5
FINANSIJSKA ANALIZA 16. GRUPA I Finansijska struktura a) Marža sigurnosti: MS = TUI/SI Prethodna godina MS = 2530/3260=0.78 Tekuća godina MS = 1580/3870=0.41 I u prethodnoj i u tekućaj godini sopstveni izvori su veći u odnosu na tuđe. Svaki dinar kapitala koji je finansiran iz sopstvenih izvora pokriven je sa 0.78 dinara prethodne godine, a u tekućoj godini ovaj iznos je smanjen za 0.37 dinara. b) Stepen pokrića: SP = TUI/UI Prethodna godina SP = 2530/5790*100 = 43.70 (%) Tekuća godina SP = 1580/5450*100 = 28.99 (%) Učešće tuđih izvora u ukupnim izvorima smanjilo se sa 43.70% prethodne godine na 28.99% tekuće godine. c) Stepen samofinansiranja SS = SI/UI*100 Prethodna godina SS = 3260/5790*100 = 56.30 (%)

Fin. Analiza

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Analiza

Citation preview

FINANSIJSKA ANALIZA 16. GRUPA

I Finansijska struktura

a) Mara sigurnosti:

MS = TUI/SI

Prethodna godina

MS = 2530/3260=0.78

Tekua godina

MS = 1580/3870=0.41

I u prethodnoj i u tekuaj godini sopstveni izvori su vei u odnosu na tue. Svaki dinar kapitala koji je finansiran iz sopstvenih izvora pokriven je sa 0.78 dinara prethodne godine, a u tekuoj godini ovaj iznos je smanjen za 0.37 dinara.

b) Stepen pokria:

SP = TUI/UI

Prethodna godina

SP = 2530/5790*100 = 43.70 (%)

Tekua godina

SP = 1580/5450*100 = 28.99 (%)

Uee tuih izvora u ukupnim izvorima smanjilo se sa 43.70% prethodne godine na 28.99% tekue godine.

c) Stepen samofinansiranja

SS = SI/UI*100

Prethodna godina

SS = 3260/5790*100 = 56.30 (%)

Tekua godina

SS = 3870/5450*100 = 71.01 (%)

Analogno prethodnom, uee sopstvenih izvora u ukupnim izvorima se u tekuoj godini povealo u odnosu na prethodnu godinu sa 56.30% na 71.01%.

d) Koeficijent finansijske stabilnosti:

KFS = DI/DVS

DI = SI(TI) + DO

DVS = FS + Z(TOS)

Prethodna godina

DI = 3260 + 1200 = 4460

DVS = 1260 + 1700 + 600 + 250 + 390 + 900 = 5100

KFS = 4460/5100 = 0.87

Tekua godina

DI = 3870 + 680 = 4550

DVS = 1700 + 1700 + 400 + 300 + 100 + 680 = 4880

KFS = 4550/4880 = 0.93

KFS je manji od 1 i u prethodnoj i u tekuoj godini, to znai da se iz kratkoronih izvora finansiraju dugorono vezana sredstva, to donosi vei rizik. Preduzee je povealo finansijsku stabilnost u tekuoj godini, ali je i dalje finansijski nestabilno.

II Finansijska uspenost

a) Stopa poslovnog dobitka

SPD = PPP/US

Prethodna godina

SPD = 2050/5790 = 0.35

Tekua godina

SPD = 3400/5450 = 0.62

Stopa poslovnog dobitka se poveala sa 0.35% na 0.62% , to znai da se profit od 0.35 dinara na 1 dinar ukupnih sredstava iz prethodne godine poveao na 0.62 dinara profita na uloen dinar ukupnih sredstava u tekuoj godini.

b) Stopa neto dobitka:

SND = PPPZ/NV

Prethodna godina

SND = 1160/3260 = 0.36

Tekua godina

SND = 2620/3870 = 0.68

Svaki dinar sopstvenih sredstava doneo je 0.36 dinara profita prethodne godine, a 0.68 dinara profita tekue godine.

III Optereenoost kamatama i politika dividendi

a) Dividenda po deonici = Dividenda/broj deonica

Prethodna godina

Dividenda po deonici = 550/1370 = 0.40

Tekua godina

Dividenda po deonici = 640/1370 =0.47

Dividenda po deonici u tekuoj godini je porasla za 0.07 dinara u odnosu na prethodnu godinu.

b) Pokrie dividende = ZD/DD

ZD = PPPZ/Broj deonica

Prethodna godina

ZD = 1160/1370 =0.85

Pokrie dividende = 0.85/0.40 = 2.125

Tekua godina

ZD = 2620/1370 = 1.91

Pokrie dividende = 1.91/0.47 = 4.064

Zarada po deonici u prethodnom periodu je 2.125 puta vea od dividende po deonici. U tekuoj godini ovaj odnos je 4.064:1. Preduzee je uloilo vei deo profita za razvojne potrebe u tekuoj godini.

c) Racio isplate

DD/ZD*100

Prethodna godina

0.40/0.85*100 = 47%

Tekua godina

0.47/1.91*100 = 25%

U prethodnoj godini preduzee "RS" je 47% zarade po deonici je isplaeno kao dividenda. U tekuoj godini ovaj iznos je smanjen na 25%. Sledi zakljuak da je povean deo zarade koji je zadran kao profit (sa 53 na 75 procenata zarade po deonici).

IV grupa pokazatelja

a) Tekui racio likvidnosti

TRL = ObS/TO

Prethodna godina

TRL = 1590/1330 = 1.19 puta

Tekua godina

TRL = 1250/900 = 1.39 puta

Tekui racio likvidnosti se poveao sa 1.19 na 1.39 puta. Zalihe u prethodnoj godini su inile 56.60% obrtnih stedstava, a u tekuoj 54.40%, to znai da su se zalihe smanjile, a TRL se poveao, ali ipak zakljuujemo da je TRL nepovoljan, manji je od 2.