Fizička kultura označava sveukupnost materijalnih i duhovnih dobara, aktivnosti društva usjerenih prema razvoju čovjeka i podizanju njegova zdravlja, te zadovoljavanju njegovih potreba putem motoričkih aktivnosti.

 

Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje ima temeljno značenje za skladan razvoj psihosomatskih karakteristika učenika. Načinjen je u skladu sa vrijednostima odgojno obrazovnog područja za promjene u strukturi ličnosti tretiranjem povjeka kao biopsihosocijalne cjeline.

 

Tjelesna i zdravstvena kultura je trajan, planski i sustavni proces djelovanja na čovjeka, naročito u doba njegove mladosti, koji osobito tjelesnim vjećbanjem izgrađuje i svestrano razvija čovjeka, utječe na transformaciju njegovih antropoloških karakteristika, formiranje motoričkih znanja, usavršavanje motoričkih dostignuća, sudjeluje u formiranju njegove ličnosti i osposobljava ga za život i rad.

 

Tjelesna vježba je motoričko gibanje koje čovjek izvodi i primjenjuje radi razvoja i usavršavanja svojih osobina i sposobnosti.

 

Tjelesno vježbanje je jedinstven psihomotorički proces u kojem se ostvaruju konkretni zadatci tjelesne i zdravstvene kulture višestrukim metodskim organiziranim ponavljanjem tjelesnih vježbi.

 

Tjelesno obrazovanje usmjereno je na stjecanje i usavršavanje motoričkih znanja, vještina i navika, kao i usvajanje teorijskih znanja, a posebno onih koja su potrebna i primjenjiva u svakodnevnom životu i radu.

 

Gimnastika je racionalna motorička aktivnost usmjerena na skladan tjelesni razvoj čovjeka, razvijanje i usavršavanje njegovih motoričkih sposobnosti, a naročito onih koje su čovjeku potrebne u liječenju, proizvodnji i vježbanju.

 

Sport označava svaku onu motoričku aktivnost koju čovjek vrši da bi postigao maksimalne rezultate , a provodi se u obliku natjecanja.

 

Igra je spontana i slobodno izabrana čovjekova aktivnost koju karakterizira raznovrsnost kretanja i prati snažan osjećaj ugode i zadovoljstva.

 

Kineziologija doslovno znači znanost o pokretu. (grč. Kinezis – pokret, kretanje i logos – nauk, zakon).

 

 

 

 

 

 

 

 

Kineziološka aktivnost je pojam za sve aktivnosti koje su prema određenim kriterijima podjeljene na četiri skupine:

1.      monostrukturalne aktivnosti – atletika, plivanje, skijanje, veslanje, streljaštvo, bočanje, dizanje utega, kuglanje, kajkaštvo, streličarstvo i biciklizam

2.      polisturkturalne aktivnosti – boks, judo, karate, rvanje, mačevanje, stolni tenis, tenis i teakwon do

3.      kompleksne aktivnosti – košarka, nogomet, rukomet, odbojka, vaterpolo, ragbi, hokej na ledu i hokej na travi

4.      konvencionalne aktivnosti – klizanje, koturaljkanje, gimnastika, ritmičko-sportska gimnastika, prelovi i skokovi u vodu.

 

Kineziološki operator su praktički one vježbe koje najefikasnije djeluju na neku osobinu ili sposobnost, motoričku informiranost i zdravlje.

 

Kineziološki stimulans je kombinacija kinezioloških operatora i energije, potrebnih za transformacijske procese.

 

Transformacijski procesi obuhvažaju planiranje, programiranje, provođenje i kontrolu procesa vježbanja da se psotignu takve promjene subjekta koje su najbliže idealnom finalnom stanju.

 

Stanje subjekta je skup informacija dobivenih nekim sustavom mjerenja. Stanje je definirano stanjem antropoloških obilježja, stanjem motoričkih informacija, stanjem zdravlja nekog subjekta i stanjem odgojnih efekata. Karakteristična stanja subjekta u toku transformacijskih procesa su: inicijalno stanje, tranzitivno stanje i finalno stanje.

 

Antropološka obilježja ili karakteristike su organizirani sistemi svih osobina, sposobnosti i motoričkih informacija i njihove međusobne relacije. Među antropološka obilježja ili karakteristike ubrajaju se: antropometrijske ili morfološke karakteristike, motoričke, funkcionalne, kognitivne (spoznajne) sposobnosti, konativne osobine ili osobine ličnosti i socijalni status.

 

Antropometrijske karakteristike su dio antropoloških obilježja definiranih kao osobina odgovorna za dinamiku rasta i razvoja i karakteristika građe motoričkih obilježja u koje se ubraja rast kostiju u dužinu i širinu, mišićna masa i potkožno masno tkivo.

 

Motoričke sposobnosti su latentne motoričke strukture koje su odgovorne za praktički beskonačan broj motoričkih aktivnosti i mogu se izmjeriti i opisati.

 

Funkcionalne sposobnosti su sposobnost oslobađanja odgovarajuće količine energije u stanicama, koja organizmu omogućava održavanje homeostatskih uvjeta i odvijanje specifičnih funkcija pojedinih njegovih djelova.

 

Kognitivne (spoznajne) sposobnosti su misaone, svjesne aktivnosti koje omogućavaju primanje, prijenos i preradu informacija, što se ostvaruje u kontaktu ličnosti s okolinom.

 

Konativne osobine ili osobine ličnosti odgovorne su za modalitete ljudskog ponašanja.

 

Motorička informiranost je dio ljudskih znanja koji nastaje kao posljedica utjecaja fizikalne i socijalne sredine na negenetski dio varijance osobina i sposobnosti.

 

Motorička znanja (informacije) su stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih struktura koje mogu biti na različitim razinama.

 

Motorička vještina je stečena sposobnost izvođenja usvojenih motoričkih gibanja na višoj razini tj. Lako, brzo, racionalno i efikasno.

 

Motorička navika  je automatizirano izvođenje usvojenog motoričkog gibanja.

 

Motorička dostignuća su skup motoričkih znanja i sposobnosti, a izražavaju se kroz spremnost učenika da ih u konkretnoj motoričkof situaciji poveže i maksimalno iskoristi radi postizanja što boljeg rezultata.