JAVNI DUG

JAVNI ZAJAM

Struktura prihoda suvremene države:

• porezi, doprinosi, pristojbe• prihodi koje država ostvaruje kao

vlasnik određene imovine, prihodi koje ostvaruju državni organi i ustanove, od nove emisije novca – originarni prihodi, 3-5 % ukupnih državnih prihoda

• prihodi od darova • javni zajam – prihod sui generis

definicije javnog zajma

• Raznovrsne definicije javnog zajma – UGOVOR• zajmodavac (fizičke ili pravne osobe ili druga

država) predaje • zajmoprimcu (državi)

• određenu količinu novca (rjeđe nekih drugih zamjenjivih stvari)

• u (privremeno) vlasništvo ili mu pak (privremeno) prenese pravo uporabe predmetima zajma,

• uz obvezu da država-zajmoprimac u ugovorenom roku vrati jednaku količinu (jednaku vrstu) privremeno ustupljenih stvari

javni dug-javni zajam

• javni dug je pojam širi od pojma javnog zajma, • jer obuhvaća obvezu države ne samo na vraćanje

javnog (državnog) zajma već i obvezu na vraćanje tj. plaćanje novčanih tražbina koja imaju njezini vjerovnici po bilo kojoj drugoj osnovi (npr. izvršene ekspropriacije, naknada ratne štete ili druge štete, idr.

• javni zajam jeste javni dug, ali javni dug nije samo javni zajam

Instrumenti javnog duga

• Sa ciljem pokrivanja kratkoročnih obveza država izdaje trezorske zapise, dok su za podmirenje srednjoročnih i dugoročnih potreba za financiranjem pogodnije Obveznice.Trezorski zapisi

Ministarstvo financija Republike Hrvatske izdaje kratkoročne prenosive nematerijalizirane trezorske zapise. Trezorski zapisi izdaju se na aukcijama koje su organizirane u skladu s Pravilima i uvjetima aukcije trezorskih zapisa.

JAVNI ZAJAM

• -jedan od oblika prikupljanja prihoda države

• prihod sui generis –javni zajam je javni prihod ali i javni rashod (glavnica i kamata)

• ranije, izvanredni, povremeni prihod države • sve više karakter redovnih prihoda države

razlozi za zaključenje javnih zajmova i njihovo visoko sudjelovanje u BDP:

• vremensko nepoklapanje između pritjecanja prihoda i dospijeća obveze države da podmiri određene rashode

• nemogućnost države da prikupi potrebna sredstva povećanjem poreznog tereta

• izvanredne potrebe

• povećanje funkcija države

• zahtjev da se teret izvršenja određenih rashoda države prebaci na buduću generaciju koja će imati koristi od trošenja sredstava prikupljenih državnih zajmom

• skromne mogućnosti zemalja u razvoju u formiranju domaće štednje-akumulacije kapitala zbog kojih javni zajmovi postaju osnovna pretpostavka njihova razvoja tj. u inozemstvu pribavljaju sredstva potrebna za unapređenje njihova gospodarstva

Protivnici zaduženja države ističu/nedostaci

• javni zajmovi sprečavaju gospodarski razvoj• javni zajmovi utječu na lakomisleno opterećenje državnih

financija i rasipništvo u gospodarenju sredstvima ubranim zajmom

• odsutnost štednje pri trošenju javnog zajma štetno utječe na gospodarske subjekte ali i gospodarstvo u cjelini

• previsoko zaduženje države javnim zajmovima može dovesti do raspada financijskog sustava i ugroziti opstanak države

• ali i:• povećavaju teret poreznih obveznika• nesocijalna mjera• potiču porast državnih rashoda• unutrašnjim javnim zajmovima izvlače se novčana sredstva od

gospodarskih subjekata kako bi se formirala kupovna snaga države

• ekonomska i druga ovisnost

U prilog državnim zajmovima u novije vrijeme navode se brojni

argumenti političke, ekonomske i socijalne naravi/Prednosti:

• otpor javnim zajmovima manji je no kod oporezivanja; predstavničko tijelo radije štiti sadašnje no buduće porezne obveznike;• ali javni zajmovi su anticipirani porezi

• javni zajmovi koji služe za dugoročnije investicije od kojih će imati koristi buduće generacije prijeko su potrebni; ekonomski se mogu lako opravdati jer je financijski teret podijeljen na duže vrijeme i na veći broj osoba- • princip pay as you use

• negativna ocjena prenošenja tereta javnog zajma na buduću generaciju etičke je a ne financijske naravi• (Gerloff)

Prednosti javnih zajmova

• rashode korisne i nužne sa stajališta sigurnosti zemlje i razvoja –treba se opredijeliti za financiranje izvanrednih i nepredvidivih rashoda i onih koji se ne mogu podmiriti dodatnim oporezivanjem za javni zajam

• na taj način prikupljaju se sredstva koja se inače ne bi mogla ili bi se otežano prikupila, ta sredstva se dakle prikupljaju brže i bez većih štetnih posljedica za gospodarske subjekte no što bi to bilo s oporezivanjem

• država lakše dolazi do sredstava; javni zajam se javlja umjesto uvođenja novog poreza ili povećanja postojećeg poreznog opterećenja; otpor je manji

• zemlje u razvoju i tranziciji upućene su na zaduživanje i to na inozemne javne zajmove

PODJELA JAVNIH ZAJMOVA

• unutrašnji i vanjski zajmovi• dobrovoljni, prisilni i patriotski• kratkoročni, srednjoročni i dugoročni• zajmovi po paritetu, ispod pariteta i iznad

pariteta• zajmovi s javnim upisom, upis zajma prodajom

obveznica banci ili konzorciju banaka i prodaja obveznica na burzi

• zajmovi širih i užih teritorijalnih jedinica• zajmovi gdje se kao vjerovnici javljaju banke,

stanovništvo, međunarodne financijske institucije, država

• produktivni i neproduktivni zajmovi• novčani i robni zajmovi

NAČELA ZADUŽENJA DRŽAVE

• pravila kojih se treba pridržavati pri razmatranju ovog izvora financiranja javnih rashoda kao i visine sredstava koja su potrebna da bi se podmirili time povezani troškovi1. ravnomjerna raspodjela tereta zajma2. načelo rentabiliteta3. konjunkturnopolitičko načelo4. načelo preraspodjele dohotka i imovine5. načelo gospodarskog rasta

•

GRANICA ZADUŽENJA DRŽAVE

• -tendencija povećanja zaduženja država• -danas se ne postavlja pitanje jesu li zajmovi potrebni – javni

zajam i suvremena država su nedjeljivi, već se postavlja pitanje može li se i kako utvrditi granica zaduženja

• -višedimenzionalnost pristupa problemu utvrđivanja granice zaduženja – s ekonomskog, pravnog, političkog i psihološkog stajališta

• -brojni i raznovrsni kriteriji za utvrđivanje granice državnog duga:• zaduženje po stanovniku• zaduženost u odnosu prema državnoj imovini• zaduženost u odnosu prema proračunskim prihodima• odnos zajmodavca prema dužniku• neželjena raspodjela dohotka i imovine• odnos zaduženja prema društvenom proizvodu• kriterij MMF-a

• -prigovori svakom od navedenih• -granica zaduženja države utvrđuje se propisima: tzv.

institucionalna granica zaduženja države

• Činjenice o kojima se vodi računa pri utvrđivanju granice:• raspoloživa štednja• novčano tržište• potrebe privatnog sektora za novčanim sredstvima• psihološki razlozi• raspodjela nacionalnog dohotka i visina dohotka po stanovniku• namjena trošenja zajma

• povećanje zaduženja moguće je tako dugo dok je u budućnosti moguće odgovarati obvezama iz ugovora o zajmu

OTPLATA JAVNOG ZAJMA

• vraćanje zajma osnovna je karakteristika zajma• -povratom pozajmljene količine novca i plaćanjem ugovorenih kamata

prestaje ugovor o zajmu; zajam se vraća u mjestu vjerovnikova boravišta i u roku koji su stranke utvrdile u ugovoru o zajmu

• ovisno o načinu na koji su utvrđeni rokovi otplate državnog zajma razlikujemo:• zajmove s promjenjivim rokom otplate (unutar utvrđenog vremena)• zajmove s fiksnim rokom otplate u jednakim anuitetima

• rokove u kojima će izvršiti otplatu zajma i iznos otplate država utvrđuje AMORTIZACIJSKIM PLANOM• Zaštitne klauzule kojima se zajmodavac osigurava od obezvređivanja iznosa

zajma dijelimo na:• 1. zlatne 2. valutne i 3. robne

•

BANKROT DRŽAVE

• problem vraćanja zajma tj. -slučaj kada država ne može, ili/i ne želi podmiriti svoju obvezu-djelomično ili u cijelosti, u ugovorenoj visini i u ugovorenom roku te kada država vraća na ime otplate zajma nominalno isti, ali ne i realno isti iznos pozajmljenih sredstava

• -stari vijek• -opasnost od izvršenja obveze plaćanja

kamate

I Bankrot države u užem smislu

• – država-zajmoprimac ne udovoljava svojim obvezama prema vjerovnicima koje proistječu iz ugovora o zajmu

• 1. otvoreni bankrot ili repudijacija – država dužnik javno izjavi da odbija ispuniti svoju ugovornu obvezu tj. izričito odbije priznati postojanje već zaključenog zajma

• 2. prikriveni bankrot-država privremeno obustavi vraćanje zajma (moratorij) i izvrši konverziju zajma ili odustane od klauzule o osiguranju realne vrijednosti zajma

II Bankrot države u širem smislu

• država dužnik prisilno pretvori (prolongira) jedan ili više kratkoročnih (letećih) dugova u jedan dug koji će se vratiti nakon dvije ili više godina (prisilna konsolidacija)

• -i kada zbog realnog smanjenja vrijednosti novca uzrokovanog pretjeranim zaduženjem države padne i realna vrijednost zajma, te će zajmoprimac vratiti nominalno isti iznos koji je dobio na ime zajma ali zbog djelovanja inflacije je njegova vrijednost smanjena te je time zajmodavac oštećen

• -kontrola poslovanja vezanog uz emisiju i otplatu zajma –posebno tijelo

KONSOLIDACIJA I KONVERZIJA JAVNIH ZAJMOVA

• financijske operacije kojima država-zajmoprimac naknadno mijenja uvjete utvrđene pri zaključenju ugovora o zajmu

• konsolidacija-više prije zaključenih ugovora o zajmu zamjenjuje se jednim novim zajmom s jedinstvenim uvjetima te pretvaranje letećih dugova u zajmove s dužim rokom otplate kao i pretvaranje vremenski ograničenog zajma u rentni zajam

• razlozi:praktičnosti-pojednostavnjen postupak otplate i nastojanje dužnika da ostvari određene pogodnosti

• konverzija- ukupnost promjena onih sastavnih dijelova ugovora o zajmu kojima se postiže poboljšanje financijskog položaja dužnika (prije sklopljen zajam pretvara u novi zajam s povoljnijim uvjetima)

• -najčešće smanjenjem kamatne stope ali i promjenom visine zajma tj. glavnice

• Prisilna konverzija• Dobrovoljna konverzija

• -uvjet za konverziju: tržišna kamatna stopa mora biti niža od kamatne stope zajma

• Ugovor u Maastrichtu i zaduženje države

•

Javni dug RH

• Javni dug konsolidirane opće države sastoji se od duga središnje države (oko 70%), izvanproračunskih fondova, lokalne države, državnih jamstava i Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).

• Sukladno Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske Vlada u ime Republike Hrvatske iznimno može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva

DRŽAVNA RIZNICA- Sektor za upravljanje javnim dugom

•Sektor za upravljanje javnim dugom nositelj je funkcije upravljanja i evidencije javnog duga, što uključuje i ugovaranje kreditnih zaduženja, te operacionalizaciju izdavanja vrijednosnih papira na domaćem i stranom tržištu.

Zakonodavni okvir zaduživanja

• Zakonodavni okvir zaduživanja i upravljanja javnim dugom propisan je Zakonom o proračunu kojim se jasno definiraju ovlasti zaduživanja, uzimanja zajmova i izdavanja vrijednosnih papira, investiranja, kao i poduzimanja drugih aktivnosti i financijskih obveza u ime i za račun države.

Državna riznicanovi način upravljanja javnim izdacima

• Svi financijski poslovi središnje države obavljaju se preko jedinstvenog računa Državne riznice, koji je u depozitu središnje banke (HNB).

• Model upravljanja javnim izdacima temelji se na principu postojanja jednog jedinstvenog novčanog računa preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije državnog proračuna, • pri čemu pojedini proračunski korisnici nemaju svoj

individualni novčani račun, nego su njihovi računi podračuni (sastavnice) jedinstvenog novčanog računa - Državne riznice.

Cilj sustava Državne riznice

• racionalizacija u upravljanju javnim novcem.

• Raspolaganje proračunskim sredstvima je autonomno pravo svakog proračunskog korisnika u njegovim pozicijama proračuna koje je potvrđeno izglasavanjem proračuna na Saboru.

Sustav Državne riznice

• podržan je suvremenom informacijskom podrškom kroz suvremeni financijsko informacijski sustav. • Svi proračunski korisnici su povezani u

jedinstveni financijsko - informacijski sustav koji dozvoljava proračunskim korisnicima izvršavanje transakcija jedino kroz sustav.

Jedinstveni račun riznice

• instrument je koji osigurava dnevno upravljanje likvidnošću državnog proračuna i pruža podlogu za učinkovito financijsko planiranje.

• Učinci primjene sustava Državne riznice i jedinstvenog novčanog računa riznice• osigurava racionalnije trošenje javnog novca - uštede su u

smanjenju mase novca koja dnevno mora biti u opticaju, nema zadržavanja novca na računima u kanalima platnog prometa, izbjegnuta su plaćanja s računa na račun po istoj osnovi.

• ažurnije izmirenje obveza utječe na opću razinu likvidnosti države, ali i ostalih subjekata koji dalje mogu izmirivati svoje dospjele obveze

• Poboljšava se likvidnost poduzetničkog sektora).• Smanjuje se potreba za zaduživanjem države

(prvenstveno se smanjuje potreba za kratkoročnim pozajmicama za održavanje tekuće likvidnosti).

RASPODJELA JAVNIH PRIHODA

• Pojam:• FINANCIJSKO IZRAVNANJE

POJAM : BDP

• Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje: BDP• definicija BDP-a: sintetički pokazatelj vrijednosti

ukupne proizvodnje i proizvodnih usluga u državi tijekom jedne godine;

• Bruto domaći proizvod (BDP, engleski Gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

• BDP se izražava kao tok proizvodnje (BDP = C + I + G + X, gdje je C = osobna potrošnja, I = investicije, G = državna potrošnja i X = razlika izvoza i uvoza) ili kao tok prihoda odn. troškova (BDP = w + i + R + Pf + Dp + T, gdje je w = najamnine, i = kamate, R = renta, Pf = Profit, Dp = Amortizacija, T = indirektni porezi)

• Neovisno o primijenjenom pristupu uvijek se dobije isti BDP.

• BDP ne obuhvaća vrijednost intermedijarnih dobara (dobra koja se koriste kao sirovine ili poluproizvodi za proizvodnju drugih dobara) kao ni transferna plaćanja (npr. socijalna pomoć).

•Bruto nacionalni proizvod (BNP, engleski Gross national product, GNP) razlikuje se od BDP-a po tome što uzima u obzir vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi državljani neke države, bez obzira na mjesto stvaranja tih dobara i usluga. Danas se koristi manje od bruto domaćeg proizvoda.

ZA KRAJ