Financije malih i srednjih poduzeća

7/28/2019 Financije malih i srednjih poduzea

1/42

1. FINANCIJSKI SUSTAV PODUZEA

Prema financijskom konceptu (financijskom nainu razjiljanja) poduzee treba tretirati kaofinancijski sustav.Fin. koncept temelji se na spoznaji da su finnacije presudne za:

1) Osnutak poduzea (bez novca (kapitala) poduzee se ne moe osnovati iregistrirati, ne mogu se priskrbiti potrebni imbenici proizvidnje (sredstva za rad,predmeti rada, radna snaga)

2) Tekue poslovanje (financiranje tekueg poslovanja, kratkotrajne imovine (obrtnasredstva), solventnost (sposobnost plaanja svih obveza u roku), rentabilnost (mozaraivanja))

3) Razvoj poduzea (da bi se preivjelo u konkurentskoj utrci, poduzee se morarazvijati)

Novac (kapital) je poduzeu prijeko potreban za osnutak, tekue poslovanje, rast i opstanak natritu.Fin. koncept pod. temelji se na spoznaji da sve poslovne i razvojne odluke imaju financijske

implikacije na:- Bilancu (aktivu i pasivu): odluka o prodaji zaliha smanjit e stavku zaliha a

poveat e stavku novca (gotovine)- Raun dobiti i gubitka (prihodi, rashodi, fin. rezultat): odluka o boljoj promidbi

poveat e trokove ali i prihode od prodaje roba i usluga- Raun novanih tijekova (cash flow): naplata potraivanja novani primici,

isplata obveza novani izdaciPrem fin. konceptu pod. Sve faze poslovnog procesa pod. (nabav, proizvodnja, prodaja,financiranje) treba promatrati s financijskog motrita. Poduzee je fin. sustav iji ' 'krvotok''ine robni i novani tijekovi. Robni tijekovi su zapravo transformirani novani tijekovi unenovane.

2. FINANCIJSKI CILJEVI PODUZEA

2.1. GLAVNI FINANCIJSKI CILJ

Glavni fin. cilj pod. je maksimalizacija dobitka (profita) vlasnika kapitala i opstanakpoduzea.U d.d. ta vrijednost se iskazuje trinom vrijednou (cijenom) redovite dionice koje jerezultat 3 glavnih odluka:

1) Odluka o investiranju: ako je investiranje rentabilno, sigurno i niskorizino takavodluka u konanici dovodi do poveanja trine vrijednosti dionica, a time i samogdrutva i imovine vls+asnika2) Odluka o financiranju: u svezi s odlukom o investiranju; investiranje se morafinancirati; ako nema kapitala za financiranje nema ni investiranja; zbog toga moguostati neostvarena vrlo rentabilna ulaganja; ako se pronau naini financiranja, proveste se ulaganja koja e biti rentabilna to e dovesti i do poveanja cijena dionica3) Odluka o dividendi i zadranom dobitku: isplata veih dividendi djeluje na

poveanu potranju za dionicama, koja poveava cijenu dionica; zadrani dobitakpoveava temeljni kapital pod. koji se moe upotrebiti za financiranje investicija

Ove 3 odluke su meuovisne i treba teiti njihovoj optimalnoj kombinaciji u odnosu na glavni

cilj maksimalizacija dobitka dioniara, vlasnika kapitala. Tenja k mak. dobitka ne bi smjelaugroziti egzistenciju i opstanak poduzea.


2/42

2.2. POMONI FINANCIJSKI CILJEVI

2.2.1. Maksimalizacija neto dobitka u dugom roku

Ostvarenej ovog cilja je uvjet za ostvarenje glavnog cilja mak. imovine, bogatstva i

blagostanja vlasnika.Ovisi o finan. uinku navedenih 3 glavnih odluka.Neto dobitak se dijeli na:

a) Dividendni dobitak: iz njega se vri isplata dividendib) Zadrani dobitak: poveava temeljni kapital, za finan. razvoja, pokrivanje

gubitaka, isplatu dividendi u vrijeme nedostatnog neto dobitkac) Priuvni dobitak: za razne poslovne i financijske rizike

Neto dobitak je uvjet za ''vjeni'' opstanak pod. u konkurentskoj borbi na tritu.Mksimalizacija neto dobitka nije najbolje mjerilo dobrog finan. upravljanja. Bolji kriterij imjera profitabilnosti je zarada po dionici.

2.2.2. Jaanje financijske snage

Financijska snaga je pomoni cilj financijskog upravljanja (financijske politike) i financijskogmenadmenta.ine ju 2 komponente:

1) Kvantiteta financijske snage2) Kvaliteta financijske snage

1) Kvantiteta: predstavlja obujam i vrijednost imovine;- U okviru kvantitete treba teiti dobroj materijalnoj konstituciji koja podrazumijeva:

- usklaenost dugotrajne imovine (osnovna sredstva) s kratkotrajnomimovinom (obrtna sredstva) (ako ne mogui zastoji u proizvodnji i sl.)- usklaenost dugotrajne imovine (osnovna sredstva) s poslovnim zadatkom(ako ne mogua uska grla ili neiskoritenost kapaciteta)

- U okviru treba teiti i dobroj financijskoj konstituciji koja podrazumijeva:- usklaenost kratkoronog i dugoronog financiranja- usklaenost vlastitog i tueg kapitala- ouvanje financijske ravnotee

- Financijska konstitucija, struktura financiranja djeluje na solventnost, rentabilnost inovane tijekove poduzea. Kvantiteta financijske snage uvjetuje obujam poslovanja.- Kvanitetu financijske snage ine:

- trajna sposobnost plaanja svih obveza u roku (solventnost)- - || - - || - kratkornog financiranja tekueg poslovanja i dugoronogfinanciranja razvoja- trajna sposbnost profitabilnog ulaganja i materijalnu, financijsku i druguimovinu- ouvanje imovine vlasnika (poslovanje bez gubitka)- poveanje imovine vlasnika ostvarenjem neto dobitka i zadravanjem dobitka- trajna sposobnost zadovoljenja financijskih potreba djelatnika, menadera ifiskusa (naplata poreza)

2) Kvaliteta: uvjetuje mogunost poslovanja; zbog toga je primaran u odnosu na kvantitetu- Ako nema kvalitete odnosno sposobnosti plaanja, financiranja, investiranja i slino

nema mogunosti dobrog poslovanja i opstanka poduzea.


3/42

2.3. SUPROTNOST INTERESA I CILJEVA U D.D.

U dionikom drutvu postoje zajedniki ali i suprotni interesi i ciljevi pojedinih sudionika.Glavni cilj vlasnika (dioniara) maksimalizacija njihove imovine, bogatstva.Cilj menadera ako nisu i suvlasnici, opstanak i razvoj drutva.

Djelatnici bolje plae i uvjeti rada.Drava vei porezi i druga davanja.Odnos snaga u dionikom drutvu utjaa na ostvarenje interesa i ciljeva pojedinih sudionika.U planetarnom smislu realizacija financijskih ciljeva poduzea odnosno trka za bezdunommaksimalizacijom dobitka vlasnika kapitala unitava planet i ugroava ivot na zemlji. No

bez profita nije mogue osigurati razvoj poduzea, gospodarsta i drutva openito. Ali trebaga stvarati vodei rauna o ouvanju ivota na zemlji, socijalnoj pravdi, uz pravine plae,zatiti okolia i buduim naratajima.

3. POJAM I VRSTE FINANCIRANJA

3.1. POJAM FINANCIRANJA

U irem smislu podrazumijeva dinamian proces:1) Pribavljanje novca (kapitala): za tekue i razvojne potrebe; uspostavljaju sefinancijski odnosi s unutarnjim i vanjski izvorima financiranja; to je primarnakomponenta financiranja2) Ulaganje novca: treba ga racionalno uloiti i koristiti za razliite potrebe poduzea;na taj se nain novac privremeno imobilizira, transformira i vezuje u razliitimoblicima kratkotrajne i dugotrajne imovine3) Vraanje novca: uloeni novac se oslobaa iz krunog tijeka poslovanja i ponovo seulae sukladno potrebama poduzea

No financiranje je isotdobno i:4) Dinamian proces usklaivanja (podeavanja) izvora financiranja s ulaganjima poobujmu i roku. Svakodnevne promjene u imovini i izvorima treba svjesno oblikovati isvakodnevno usklaivati izvore financiranja u pasivi s ulaganjima u aktivi, i to poobujmu i roku. Usklauju se rokovi imobilizacije (vezivanja) novca s rokomraspoloivosti odreenih izvora. Cilj je postii paralelitet rokova izvora i ulaganja, a ukonanici sinkronizaciju novanih primitaka i izdataka radi osiguranja solventnosti

poduzea.Financiranje proima sve faze poslovnog procesa. U krunom tijeku poslovanja novac se

transformira, pretvara u razne nenovane oblike imovine.(NOVAC > NABAVA > PROIZVODNJA > PRODAJA > NOVAC)

3.2. VRSTE FINANCIRANJA

1) Prema roku raspoloivosti izvora:- Kratkorono financiranje: izvori kratko traju, rasploivi u vremenu od 1 godine,koriste se financiranje ulaganja u kratkotrajnu imovinu (obrtna sredstva)- Srednjerono financiranje: izvori raspoloivi od 1-5 godina, financiranjesrednnjeronih ulaganja u strojeve, opremu i sl.

- Dugorono financiranje: izvori dugo traju i raspoloivi vie od 5 godina- Roni izvori: rok dospijea dui od 5 godina (krediti, obveznice)


4/42

- Neroni izvori: nemaju rok dospijea, trajno raspoloivi (dioniki kapital odemisije dionica, zadrani dobitak); za financiranje ulaganja u dugotrajnuimovinu (osnovna sredstva) odnosno razvoj poduzea

2)Prema porijeklu izvori financiranja dijele se na:- Unutarnji (interni) izvori: stvorilo samo poduzee (amortizacija, zarani dobitak)

- Vanjski (eksterni) izvori: dolaze izvana (emisija vrijednosnih papira, krediti)3) Prema vlasnitvu izvori mogu biti:- Vlastiti (neroni) izvori: ne postoji obveza vraanja (dioniki kapital, partnerski ulozi- Tui (roni) izvori: moraju se vratiti vjerovnicima u odreenom roku (sve vrsteobveza, dugovi), za kratkorona i dugorona ulaganja

3.3. OMJER KARTKORONOG I DUGORONOG FINANCIRANJA

Kratkorono i dugorono financiranje poduzeu stvara razliite trokove financiranja.Trokovi financiranja rastu s vremenom raspoloivosti izvora financiranja (dui rok otplate

kredita, troak financiranja je vei). Zbog toga je protivno naelu rentabilnosti koristitidugorone izvore za financiranje kartkoronih ulaganja. Omjer kratkoronog i dugoronogfinanciranja je optimalan kada daje minimalan ukupni troak financiranja poduzea. Taj omjernije statian, ve dinamian. Mijenja se s potrebama poduzea za imovinom.Prema pravilima financiranja, povremenu kratkotrajnu imovinu (sezonske zalihe) treba trebafinancirati iz kratkoronih izvora, dok stalnu kratkotrajnu imovinu treba financirati izdugoronih izvora financiranja.Uporaba kratkoronih izvora za financiranje dugoronih ulaganja nije prihvtljiva (kratkoroniizvori bre se gase od brzine povrata dugorono uloenog kapitala).Glede financiranja dugom moe se zakljuiti:

1) Kratkotrajni dug osigurava jeftinije financiranje zbog kraeg razdoblja plaanjakamata i manje kamatne stope (cijene), no s druge strane nepoznati su kamatnitrokovi refinanciranja kratkoronog kredita o dospijeu to predstavlja rizik za

poduzee koje posjeduje novana sredstva na kratak rok, te kamatne stope viefluktuiraju od dugoronih.

2) Financiranje dugoronim dugom je skuplje zbog dueg razdoblja plaanja kamta iu pravilu vee kamatne stope (cijene), no s druge strane poznati su kamatnitrokovi u razdoblju financiranja (npr. kod obveznica godinja ili polugodinjakamatna stopa je stalna, fiksna). Manji je i rizik financiranja jer nema potreberefinanciranja odnosno obnavljanja duga, kao kod kratkoronog.

4. NAELA FINANCIRANJA

4.1. NAELO SIGURNOSTI FINANCIRANJA

Zahtijeva da se financiraju oni poslovni pothvati iz kojih e se uloeni novac sigurno vratiti,odnosno kod kojih je stupanj rizika najmanji.

1) Sigurnost poduzeaPoduzee uglavnom ulae u vlastiti posao. To nosi i rizik ostvarenja negativnog financijskogrezultata odnosno gubitka imovine i kapitala. Rizik se moe smanjiti smanjenjem stalnih

(fiksnih) trokova financiranja te jaanjem vlastitih izvora financiranja.


5/42

Kad poduzee ulae u tue poslove postoji rizik nemogunosti naplate kratkoronihpotraivanja (od kupaca, od ulaganja u v.p.) i dugoronih potraivanja (dani krediti, kupljenedionice). Rizik se moe smanjiti prethodnom analizom i ocjenom boniteta i kreditnesposobnosti potencijalnih dunika. Ako poduzee ne moe naplatiti potraivanja time gubisupstanciju novanih sredstava.

2) Sigurnost vjerovnikaNaelo sigurnosti zahtijeva zatitu vjerovnika poduzea od rizika nemogunosti naplatenjihovih potraivanja. Sigurnost vjerovnika poveava vlastiti kapital poduzea (vee vlastitikapital, vea garancijska supstancija). Rizik nemogunosti naplate vjerovnika nastaje kada jegubitak poduzea vei od vlastitog kapitala. Dok se to ne dogodi vjerovnici su zatieni. Onimogu naplatiti svoja potraivanja jer je poduzee izgubilo vlastiti kapital, koji se prvi gubi aline i pozajmljeni kapital. Naelo zahtijeva od poduzea da formira i dri vlastiti (temeljni)kapital dostatan za sigurnost vjerovnika, a koji e rizik naplate njihovih potraivanja svesti naminimum.

4.2. NAELO STABILNOSTI FINANCIRANJA

Podrazumijeva sposobnost stabilnog financiranja poduzea, odnosno sposobnost poduzea da:- iz vlastitih izvora financira jednostavnu reprodukciju- a iz vlastitih i pozajmljenih izvora financira proirenu reprodukciju (razvoj)

Stabilnost financiranja u odreenom vremenu mjeri se pomou koeficjenta stabilnostifinanciranja:

izvoriDugoroug

imovinaDugotrajnajafinanciranostistabiKoeficjent

_

__ln_ =

Poeljno je da omjer bude manji od 1 (dugotrajna imovina financirana iz dugotrajnih izvora, ai jedan dio kratkotrajne imovine).Ovo naelo zahtijeva jaanje vlastitog kapitala (vei udio vlastitog kapitala, vea financijskastabilnost). Vlastiti kapital drutvo stvara emisijom dionica i zadravanje dobitka. Koddonoenja odluka o emisiji dionica, obveznica i raspodjeli financijskog rezultata trebauvaavati naelo stabilnosti financiranja. Primjena ovog naela osigurava dugoronufinancijsku ravnoteu i poveava financijsku snagu poduzea, posebice njenu kvalitetnukomponentu trajna sposobnost financiranja.

4.3. NAELO LIKVIDNOSTI

Ima 2-struko znaenja: u irem i uem smislu1) U irem smislu: sposobnost pretvaranja dijelova imovine iz jednog oblika u drugi. To jesposobnost cirkuliranja (obrtanja) imovine. Likvidno je poduzee u kojem imovina nesmetanotee u krunom tijeku i pretvara se iz novanog u nenovane oblike, te iz nenovanih oblika unovane. Gospodarstvo je likvidno ako u njemu nesmetano teku robni i novani tijekovi.Likvidnost se mjeri koeficjentom obrtanja ukupne kratkotrajne imovine i njenih pojedinihdijelova ili brojem dana vezivanja, odnosno brojem dana trajanja jednog obrtaja u odreenomvremenu (najee 1 godina).

imovinanaKratkotraj

imovinekratuinaFinimovinekratjaobrKoe

_

_.__._._tan_. =

Vei koeficjent > Broj dana vezivanja manji > Brzina obrtanja vea


6/42

2) U uem smislu: sposobnost nenovane imovine da se pretvara (transformira) u novac(gotovinu). To je unovivost (utrivost).Prema stupnju unovivosti najlikvidnija je kratkotrajna imovina (novac apsolutno likvidan

jer je ve u gotovinskom obliku; vrijednosni papiri lako utrivi; potraivanja od kupaca ako se mogu brzo naplatiti; zalihe manje likvidne od ostale kratkotrajne imovine).

Kratkotrajna imovina prema stupnju likvidnosti:1) Imovina 1. stupnja likvidnosti: gotovina u blagajni, potraivanja po vienju nadepozitnim raunima, v.p. koji su odmah unovivi

2) Imovina 2. stupnja likvidnosti: v.p. unovivi za 30 dana, potraivanja od kupacanaplativa za 30 dana

3) Imovina 3. stupnja likvidnosti: sva ostala ktratkotrajna imovina i sve naplativopreko 30 dana

Unovenje pojedinih dijelova imovine esto uzrokuje gubitke vrijednosti imovine te sedogaa kod:

- prodaja v.p. uz eskont- naplata potraivanja od kupaca uz kasa-skonto

- prodaja kupljenih dionica po manjoj cijeni od kupovne- prodaja proizvoda po manjoj cijeni od ve postignute

4.4. NAELO SOLVENTNOSTI

Solventnost je sposobnost plaanja svih obveza u roku njihova dospijea.Mjeri se pomou koeficjenta:

obvezeDospjele

novaciRaspolozivtisolventnosKoef

_

_

_. =

Poduzee je solventno ako je koeficjent 1 ili vei.Insolventnost je ''infektivno financijsko oboljenje'' koje se kao epidemija brzo lanano iri i

prenosi kada dunici ne plaaju obveze vjerovnicima, a ovi opet treima.Solventnost i likvidnost su meusobno uvjetovane. S unovenjem likvidne imovine poduzeese napaja novcem i osigurava sposobnost plaanja obveza u roku dospijea. Isto tako beznovca se ne moe priskrbiti likvidna imovina (sirovine, materijal, v.p., ...). Nelikvidnost estouzrokuje insolventnost.

4.5. NAELO RENTABILNOSTI

Rentabilnost se shvaa kao unosnost ili mo zaraivanja. Potrebno je ostvariti to vei dobitaksa to manjim ulaganjima. Poduzee je rentabilno kada postie viak prihoda nad rashodima.Cilj poslovne politike i politike financiranja poduzea je dugorona maksimalizacijafinancijskog rezultata (neto dobitka). Primjena naela rentabilnosti mora biti u funkcijiostvarivanja glavnog i pomonih financijskih ciljeva.

kapitalVlastiti

dobitakNetokapitalavlastitogprinosaStopa

_

_

___ = *100

Ovaj omjer pokazuje rentabilnost vlastitog (temeljnog) kapitala. Pokazuje stupanj prinosavlastitog kapitala odnosno financiranje izi vlastitog kapitala (ako je 20%, znai na svakih

uloenih 100kn ostvarujemo zaradu od 20kn).


7/42

100*_

____

kapitalUkupan

dobitakBrutokapitalaukupnogprinosaStopa =

Ovaj omjer mjeri rentabilnost ukupnog kapitala (vlastitog i tueg). Pokazuje stupanj oplodnjeiz ukupnog kapitala.

Naelo rentabilnosti zahtijeva da se novana sredstva ulau u poslove u kojima e se najieoploditi (uveati). Manji troak financiranja iz pozajmljenog kapitala znai vei brutofinancijski rezultat i veu stopu prinosa na ukupno uloeni kapital.

4.6. NAELO PRILAGODBE FINANCIRANJA

Nalae poduzeu da u svom poslovanju i financiranju osigura stalnu sposobnost prilagodbe(fleksibilnos).

1) Sposobnost pribavljanja dodatnog novca iz vlastitih i tuih izvora financiranja. Uvlastite spadaju emisija dionica, partnerski ulozi, zadravanje dobitka iz financijskogrezultata i oni ne poveavaju trokove financiranja. U tue spadaju krediti, emisijaobveznica i dr. Oni poveavaju izravne trokove financiranja (poveavaju kamatnetrokove koji smanjuju financijski rezultat). Prilagodljivost financiranja je uvjetovanastanjem na financijskom tritu te bonitetom i kreditnom sposobnou poduzea.Dobru fleksibilnost ima poduzee koje ima dobar bonitet i kreditnu sposobnost jer jesposobno privui dioniki kapital, dugorone uloge i kredite.

2) Sposobnost prijevremene otplate dugova ako postoji viak novca, a on vie nijepotreban tada je nelogino plaati kamate (na novac koji potjee iz zaduenja). Stogaprilagodljivost financiranja treba omoguiti prijevremenu otplatu duga ili dijela tesvoenje duga i plaanje kamata na manju, prihvatljiviju svotu.

4.7. NAELO RIZIKA FINANCIRANJA

1) Rizik vjerovnika da nee naplatiti svoja potraivanja obino nastaje zbogprezaduenosti poduzea, odnosno zbog prekomjernog financiranja dugom iinsolventnosti. U sluaju likvidacije poduzee ne moe isplatiti obveze vjerovnicimaako je poslovalo s gubitkom veim od vlastitog kapitala. Zatita od rizikanemogunosi naplate potraivanja vjerovnika je to vea to je vei vlastiti kapital i

profitabilnost poduzea.2) Rizik od negativnog financijskog rezultata najee uzrokuje smanjenje proizvodnje

i prodaje te pad prodajnih cijena zbog dekonjukture (loe prilike) na tritu. Ako su upoduzeu mali stalni trokovi ovaj rizik je manji.

4.8. NAELO POVOLJNE SLIKE FINANCIRANJA

Sliku financiranja poduzea daje bilanca. Zakonska je obveza javna objava bilance i drugihfinancijskih izvjea. Javnost na temelju tih izvjea ocjenjuje bonitet i atraktivnost ulaganja utakvo poduzee.Javnost posebice interesira:

- Struktura financiranja (struktura kapitala) glede vlasnitva- Struktura financiranja glede omjera kratkoronog i dugoronog financiranja- Omjer imovine i dugova- Omjer kratkotrajne imovine i obveza

Vei udio vlastitog kapitala smanjuje rizik jer je garancijska supstitucija velika. U tom jesluaju omjer imovine i dugova pomaknut u korist imovine.


8/42

Glavni cilj ovog naela je javnosti emitirati to bolje signale, po mogunosti optimalnu slikufinanciranja, da bi se aktivirala javnost u korist poduzea.

4.9. NAELO NEOVISNOSTI FINANCIRANJA

Primjena ovog naela treba osigurati prihvatljivu neovisnost poduzea u financiranju ivoenju poslovne politike. Neovisnost o tritu novca i kapitala, o vjerovnicima se poveeva spoveanjem vlastitog kapitala i smanjenjem tueg kapitala u financiranju.Kortenje tuih izvora stvara ovisnost poduzea o tim izvorima ali i rizik gubljenjaneovisnosti i slobode odluivanja. Financijska neovisnost se odraava i na slobodu uporabezaloenih dijelova imovine (imovina koja je pod hipotekom nekoga ne emoe se prodati dokse ne vrati kredit i ne makne hipoteka). Ako poduzee ima dobar bonitet i kreditnu sposobnostkreditori e zbog manjeg rizika zahtijevati slabiju jamevinu ili e kredit odobriti samo naosnovu dobrog boniteta i povjerenja.Stupanj neovisnosti poduzea je u svezi i s rentabilnou poduzea i politikom razdiobeostvarenog neto financijskog rezultata. Ako poduzee zbog straha od gubitka neovisnosti

financiranja izbjegava financiranje dugom to esto negativno djeluje na rentabilnost zbog:- negativnog utjecaja stalnih trokova na financijski rezultat, ako doe do smanjenja

obujma proizvodnje- proputene anse da se pozajmljeni kapital ulae u profitabilna ulaganja

Pravo upravljanja ovisi o veliini uloenog kapitala odnosno o veliini suvlasnikog dijela.Primjena naela neovisnosti treba osigurati interes vlasnika i njihovu neovisnost u voenjufinancijske i poslovne politike.

5. PRAVILA FINANCIRANJA

Primjen ovih oravila u praksi trebala bi osigurati zdravo financiranje pod kojim sepodrazumijeva stalna solventnost i rentabilnost poslovanja. Treba uzeti u obzir da:

- Pravila financiranja ne daju izravan odgovor na pitanje kako se poduzee trebafinancirati u svakoj konkretnoj situaciji

- Pravila financiranja treba primjenjivati fleksibilno

5.1. HORIZONTALNA PRAVILA FINANCIRANJA

Daju naputak kakav treba biti odnos izmeu pojedinih dijelova aktive (imovine) i pasive(izvora) da bi se odrala solventnost i rentabilnost poduzea.

5.1.1. ZLATNA BANKARSKA PRAVILA

1) Primjena u bankamaBanke trebaju svoje kratkorone depozite (depozite po vienju) koristiti za kratkorone

plasmane (kratkorone kredite), a dugorone depozite (oroene) za dugorone plasmane(dugorone kredite). Paralelitet izmeu rokova raspoloivosti izvora i plasmana novca trebaosigurati solventnost i rentabilnost banke. No u praksi se banke ne pridravaju u potpunostiovoga i esto obavljaju ronu transformaciju sredstava (dio kratkoronih depozita koriste zadugorone plasmane i dio dugoronih depozita koriste za kratkorone plasmane).Mogunost da se kratkoroni depoziti plasiraju na dugi rok a da pritom se ne dovede u pitanje

solventnost i rentabilnost omoguuje:


9/42

- Obnavljanje kratkoronih depozita svakodnevno se obnavljaju depoziti povienju

- Taloenje novca po zakonu velikih brojeva sve tedie i sva poduzea nee u istovrijeme povui svoje depozite iz banke, pa tako postoji novani talog koji je stalno

prisutan u bankama. Veina sredinjih banaka u svjetu doputa ronu

transformaciju dijela kratkoronih depozita u dugorone plasmane u iznosu od 10 15%- Povezanost komitenata banke banke nastoje imati komitente koji su meusobno

povezani, pa prilikom plaanja novac ne izlazi iz banke nego samo prelazi s jednograuna na drugi

- Meubankarsko financiranje ako prijeti insolventnost zbog prekomjerne ronetransformacije ona koristi kredite drugih banaka ili sredinje banke

2) Primjena u poduzeimaPoduzea trebaju svoje kratkorone izvore koristiti za ulaganja u kratkotrajnu imovinu (obrtnasredstva) a dugorone izvore za ulaganja u dugotrajnu imovinu (osnovna sredstva).

Posljedica prekomjerne rone transformacije sredstava u poduzeima moe biti:- Insolventnost kratkoroni izvori financiranja prekomjerno se koriste za

dugorona ulaganja- Prekomjerna solventnost dugoroni izvori se koriste za kratkorona ulaganja,

nepovoljno glede rentabilnosti poslovanja

5.1.2. ZLATNA BILANNA PRAVILA

Odnose se na dugorono financiranje poduzea.

1) Zlatno bilanno pravilo u uem smisluDugotrajna ulaganja u aktivi (u nematerijalnu, materijalnu, financijsku imovinu, u druga

poduzea, gubitak), osim ulaganja u stalnu kratkotrajnu imovinu, treba financirati izdugoronih izvora financiranja (temeljnog kapitala, zadranog dobitka, dugoronih kredita).

2) Zlatno bilanno pravilo u irem smisluDugotrajno vezanu imovinu odnosno dugorona ulaganja, ukljuujui i ulaganja u stalnuobrtnu imovinu, treba financirati iz dugoronih izvora (vlastitih i tuih). Prednost treba dativlastitim izvorima radi rizika vjerovnika i ouvanja solventnosti.

5.1.3. FINANCIRANJE NAJDUGORONIJIH ULAGANJA

To su ulaganja u:- Zemljite trajno vezuje novana sredstva; ne amortizira se i ne vraa se preko

naplaene amortizacije- Dionice drugih poduzea, banaka, trajni ulozi u druga poduzea trajno vezuju

novana sredstva; dionice se mogu prodati na sekundarnom tritu ali tada gubimopravo na suvlasnitvo u tom poduzeu i na dividendu na dionice

- Stalna obrtna imovina dio kratkotrajne imovine koji je stalno prisutan upoduzeu, a podrazumijevamo:

- Minimalne zalihe sirovina i materijala: ne smiju pasti ispod minimuma jer bise prekinuo kontinuitet proizvodnje ili bi se smanjio obujam

- Minimalne zalihe nedovreih proizvoda: ne smiju pasti ispod minimuma osimako se ne smanji stupanj koritenja kapaciteta i obujam proizvodnje


10/42

- Minimalne zalihe gotovih proizvoda: ne smiju pasti ispod minimuma jer bi setime ugrozila dinamika i obujam isporuke kupcima

Ove su zalihe stalno prisutne u poduzeu i dugorono vezuju novana sredstva.Definitivan povrat novca uloenog u stalnu obrtnu imovinu dogaa se tek nakonlikvidacije i prestanka rada poduzea.

- Graevinski objekti dugotrajna ulaganja koja se sporo vraaju i pretvaraju unovani oblik preko amortizacije za 50 i 100 godina

- Osnovno stado spora mobilizacija uloenog novca zbog toga to ono ima velikulikvidacijsku vrijednost a time i malu amortizacijsku osnovicu- Gubitak otpisuje se na teret priuva, zadranog dobitka iz ranijih godina ili na teret

pozitivnog financijskog rezultata u iduim godinama. No do otpisa se mora pokriti izdugoronih izvora financiranja. On je tetan i nikad se ne moe pretvoriti u novac.Minimalan zahtjev u poslovanj je ostvariti barem neutralan financijski rezultat.

Navedena najdugotrajnija ulaganja poeljno je financirati iz vlastitih izvora, jer su to trajniizvori koji se ne vraaju nikome.

Dugorona financijska ravnotea i financijska stabilnost poduzea moe se ouvati ako seglavnica dugorono pozajmljenog kapitala supstituira prirastom vlastitog kapitala izfinancijskog rezultata.

5.1.4. FINANCIRANJE KRATKORONIH ULAGANJA

Ulaganja u ktratkotrajnu imovinu treba financirati iz kratkoronih izvora. Ta se ulaganjavraaju i pretvaraju u novac najkasnije u roku od 1 godine kolko traju i kratkoroni izvorifinanciranja. Samo stalnu kratkotrajnu imovinu treba financirati iz dugoronih izvora.Ostalu kratkotrajnu imovinu treba financirati:

- Sezonske zalihe zalihe iznad minimalnih, treba ih drati na minimumu pi na 0.Mogu se financirati iz kratkotrajnih izvora bez opasnosti po solventnost poduzee.

- Kratkorona potraivanja od kupaca treba ih financirati iz kratkoronih obvezaprema dobavljaima, a razliku izmeu potraivanja i obveza treba financirati izkratkoronih kredita

- Kratkoroni vrijednosni papiri i kreditni plasmani treba ih financirati izkratkoronih dugova (kredita). Kamatni prinos od tih ulaganja treba biti jednak ilivei od kamatnog troka financiranja tih ulaganja

5.2. VERTKALNA PRAVILA FINANCIRANJA

Daju naputak kakav treba biti omjer pojedinih dijelova pasive, izvora financiranja poporijeklu (vlastiti i tui) po raspoloivosti izvora (kratkoroni i dugoroni).

5.2.1. OMJER VLASTITIH I TUIH IZVORA FINANCIRANA (PRAVILO 1:1)

100% samofinanciranje u gospodarstvu nije mogue. Poduzea imaju svakodnevno razliiteobveze i time koriste tue izvore financiranja.Koliki udio tuih izvora treba biti najvei? Taj omjer treba biti 1:1. Znai da se s 50% trebafinancirati iz vlastitih izvora a s 50% iz tuih izvora. Tui izvori ne bi trebali biti vei odvlastitih.

Ovim pravilom se osigurava:


11/42

- Sigurnost povrata kapitala vjerovnicima svaka kuna duga u pasivi pokrivena je s2 kune u aktivi. Sve dok je gubitak manji od veliine vlastitog kapitala poduzee jeu stanju platiti dugove. Slika 7:

- Prihvatljivi trokovi financiranja vei trokovi financiranja smanjuju financijskirezultat i rentabilnost i poveavaju novane izdatke za plaanje kamata

- Neovisnot poduzea u voenju poslovne politike ako poduzee se financira snajmanje 50% vlastitih izvora biti e barem ravnopravno u donoenju odluka

- Financijska prilagodljivost pomicanjem strukture financiranja prema veojzaduenosti od 50% smanjujue se financijska fleksibilnost poduzee glede

pribavljanja kapitala. Vea zaduenost manja kreditna sposobnost, pa se morajuprihvaati i nepovoljni kreditni uvjeti i oteano je pribavljanje kapitala

5.2.2. OMJER VLASTITOG I PRIUVNOG KAPITALA

Poslovanj je sigurnije ako poduzee ima vei priuvni (rezervni) kapital. Vei priuvni kapitalprua veu sigurnost vlastitog kapitala. On prua veu sigurnost povrata uloenog kapitalavlasnicima u sluaju likvidacije i prestanka rada poduzea. Ne postoji jedinstven stav kolikiomjeer treba biti vlastitog i priuvnog.

Nicklish kae da bi taj omjer trebao biti 1:1. (50% : 50%). To znai da je potrebno 25%priuvnog kapitala u odnosu na ukupni kapital poduzea (vlastiti i tui).Priuvni kapital se stvara rasporeivanjem dijela ostvarenog neto dobitka u priuve.Akumuliranje je pored naela sigurnosti uvjetovanojo i:

- zakonskom obvezom- statutarnom obvezom- priuvom za pokrivanje raznih rizika

5.3. OSTALA PRAVILA FINANCIRANJA

1) Pravilo financiranja 2:1 (''current-ratio'')Omjer kratkotrajne imovine poduzea i kratkoronoh izvora financiranja treba biti 2:1. znai

da na svake 2 kune kratkotrajnih ulaganja dolazi 1 kuna kratkoronih izvora financiranja.Jedna polovica kratkotrajne imovine financira se iz kratkoronih izvora, a druga iz dugoronihizvora. To je logino ako poduzee u strukturi ima 50% stalne obrtne imovine. No takavastruktura nije jednaka u svim poduzeima, pa ovo pravilo nije nailo na iru primjenu.

2) Pravilo financiranja 1:1 (''acid-test'')Zahtijeva da suma novca, kratkoronih v.p. i kratkoronih potraivanja bude jednakasumikratkoronih izvora financiranja.

Novac + Kratkoroni v.p. + Kratkorona potraivanja = Kratkoroni izvori (obveze)

Na 1 kratkorono uloenu kunu dolazi 1 kuna duga.3) Pravilo o omjeru novca i kratkoroni izvora


12/42

Pokuava normirati minimalnu svotu novca u odnosu na kratkorone izvore financiranja kojabi osigurala solventnost poduzea. Prema otrijoj varijanti poduzea bi trebala drati 20%gotovine, a prema blaoj 12% gotovine. Nije nailo na iru primjenu jer bi u prvom sluajucijeli dug mogli vratiti za 5 dana a u drugom sluaju za 8,3 dana, a kako se zna da kratkoronidugovi ne dospijevaju tako brzo jer se isplate obavljaju u prosjeku 15 dana i vie u oba sluaja

poduzee bi bilo presolventno i imalo bi prekomjernu priuvu solventnosti.

6. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

6.1. VREMENSKA PREFERENCIJA NOVCA

Veza izmeu 1 kune u sadanjosti i 1 kune u budnosti poznata je kao vremenska vrijednostnovca. 1 kuna u budunosti je manje vrijedna od 1 kune u sadanjosti, pa i u uvjetima kadanema inflacije.Ulagatelji vie preferiraju novac u sadanjosti nego nominalno jednak iznos u budunosti jer:

- Preferiraju potronju u sadanjosti- Postoji mogunost profitabilnih ulaganja u sadanjosti i ostvarenja veih iznosa

novca u budunosti- Postoji rizik ulaganja

Glavni razlog razliitog vrednovanja novca je oportunitetni troak ulaganja kojeg tehnikiizaava traena ili diskontna stopa. Novac nije besplatan i ima svoju cijenu koju izraava

proputeni prinos koji se moga ostvariti ulaganjem novca u profitabilna ulaganja. Ako senovac ne uloi nastaje oportunitetni troak.

6.2. PROBLEM USPOREDIVOSTI SADANJE I BUDUE VRIJEDNOSTINOVANE JEDINICE

Problem je kod ulaganja to se ulaganja obvljaju ranije a financijski uinci, povrat novcanastaje kasnije u budunosti. Kod ulaganj treba znati koliko budui novani tijekovi (razlikaoekivanih novanih primitaka i izdataka) danas vrijede.Svoenje buduih novanih tijekova na sadanju vrijednost obavlja se metodom diskontiranja.Bit je da se budui novani tijekovi diskontiraju i svedu na vrijednost koja im odgovara usadanjosti. Sadnja vrijednost novca se dobije mnoenjem budue novane vrijednosti sodgovarajuim diskontnim faktorom.

6.3. SADANJA I BUDUA VRIJEDNOST NOVCA

1) Sadanja vrijednost jedne novane jediniceV0 = sadanja vrijednost budue novane svoteVn = oekivana novana svota nakon (n) godinak = diskontna stopa s kojom se svodi budua svota novca na sadnju vrijednost

2) Sadnja vrijednost vie novanih jedinicaDobije se mnoenjem oekivane nominalne vrijednosti novca u budunosti s odgovarajuimdiskontnim faktorom iz drugih financijskih tablica:

3) Budua vrijednost novca


13/42

Koliko e vrijediti svota novca uloena u sadanjosti nakon odreenog vremenskog razdobljakoje nosi kamatni prinos:

6.4. ODABIR DISKONTNE STOPE

1) Odnos diskontne stope i sadanje vrijednosti novca

Sadanja vrijednost neke budue svote novca se smanjuje po opadajuoj krivulji kada sediskontna stopa (k) poveava i obratno.

- Diskontna stopa k=0, sadanja vrijednost 1 kune jednaka 1 kuni- D.s. k > 0 i poveava se, sadanja vrijednost novca opada- D.s. k => , sdanja vrijednost => 0

2) Problem odabira diskontne stopeTreba odabrati onu veliinu diskontne stope ispod koje ne bi bilo ekonomski opravdanoinvestirati. Takva stopa naziva se traena stopa prinosa (povrata). Ona oznaava cijenuuloenih novanih sredstava ili cijenu vremena.

VI. FINANCIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEA


14/42

1. PROBLEMATIKA FINANCIRANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA

Problemi financiranja javljaju se kod poetnog, tekueg i razvojnog financiranja.

1.1. POETNO FINANCIRANJE

Struktura poetnog kapitala odnosno poetnog financiranja ovisi da li se osniva inokosno,partnersko ili dioniko poduzee.

1.1.1. POETNI TEMELJNI KAPITAL ZA OSNUTAK PODUZEA

Poduzetnici za osnutak malog poduzea najee za poetni temeljni kapital uzimaju novac izvlastitih uteda i uteda lanova vlastite obitelji, prijatelja i sl. Za osnutak inokosnog poduzeanije potrebno nikakvo pravno povezivanje s partnerima i dioniarima. Inokosni poduzetnik

sam osigurava potrebni kapital za osnivanje poduzea.Partnersko poduzee ima 2 ili vie partnera, a poetni kapital se formira iz suvlasnika.Partnerstvo moe biti:

- ope: svi odgovaraju ukupnom svojom imovinom- limitirano: jedan odgovara ukupnom imovinom, a ostali ogranienom imovinom

Prednost: vie partnera moe bre i lake osigurati potreban temeljni kapital za osnutak, akasnije i za razvoj.Kod dionikog drutva temeljni kapital se osigurava prodajom dionica dioniarima.Odgovornost je limitirana do visine uloenog kapitala.Prednost: temeljni kapital za osnutak se moe pribaviti emisijom dionica i privlaenjemkapitala veeg broja dioniara.Poetni temeljni kapital (inokosni, partnerski, dioniarski) je temelj financiranja i financijskestabilnosti. To je kapital koji se nikom ne vraa i ne izaziva trokove.

1.1.2. POETNI POZAJMLJENI KAPITAL ZA OSNUTAK PODUZEA

Pri pozajmljivanju nailazi se na brojne financijske probleme (kreditori nisu sklonipozajmljivanju novim i neizvjesnim poduzeima).Zbog toga poduzetnici esto ovaj problem rjeavaju putem franizinga (uspostavljanjedugorone poslovne suradnje s velikim poduzeima). Velika poduzea prenose ugovorom

pravo na mala da prodaju i proizvode njihovu robu. Na taj nain velika poduzea ulau kapital

u mala poduzea, korisnike franizinga.Problem manjka se rijeava i putem leasinga (najma). Pogodnost je to se ne mora angairativlastiti i pozajmljeni kapital za kupnju sredstava, ve se ona unajme. Najamnina se plaa izostvarenih prihoda, i ona se ne tretira kao ulaganje ve kao rashod. No to moe biti i jedan odnajskupljih oblika financiranja jer se najamnina sastoji od amortizacije i zarade koji idunajmodavatelju.

1.2. TEKUE POSLOVANJE

Tu se javljaju problemi s financiranjem stalne i promjenjive komponente kratkotrajne imovine(obrtna sredstva). Osnovni uzrok je to se ne osiguraju dovoljna dugotrajna sredstva za

financiranje stalne kratkotrajne imovine, ve se ona financira iz kratkotrajnih izvora koji sebrzo gase i esto uzrokuju insolventnost. Problem je to to mala i srdnja poduzea nemaju


15/42

pristup tritu poput velikih (ne mogu se pozajmljivati sredstva emisijom komercijalnihzapisa).

No ti se problemi ublaavaju veom uporabom spontanih (autonomnih) izvora. Jedan od njihsu obveze prema dobavljaima (na neki nain je ovo beskamatni kredit), ali ovaj izvor nijeneogranien.

Drugi nain su vremenska razgranienja, plae i porezi. Troak je nastao i postoji ali nije joplaen. I jedan i drugi izvor poveavaju se s obujmom poslovanja i nisu neogranieni.Tu su jo i potraivanja od kupaca. esto mala poduzea svoja potraivanja prodaju faktoringorganizaciji. Prednosti faktoriranja su to se poslovi faktiriranja, naplate, rizika i opominjanja

prenose na specijaliziranu organizaciju uz plaanje odreene naknade. Tako se potraivanjabre naplauju, a koriste ga ona poduzea koja sama ne naplauju potraivanja, imajuproblema s naplatom i solventnou ili teko mogu doi do kratkoronih kredita.

1.3. RAZVOJNO FINANCIRANJE

Prirodna tenja je brz razvoj, biti velik i jo vei. Poveanje znai i poveanje imovine i

obujma poslovanja to dovodi do veeg dobitka. No veliina ne garantira opstanak. Glavnaprednost malih i srednjih poduzea je njihova prilagodljivost (fleksibilnost) tehnolokim,trinim i drugim promjenama. Ako se ide u razvoj tada poduzetnik mora osigurati dodatnitemeljni i pozajmljeni kapital za financiranje razvoja.

1.3.1. DODATNI VLASTITI KAPITAL ZA FINANCIRANJE RAZVOJA

Inokosno poduzee iz fianancijskog rezultata tj. iz zadranog dobitkaPartnersko i dioniko drutvo akumuliranjem zadranog dobitka, privlaenjem novih

partnerskih i dionikih uloga.Vaan izvor financiranja tekueg poslovanja i razvoja je i amortizacija. Za tekue poslovanjekoristi se u razdoblju kumuliranja, sve dok ne nastupi potreba zamjene potroene dugotrajneimovine. Za razvoj se koristi kada se zamjenom uvode nova i tehnoloki naprednija sredstva.

No kod malih i srednjih poduzea je taj iznos mali zbog male vrijednosti osnovice.

1.3.2. DODATNI POZAJMLJENI KAPITAL ZA FINANCIRANJE RAZVOJA

Pozajmljivanjem se bre dolazi do kapitala za razvoj. No do njega se teko dolazi ako se nemadovoljno vlastitog kapitala i odgovarajuih novanih tijekova (to je garancija da e kredit bitivraen). No mala i srednja poduzea nailaze na financijsku barijeru koju im ini nedovoljnaveliina kapitala i novanih tijekova. Ato mala i srednja poduzea esto koriste financiranje

razvoja pomou franizinga i najma.


16/42

2. FINANCIRANJE OSNUTKA MALOG I SREDNJEG PODUZEA

Jedan od najveih problema ej kako i iz kojih izvora pribaviti potreban novac za osnivanjepoduzea????

2.1. VLASTITI IZVORI NOVCA2.1.1. VLASTITI NOVAC PODUZETNIKA

1) Uteeni novac poduzetnikaNalazi se u banci, tedionici pa i arapi i moe se odmah upotrijebiti. Naslijeeni novac,otpremnine iz firmi ili pri odlasku u mirovinu.

2) Novac od prodaje imovine poduzetnikaProdaja financijske (dionice, obveznice) i materijalne (zemlja, zgrade, auto) imovine. Vdje sene osigurava dodatna nova imovina ve se postojea pretvara u novac s kojim se kupuju

potrebna sredstva za rad.

2.1.2. VLASTITI NOVAC ULAGATELJA

1) Uteeni novac lanova obiteljiMogu sudjelovati kao djelomini vlasnici, kao parteri ili dioniari, ili mogu samo posuditinovac koji im se kasnije mora vratiti.

2) Ulozi privatnih ulagateljaLjudi koji imaju novac i kojeg ele uloiti u neki obeavajui poduzetniki pothvat. Obinone ulau u posao ako i sam poduzetnik ne ulae vlastiti novac i ne izlae se riziku. Regulirajuse posebnim ugovorom.

3) Ulozi tvrtki poduzetnikog kapitalaTo su tvrtke za rizina ulaganja koja osnivaju banke, tedionice, osiguravajua drutva, raznifondovi i td. Ulau kapital u mala poduzea koja obeavaju brzi rast prihoda i dobitka.

Njaee u domeni visoke tehnologije, elektronike, informatike, medicine. Radi se o trajnimulozima, pa tvrtke snose i dio rizika zapoimanja posla.

4) Ulozi drutva za ulaganja u mala oduzeaUlau u visoko rizine poslove koji donose nove proizvode ali i u tradicionalne grane.

Najee ulau kao trajni nalog ime preuzimaju i rizik za dio uloenog kapitala. Iznimno

odobravaju i kredite malim poduzetnicima. Ova drutva kupuju dionice i postaju suvlasnicimalih poduzea.Za pribavljanje novca kod svih ovih institucija poduzetnik mora imati paljivo razraen

poslovni plan inae ima male anse da dobije potreban kapital.

5) Ulozi velikih poduzea, banaka i drugihesto velika poduzea trae male obeavajue poduzetnike radi ulaganja kapitala u nove

poslove. Najei motiv je zarada i profitabilnost, ali i radi budug preuzimanja odnosnokupnje.

2.2. TUI IZVORI NOVCA


17/42

1) Krediti lanova obitelji, prijatelja i privatnih kreditoraSvi oni koji nisu voljin trajno uloiti novac. Ovakve posudbe reguliraju se posebnimkreditnim ugovorom.

2) Krediti banaka i tedionicaMali poduzetnici tee dobivaju dugoroni kredit za zaopimanje poslovanja jer su riziciveliki. Ako i daju kredit onda radi smanjenja rizika tae jamevinu sa:

- vlastitom materijalnom imovinom ili financijskom imovinom- mjnicom potpisanom do strane imunijih roaka- oroeni novani depozit- garanciju druge financijske institucije

3) Krediti nebankarskih financijskih institucijaNajee dravne, regionalne i lokalne institucije. To su ministarstvo gospodarstva, financija,

stanogradnje i druga. Tu jo spadaju osiguravajua rutva, mirovinski i drugi fondovi i drugeorganizacije.

2.3. STRUKTURA POETNOG FINANCIRANJA

1) Omjer vlastitog i tueg kapitalaPoeljno je poduzetniki pothvat financirati vlastitim kapitalom. No i kada se posuujekapital, bolje je da udio vlastitog kapitala bude vei od pozajmljenog jer:

1) Tui kapital uvean za kamatu poduzetnik mora vratiti u tono odreenom roku,bez obzira na ostvareni financijski rezultat

2) Za vlastiti kapital poduzetnika i ulagatelja ne postoji obveza vraanja glavnice nitiplaanja kamata

Upravo zbog toga to nije obvezan vraati kapital, ulagatelj je poduzetniku privlaniji negokreditor. No glede prava upravljanja prihvtaljiviji je kreditor (nema prava glasa i upravljanja).Kreditori izbjegavaju kreditirati one poduzetnike koji ulau manju svotu novca od one kojutrae na zajam. Kreditor obino trai da se na jednu kunu posuenog novca uloi 1 kunavlastitog novca (prema pravilu klasinom pravilu financiranja1:1).

2) Dugorono i kratkorono kreditiranjeDugoroni kredit pomae da se zadovolje dugotrajne potrebe za novcem. Rok vraanja je duiod 5 godina. Ovi krediti se obino plaaju iz financijskog rezultata, iz amortizacije.

Omoguuju poduzetniku da stvori vlastitu imovinu tijekom godina otplate kredita. Kad sezavri otplata provedena je supstitucija pozajmljenog kapitala s vlastitim kapitalom.Kratkoroni krediti zadovoljavaju privremene potrebe za novcem. Rok otplate krai od 1godine. Koriste se za financiranje zaliha i potraivanja od kupaca koji kupuju robu na kredit.Otplauje ga kada proda zalihe i naplati potraivanja od kupaca. Zato se esto nazivajusamolikvidirajui.

3. PRETPOSTAVKE RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA U HRVATSKOJ


18/42

3.1. PRAVNE PRETPOSTAVKE

1) Zakonski propisi koji reguliraju osnutak, registraciju i likvidaciju poduzeaU Hrvatskoj je registracija poduzea spora zbog pezauzetosti sudova. Poduzea koja treba

likvidirati treba uiniti jednostavno i brzo.

2) Zakonski propisi o financiranju, raunovodstvu i revizijiPotrebno je propise o leasingu, faktoringu i franizingu pojednostaviti, rijeiti problemeslobodnog iznoenja uloenog kapitala, ostvarenog dobitka i sl. Propisi o raunovodstvu ireviziji moraju omoguiti primjenu MRS-a da bi obraunski sustav RH bio razumljiv istranim poduzetnicima.

3.2. FINANCIJSKE PRETPOSTAVKE

1) Financijske institucije za financiranje malih i srednjih poduzea

RH je osnovala Hrvatsku banku za obnovu (HBOR) zadatak je pruati financijsku pomomalim i srednjim poduzeima. Takoer je osnovala Hrvatsku garancijsku agenciju (HGA) zadatak je izdavanje garancija za kredite koje su banke i tedionice odobrile poduzetnicima.

No to nije zadovoljavajue. U RH nema dovoljno malih i srednjih banaka i teionica zapruanje financijske potpore malom poduzetnitvu, a sukladno iskustvu iz razvijenih zemaljato je potrebno osnovati.

2) Dugoroni kreditiU Hrvatskoj poduzetnicima valja omoguiti lake dobivanje dugoronih kredita, po povoljnimkreditnim uvjetima.

3) Strani kapitalHrvatska mora privui i vie koristiti strani kapital preko meunarodnih financijskihinstitucija Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

4) Porezi, carine i druga davanjaMora se stvoriti suvremen porezni i carinski sustav koji e poticati i stimulirati poduzetnikaulaganja u mala i srednja poduzea.

3.3. OBRAZOVNE PRETPOSTAVKE

Vana pretpostavka razvoja poduzea je ope, struno i poslovno znanje poduzetnika..Obrazovni sustav jo nije prilagoen potrebama poduzetnika i menadera malih i srednjihpoduzea.

1) Srednje koleU ranim godinama kod polaznika treba razvijati pozitivan stav prema poduzetnitvu i

poduzetniku kulturu.

2) Vie i visoke kolePrevie su orijentirane na teoriju a premalo na primjenu, te vie na velika a premalo na srednjai mala poduzea.

3) Ostale institucije


19/42

Treba imati sustavno obrazovanje (redovito i dopunsko) poduzetnika i menadera malih isrednjih poduzea, preko naznaenih obrazovnih institucija i drugih institucija.

3.4. ZNANSTVENE PRETPOSTAVKE

Potrebno je vee ukljuivanje znanstvenika u teorijska i primjenjena istraivanja u domenimalih i srednjih poduzea.

1) Sveuilita, fakulteti i znanstveno istraivaki institutiRH mora vie podupirati i financirati znanstvena istraivanja, posebice poduzetnitva.

2) Znanstveni parkoviPoduzetnicima prua tehnoloke, financijske, komercijalne i druge usluge te povoljnemogunosti koritenja poslovnog prostora, izobrazbe i usavravanja kadrova u pokusnimtvrtkama.

3.5. SAVJETODAVNE PRETPOSTAVKE

Mnogim je poduzetnicima potrebna struna pomo i savjeti.

1) Savjetnitvo za osnutak i registraciju malih i srednjih poduzeaStruna pomou u osnutku i registraciji poduzea.

2) Investicijsko savjetnitvoPomo i savjeti kod izrade poslovnog plana i programa ulaganja.

3) Financijsko savjetnitvoKod rjevanja problema financiranja, poetnog i dodatnog kapitala.

4) Savjetnitvo za tekue poslovanje i razvojKod problema s otplatom kredita, plaanja tekuih obveza, ouvanja solventnosti,postizanja

profitabilnosti.

5) Savjetnitvo za likvidacijuKod prestanka rada i likvidacije.

3.6. SERVISNE PRETPOSTAVKE

Servisi i agencije za pruanje servisnih usluga poduzetnicima.

1) Raunovodstvene tvrtkeVode poslovne knjige, izrauju financijska izvjea i daju informacije nune za upravljanje

poduzeem.

2) Financijske tvrtkeObavljaju naplatu potraivanja, plaanje obvza, obraun i isplata plaa, obraun i plaanje

poreza.

3) Marketinke tvrtke


20/42

Istraivanje i obrada nabavnog i prodajnog trita.

4) Revizorske tvrtkeObavljaju reviziju poslovanja u poduzeima.

3.7. OSTALE PRETPOSTAVKE

1) Poduzetniki inkubatoriGlavna zadaa stvaranje novih malih poduzea. Pruaju razne usluge poduzeima.Iskoritavaju se naputene hale, zgrade, zemljita. Poveava se zaposlenost, komunalna,

porezna i druga davanja.

2) Poduzetnike agencijeU razvijenim zemljama, dobro bi i nama dole.

3) Slobodne zone

Posluje se pod povoljnim uvjetima. Bri transfer visoke tehnologije, bri osnutak i razvojmalih i srednjih poduzea, uz carinske, porezne i druge olakice.

4) Udruge poduzetnikaProvodile bi stalnu promidbu poduzetnitva. Utjecale bi na zakonodavnu vlast, osiguravale

bi meunarodne veze, osiguravale bi domae veze i poslovne informacije relevantne zaosnutak i poslovanje malih i srednjih poduzea, radile bi na strunoj i poslovnoj edukaciji

poduzetnika.

VII. FINANCIRANJE I SOLVENTNOST


21/42

1. UZROCI INSOLVENTNOSTI PODIUZEA

Uzroci koji uzrokuju insolventost: unutarnji (interni) i vanjski (eksterni).Ako se otkriju uzroci mogue je zaustaviti irenje insolventnosti i njeno pojavljivanje.

1.1. UNUTARNJI UZROCI INSOLVENTNOSTI

1.1.1. FINANCIJSKA NERAVNOTEA U BILANCI

Poduzee je insolventno kada ne moe raspoloivim novcem podmiriti dospjele obveze,odnosno kada je odreenog dana ili u odreenom roku:

Raspoloivi novac < Dospjele obveze plaanja

Temeljni uzrok insolventnosti je dinamina neuravnoteenost veliine raspoloivog novca i

veliine dospjelih obveza.

1.1.1.1. KRATKORONA I DUGORONA FINANCIJSKA NERAVNOTEA

Neuravnoteenost pojedinih dijelova aktive i pasive po obujmu i roku.Slika 1:

U ovom sluaju poduzee jedan dio dugotrajno vezane imovine financira iz kratkoronihizvora. Dakle insolventnost moe uzrokovati ako se dugotrajna ulaganja financiraju ikratkotrajnih izvora. Osim toga insolventnost moe uzrokovati ako se novac uope ne vrati, ilise ne vrati u cjelini, ili se ne vrati u prdvienom roku.

No insolventnost moe nastati i ako poduzee ima u bilanci kratkotrajnu i dugotrajnufinancijsku ravnoteu.Slika 2:

Insolventnost nastupa kada je vrijeme mobiliziranja uloenog novca u kratkorona ulaganjadue od vremena raspoloivosti kratkoronih izvora iz kojih su ta ulaganja financirana( potraivanja od kupaca se naplauju za 30 dana, a obveze prema dobavljaima podmiruju seza 20 dana). Isto je i s dugoronim ulaganjim i izvorima financiranja (kupnja dionica izdugoronog kredita).

Prema tome i rokovna neusklaenost moe uzrokovati insolventnost. To se dogaa kada suulaganja u aktivi dugoronija od vremena raspoloivosti izvora u pasivi.


22/42

1.1.1.2. FINANCIRANJE DUGORONIH ULAGANJA U MATERIJALNUIMOVINU

Vremenska neusklaenost izmeu velikih novanih izdataka za investicije u sadanjosti i

nedostatnih novanih primitaka u budunosti esto uzrokuje insolventnost poduzea.Dugorona ulaganja dugotrajno vezuju novac pa ih je potrebno financirati iz dugoronihizvora. Poeljno je takoer da se ta ulaganja financiraju izi vlastitih izvora jer ne stvarajuobvezu vraanja glavnice i kamata. Solventnost se jo moe ugroziti ako se prekorae rokoviizgradnje i aktiviranja kapaciteta i doe do prekoraenja vrijednoosti dugoronog ulaganja.Pogreno odabrana tehnologija takoer moe biti uzrok insolventnosti (stara oprema =>skupi

proizvodi i nekvalitetni=>slaba prodaja=>gomilanje zaliha=>slab priljev novca)Podcijenjena amortizacija ne omopguuje odgovarajuu zamjenu osnovnih sredstava aliomoguuje povweanje financijskog rezultata i njegocvo prelijevanje u potronju prekodividende.Ako se dugotrajna ulaganja u materijalnu imovinu nepravilno financiraju to uglavnom dovodi

do insolventnosti poduzea.

1.1.1.3. FINANCIRANJE DUGORONIH ULAGANJA U FINANCIJSKUIMOVINU

1) Ulaganja u dioniceUzrokuju velike odljeve; to su zapravo trajna ulaganja;noani primici od dividendi; valja ihfinancirati iz dugoronih izvora financiranja, posebice vlastitih.

2) Ulaganja u obvezniceUzrokuju velike odljeve; nisu trajna ve s rokom dospijea ulaganja; ostvaruju se povremeninovani priljevi od naplate anuiteta (glavnica+kamata).Rizik unovenja i jednih i drugih v.p. ovisi o bonitetu i profitabilnosti tih papira.U RH je kupnja ovih papira najee financirana iz neodgovarajuih izvora (krediti), to jedovelo do insolventnosti mnoga poduzea a neka i do bankrota.

1.1.1.4. FINANCIRANJE KRATKORONIH ULAGANJA U MATERIJALNUIMOVINU

Ovdje je rizik insolventnosti da se ta ulaganja ne pretvore u novac u odreenom roku. U ovuimovinu spadaju zalihe. Ako su one prekomjerne to moe uzrokovati insolventnost. Treba ih

se financirat iz kratkoronih izvora. Stalnu obrtnu imovinu (eljezne zalihe) treba financiratiiz dugoronih izvora. Za solventnost su opasne i zalihe nekonkurentnih gotovih proizvoda.U RH jedan od uzroka insolventnosti su prekomjerna zalihe i neodgovarajui izvorifinanciranja zaliha. Zato se zalihe stalno moraju kontrolirati tako da se njihov obujam svedena normalu. Zato stalno treba usklaivati veliinu zaliha po obujmu i roku s obujmom i rokomizvora iz koji se financiraju.

1.1.1.5. FINANCIRANJE KRATKORONIH ULAGANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

1) Ulaganja u potraivanjaNaplata kratkoroni potraivanja od kupaca u roku vaan je imbenik odranja solventnosti.

O naplati izravno ovise novani primici i sposobnost plaanja obveza. Naplata u velikoj mjeri


23/42

ovisi o solventnosti kupaca, financijskoj disciplini i moguim sankcijama za nepravodobnoplaanje.Nemogunost naplate potraivanja => nemogunost plaanja obveza =>spirala insolventnostiu gospodarstvuKratkorona potraivanja treba financirati iz kratkoronih izvora (obveza prema

dobavljaima. Kratkoroni krediti, pasivna razgranienja), a dugorona potraivanja izdugoronih izvora (dugoroni krediti, temeljni kapital).U RH est uzrok insolventnosti je spora naplata ili nenaplativa potraivanja. To imomoguuje neprimjenjivanje trinih i zakonskih sankcija.

2) Ulaganja u kratkorone v.p.U njih poduzea ulau kad imaju viak novca, radi ostvarenja odreenog novanog prinosa.Oduzee formira i oblikuje portfolio kratkoronih v.p. Portfolio treba uraditi tako da papiridospijevaju na naplatu kada je novac potreban za isplatu obveza.Financijksa ulaganja nose rizik unovenja ulaganja u roku dospijea i rizik manjeg unovenjakod prodaje prije roka dospijea.

U RH veina poduzea nema portfolio kratkoronih v.p.

1.1.1.6. STRUKTURA LIKVIDNE IMOVINE

Likvidna imovina se transformira, pretvara u novac najkasnije u roku od 1 godine. Moe seizjednaiti s kratkotrajnom imovinom. Novana sredstva najlividnija (ve su u novanomobliku). U likvidna sredstva jo spadaju ekovi, mjenice i drugi kratkoroni v.p. (komercijalnizapisi, blagajniki zapisi). Ostali dijelovi imovine su vie ili manje nelivkidni, ovisno koliko

je vremena potrebno za njihovu transformaciju.Ali ako u strukturi likvidne imovine dominira imovina 3. stupnja likvidnosti to moeuzrokovati insolventnost. Struktura u velikoj mjeri ovoisi ime se poduzee bavi.

1.1.1.7. ISPALA IMOVINA IZ UPORABE

Neamortizirana dugotrajna materijalna imovina koja zbog zastarjelosti, kvara i drugih razlogaispadne iz uporabe i ne doprinosi stvaranju financijskog rezultata. Ona smanjuje financijskirezultat preko amortizacije jer jo nije amortizirana. Kupnja novih strojeva izaziva odljevnovca i poveava vrijednost dugotrajno vezane imovine. To moe naruiti financijskuravnoteu i solventnost. Financiranje zamjene treba provoditi uz sredstva amortizacije idugoronih izvora. Neodgovarajui izvori takve zamjene mogu uzrokovati insolventnost.Ispadanje kratkortrajne i dugotrajne imovine iz uporabe moe uzrokovati insolventnost na

slian nain kao i nepokriveni gubitak.1.1.2. FINANCIJSKA NERAVNOTEA U RAUNU DOBITKA I GUBITKA

1.1.2.1. NERAVNOTEA PRIHODA I RASHODA

Ulaganja i izvori financiranja, odnosno bilanca proizvode prihode i rashode i raun dobitka igubitka (financijski rezultat).Insolventnost moe uzrokovati neusklaenost prihoda i rashoda posljedica koje mogu biti:

1) Negativan financijski razultat (prihodi


24/42

2) Neutralan finacijski rezultat (prihod=rashod): ako se prihodi sporo naplauju, arashodi se bre isplauju vjerovnicima

3) Pozitivan financijski rezultat (prihod>rashoda): kao u prethodnom sluaju.Tu jo utjee raspodjela ostvarenog neto dobitka; zadravanje dobitka ili isplata dividendikoja stvara veliki odljev novca.

1.1.2.2. RASPODJELA FINANCIJSKOG REZULTATA

Raspodjela neto dobitka u d.d. se obavlja izdavanjem dijela za isplatu dividendi, zadravanjedobitka i priuve. Isplata dividendi dovodi do odljeva, dok zadravanje i priuve ostavljajunovac u poduzeu. Zbog toga preferiranje i isplata dividendi moe dovesti do insolventnosti.Ako se nema dovoljna veliina zadranog dobitka, te ako su nepovoljni uvjeti za novu emisijudionica, dalji razvoj se mora temeljiti na pozajmljenom kapitalu. U tom sluaju se moeugroziti solventnost, poveanjem dugoronih obveza i novanih izdataka za otplatu glavnice ikamata. Zakonske, statutarne i posebne priuve olakavaju ouvanje solventnosti. Novane

priuve slue kao amortizer za iznenadne financijske udare na gotovinu, pa se poduzea sa

malim priuvama tee suprotstavljaju insolventnosti.Rentabilno poslovanje ne garantira solventnost (nastali dobitak se uloi u materijalnu ilifinancijsku imovinu to u konanici moe uzrokovati insolventnost).U RH velik dio poduzea ostvaruje nedostatan financijski rezultat pa je zadravanje dobitka i

priuva nedostatno i podcijenjeno to slabi novanu i solventnu poziciju poduzea.

1.1.2.3. NEGATIVAN FINANCIJSKI REZULTAT

Negativan rezultat direktno smanjuje kratkotrajnu imovinu i poveava obveze premavjerovnicima. Nerentabilno poduzee najee posluje insolventno. Gubitak se ostvaruje kadase novac uloen u imovinu vrati u manjem obujmu. Gubitak znai da je poduzee prevalilofinanciranje jednog dijela kratkotrajne i dugotrajne imovine na vjerovnike.

No gubitak ne mora uvijek znaiti insolventnost (ako ga moe pokriti iz raspoloivih priuvaili zadranog dobitka ranijih godina), tada nee ugroziti solventnost:

Gubitak < Dugoroni izvori financiranja Dugotrajno vezana imovina

Kako najee veliina gubitka premauje veliinu raspoloivih priuva i zaranog dobitka,on u pravilu uzrokuje insolventnost. Dakle gubitak uzrokuje insolvetnost, a insolventnostuzrokuje jo vei gubitak.Pored neskrivenog gubitak moe biti i skriven (precjenjivanje aktive (zaliha i potraivanja) i

podcijenjivanje pasive (obveza)). I skriven gubitak moe uzrokovati insolvetnost.Sanacijskim kreditom se uspostavlja dugorona financijska ravnotea i stvaraju se uvjeti zaodranje solventnosti, ali se ne pokriva gubitak. On se pokriva iz priuva, zadranog dobitkaiz ranijih godina ili novoostvarenog zadranog dobitka.

1.1.3. FINANCIJKA NERAVNOTEA U RAUNU NOVANIH TIJEKOVA

Naplata prihoda i isplata rashoda proizvode novane tijekove i oni su od presudne vanosti zasolventnost poduzea. Novani primici poveavaju stanje raspoloivog novca i omoguuju

plaanje obveza. Izdaci smanjuju stanje raspoloivog novca i slabe sposobnost plaanja.Poto imaju suprotan smjer kretanja, to insolventnost uzrokuje neusklaenost po obujmu i

roku izmeu novanih primitaka i izdataka koja onemoguuje da se raspoloivim novcempodmire sve dospjele obveze.


25/42

1.2. VANJSKI UZROCI INSOLVENTNOSTI

Djeluju izvan poduzea, iz okruenja i pogaaju sve gospdarske i negospodarske subjekte.

1.2.1. MONETARNA POLITIKA SREDINJE BANKE

Zadatak svake sredinje banke je stalno usklaivanje koliine novca u opticaju s potrebamagospodarskih i negospodarskih subjekata za novcem. O emitiranoj novanoj masi u velikojumjeri ovisi gospodarska stabilnost, gosopdarski rast, stabilnost cijena, teaj valute, solventnost

poduzea. Novana masa nee uzrokovati insolventnost ako rast novane mase u odreenomrazdoblju odgovara rastu bruto drutvenog proizvoda.Ako se rast novane mase usmjeri negospodarskim subjektima moe doi do insolventnostiiako drutveni bruto proizvod prati rast novane mase, jer e u tom sluaju gospodarski

subjekti dobiti manje novca nego to im je potrebno. Tu e doi do insolventnosti zbog togato je stopa rasta novane mase manja od rasta bruto drutvenog proizvoda kod gospodarskihsubjekata, a kod negospodarskih subjekata je rast drutvenog bruto proizvoda manji od rastanovane mase.Sreidnja banka utjee na obujam i vrstu kredita u zemlji, jer djeluje na kreditni potencijal

poslovnih banaka (odreivanjem obujma kratkoronih kredita koje im odobrava, stopeobvezne rezerve koju moraju kod nje drati).Vaan zadatak je odranje likvidnosti i solventnosti poslovnih banaka a preko njih igospodarskih i negospodarskih subjekata u zemlji.Financiranje investicija iz emisije i novoputenog novca u opticaj ima inflatorno djelovanje.Investiranje bi se trebalo financirati iz uteenih sredstava.HNB je odgovorna za pojavu i irenje insolventnosti u Hrvatskoj.

1.2.2. KREDITNA POLITIKA POSLOVNIH BANAKA

Njihov primaran zadatak je da mobiliziraju slobodan novac svojih komitenata i da ga plasirajukao kredite onima kojima je potreban. Poto financijski potencijal i solventnost banaka utjeena profitabilnost i solventnost komitenata, postoji uska meuovisnost izmeu solventnosti

bakana i solventnosti njihovih komitenata.Uzrok insolventnosti banaka moe biti neodgovarajua politika rone transformacije sredstavau bankama i odstupanje od osnovnog bankarskog pravila (kratkoroni depoziti kratkoroni

plasmani, dugoroni depoziti dugoroni plasmani).Kreditna politkia veine banaka u RH ne prua potrebnu potporu odravanju solventnostipoduzea. Insolventna i neprofitabilna poduzea uzrokuju insolventnost banaka. Takvanepovoljna povratna sprega uzrokuje jo veu insolventnost u RH.

1.2.3. PLATNI PROMET

O njemu ovisi brzina prijenosa novca od dunika do vjerovnika. Spori platni promet izadravanje novca u kanalima platnog prometa moe uzrokovati nsolventnost zbog sporog

pritjecanja novca. O brzini platnog prometa ovisi koliina novca u opticaju. Poduzea i drugisubjekti svojom financijkosm nedisciplinom izravno utjeu na uinkovitost platnog prometa.


26/42

Insolventnost poduzea i drugih subjekata u RH uzrokuje i siromatvo oblika i instrumenataplaanja. Financijska nedisciplina i izostajanje sankcija za neblagotvorno plaanje jo vieire insolventnost u RH.

1.2.4. PRIMARNA I SEKUNDARNA RASPODJELA NOVCA

1) Primarna raspodjela novcaProvodi se na tritu posredstvom prodajnih i nabavnih cijena. Ako poduzee ima disparitetizmeu prodajnih i nabavnih cijena, odnosno deprecirane prodajne a aprecirane nabavnecijene, tada ima disparitet izmeu primitaka i izdataka i probleme s insloventnou.

2) Sekundarna raspodjela novcaProvodi se posredstvom fiskalne politike (porezi i doprinosi). Obavlja se izmeu poduzea,drave i lokalne uprave (porezi na dihotke plaaju se pri svakoj plai bez obzira na to jesu li

plae realizirane prodajom robe ili usluga ili su ukalkulirane u zalihama za koje se tek oekuje

da e se realizirati). Na taj nain novani izdaci prethode primicima od prodaje to oteavaodranje solventnosti poduzea.

Nepovoljna primarna i sekundarna raspodjela opduzeima smanjuje mogunost zadravanjadobitka i jaanja samofinanciranja te ih prisiljava na nova zaduivanja i jo vee novaneizdatke plaanje kamata i glavnice duga.

1.2.5. DRAVNI PRORAUN I DRUGI PRORAUNI

Proraun se puni naplatom proraunskih prihoda (porezi, carine, takse) od gospodarski inegospodoraskih subjekata. Plaanje tih obveza slabi novanu poziciju poduzea. Stoga veaprezna i druga presija negativno djeluje na solventnost poduzea.Iz prorauna se financiraju razne ustanove koje moraju podmiriti svoje obveze vjerovnicima.Kako se proraun sporo puni i teko naplauja tako i ustanove koje se iz njega financirajukasne s plaanjima vjerovnicima i tako se zapoinje spirala insolventnosti. Tako dravni

proraun i prorauni jedinica lokalne uprave i samouprave predstavljaju znaajne generatoreinsolventnosti u RH.RH mora uravnoteiti svoj dravni proraun ali i proraune lokalnih jednica po obujmu idinamici priljeva i odljeva novca kako prorauni ne bi generirali insolventnost. Vana

pretpostavka tomu je solventnost i profitabilnost gospodarskih subjekata i drugih ekonomskihsubjekata.

1.2.6. ZAKONODAVNA I SUDBENA VLASTZakonodavna vlast mora donijeti kvalitetne zakonske propise kojima se regulira sustav

plaanja, instrumenti plaanja te pravila i sankcije za nepravovremeno plaanje.Izvrna i sudbena vlast mora primjenjivati u praksi te zakonske propisei sankcije zainsolventne dunike i sprijeiti irenje insolventnosti.Institucija steaja se mora primjenjvati na poduzea koja ne mogu preivjeti na tritu i kojainsolventnost prenose na druge.U RH se ak i utuena potraivanja sporo naplauju ili se nikada ne uspiju naplatiti.Takve dunike koji nemaju nikakvih izgleda da poprave svoju novanu poziciju i opstanu natritu treba brzo likvidirati i odstraniti.

1.2.7. INFLACIJA


27/42

Karakterizira ju pad kupovne moi novane jedinice i opi porast cijena roba i usluga. Akopoduzee u inflaciji ima bri rast nabavnih cijena od prodajnih cijena tada moe ostvaritigubitak i postati insolventno (rashodi premauju prihode). U inflaciji stavke u bilanci(posebice novac i potraivanja) gube na vrijednosti. U inflaciji se zalihe kod nepromijenjenog

obujma proizvodnje i stupnja koritenja kapaciteta u fizikom smislu ne poveavaju. Meutimu novanom izrazu se poveavaju zbog rasta cijena. To stvara potrebu poveanja izvorafinanciranja zaliha. Nove sirovine i materijal sse nabavljaju po viim cijenama i za to trebavie novca. To dovodi do poveanja kratkotrajne imovine. Ako se pritom ne poveajudugoroni izvori razmjerno poveanju stalne kratkotrajne imovine moe se naruiti dugoronafinancijska ravnotea, pomaknuti u korist dugorono vezane imovine i ugrozit solventnost.Ako poduzee eli biti solventno mora u godini u kojoj je dolo do inflacije obrtna sredstvauveati za postotak inflacije. Inlacija negativno utjee na solventnost ako se izvorifinanciranja kratkotrajne i dugotrajne imovine ne poveaju razmjerno poveanju cijena.Inflacija stimulira i zaduivanje, no prekomjerno zaduivanje u inflaciji esto uzrokujeinsolventnost i pored pomoi inflacije u plaanju obveza.

RH zadnjih godina ima malu stopu inflacije (nekoliko % na godinu) i ona nema neki veiutjecaj na solventnost. No stabilna kuna i stabilne cijene vane su pretpostavke odranjasolventnosti hrvatskih poduzea.

1.2.8. OSTALI VANJSKI UZROCI INSOLVENTNOSTI

Opa negativna kretanja u gspodarstvu:- stagnacija i recesija gospodarstva- spor tehnoloki razvitak- nerazvijenost trita novca i kapitala- spora cirkulacija novca i kapitala- nizak ivotni standard- ratni sukobi

No ta kretanja ne moraju uvijek biti uzrok insolventnosti, ve ponekaad otkrivajunesposobnost menadera i poduzea. U RH je vlada sanirala neke banke i neka poduzea alioni ni nakon toga nisu potpuno ozdravili. Sanirani su uglavnom dugovi a prava sanacija biznaila promjene i rekonstruiranje u domeni bilance (imovine i izvora financiranja), raunadobitka i gubitka, rauna novanih tijekova, organizacije i tehnologije rada, zaposlenosti i td.I privatizacija je doprinjela insolventnosti. Mnogi poduzetnici stjecali su vlasnike udjele(dionice) pomou kratkotrajnih kredita.

2. STVARANJE UVJETA ZA ODRAVANJE OPTIMALNE SOLVENTNOSTIPODUZEA

Ukazat emo na temeljne uvjete koje treba stvarati radi postizanja i odravanja stalnesolventnnosti poduzea, posebice optimalne solventnosti.

2.1. POZITIVNA BILANNA NERAVNOTEA

Slike 3,4 i 5.


28/42

KVI kratkotrajno vezana imovina; KIF kratkoroni izvori financiranjaDVI dugotrajno vezana imovina; DIF dugoroni izvori financiranja

Uvjeti za postizanje stalne bilanane ravnotee stvaraju se postizanjem i odravanjempozitivne bilanne neravnotee (slika 4) kod koje dugotrajno vezana imovina manja oddugoronih izvora i istodobno kratkotrajno vezana imovina vea od kratkoronih izvorafinanciranja.Pozitivna bilanna neravnotea poeljna je glede:

1) Solventnosti jedan dio kratkotrajno vezane imovine financira se iz dugoronihizvora, i na taj nain se kratkorono vezana imovina transformira u novac u rokuod 1 godine a dugoroni izvori iz kojih se ta imovina financira traju due od 1godine i tako se stvara novana priuva solventnosti

2) Rentabilnosti ulaganja se financiraju iz odgovarajuih izvora, osim dijela gdje sekratkotrajno vezana imovina financira iz dugoronih izvora, te se pritom poz. Bil.

Neravnotea odraava tako da stalno proizvodi minimalnu novanu priuvusolventnosti, tada ta priuva nee znatno smanjivati rentabilnost

3) Novanih tijekova usklaeni su novani primici od transformacije kratkotrajno idugotrajno vezane imovine u novac s novanim izdacima za izmirenje obveza

prema kratkoronim i dugoronim izvorima financiranja. U dijelu u kojem sekratkorono vezana imovina financira iz dugoronih izvora bre se ostvarujunovani primici nego izdaci, ime se stvara novana priuva solventnosti

Neutralna bilanna ravnotea donja je granica financijske ravnotee u bilanci i moe seprivremeno tolerirati (ne stvara se sigurnosna priuva solventnosti).Negativnu bilannu neravnoteu treba sprijeiti jer su tu dio dugorono vezane imovinefinancira iz krivih izvora i to moe dovesti do insolventnosti.

2.2. POZITIVAN FINANCIJSKI REZULTAT

Prvi uvjet sam za sebe nije dovoljan za odravanje stalne solventnosti poduzea. Drugi uvjetza to je postizanje i odravanje pozitivne financijske neravnotee izmeu prihoda i rashodaodnosno ostvarivanje pozitivnog financijskog rezultata.Slike 6,7, i 8

P prihodi; +FR pozitivan financijski rezultatR rashodi; -FR negativan financijki rezultatPozitivan financijki rezultat poeljan je glede:

1) Rentabilnosti vei prinos od ulaganja (isplata dividendi, financiranje novihinvesticija i razvoja, stvaranje novanih priuva)

2) Solventnosti vei +FR omoguuje vee zadravanje dobitka i novca u poduzeu

(poeava se temeljni kapital, popravalja se dugorona financijska ravnotea)Politika solventnosti mora utjecati i na politiku razdiobe ostvarenog neto dobitka.


29/42

Neutralni financijksi rezultat je donja granica ispod koje se financijski rezultat ne bi smiospustiti.

Negativan financijski rezultat treba onemoguiti, jer se tada s ostvarenim primicima ne mogupokriti novani izdaci.

2.3. POZITIVAN NOVANI TIJEK

Politika soventnosti mora posvetiti posebnu pozornost novanim primicima i izdacima, tenjihovoj stalnoj sinkronizaciji o kojoj izravno ovisi solventnost poduzea, sposobnostfinanciranja, isplata dividendi i poreza.Slike 9, 10 i 11.

NP novani primici; +NNT pozitivan neto novani tijek (viak novca)NI novani izdaci; -NNT negativan neto novani tijek (manjak novca)Neto novani tijek (cash flow) je vaan glede:

1) Solventnosti viak novca daje sigurnost u odranje stalne solventnosti2) Rentabilnosti viak novca se moe uloiti u portfolio kratkoronih v.p. iji

prinosi poveavaju financijski rezultat i rentabilnostNeutralan novani tijek donja je granica koju politika solentnosti moe privremeno tolerirati.Negativan neto novani tijek mora se sprijeiti.

2.3.1. RACIONALNO UPRAVLJANJE POTRAIVANJIMA I OBVEZAMA

Na novane primitke i izdatke izravno utjeu naplata potraivanja i isplata obveza. O tojsinkronizaciji izravno ovisi solventnost poduzea. Potraivanja i obveze udrueno djeluju nastanje gotovine na raunu i na solventnost. Politika solventnosti treba teiti ubrzanju naplate

potraivanja putem:- skraenje rokova naplate potraivanja- kontrola naplate potraivanja

- skraenje vremena zadravanja novca u kanalima platnog prometaTreba usporiti isplatu obveza, raune plaati na dan dospijea, ne prije.Kombiniranje brzog naplaivanja i sporog plaanja udrueno rezultira u maksimalno moguojraspoloivosti novanih sredstava.

2.3.2. SIGURNOSNA PRIUVA SOLVENTNOSTI

Glavni imbenici rizika insolventnosti su unutarnji i vanjski. Upravo su ti rizici glavni razlogformiranja i dranja sigurnosne priuve solventnosti koja moe osigurati solventnost gledeodravanja solventnosti poduzea.

Novana sigurnosna priuva stvara se pomou pozitivne bilanne neravnotee, pozitivnog

financijskog rezultata i pozitivnog neto novanog tijeka.


30/42

Politika solventnosti treba teiti optimalnoj solventnosti pod kojom se podrazumijeva stalna,odnosno trajna sposobnost plaanja dospjelih obveza u roku, uz minimalan rizikinsolventnosti i minimalno smanjenje rentabilnosti s osnove dranja sigurnosne priuvesolventnosti.

Optimalna solventnost:N + P = O

N raspoloiva novana sredstva plaanjaP minimalna sigurnosna priuva solventnostiO dospjale obveze plaanjaDranje novane priuve izaziva oportunitetni troak u obliku proputene zarade koja semogla ostvariti da je priuva uloena u rentabilan posao.to je vea sigurnosna priuva solventnosti to je vea sigurnost u odranje solventnosti ali jemanja stopa rentabilnosti na ukupno uloeni kapital i obratno.Dakle postoji suprotnost izmeu naela solventnosti i rentabilnosti.

emu dati prednost? Ovisi o moguim sankcijama za insolventnost.Sankcije mogu biti:

1) Zakonske propisuje ih drava2) Trine poduzimaju ih vjerovnici protip insolventnih dunika

Otrina sankcija:1) Vrlo blage tolerira se insolventnost uz zaraunavanje zateznih kamata2) Otre zabrana odreenih financijskih transakcija, velike zatezne kamate3) Veoma otre pokretanje steajnog postupka i likvidacije poduzea

Sigurnosna priuva treba biti:1) Nuna bez nje se ne moe osigurati stalna platena sposobnost2) Minimalna da znaajnije ne obara rentabilnost, ali da osigura solventnost3) Planirana da uzme u obzir sve mogue uzroke i rizike insolventnosti4) Fleksibilna mora se dinamiki prilagoavati promjenivim potrebama poduzea

Determinirana je usklaenou novanih primitaka i izdataka. Ako je ta sinkronizacija bolja,potrebna je manja sigurnosna priiuva i obratno. Novani primici ne ovise samo o politicisolventnosti, ve i o solventnosti dunika.Minimalna sigurnosna priuva treba biti u uvjetima:

- ope gospodarske i negospodarske insolventnosti- kada postoje otrije zakonske i trine sankcije za insolventnost- u nepovoljnim uvjetima pribavljanja dodatnih novanih sredstava

3. MJERE POLITIKA SOLVENTNOSTI PODUZEA

3.1. MJERE ZA SMANJENJE NOVANIH IZDATAKA

Mogu se poduzeti kod dugoronih i kratkoronih ulaganja, financiranja i razdiobefinancijskog rezultata. Poduzimaju se radi smanjenja tih ulaganja, trokova financiranja inovanih izdataka iz financijskog rezultata u vrijama financijski tekoa s plaanjima.

3.1.1. SMANJENJE DUGORONIH ULAGANJA

1) Ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinuAko su ulaganja plaena i zavrena nije mogue provesti smanjenje novanih izdataka.


31/42

No ako su u tijeku ili se planiraju, smanjenje odljeva moe se postii tako da se provede:1) Skraenje vremena ulaganja smanjuje se ukupno vrijeme a time i novani izdaci2) Preferiranje ulaganja u produktivna osnovna sredstva ona poveavaju

proizvodnju, prodaju i novane primitke3) Odgoda ulaganja u zamjenu izdaci za odravanje starih strojeva ipak su manji od

izdataka za kupnju novih strojeva4) Odgoda novih ulaganja odgaanje ulaganja za bolja vremena5) Smanjenje ili odustajanje od planiranih ulaganja istodobno eliminira novane

izdatke u sadanjosti i novane primitke u budunosti

2) Ulaganja u dugotrajnu financijsku imovinuAko su zavrena nije ih vie mogue smanjiti. A ako se planiraju bolje je odustati od njih ako

je financijska prognoza loa (financijski poremeaji, manjak novca, insolventnost).

3.1.2. SMANJENJE KRATKORONIH ULAGANJA

1) Ulaganja u kratkotrajnu materijalnu imovinua) Smanjenje ulaganja u zalihe zalihe stvaraju odreene trokove i novane izdatke, pa

je potrebno minimalizirati ukupne trokove naruivanja i dranja zaliha. To se postieutvrivanjem optimalne koliine narudbe. Takoer se zalihe mogu formirati s veim

brojem manjih narudbi nego s malim brojem velikih narudbi.b) Smanjenje ulaganja u stalnu obrtnu imovinu u naelu smanjenje stalne ortne imovine

ne bi se trebalo koristiti kao mjeru politike solventnosti, jer to moe ugrozitikontinuitet proizvodnje a time i prodaje

c) Smanjenje zaliha nedovrenih proizvoda i gotovih proizvoda boljom proizvodnou,skraenjem vremena obrade, ubzanjem prodaje

d) Uvoenje ''just-in-time'' koncepta upravljanja zalihama eliminiranje minimalnihzaliha sirovina i materijala, nedovrenih proizvoda i gotovih proizvoda. Za uvoenje

potrebno gotovo savreno nabavno i prodajno trite, te g otovo savrena organizacijanabave, proizvodnje i prodaje.

2) Ulaganja u kratkotrajnu financijsku imovinuAko se oekuje oskudica novca treba odustati od tih ulaganja. No smanjenje ulaganja moe se

postii i prodajom tih v.p. na tritu novca i njihovim unovenjem.

3.1.3. SMANJENJE NOVANIH IZDATAKA IZ FINANCIJSKOG REZULTATA

1) Isplata dividendiPredstavlja velik novani izdatak i financijski napor. Moe se vriti u dividendnim dionicama,trezorskim donicama, konvertibilnim obveznicama, robama i sl. Ili pak ne isplatiti dividenduu vrijeme financijskih tekoa s plaanjima

2) Plaanje porezaTreba gdje je mogue smanjiti poreznu osnovicu. Mogue je koristiti poreznu utedu (poreznizaklon ili tit) koju ine kamatni troak i troak amortizacije koji smanjuju financijski rezultati osnovicu oprezivanja a time i izdatke za plaanje poreza.

3.2. MJERE ZA POVEANJE NOVANIH PRIMITAKA

3.2.1. MJERE U PROIZVODNJI


32/42

1) Poveanje obujma proizvodnje vea prodaja, vei novani primici2) Ubrzanje procesa proizvodnje uklanjanje uskih grla, ubrzanje unutarnjeg prometa,

poveanje proizvodnosti rada3) Promjena proizvodnog programa forsirati one proizvode koji donose vei dobitak po

jedinici proizvoda3.2.2. MJERE U PRODAJI

1) Poveanje prodaje i naplate potraivanja marketing, snienje cijena, uvoenje kasa-skonto, brzo ispostavljanje faktura (danas isporuka danas faktura)

2) Minimalizacija rizika naplate potraivanja utvrditi kreditne standarde (rokoviplaanja, nain plaanja, minimalna razina boniteta kupca) koje kupac morazadovoljiti da bi mu se odobrila prodaja na trgovaki kredit. Kreditni standardiutvruju koliki rizik e poduzee prihvatiti od kupca: blagi kreditni standardi(poveavaju prodaju, vrijeme naplate i gubitke zbog nenaplativosti potraivanja) i otrikreditni standardi (smanjuju prodaju, vrijeme naplate potraivanja i gubitke od

nenaplativosti). Smanjenje rizika naplate potraivanja od kupaca moe se postiianalizom i ocjenom boniteta i kreditne sposobnosti kupaca. Rizik se moe i smanjiti:1) Prodajom robe na ogranieni kredit; 2) Ograniavanjem iznosa potraivanja;3) Prodajom robe ije plaanje u roku garantira neka trea osoba; 4) Odabiromadekvatnog oblika i instrumenta osiguranja naplate potraivanja; 5) Osiguranjemnaplate potraivanja kod osiguravajueg drutva; 6) Ugovaranjem i naplatom zateznihkamata kod neplaanja u roku

3) Prodaja materijalne imovine prodaja raznih dijelova imovine, no prodaja u nudi senegativno odraava na prodajnu cijenu po kojoj se prodaju dijelovi imovine,signalizacija vjerovnicima da u poduzeu nastupa ili je ve nastupila financijksa krizai novana sua

4) Prodaja financijske imovine ako poduzee ima portfolio kratkorono utrivih v.p.treba prodati one v.p. koji se mogu brzo i lako prodati bez znaajnijeg obaranja

prodajne cijene

3.2.3. MJERE U FINANCIRANJU

1) Poveanje kratkoronih izvora financiranjaMoe se na tritu novca priskrbiti novac kratkoronim pozajmicama u vidu kredita.

Najee se koriste:1) Kontokorentni kredit doputen negativni saldo u visini odobrenog kredita po

tekuem raunu2) Revolving kredti 3) Kreditne linije 4) Eskontni kredit eskontiranje (prodaja) potraivanja ili mjeninog portfolia

banci5) Akceptni kredit na temelju dobrog boniteta banka e akceptirati mjenicu koju

moe eskontirati u drugoj banci6) Lombardni kredit moe zaloiti v.p., zalihe i dobiti lombardni kredit7) Emisija kratkoronih v.p. ako ima dobar bonitet

Kod odabira kratkoronog izvora financiranja treba se drati pravila:- razdoblje koritenja kredita treba odgovarati razdoblju pomanjkanja novca kako se

ne bi plaale kamate due nego to je potrebno- treba odabrati najjeftiniji kratkoroni izvor glede stvarnih trokova financiranja


33/42

2) Poveanje dugoronih izvora financiranja1) Srednjoroni i dugoroni krediti u sluaju pomaknute dugorone financijske

neravnotee u korist dugotrajno vezane imovine; emisija dionica i obveznica radipopravljanja solventnosti nije prihvatljiva mjera

2) Zadrani dobitak poveava temeljni kapital, popravlja dugoronu financijskuneravnoteu i novanu poziciju poduzea, smanjuje potrebu novog zaduivanja3) Novane priuve mogu biti otvorene (zakonske, statutarne i ostale) i skrivene

(nastaju podcjenjianjem aktive i prcjenjivanjem pasive; osiguravaju skrivenosamofinanciranje). No propisima je stvaranje prekomjernih priuva ogranieno.

4) Ubrzanje amortizacije brom amortizacijom se dugorona ulaganja u osnovnasredstva bre transformiraju u novac, to popravlja novanu poziciju poduzea, noistodobno smanjuje financijski rezultat poduzea (poveava stalne trokove).

3.3. KRITERIJ ODABIRA MJERA POLITIKE SOLVENTNOSTI

Mogui kriteriji politike solventnosti su:1) Mogunost realizacije mjera da li se takve mjere mogu realizirati i primjeniti.

Prednost treba dati onim mjerama koje ovise o unutarnjim imbenicima odnosnomogunostima samog poduzea

2) Rizik realizacije mjera treba odabrati one mjere politike solventnosti od kojih semoe u najveoj mjeri oekivati da e dati puni financijski doprinos ouvanjasolventnosti. Dranje vee sigurnosne priuve solventnosti omoguuje primjenurizinijih mjera politike solventnosti i obratno.

3) Vrijeme realizacije mjera vrijeme aktiviranja i primjene pojedinih mjera tevrijeme popravljanja novane pozicije vaan je kriterij odabira mjera politikesolventnosti. Treba odbaciti one mjere koje e popraviti novanu poziciju

poduzea tek poslije financijskih tekoa s plaanjima. esto je potrebno poduzetivie mjera istodobno da njihov udrueni uinak bude dostatan za otklanjanjeinsolventnosti. Prednost treba dati onim mjerama koje na due rok stvaraju uvjeteza ouvanje stalne solventnosti.

4) Financijski uinak realizacije mjera 1) Smanjenje novanih izdataka (prefriratione koje e najvie smanjiti novane izdatke); 2) Poveanje novanih primitaka(preferirati one koje e najvie poveati novane primitke); 3) Financijski rezultat istabilnost (odabrati takve mjere koje e osigurati ouvanje solventnosti uznajmanji mogui utjecaj na smanjenje financijskog rezultata i rentabilnost

poduzea)5) Neovisnost i kontrola nad poduzeem odabrati one mjere ijom se realizacijomnee bitno naruiti samostalnost i kontrola nad poduzeem


34/42

VIII. FINANCIRANJE, VRIJEDNOST PODUZEA I RENTABILNOST

1. STRUKTURA KAPITALA I VRIJEDNOST PODUZEA

1.1. STRUKTURA KAPITALA KAO ASPEKT DUGORONE FINANCIJSKERAVNOTEE

Omjer izmeu tueg, pozajmljenog (dugoronog i srednjeronog) kapitala i vlastitog(temeljnog) kapitala u pasivi poduzea naziva se strukturom kapitala, strukturom financiranja,stupnjem koritenja poluge financiranja ili leverida.Strukturu kapitala u d.d.-ima ini dioniki kapital (redoviti ili povlateni) i zadrani dobitak

kao vlastiti (temeljni) izvori i dugoroni izvori koji nastaju emisijom obveznica, tedugoronim i srednjeronim zaduivanjem (kreditiranjem). Kombiniranje tih izvora u pasivitreba biti usklaeno s poslovnim ulaganjim u aktivi.

Na strukturu utjee jo bonitet poduzea, tenja k maksimalizaciji financijskog rezultata teposlovni i financijski rizici. S poveajem financijskog rizika poveavaju se trokovi vlastitogkapitala jer dioniari zahtijevaju vee dividende. Zaduivanje moe biti opradano samo ako seod uloenog pozajmljenog kapitala oekuje vea stopa prinosa (rentabiliteta) od kamatnestope. S druge strane financiranje dugom utjee i na poveanje rizika vjerovnika. Vjerovnici s

porastom duga u ukupnom kapitalu poduzea, zahtijevaju posebnu premiju za rizik iznadredovite kamatne stope.Vaan aspekt strukture kapitala je odnos izmeu strukture kapitala i prosjenog trokakapitala (financiranja) s jedne strane i trine vrijednosti dionica (vrijednosti drutva) s drugestrane. Traenje optimalne strukture kapitala pretpostavlja mnimalizaciju prosjenog troka(ponderiranog troka pojedinih komponenti u strukturi kapitala) kapitala i rizika ostvarenja

bruto i neto financijskog rezultata.U teoriji postoje 2 osnovna shvaanja:

1.2. TRADICIONALNO SHVAANJE STRUKTURE KAPITALA

Polazi od pretpostavke da promjena strukture kapitala utjee na promjenui trokovafinanciranja. Smatra se da pri svakoj promjeni omjera tueg i vlastitog kapitala trite

razliito valorizira trokove kapitala i trinu vrijednost dionica i poduzea, sukladno porastuili smanjenju financijskog rizika.Budui da su trokovi financiranja tuim kapitalom manji od trokova financiranja vlastitimkapitalom, to implicira da e poveanje duga u strukturi kapitala smanjivati ukupne trokovekapitala i poveati trinu vrijednost dionica i drutva. Zbog toga postoji i optimalnakombinacija tueg i vlastitog kapitala pri kojoj je prosjeni troak kapitala najmanji a trinavrijednost dionica i drutva najvea.Da bi se ovo dokazalo polazi se od nekoliko pretpostavki:

1) Struktura kapitala komponirana je samo iz tueg i vlastitog (temeljnog) kapitala2) Porez na dobitak se apstrahira3) Struktura kapitala se mijenja tako to se emisija obveznica koristi za povlaenje

redovnih dionica, a emisija redovnih dionica za povlaenje obveznica4) Ukupan neto financijski rezultat (NFR) se isplauje dioniarikma kao dividende


35/42

5) Oekuje se da NFR po dionici ostane nepromijenjen u budunostiSlika 1:

Prema tradicionalnom pristupu optimalna struktura kapitala veznana je uz odreeni stupanjkoritenja poluge financiranja. Koritenjem poluge financiranja moe se smanjiti prosjenitroak kapitala i poveati trina vrijednost dionica i poduzea.

1.3. MODIGLIANI-MILLEROVO SHVAANJE STRUKTURE KAPITALA

Zastupnici teorije beznaajnosti (irelevantnosti strukture kapitala) tvrde da u uvjetimasavrenog trita i racionalnih ulaganja 2 identina poduzea koja ostvaruju neto financijskerezultate jednake veliine i kvalitete imaju jednaku trinu vrijednost neovisno o stupnjukoritenja poluge financiranja.Trina vrijednost poduzea i trokovi njegova financiranja su neovisni o strukturi kapitala.

Slika 3:

Ukupna trina = Trina vrijednost + Trina vrijednostvrijednost poduzea (cijena) dionica (cijena) duga

Poli su od sljedeih pretpostavki:1) Trite kapitala je savreno (informacije besplatne i dostupne svima, transakcije

besplatne, svi v.p. beskonano djeljivi, racionalno ponaanje svih investitora)2) Poduzea se mogu grupirati u razrede s jednakim povratima (unutar jednog razreda

isti stupanj poslovng rizika)3) Ne postoje porezi na prihod d.d.-a, svi korisnici duga se mogu zaduivati pod istim

uvjetima i plaati jednake kamate4) Prosjeno oekivane budue operativne zarade nekog poduzea predstavljene su

subjektivnim sluajnim varijablama

2 identina poduzea koja se razlikuju samo po stupnju koritenja poluge financiranja imati ejednaku trinu vrijednost. Ako se pojave razlike u trinim vrijednostima one e bitieliminirane tzv. Procesom arbitrae.Slika 4: ovisnost koritenja poluge financiranja i trokova financiranja

Oni zakljuuju da na ukupnu vrijednost dionica ne utjee struktura kapitala te da ne postojioptimalna poluga financiranja, da ne postoji odreeni omjer duga i temeljnog kapitala koji bi


36/42

minimalizirao prosjenu cijenu kapitala ppoduzea odnosno maksimalizirao njegovu trinuvrijednost. Oni smatraju da trina vrijednost dionica ovisi prije svega o rentabilnosti i rizikuulaganja.

No ve 1 pretpostavka o savrenosti trita je nerealna. Nerealna je i pretpostavka dasepoduzee i pojedinci mogu zaduivati pod istim uvjetima. Prema ovom shvaanju bi onda sa

stalnim poveanjem koritenja financijske poluge prosjena cijena kapitala stalno opadala.No to nije istina jer postoji neka optimalna struktura kapitala poduzea.

1.4. SUVREME

Documents

Financije malih i srednjih poduzeća