelovatijela koji čovjeku nedostaju, normalizacijauslijed dodavanja ili pojačavanja određenihfunkcijaorganizama idodavanje funkcija iliorgana koji nisu dio čovjekovog prirodnogtijela,asveuciljuomogućavanjaegzistenci-je.Sdrugestrane,Čatićjekaoinformacijskupromjenunaveougradnjučipova,aliinovostipoputumjetnihočiju,»pametnog«prslukazapodizanjeteretateračunalnesimulacijemoz-ga.Napomenuo jeda je stvaranjekiborgau


Filozofskiživot378

suvremenojmedicinineštoposveuobičajenojerčovjekovproduljeniživotnivijekdovodidoporastapotrebezazamjenomdijelovanje-govogtijela(primjericeugradnjomumjetnogkuka),čimeseondadobivainformacijskiki-borg.Međutim,snapretkomseznanostipostavljasvevišeetičkihpitanjakojasetičuprimje-ricestvaranjaumjetnogmozga,ukontekstučegajespomenutprojektstvaranjaumjetnogmozga,spredviđenimtrajanjemod2013.do2023.godineimaterijalnevrijednostiodčakjednemilijardeeura.Naime,pitanjakojaseovdjenameću tiču se cijelogčovječanstva:Kome će takva tehnika biti dostupna? Štoakoseunekomtrenutkumehanikatakvoga»mozga«pokvari?Štoakodođedozloupo-trebe?Međutim,unatočtomeštosuovakvai slična etička pitanja važna za promišlja-nje potencijalnih opasnosti koje stvaranjeumjetnogamozgadonosi,smatramodajenanjih nemoguće odgovoriti (ili barem točnopredvidjeti što će se u budućnosti dogodi-ti) jer jedanašnjakolektivna ipojedinačnaljudska svijest još uvijek jako udaljena odpotpunog saznanja o funkcioniranju ljud-skogamozga.UnastavkuizlaganjaČatićjeistaknuoekspe-rimentupitneetičnostikojiznanostjošuvijeknijeuspjelaprovesti, a to je transplantiranjehumanoguhumano–primjerice,presađiva-njeglave.Kaonajvećuopasnost,Čatićnavodiumjetnuinteligencijujertovodidostvaranjaneljudi,pričemuga,kakoističe,najvišeizne-nađuje nezainteresiranost znanstvene zajed-nice koja bi takvemogućnosti trebala pred-stavitijavnosti,aneihdržatiutajnosti.Kaododatakovoj tezi,Čatićnavodieksperimentpodnazivom»Samizajedno«,kojisumladiznanstvenicinaMIT-uizvelijoš1996.,ariječjebilaonečemuštosuoninazvalikiborzima.OniinjihovikolegehodalibipoSveučilištuopremljeni ruksacima s raznom bežičnomtehnološkomopremom, zbog čega sumoglicijelovrijemebitiumreženi.KakoističeČa-tić, svakako je najzanimljiviji završetak togeksperimenta–kadasusvisudionicisasebeskinuli opremukoju sudotad cijelovrijemeimaliuzsebe,osjećalisusegoli,manjesamo-pouzdaniimanjedruželjubivi,štobi,sudećipoČatićevimriječima,javnosttrebalopotak-nutinarazmišljanjeovažnostikojusvevišeivišepridajemotehnici.Nakongovoraokiborzima,robotimateetič-kimibioetičkimimplikacijamakojeonido-nose,Čatićjepredavanjenastavioprešavšinatemurobota.Prijesvega,kakonavodiČatić,robotisedijelepoobliku,itonahumanoidneiostalerobote,azatimsetiistidijelenasek-torskeroboteioneostale.Humanoidnirobotidijelesenaandroidekojiizgledompodsjeća-

ju namuškarce te na ginoide (ginolde) kojiizgledompodsjećajunažene.Primjerginoidemožemovidjetiuoblikulut-ke Barbie ili, bolje rečeno, robota kojeg jeizradilatvrtkaMattelInc.dabisedjecanji-memoglaigrati.Pritiskomnadugmekojesenalazina remenu tegovorenjemumikrofonkojisenalazinanjezinojogrlici,onadjetetuodgovara. Mogućnost davanja odgovora naonoštojusepitapočivaupravonatomeštoginoidamožeprepoznatiglasteputembežič-nevezeprenijetiinformacijenavirtualniser-ver (popularni cloud), odnosno u računalnisustav.Naravno,takavoblikkorištenjarobotazasobompovlačinizetičkihpitanja–odza-diranja u privatnost ukućana domanipulira-nja informacijamakojeseskupljajuukoristkorporacija.Sljedeći humanoidni robot, android, možeimatiuloguumjetnokonstruiranogorganizmakojijedizajnirantakodaizgledaidjelujekaoljudskobiće.Zaprimjerandroidakojiizgledakaohumanoidnirobot,ČatićnavodiKiroboaiMiratu,dvarobota»blizanca«kojibivajupr-vimastronautima-robotimanasvijetu.Kirobosenalaziusvemiru,aMiratanaZemljikaorezervničlanposade.Sdrugestrane,nehumanoidniroboti,kaoštosuraznipomažućirobotizastarijeosobe,dije-lesenarehabilitacijskeipomažućedruštve-nerobote.Potonjisepakdijelenauslužne idružbeničke,napominjeČatić.Jedanodtipo-vauslužnihrobotajestMobiserv Projectkojije dizajniran u svrhu podrške samostalnogživotastarijihosobaštojeduljemoguće,ne-ovisnootomeživelitestarijeosobeusvojimdomovimailipakuinstitucijamakojebrinuozdravljustarijihljudi.Takavrobotprativital-neznakoveživotaosobezakojuse»brine«,kolikodugoičestoosobaspava, jede,pije itakodalje.Čatićnadaljespominjedvijenovostiusvijeturobotske tehnologije, od kojih je jedna dru-štvenirobotpoimenuZenoR25kojiprepo-znajeioponašaemocije,dokjedruganovostrobotkojiprestaje raditi istog trenutkakadadođe u dodir sa čovjekom, što može rezul-tirati sigurnijim radom u tvornicama. ZenoR25 je specifičan po tome što, osim prepo-znavanja i oponašanja emocije, može čitatiknjige, pričati priče i viceve, odgovarati napitanjatakodasespajanaInternetitražiod-govorete,akojesuditipremaizjavamatvrtkeRoboKindkojagajestvorila,možeiplesatitakoštodetektiraritamglazbe.Nonjegovajeprimjenapunoširaodtoga,odnosnoonslužiizaučenjestranihjezika,geografije,povijes-ti i tako dalje. Posebno je koristan za djecusautizmomjerupravoonaimajuproblemasrazumijevanjem (»čitanjem«) emocija i na-mjeradrugihosoba.


Filozofskiživot379

Nakonštojezavršiopričuorobotima,Čatićjekrenuopojašnjavatipitanjeavatara,ujednoi posljednje teme tribine.Navodida je riječavatarprviupotrijebiofrancuskipjesnik,ro-manopisac i kritičar Pierre Jules ThéophileGautieruknjiziSmrt zaljubljenih – Avatar i druge fantastične pričeiz1857.godine.Ava-tarisutakođerpodijeljeninakategorijepaseonitakodijelenatvarneiinformacijske,od-nosnona2Di3Dtvarnetena2Di3Dinfor-macijske avatare. Digitalni se avatari mogupodijelitina terapijskeavatare,kojislužezaliječenje raznih strahova i šizofrenije, te nainteraktivneavatarekoji služeemocionalnojinterakcijisljudima.Tako,naprimjer,avatarzaliječenjestrahova(uovomslučajusocijal-ne anksioznosti) prikazuje učionicu i njeneučenikeskojima ljudskodijetemožeostva-riti interakcijudabi seoslobodilo strahaodkontaktasljudima.Interaktivniseavatarijošmogupodijelitina interaktivno-emocionalneavatare,hologramskeavataretereal-timeava-tare.Primjerhologramskogavataramožemovidjetiuzračnim lukamaNewYorka iNewJerseyja, gdje su instalirani komadi pleksi-glasanakojeseprojicirajuavatari.Onislužeza pomaganje putnicima koji su se izgubili,a sve što jepotrebno jestpitatigaza smjer.Primjertakvogavatara,iakogaprofesorČatićnije spomenuo na izlaganju,možemovidje-ti iu filmuSimonaWellsaVremeplov (Time Machine,2002.),ukojemuglavni likdolaziuknjižnicubudućnosti tenailazinaavatara-knjižničarakojimurecitirapoeziju,upućujeganaknjigekojegazanimajuitakodalje.Čatić, nakon podjele avatara na kategorije,spominjeThe Russia 2045 Project odnosnoProjekt Avatar 2045.Riječjeoprojektusku-pine znanstvenika u Rusiji, pod vodstvomDmitryja Iskova, kojoj je cilj stvoriti novucivilizacijuhumanoidaiavatara.Onibipre-uzeli ljudske osobnosti nakon što biološkatijela ljudi umru.Drugim riječima, želja tihznanstvenika jeostvarivanjebesmrtnostipu-temtehnologije.Predviđenagodinazavršetkaprojektaje2045.,kadabi,premanjima,ljud-skasvijestbilapohranjenauračunalničip.Sdrugestrane,postojiidigitalnokloniranje,tj.informacijskabesmrtnost.OnlineuslugapodimenomLifenaut nudi digitalno kloniranje iarhiviranjevlastiteosobnostikojaćebitionli-ne-verzija čovjeka. Cilj toga je mogućnost»komunikacije« buduće generacije s današ-njom.Nakrajupredavanja,Čatićspominjepetno-vihvrstaetikakojeproizlazeupravoizrazvo-ja i primjene tehnologije. Naime, riječ je okiborgoetici, robotoetici, avataroetici, hime-roetici (etikahibridahumanogaianimalnoga)tetransplantoetici.Čatićzaključujedačovjekbiva svevišekiborgom, a svemanje»obič-nim«čovjekom.

UzavršetkutribineČatićjeustvrdio,ačinisedajeupravu,dakiborgiziraničovjekokruženrobotima i avatarima nije budućnost, već jeon sadašnjost u kojoj živimo, uz opasku daproblemnijeusamomčinukiborgizacije(jeronkrijevelikipotencijalupoboljšanjukvali-tetesadašnjegibudućegljudskogživota),većumogućnostidabudućnostčovjekapostaneupitna onoga trenutka kada granica izmeđuprirodnog i nadograđenog čovjeka nestane.Njegov zaključak izazvao je snažan pljesakjednepolovicepublikeinegodovanjenjezinedrugepolovicejerjepotonjidioizraziozabri-nutost za sigurnost budućih generacija, ali izamožebitnuzlouporabuunutarznanstvenihipolitičkihkrugova.Sveukupnidojamnakontribine»Kiborziokru-ženirobotimaiavatarima«očitovaoseudo-brojposjećenosti,uspješnojizvedbitevelikojzainteresiranostipublikezaizloženutemu.Sobziromna to da već sada živimou svijetuo kakvom se nekoć saznavalo iz znanstve-no-fantastičnih romana i filmova,zbogčegaje teško reći kamo će nas dugoročno kibor-giziranječovjekaodvesti,smatramodabisetribinestemomkiborgizacijeipitanjimabu-dućnostičovječanstvatrebaleodržavatičešćejerdužnostznanstvenika,međuostalim,ležiutomedaštotočnijesistematizirajucjelokup-nu problematiku tehnologiziranja društva tejekrozjavneraspravepredstavejavnosti.

IvanaKovačić AugustinKvočić

Predavanje »Early 20th Century ‘Radical Confucianism’ and the Re-emergence of Confucianism in Contemporary China«

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu,akademikBartDesseinsaSveučilištauGhentuodržaoje15.svibnjapredavanjeoradikalnomkonfucijanizmuspočetkadvade-setogstoljećatenjegovuutjecajunadanašnjuKinu.BartDesseinbaviseproučavanjembu-dističkefilozofijeipovijestibudizmauKini,astudiraojeklasičniisuvremenikineskije-zik,japanskijzikisanskrtnasveučilištimauLiaoningu i Ghentu. Predaje na Odsjeku zaistočnejezikeikulturesveučilištauGhentu,a također je i član belgijskogUdruženja zaproučavanjereligija.Središnjatemapredavanjaodnosilaseprven-stveno na politički utjecaj konfucijanizma,


Filozofskiživot380

odnosno na njegovu (zlo)upotrebu u držav-nim politikama kroz povijest dvadesetogai dvadesetprvoga stoljeća. Oblikovan druš-tvom, konfucijanizam se s vremenommije-njaoodbacujućinekestareiprisvajajućinekenove ideješto jepridonijelonjegovojodrži-vosti ipopularnostidodanas.Idejekonfuci-janizma, ponekadotvoreno a ponekad samoutragovimaprisutne,koristilisuidemokrat-ski i socijalističkiusmjereni sustavi.UKinipostojeirazličitipolitičkipokretiuskovezaniupravo uz konfucijanizam.Aktualnost kon-fucijanizma i njegovih ideja očituje se prijesvegaupolitičkimparolamakojesepozivajuna»društvoharmonije«tepovezujupolitičkumoćsmoralom,gdjeseočitujuvažnielemen-ti konfucijanizma. Današnji problemi Kine,poput etničke i ekonomske nejednakosti teuklapanjauzapadnjačkuslikusvijeta,otvara-juprostorkonfucijanizmukojiseumodernojpoliticinajvišeupotrebljavausvrhubuđenjadomoljubnih osjećaja i oslonca za ujedinje-nje kineskih naroda. Jedan od rezultata je iozbiljno razmatranje pokretanja religijskogaobrazovanjaujavnimškolama.Uz sažet povijesni pregled uloge konfuci-janizma u politici dvadesetoga stoljeća dodanas, Dessein je pružio i pregled konfuci-janizmaurazličitimsociološkimipolitičkimperspektivama te naznačio ulogu konfuci-janizmauKinidanas iubudućnosti.Preda-vanje je privuklo dvadesetak zainteresiranihprofesoraistudenataFilozofskogfakulteta,anakonizlaganjaDesseinjeodgovaraonapi-tanjaprofesoraistudenata.

LenaKuzmanović

Znanstveni skup Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra

Uokviruprojekta»Hrvatskafilozofijaizna-nost u europskome kontekstu od 12. do 20.stoljeća«, koji od 1. lipnja 2014. godine fi-nanciraHrvatskazakladazaznanost,održaose dvodnevni znanstveni skup Hrvatska fi-lozofija i znanost: jučer, danas, sutra.Kakoje istaknuto već u samompozivuOrganiza-cijskogodboraskupa,azatimiupozdravnojriječivoditeljiceprojektaErneBanić-Pajnić,osnovnajenamjeraovogaskupa»rasvijetlitidanašnjestanjeistraživanjahrvatskefilozof-ske i znanstvenebaštine«, ali i podsjetiti navažnost»svijestiibrigeokoočuvanjavlastite

misaone baštine, posebice nakonulaskaHr-vatske uEuropskuuniju«.S tako zacrtanimglavnimciljevima,znanstveniskupprivukaojebrojne,prijesvegadomaće,aliiinozemneistraživače koji su, svaki iz svog područja,nastojalirasvijetlitijošnekanepoznatailine-dostatno istražena djela imisaone segmentehrvatskihmislilaca,aliiukazatinaotvoreneproblemehrvatskeznanosti.ZnanstveniskupotvorilisuNenadTrinajstićiSnježanaPaušek-Baždarsizlaganjem»Po-četciorganiziranogpromicanjaprirodoslovljauHrvatskoj« kojim su rasvijetlili poteškoćekojesupratileželjuipotrebuzautemeljenjemprirodoslovlja.Unatoč tomuštoseod1850.godine, kada dolazi do ukidanja KraljevskezagrebačkeakademijeznanostiiumjetnostiinjezinaFilozofskogfakulteta,pasvedo1874.godine,ukojojseosnovaloSveučilišteuZa-grebu iuokvirunjegaprirodoslovniodsjeci(1876.),uHrvatskojneizvodivisokoškolskanastavaizprirodnihznanosti,skromniseraz-vojprirodoslovljairadnanjegovupromica-njuiutemeljenjumožeuočitiuaktivnostimaHrvatsko-slavonskogagospodarskogdruštva,realnihgimnazija (tzv.realke),potomkriže-vačkogKraljevskogigospodarskogšumskogučilištateAkademijeznanostiiumjetnosti.Erna Banić-Pajnić u svojem je izlaganju»Poimanje materije u Kalcidijevu komenta-ru Timeja i u djeluHermanaDalmatinaDe essentiis« izložila rezultate svojeg rada naistraživanju mogućeg utjecaja Kalcidijevaprijevoda i komentara Platonova Timeja nastavoveHermanaDalmatinaomateriji.Pita-njeomaterijijednojeodvažnijihfilozofskihpitanjau12.stoljeću.UsvomkomentaruPla-tonovaTimeja,Kalcidijeje,poputsamogPla-tona,posvetioznačajnomjestopitanjumate-rije. Spomenuti Kalcidijev komentar nastaoje krajem4. stoljeća, a pokazao se izuzetnovažnimu12. stoljećuuokviru rada školeuChartresu s kojom jeHermanDalmatin biouskopovezan.Nastavljajući sena svojedosadašnje istraži-vačkerezultateoFraniPetriću,prijesveganaonekojejeobjavilausvojimradovima1976.,1979.i1983.godine,HedaFestiniuizlaganju»Najslabijakarikaulancuznanosti–historio-grafija–uPetrićevojvizuri«proširujeiučvr-šćujezaključako»Petrićevuantideterminis-tičkomshvaćanjupovijesti«, i tona temeljuuvidao»pregnantnijemutvrđivanjunjegovastajalištaoodnosumatematike ipovijesti« i»preciziranju razlikovanja terminacagione icausa«.IzlaganjeMihaeleGirardi-Karšulin,»Pretpo-stavkekritikeAristotelauPeripatetičkim ras-pravamaFranePetrića(II.)«,ukazalojenatriizvoraPetrićevekritikeAristotela.Pokazavši


Filozofskiživot381

da jeprvi,posve»očekivani« izvorbioPle-ton, Mihaela Girardi-Karšulin istražuje onou čemuPletonPetrićunijemogaoprethodi-ti,a to je»kritikaonogopćegkaopredmetaznanosti – posebnoMetafizike«, za koju jeCresaninupoticajmogaodatirenesansnihu-manizam,preciznijeVallaiNizolio.IstraživačkiradBruneĆurka,posvećenfilo-zofskojmisli JurjaDragišića, ovoga je putausredištepozornostidoveoDragišićevodjeloO anđeoskoj naravi (1499.). U okviru svogizlaganja»Dragišićokretanjuudevetojknji-ziDe natura angelica«,BrunoĆurkojeobjas-nioDragišićeve stavoveokretanjuanđelaokojemekstenzivnijepišeudevetompoglavljunaslovljenom»Mogu li seanđelipomicati smjesta na mjesto kontinuiranim kretanjem;oštroumno se navode brojni razlozi«.U na-stojanjudapotvrdisvojutezuokretanjuan-đela,DragišićiznosisvojagledištaokretanjupričemuseponajvišepozivanaAristotela injegovuFiziku.PetarBono,kojemujeSnježanaPaušek-Baž-dar posvetila svoje izlaganje naslovljeno»UlogakamenamudracaudjeluPetraBonaPretiosa margarita novella«,autorjefilozof-skeraspravePretiosa margarita novella(na-pisana1330.)ukojojjedaopregledalkemij-skog znanja. Zbog njegova poistovjećivanjaulogekamenamudracasulogomIsusaKrista,Bonusepripisujereligioznipristupalkemiji.Njegove»iskrivljenepogledepreuzelisupis-ci alkemijskih knjiga pod imenom RamonaLlulla«.Poznanstvo Andrije Dudića i Kopernikovaučenika Georga Joachima Rheticusa bila jesredišnjatemaizlaganjaVanjeFlegar,naslov-ljenog»DioprepiskeAndrijeDudićaoGeor-guJoachimuRheticusu«.IakoseuDudićevojkorespondenciji,dosadneobjavljenoj,nepro-nalazinijednopismoosobnoupućenoRheti-cusu iliobrnuto,Dudić jesvojeprijateljstvosRheticusompotvrdiouprepisci smnogimdrugim istaknutim ličnostima. Sačuvana pi-smasvjedočeonjihovubliskomodnosu,alii Dudićevoj kritici Rheticusa zbog njegovabavljenja ijatrokemijom i istraživanja Para-celzusovemisli, a pružaju i vrijedan uvid uDudićevagledištaoprirodnimznanostima.Izlaganje»Petrićigrčkopoimanjeumjetnos-ti«ŽeljkeMetesiDeronjićpošlojeodpitanja»koliko je, iukojimsegmentima,Petrićevoučenjeopjesništvubliskogrčkompoimanjuumjetnosti«.KomparativnaanalizaPetrićevepoetike i pjesničkih stavova grčkih pjesnika(prijesvegaOrfeja,Homera,Hesioda,Pinda-raiEshila)pokazujeda»Petrićsvojupjesnič-ku teoriju gradi na temeljnim odrednicamamimesisa«.NataliHrbuduizlaganju»Problemprepozna-vanjaizvorāudjelimahrvatskihrenesansnih

pisacaMarkaMarulića,FranePetrića iMa-tijeVlačića Ilirika«ukazala jenapoteškoćekojesepojavljujupripokušajimautvrđivanjaizvorakojimaseusvojimradovimaslužehr-vatskirenesansnimislioci.NaprimjeruMar-kaMarulića, Frane Petrića iMatijeVlačićaIlirika,trojicefilozofakojisuseusvojimdje-limaosvrnulinaživotIvanaDamaščanskog,NataliHrbudpronalazipotvrdezasvojupo-četnutvrdnju.TakosepokazujedaseuopisuživotnogaputaIvanaDamaščanskogMarulićnajvjerojatnije oslanja na zapise Petrusa deNatalibusa, Petrić na Joannisa Trithemija,dok su Vlačićevi izvori mogli biti latinskiprijevodidjelaDe fide orthodoxa IvanaDa-maščanskog,objavljivanazajednosnjegovimživotopisom.Izlaganje HrvojaVančika naslovljeno »IvanBelostenec i prirodna filozofija« bilo je po-svećeno »nazivima iz prirodoslovlja koje jeIvan Belostenec uvrstio u Gazophylacium,osobito u njegov latinsko-hrvatski rječnik«.Posluživši se izborom iz tih naziva HrvojVančikpružiojejasanuvidutadašnjehrvat-skoprirodoslovljeiprirodnufilozofiju.Uizlaganju»Hrvatskivokabularmolekularneistaničnebiologijeueuropskomekontekstu«AnaVraneša,PetraKorać,BernardinaPetro-vić iMirjana Pavlica ukazale su na jezičnepoteškoćeskojimasehrvatskaznanost,zbogsvojeizloženostimnogimjezicima,posebiceengleskom, svakodnevno suočava. Istovre-meno su istaknule i potrebu za uspostavomvokabulara koji ćemolekularnoj i staničnojbiologiji – »mladoj znanosti« – omogućitiizričaj primjeren hrvatskom jeziku i »boljerazumijevanje sa znanstvenicima u svijetuuključivanjem uvriježenih internacionaliza-maukorpusrastućegjezika«.Vladimir Lončarević u svojem je izlaganju»Leonovo društvo za kršćansku filozofijui znanost« predstavio djelatnost Leonovadruštva od samog početka njegova djelova-nja1908.godinedonjegovagašenjauprvimgodinamapozavršetkuPrvogsvjetskograta.Zamišljenokaokatoličkaakademija,Leono-vo društvo imalo je zadaću njegovati i pro-micatikršćanskufilozofijuiznanosti,davatipodršku znanstvenim pothvatima i poticatimladepiscenaznanstvenuaktivnost.Uizlaganju»Udiodjelāsfilozofskomtema-tikomuknjižnomfondusamostanskeknjižni-ce redakapucinauVaraždinu«MatijaMatoŠkerbićpredstaviojedjelatnostkapucinskogredauVaraždinu injihovuvrijednuknjižni-cuukojojse,izmeđuostalog,čuvaivrijedanudioknjigafilozofsketematike.Međunjimase izdvajaju filozofski udžbenici-priručnici,pregledi povijesti filozofije, djela Platona,Aristotelaistoičkihfilozofa,potomdjelateo-


Filozofskiživot382

loško-filozofsketematikeizrazdobljaapolo-getike, patristike i skolastike, kao i djelaH.Dalmatina,M.Marulića,A.Vrameca,J.Hab-delićaidrugih.Na primjeruMarkaAntuna de Dominisa, usvomse izlaganju»Odperiferijedosredištau potrazi za znanjem:MarkoAntun deDo-minis i isusovačkoobrazovanjenakraju16.stoljeća« Filip Novosel usredotočio na pro-blem obrazovanja u hrvatskim zemljama iprisiljenostdomaćihučenjakana školovanjeu inozemstvu.Analiza de Dominisova putaobrazovanjairazvojanjegovekarijerepružauvidu»znanstveneiuopćeintelektualneod-noseistočneizapadneobaleJadrana«.IgorŠkamperleuizlaganju»Petrićevafilozo-fija ljubavi i suvremeniselfie«odgovorio jenapitanjemoželisepojamphilautia(ljubavprema sebi) na kojemPetrić gradi okosnicusvogspisaL’amorosa filosofiadovestiupo-redbu s današnjom modom »dokumentacijevlastiteličnosti«(selfie).Izlaganje Pave Barišića »Fenomenologija ifilozofijska antropologija u Hrvatskoj« dalajepregledrazvojafilozofijeuHrvatskoju20.stoljećukrozdvijetematskecjeline.Uokviruprvetematskecjeline–fenomenologijepove-zane s filozofijom egzistencije – prikazanasu djela i učenjaV.Sutlića,D.Pejovića,A.Pažanina, D. Rodina i Zv. Posavca, dok suosnovna filozofska gledišta P.Vuk-Pavlovi-ća,V.Filipovića,B.Despota,V.Mikecina,B.Brujić,E.Ćimića,N.Skledara,M.Galovića,H.Burgera,M.KukočaiD.Polšekaizdvojenikaoprimjeridrugetematskeskupine–filozo-fijskeantropologijeisocijalnefilozofije.IvanKordićuizlaganju»Filozofijakomuniz-maVendelinaVasilja«ocrtao jeključnemi-saonetočkefilozofijekomunizmaVendelinaVasilja(Međugorje,1909.–Chicago,1971.),hercegovačkog franjevca koji je djelovao uParizu i SAD-u. Svoju filozofiju komuniz-maVasilj je izložio u doktorskoj disertacijiL’athéisme bolchéviste,kojajenahrvatskomobjavljena1944. godine, potomudjeluKo-munizam i vjeratenapokoniuknjiziKomu-nizam i obitelj,čijesuobjavljivanje1945.go-dinespriječiletadašnjepolitičkeprilike.Ključnielementipromišljanjapojma»lijepo«,kojaKvirinVasilj(Međugorje,1917.–Chica-go,2006.)izlažeudjeluLjepota i umjetnost,bilajetematskaokosnicaizlaganjaDraženkaTomića naslovljenog »Estetički problemi udjelimaKvirinaVasilja(1917–2006)«.UVa-siljevu poimanju lijepog nailazimo na razli-kovanjemoralne(duhovne)ifizičke(osjetil-ne,estetske)ljepote.Prvačinipredmetčistihumskih zrenja i uzvišenija je od druge kojapredstavljapredmetzornihspoznaja.Marko Tarle je u izlaganju »Alternativna iuniverzalna povijest. Postoji li pandan i za

budućnost – svijet i Hrvatska?« razmotriomjesto i značenje alternativne i univerzalnepovijestiuheterogenomdruštvubudućnosti.S obzirom na tehnološki razvoj potrebno jezapitati se »je li moguće, uz naše današnjepredrasude,pretpostavitičvorišnetočkekojebi inicirale početak krucijalnih alternativnihdogađanjaupovijesti«i»jeliutakopromi-jenjenimcivilizacijskimuvjetimabudućnostihomo sapiensa (ili robo sapiensa) potrebnonaći nove determinante univerzalne povi-jesti«.»Odnos prirodnih znanosti, povijesti i filo-zofije u djelu Uvod u filosofiju poviesti Ju-lijaMakanca« bio je naslov izlaganja IvanaMacuta u kojem su izložene osnovne crteMakančevatematiziranjazadaće,aliimeđu-sobnogodnosafilozofije,povijestiiprirodnihznanosti.Kakopovijests jednestraneozna-čavaznanost,asdrugeobjektivnozbivanje,filozofija povijesti ima dvostruku zadaću.Prvasesastojiuispitivanjutemeljnihpostav-kipovijesneznanosti,valorizacijismislaivri-jednost povijesti unutar sustava znanstvenespoznaje,adrugausagledavanjuvrijednostii smisla povijesti kao objektivnog zbivanja.Upogleduprirodnihznanosti,Makanecsma-tra da one također »ispituju dio zbilje te dauniverzalna tendencija,akose ipojavljujeuprirodnim znanostima, ima filozofsko, a neprirodoznanstvenoobilježje«.Saša Marinović je u izlaganju »Budućnostkao obzor vrednote odgovornosti u filozof-skoj misli PavlaVuk-Pavlovića« predstavioVuk-Pavlovićevu filozofiju odgoja s poseb-nimnaglaskomnanjegovuidejubudućnostiukontekstu principa odgovornosti. Budućnostodgojem postaje moć čovjeka, ali i obvezai odgovornost. »Stvaralački poziv čovjeka«kojiusebinosibudućnost,istodobnojeipo-zivna»oprezpredsvakomindoktrinacijomirigidnom, tehnološko-tehničkom usustavlje-nošću«.IzlaganjeZlatkaPosavca»Filozofija,estetikaipovijestumjetnosti«otvorilojenizpitanjakojaproizlaze iz relacije filozofija–znanost.Uzevšiestetikukaopolazišteusvojimrazmi-šljanjima,ZlatkoPosavac ističeda estetika,sobziromnasvojpredmetnemožezaobićipovijestumjetnosti,»kojajestilibibartreba-labitiznanost«.Akoonajestznanost,nužnojeodgovoritinapitanje»kakoinakojinačinznanostmože,odnosnouopće smije izricativrijednosne, ergo ‘aksiološke sudove’, pro-sudbe i kvalifikacije, umjesto egzaktnih re-zultata svojih istraživanja na temelju kojihbimogla imorala izricati svoje znanstveneistine«.Alojz Jembrih svoje je izlaganje »Studij fi-lozofijenaKraljevskojakademijiznanostiuZagrebu ilirskogarazdoblja«posvetiodjelo-


Filozofskiživot383

vanjuKraljevskeakademijeuZagrebu(osno-vana 1776.) na kojoj je predavao StjepanMoyses.UzosvrtnaMoysesovživotniputiznačajnuliteraturuzanjegovstudijfilozofijeuPešti,kao ina ispitne teze (tezarije) iz fi-lozofijekojima jeMoysespredsjedao,AlojzJembrihocrtaojeiatmosferukojajevladalauvrijemezapošljavanjanovihprofesorafilozo-fijenaKraljevskojakademijiznanosti.ZnačenjenastaveIvanaSupeka,kaoznačajkenjegovamentorskograda,predstaviojeIvicaMartinović u izlaganju »Nastava i mentor-ski rad Ivana Supeka na poslijediplomskomstudiju Filozofija znanosti u Dubrovniku(1972–1985)«.Zahvaljujućiangažmanurek-toraIvanaSupekauZagrebujebiopokrenutposlijediplomski studij Filozofija znanosti,koji se već nakon godine dana preselio unovoosnovani Centar u Dubrovniku. Ondjejespomenutistudijodržanza13naraštaja,azaprvihdesetnaraštajaIvanSupekodržavaoje predavanja iz filozofije znanosti i teorijespoznaje. Supek nije bio samo aktivan pre-davač,već ipredanimentor.Urazdobljuod1972.do1985.prihvatioje,tematskiraznovrs-ne, 33 prijave svojih poslijediplomaca kojepokazuju da se Supek u svommentorskomradunijeograničavaosamonanjemublisketeme,većjeradoizlazioususretosobnimin-teresimasvojihstudenata.Tematski raznolika izlaganjapokazala sudaje domaćamisaona baština i te kako živa iaktualnatekaotakvaidaljetražiizaslužujesugovornikekojiće,vraćajući senanaslije-đenubaštinu,nesamonjegovativlastitukul-turui iznovapotvrđivativrijednost,mjestoiznačenjevlastiteintelektualnemisliuokviruzajedničkogeuropskogdijaloga,unjojprona-ćiipoticajezapromišljanjeo(i)danasaktu-alnimproblemimafilozofijeiznanosti.Takvase»krasnazadaća«ovomprilikomnajavljujei za buduće znanstvene skupove koji se na-mjeravajuodržavatisvakegodinezavrijemetrajanja projekta »Hrvatska filozofija i zna-nost u europskome kontekstu od 12. do 20.stoljeća«.

ŽeljkaMetesiDeronjić

Znanstveni skup Karlovački dani slobodne misli

USremskimKarlovcima (Srbija),uperioduod 5. do 7. lipnja 2015. godine, prvi je putodržan Međunarodni interdisciplinarni stu-dentski skup pod nazivomKarlovački dani slobodne misli. Skup je organizirao Centar

zaafirmacijuslobodnemisli,udruženjemla-dihkojesebavikoncipiranjemirealizacijomprojekata koji u svom fokusu imaju afirma-ciju kulture slobodnogmišljenja i stvaralaš-tva.Skupzasvojuciljnugrupuimastudentei studentice svih razina studija iz zemlje iinozemstva te impružaprilikudapredstaverezultatesvogaradakakostručnojtakoiširojjavnosti,kaoidauokvirukonstruktivnerad-neatmosfererazmijenesvojaznanja,razvija-jući pri tome kulturu znanstvenog diskursa.Karlovački dani slobodne misliusmjerenisuipremaafirmacijiinterdisciplinarneiinterkul-turalnekomunikacijekojasvojeuporišteimauvaljanojargumentaciji,aliipremaiznalaže-njunovih ilipaknadogradnjivećpostojećihznanstvenih,kulturnihiumjetničkihstrategi-jaradidekonstrukcijerazličitihformipseudo-mišljenja.U okviru skupa provedeni su sljedeći sadr-žaji: 1) studentski kongres na temuSocijal-ne (de)konstrukcije identiteta, 2) studentskaizložbaIdentiteti Vojvodine,3)festivalkratkihTV-formiMedijske (re)interpretacije identite-tai4)cikluspozvanihpredavanjaeminentnihstručnjakaizzemljeiregije.Naskupususu-djelovalistudentiistudenticepreddiplomskih,diplomskih,magistarskihidoktorskihstudijanovosadskog, beogradskog, kragujevačkog,niškog,zagrebačkogilondonskogsveučilišta,i to sa sljedećih studijskih grupa: filozofija,povijestumjetnosti,književnostisrpskijezik,filologija,germanistika,anglistika,etnologijaiantropologija,psihoterapija,sociologijaiin-formacijske i komunikacijske znanosti, filo-zofijaikomparativnaknjiževnostitd.Na svečanom otvaranju Karlovačkih dana slobodne misli sudionike i sudionice skupapozdravili su organizatori i potpredsjednikOpćineSremskiKarlovci,azatimjeuslijediloprvopozvanopredavanjeLinaVeljakasFilo-zofskogfakultetauZagrebuna temu»Zaštojesvakapravamisaoslobodna?«.PoredVe-ljaka,predavanjasuodržaliEnisZebić(RadioSlobodnaEuropa,Hrvatska)na temu»Zašto(ne)odustatiodparlamentarnedemokracije?«i Slobodan Sadžakov (Pedagoški fakultet uSomboru) na temu »Egoizam i altruizam ukontekstuformiranjamodernihidentiteta«.Studenskijekongresbiookosnicaovogasku-pa i u okviru njega su predstavljeni referatistudenata i studentica pretežno društvenih ihumanističkih znanosti. U okviru izloženihreferataizloženasuprvenstvenoteorijskapro-mišljanjasocijalnihtendencijakonstruiranjaidekonstruiranjavišedimenzionalnogfenome-naidentiteta,kaoipojava/problemakojisesnjimauvezi javljaju.Također,uodređenombrojureferatabilesuzastupljeneiempirijskeanalizeusmjerenepremarazjašnjenjudilemakojesejavljajuuslijedrazličitihsocio-kultur-


Filozofskiživot384

nih(zlo)upotrebaovogfenomena.Referatisupo svomkarakterubili uglavnom interdisci-plinarni,stimdasuionikojisubilipostav-ljeniizrazitospecijalističkiotvoriliprostorzainterdisciplinaranipluridisciplinaranpristup.Stimuvezijepotrebnoistaknutiidasurefe-ratibilikvalitetnokoncipirani,sjasnopostav-ljenimtezamaidosljednoobrazloženimargu-mentacijama,auzpozivanjena,sobziromnaobrađivanu problematiku, relevantne izvore.Sudioniciisudionicekongresasunakonsva-kogizlaganjapokretaliproduktivnediskusijeitimepokazalivisokstupanjkompetentnosti,profesionalnostiiiznadsvega,spremnostidapružesvojdoprinosštopotpunijemsagleda-vanju,a timeištoboljemrazumijevanjufe-nomenaidentiteta.UokviruizložbenatemuIdentiteti Vojvodine,koja je bila postavljenaprvogdana skupaupješačkojzoniSremskihKarlovaca,prikaza-nesufotografijeFilipaRađenovića,studentačetvrtegodinegrafičkogdizajnanaAkademi-jiumjetnostiuNovomSadu.Predstavljenifo-tografskiopusovogmladog iperspektivnogumjetnika može se interpretirati kao osvrtna identitete vojvođanskog socio-kulturnogkontekstakojisesmatrajualternativnim,od-nosnokojiseusvomvizualnomizražavanjurazlikujuodustaljenogprikazavojvođanskogidentiteta.Izložbasesastojalaodosamdipti-ha,gdjejesvakidiptihbiosačinjenizportretaianti-portretakojisuumeđusobnojkomuni-kaciji otkrivali određenu osobnost na načindanadopunjujujedandrugog,neostavljajućioneportretiranekaolinearneijednostrane.DrugogdanaodržanjefestivalkratkihTV-formiMedijske (re)interpretacije identiteta putemkojeg su organizatori skupa nastojali do-prinijeti proširivanju spektra mogućih per-spektivapromišljanjafenomenaidentitetatepojavai/iliproblemakojiihprate,asobzi-romnakontekstualneokvireunutarkojihsemanifestiraju. U sklopu festivala prikazanisuradoviSamireOulaillah,Francuskinjema-rokanskogporijeklakojatrenutnoživi,radiistudirauVelikojBritaniji,akojajeuposljed-njihdesetgodinasamostalnoputovalaširomsvijetadabizabilježilaljudskeživotnepričeputem angažirane fotografije i dokumentar-nih filmova. Objedinjeni pod nazivomThe Spirits of the World, prikazani su sljedećikratkifilmovi:1)The Spirits of the Peruvian Amazon, 2) Meeting the People of Mali, 3)On the Roads of Ecuador, 4)The Voices of Ukraine i 5) Forever Palestine. Sudionici isudionice skupa, kao i predstavnici/e širejavnosti,mogli supogledati i izabraniopusfotografija Samire Oulaillah pod nazivomWomenhood,kojesunastaletokomsnimanjanavedenihfilmova.Trećidanskupabiojerezerviranzaotvorenudiskusijuuokvirukojesusudionici isudio-

niceskupaimaliprilikuumanjeformalnomokruženjuotvoritidebatuopredstavljenimre-feratima,aliioostalimsadržajimaskupa,kaoiukazatinapotencijalnemodusezazasniva-nje pozitivnog okruženja unutar kojeg bi seraznolikobogatstvosocio-kulturnihidentitetamoglonjegovatiiuvažavati.Na zatvaranju Karlovačkih dana slobodne misliorganizatorisu,izmeđuostalog,nazna-čilidajetemanarednogskupavećodređenaidaglasiPercepcije drugog kao drugačijeg,kaoidaćepozivzasudjelovanjebitiobjav-ljen do kraja 2015. godine na internetskojstraniciCentra za afirmaciju slobodnemisli(http://cezasm.wix.com/cezasm) te da se svizainteresiranizasudjelovanjeorganizatorimamoguobratitielektroničkimputem([email protected]).

AndreaRatković

Predstavljanje knjige Budućnost žene: Filozofska rasprava o utopiji i feminizmu Ane Maskalan

UzagrebačkojKnjižniciičitaoniciBogdanaOgrizovića16.lipnja2015.održanojepred-stavljanjeknjigeBudućnost žene: Filozofska rasprava o utopiji i feminizmuAneMaskalan,znanstvenesuradnicenaInstitutuzadruštve-naistraživanjauZagrebu,kojijeuzkućuPle-jadabiosuizdavačdjela.TribinujevodioIlijaRanić,auzautoricuiurednika,napredstav-ljanjusuoknjizi–monografskomprvijencu–govoriliMladenLabus,GordanaBosanac,EvaDolarBahoveciHrvojeJurić.NakonRanićevihosnovnihpripomenaopo-stupku i smislu izdavanja djela u vidu Ple-jadine politike podupiranja mladih autoras intrigantnim ili rijetkim, ali relevantnimtemama, čemu tematski jedinstvenaMaska-lanina knjiga svakako odgovara, Labus jenajprije posvetio uvodni dio večeri obrazla-ganjuizdavanjaknjigeinjenogsadržaja,kojiseukratkimcrtamamožeobjasnitikaofilo-zofskaanalizaoodnosuutopijeifeminizma,tojestupotrebepojmovautopijeiutopijskoga mišljenja u vezi s s feminističkim teorijamao nužnosti društvenih transformacija rodnihodnosa iulogauvidupravedni(ji)h scenari-jabudućnostičovječanstva.Labusjeukratkopojašnjavaonakojisenačinutopijskopojav-ljujekaočovjekovabitizgrađenaizslobodeiusmjerenakasmisluteizkojihjeperspektivaMaskalantomepristupila,alijetakođerodre-


Filozofskiživot385

đenidiovremenaposvetioelaboriranjunjenihznanstvenihitimskihvještinaodkadasnjimblisko surađujenavišegodišnjimprojektimausklopuInstituta,štojeuodređenomsmislubiotekpočetakpohvalausmjerenihautorici.Naime, u neposrednoj obavijesti IDIZ-a na-konvečeri, istaknuto je da su gosti govorilinadahnuto, što se doistamožeuzeti za općidojamvečeri,naročitosobziromnaGordanuBosanac.Bosanacjegustimfilozofskimela-boransom istaknula radikalni značajMaska-laninogdjelauvidunepostojećihistraživanjanaodabranutemu,temukojujeBosanacnaš-laključnomzarazumijevanjerealnihimogu-ćihscenarijakakviseanticipirajusobziromnatrenutnitijekpovijesnogdogađanja.Bosa-nacje,ubitnomsmislu,itonekolikoputaunaglasku,objasnilanakojesenačineupravou vidu tradicijskog, patrijarhalnog sustavamišljenjadogađa(lo)gušenjebitnesvezeženei budućnosti – ironičnodapače, s obzirom ina tonakoji senačin izgradila rodnaulogaženeuvidunjene sposobnost rađanja, štouisti mah sugerira i osiguravanje opstankačovječanstva – pa je jedno ovakvo propiti-vanje ustvari raskrivanje prostora spoznajnepotentnosti:naime,sobziromnakonstelacijuodnosamoćiusvijetu,bitisvjestandaulogažene ima bitnu vezu s utopijskim znači bitina putu demistifikacije takve konstelacije,odnosnodeklasiranjajednogtakvogustajalog

smislakojeseusuvremenovrijemepokazujeispraznimutemeljuipraksijednako–jednočistobivanjeuničemu.DolarBahovecjepo-držalaovuargumentativnuobranuipodrškudjelutejebezželjeza»viškomriječi«izrazilaosobno zadovoljstvo sMaskalaninimodabi-romtemeipristupa,a–kaožena–istaknulajepodrškuimolbudaautoricaizdavanjeoveknjigeshvatikaopoticajzadaljnjiangažmannaodabranimtemama.ČestitkamaseuistomtonupridružioiHrvojeJurić,posebiceistak-nuvši potrebu za bavljenjem temom utopijei ponovnim približavanjem cijele ideje jav-nosti, te se osvrnuonaMaskalanin izbor li-teratureiborbuskapitalnimradovimapoputonihErnstaBlocha,ističućidaserijetkotkoodvažiićitimputem.JurićjedodatnoispitaoielaboriraosadržajdjelaiMaskalaninezak-ljučke,uzkritičkiosvrt,uglavnomsepridru-žujućimišljenjudrugihgostijuuz apsolutnupodrškuautoriciunjenomdjelovanju.PredstavljanjedjelaAneMaskalanbilojedob-roposjećenoitrajalojeduljeoduobičajenogprogramapredstavljanja, a kao autor izvješ-taja koji je u međuvremenu proučio djelo,osobnosemogusložitispodrškomautorici,unajmanjurukuzbogdoistapronicljivogpo-vezivanjadvajufenomenakojisusepredugopoimalimeđusobnoisključivima.

LukaPerušić

Documents

Filozofski životFilozofski život Predstavljanje knjige Demokracija uključujući i globalna kriza: unutrašnji i vanjski uzroci krize iz 2008. godine Fahrudina Novalića U izdanju