Fm Eseji Dobra

7/23/2019 Fm Eseji Dobra

1/21

1. Znaaj fnansijskog menadmentaFinansijski menadment brine o sticanju, fnansiranju i upravljanjuimovinom.Odluka o investiranju zapoinje odreivanjem ukupnog iznosa imovinekoji je potreban za poslovanje preduzea. Finansijski menader odreuje

iznos koji se treba pojaviti iznad dvostruke crte na lijevoj strani bilansastanja odnosno veliinu preduzea. ak i kada je ta veliina poznata,potrebno je odluiti o sastavu imovine. !sto tako se druga stranainvesticija tj dezinvestiranje, ne smije zanemariti. !movina koja se vi"e nemoe ekonomski opravdati, mora se smanjiti, eliminirati ili zamijeniti.

#ruga vana odluka u preduzeu je odluka o fnansiranju. Ovdje sefnansijski menader brine o sastavljanju desne strane bilansa stanja injenoj strukturi. Osim toga politika dividendi se mora promatrati kaosastavni dio odluke o fnansiranju preduzea. Odnos isplate dividendiodreuje iznos dobiti koji preduzee moe zadrati. $adravanje veeg

iznosa tekue dobiti u preduzeu znai da e manje novca bitiraspoloivo za tekue isplate dividendi.

%rijednost isplaeni& dividendi dioniarima mora biti u ravnotei saoportunitetnim tro"kom zadravani& dobitaka, koji se takoe mogukoristiti kao sredstvo fnansiranja. 'ad se jednom donese odluka ostrukturi fnansiranja, fnansijski menader jo" uvijek mora pronai nainkako pribaviti ta sredstva.Odluka o upravljanju imovinom je trea vana odluka u preduzeu.(ednom kad je imovina steena i kad je osigurano prikladno fnansiranje,tom se imovinom i dalje mora efkasno upravljati. Finansijski menader je

optereen razliitim stupnjevima poslovne odgovornosti nad postojeomimovinom. )e odgovornosti za&tijevaju da se fnansijski menader vi"ebrine o tekuoj nego o fksnoj imovini.

2. Osnovna poslovna preokupacija fnansijskog menaderaKategorije poslova kojima se bavi fnansijski menadzer *oslovi u frmi koje obavlja F+ Finansijski poslovi sa fnansijskim institucijama *oslovi F+a na fnansijskim tri"tima -estruktuiranje frme ili frmi koje mogu biti interesantne F+ *oslovi sa posebnim fnansijskim institucijama *oslovi sa dravom i prema dravi *oslovi sa inostranim partnerima kupina poslova koji se odnose na samu strukturu fnansijskog

menadzera

1


2/21

*rva skupina poslova /ajvanija, najkompleksnija, najza&tjevnija.Oduzima najvi"e panje F+a. *rosjecna vrijednost frme, odnosno procjena vrijednosti imovine Osiguranje, pribavljanje potrebni& sredstava za fnansijske i poslovne

aktivnosti frme *racenje realizacije tekuce i razvojne politike 0naliza poslovni& i fnansijski& pozicija frme *racenje izmirenja fnansijski& obaveza frme

3. oslovna! porezna i fnansijska okolinaO"#O$%& OKO#'%&1 0#u su tri osnovna oblika poslovne organizacije2reduze(e u vlasni)tvu pojedinca vlasnik ima pravo na svu imovinui osobno je odgovoran za sve dugove preduzea. %lasnik ne plaaodvojene poreze na do&odak, on dodaje proft ili oduzima gubitak izposlovanja kad odreuje osobni porezni do&odak. jednostavnostosnivanja ovog preduzea je njegova najvea prednost. Osnovni mu jenedostatak "to je vlasnik osobno odgovoran za sve obaveze preduzea.drugi je problem ovog preduzea poveanje kapitala.

3udui da su uspje& i ivot preduzea vezani za samo jednu osobu ononije tako atraktivno za vjerovnike. )rei nedostatak je tea provedbaprenosa vlasni"tva.Ortakluk u ortakluku se takoer ne plaaju porezi na dobit, pojedinipartneri svoj dio dobiti ili gubitka iz poslovanja ukljuuje u svoj oporezivido&odak. 1 opem ortakluku svi partneri imaju neogranienuodgovornost, snose zajedniku odgovornost za obavze ortakluka.1govorom o ortakluku odreuju se prava svakog partnera, raspodjelaprofta, ulog svakog partnera itd.

*ravno ortakluk se raspada ako jedan od partnera umre ili se povue, aortakluk se naje"e koristi kod usluni& djelatnosti. *artneri saogranienom odgovornosti ulau kapital, te imaju ogranienuodgovornost i prema iznosu uloenog kapitala ne mogu izgubiti vi"e nego"to su uloili. *artneri sa ogranienom odgovorno"u mogu biti samo

investitori koji sudjeluju u raspodjeli gubitka ili profta 4koristi se estokod fnansiranja graevinski& projekata5.

Korporacija je zakonski stvoren 1mjetni ubjekt, koji moe posjedovatiimovinu i stvarati obaveze. 6lavno je svojstvo ovog oblika poslovneorganizacije pravna odvojenost korporacije od njezini& vlasnika.%lasnika je odgovornost ograniena ulozima. amo vlasni"tvo sedokazuje dionicama, a dionice se veoma lako prenose. 3esmrtnost

2


3/21

kompanije korporacija moe egzistirat ak i ako vlasnici umru ili prodajusvoj udio 4"to nije sluaj kod preduzea u vlasni"tvu pojedinca iortakluku5. /edostatak korporacije se odnosi na *orez. 'orporacijskiprofti su podloni dvostrukom oporezivanju.

*'%&%"'+"K& OKO#'%&va preduzea posluju unutar fnansijskog sistema koji se sastoji odmno"tva institucija i tri"ta. Finansijsko tri"te jesu sve institucije ipostupci koji povezuju kupce i prodavce fnansijski& instrumenata. vr&afnansijski& tri"ta je efkasna alokacija "tednje krajnjim korisnicima.Finansijska tri"ta mogu se podijeliti na ,ri)te %ovca i ,ri)teKapitala. )ri"te novca se odnosi na kupovinu i prodaju kratkoroni&korporacijski& i vladini& duniki& vrijednosni& papira.

)ri"te kapitala se bavi relativno dugoronim dunikim i vlasnikimobveznicama i dionicama. 1nutar tri"ta novca i kapitala postoje

primarno i sekundarno fnansijsko tri"te. *rimarno fnansijsko tri"te jetri"te na kojem se prvi put kupuju i prodaju novi vrijednosni papiri, tjtri"te novi& emisija. ekundarno fnansijsko tri"te je tri"te postojei& ane novi vrijednosni& papira.)ok sredstava od "tedi"a ka investitorima u realnu imovinu moe bitidirektan, a ako postoje fnansijski posrednici taj tok moe biti i indirektan.

*inansijski osrednicisu fnansijske institucije koje primaju novac od"tedi"a i ta sredstva koriste za odobravanje zajmova i druge fnansijskeinvesticije u nji&ovo ime. Finansijski& institucije su 'omercijalne 3anke,7tedne !nstitucije, Osiguravajua #ru"tva, *enzijski Fondovi, Finansijske

!nstitucije i 1zajamni Fondovi. -epozitne institucije komercijalnebanke najvaniji su izvor sredstava za preduzea u cijelini. 3anke odpojedinaca, kompanija i vlada primaju depozite, te za uzvrat odobravajuzajmove.

Osiguravaju(a dru)tvabave se prikupljanjem periodini& uplata odoni& koje osiguravaju u zamjenu za osiguranje isplata ako nastanusluajevi obino sa neeljenim posljedicama. Ostali fnansijskiposrednici penzioni 8ondovi i ostali mirovinski 8ondovi primajudoprinose od zaposleni& i poslodavaca. )e doprinose 8ondovi investiraju,te umirovljenim radnicima periodino isplauju kumulativne iznose ili

anuitete.Odreene fnansijske institucije obavljaju potrebnu brokersku 8unkciju.'ada brokeri spoje strane koje trebaju stedstva sa onima koje imaju"tednju, oni djeluju kao agenti ili posednici.

!nvesticijski 3ankari su posrednici koji su ukljueni u prodajukorporacijski& dionica i obveznica. )o je fnansijska institucija koja kupujepo fksnoj cijeni na fksni datum nove vrijednosne papire za daljnju

3


4/21

prodaju. 9ipotekarni bankari su fnansijske institucije koje kupuju&ipoteke prvenstveno za daljnu prodaju. 'upovine i prodaje fnansijskeaktive obavljaju se na sekundarnom tri"tu. )ransakcije na tom tri"tu nepoveavaju ukupan iznos fnansijske aktive u prometu, ali poveavajulikvidnost aktive i pobolj"avaju kvalitet primarnog tri"ta.

O/Z%& OKO#'%&/a mnoge poslovne odluke porezi uticu direktno ili indirektno. :okalna ilidrzavna vlast uticu na ponasanje preduzeca i nji&ovi& vlasnika svojomporeznom moci.O/Z' %& -O0', KOO&'+/Oporeziva se dobit korporacije utvrdjuje odbijanjem svi& ras&odaukljucujuci i amortizaciju i kamate od pri&oda. *orezna stopapostotak odoporezive dobiti koja se mora platiti za porezprimjenja za svaki poreznirazred odnosi se kao granicna stopa.

&lternativni minimalni porez'ompanije ne vole placati porez, te ce iskoristiti sve olaksice i kredit kojizakon dopusta. *orezna uprava je stvorila posebne poreze kako biosigurala da oni koji imaju korist od poreznog zakona plate minimalniiznos. )aj se porez zove 0+).,romjesecno placanje porezaOd velikog broja korporacije se za&tjeva placanje poreza. 'ompanije kojeprate racunovodstvo na osnovu kalendarske godine moraju placati ;< =poreza >< aprila, >< juni, >< septembar.

&mortizacija)o je sistemna alokacija troskova kapitalne imovine tijekog odredjenograzdoblja za svr&e fnansijskog izvjestanja, porezne svr&e ili oboje.0mortizacija umanjuje oporezivu dobit. *ostoje odredjene metodeobracuna amortizacije, a to su2linearna amortizacija kojapredstavljametodu amortizacije kojom se ras&odi raspodjeljuju ujednakim iznosima. 1brzana amortizacija metoda amortizacije kojetroskove kapitane imovine otpisuje brze od linearne amortizacije.0mortizacija smanjivanjem salda je metoda amortizacije koja za&tjeva dase godisnji trosak temeljen na fksnom postotku knjigovodstvene

vrijednosti, umanjene za amortizaciju, obracuna na pocetku godine nakoju se odnosi amortizacijski trosak. Opca 8ormula za odredjivanjemamortizacijskog troska za bilo koje razdoblje2 m4>?n5/3% mmutiplikator,n je amortozacijski vijek trajanja, /3% neto knjigovodstvena vrijednostimovine na pocetku imovine.

"istem modfcirane ubrzane naknade troskova

4


5/21

$a imovinske razrade od @, B godina, upotrebljava seamortizacijska metoda dvostrukog smanjivanja salda. )om se metodomprelazi na linearnu amortizaciju za preostalu neamortiziranuknjigovodstvenu vrijednost u prvoj godini kad linearna metoda dajejednaki ili veci trosak nego metoda dvostrukog smanjivanja salda. $a svu

nekretninu mora se upotrijebiti linearna metoda. $a sve metodesmanjivanja salda, mora biti upotrebljena polugodisnja konvencija stoznaci da ce u godini nabavke imovine, imovina biti amortizirana zarazdoblje od pola godine, bez obzira na datum nabave.

Kamatni rasod nasuprot isplacenim dividendama*lacene se kamate na neplaceni korporacijski dug tretiraju ras&od iporezni odbitak. #ividende isplacene obicni& dionicarima nisu porezniodbitak.za kompaniju koja se poresni obveznik , upotreba duga u njezinojfnansijskoj strukturi rezultira znatnim poreznim prednostima u odnosuna upotrebu prioritetni& obicni& dionica.

riodi od dividendi'ompanija moze imati udio u drugim kompanijama. 0ko prima novcanudividendu 4novcana raspodjela dionicarima obicno na tromjesecnojosnovi.5 obicno je AB = te dividende izuzeto od oporezivanja. *oreznizakoni dopustaju takva porezna izuzimanja za korporacije ali ne i zafzicke osobe kako bi se pomoglo u smanjivanju e8ekata multiplikacijkogoporezivanja isti& zarada.

renos gubitka0ko korporacija ostavri neto poslovni gubitak on se moze prenijeti @

godine unazad i >< godina unaprijed kako bio se za te godinekompenzirala oporeziva dobit. 6ubitak koji se prene unazad prvo se moraprimjeniti na najraniju pred&odnu godinu.Kapitalni dobici i gubici'ada je fnansijska imovina prodana pojavljuje se kapitalni dobitak iligubitak koji predstavlja iznos za koji je dobitakj od prodaje fnansijskeimovine veci ili manji od izvorni& troskova imovine.

O/Z %& O"O0%' -OO-&Kvaka dobit koju je prijavilo preduzece koje je u vlasnistvu pojedinca ili

ortakluka postaje do&odak vlasnika i oporezuje se po stopi za osobnido&odak. *ostoje C progresivna razreda za fzicke osobe2 >< = , ;D=,@>= i @E =.> i @E = granicne se

5


6/21

porezne stope u pravilu rasti iz godine u godinu jer se indeksiraju uodnosu na inaciju.

Kamate! dividende i kapitalni dobici'amate primljene na korporacijske trezorske vrijednosnice potpuno

oporezive na 8ederalnoj osnovi, medjutim nisu oporezive na dtzavnojrazini. *rimljene oporezive kamate i novcane dividende podlozne suobicnim poreznim stopama za do&odak. -ealizirani kapitalni dobicioporezuju se po normalnim poreznim stopama za do&odak ili pomaksimalnoj stopi od ;D =.

otpoglavlje "*otpoglavlje 'odeksa porezne uprave omogucuje vlasnicima mali&korporacijaone koje imaju @< ili manje dionicara da izaberu mogucnostoporezivanja kao korporacije. %lasnici imaju mogucnost iskoristavanjapravni& prednosti koje nudi korporacija, te mogu izbjeci porezne

nedostatke sto proizilaze iz korporacijskog oblika. Oni jednostavnekorporacijske profte proglas kao osobne do&otke na pro rata osnovi teplacaju odg porez na tu dobit, i tim postupkom se eliminira dvostrukooporezivanje.

4. Koncepti procjene vrijednosti Koncepti procjene vrijednosti d.d.#ikvidacijska vrijednostje iznos novca koji bi se mogao dobiti kada bise kada bi se imovina ili dio imovine prodala izvan poslovne organizacije.)a je vrijednost izrazito oprena vrijednosti kod neogranienog

vremenskog poslovanjapreduzea, "to predstavlja iznos za koji bi sepreduzea moglo prodati sve dok posluje kontinuirano.)e su dvije vrijednosti vrlo rijetko jednake, ponekad je kompanija stvarnovrijednija mrtva nego iva.Knjigovodstvena vrijednost imovine jeste raunovodstvena vrijednostimovine tro"ak imovine umanjen za akumuliranu amortizaciju.'njigovodstvena vrijednost preduzea jednaka je dolarskoj razlici izmeuukupne imovine preduzea i njegovi& obaveza i prioritetni& dionica kojese nalaze u bilansu stanja. *o"to se knjigovodstvena vrijednost temelji naistoriskim vrijednostima ona moe imati vrlo malo veze sa tri"nomvrijedno"u imovine ili preduzea.

,ri)na vrijednostimovine je tri"na cijena po kojoj se trguje imovinomna otvorenom tri"tu. )ri"na %rijednost vrijednosnice je tri"na cijenavrijednosnice, a "tvarna $rijednost vrijednosnice je ona cijenavrijednosnice koja bi trebala biti, s obzirom na sve relevantne 8aktore kodprocijene vrijednosti, odnosno stvarna vrijednost vrijednosnice je njezinaekonomska vrijednost

6


7/21

5. $rednovanje vrijednosni papira tri)ta kapitala i izraunstope prinosaObveznica dugoroni duniki instrument koji emituje korporacija ilidrava

%rijednost po dospijeu 4+%5 ili nominalna vrijednost obveznice je njenanominirana?naznaena vrijednost. 1 sluaju 0# obveznice, nominalnavrijednost obino iznosi G>,BBB. Kuponska kamata obveznice naznaena kamatna stopaH godi"nje plaanje kamate podijeljeno sanominalnom vrijedno"u obveznice. 'uponski kamatnjak je naznaen naprednjoj strani obaveznice.

-iskontna stopa 6stopa kapitalizacije7 koja se primjenjuje nanovane tokove razlikuje se izmeu obaveznica, ovisino o strukturi rizikaemisije obveznica, i sastoji se od stope bez rizika plus premije za rizik.Obveznice koje daju vjenu rentu su obveznice koje nikad ne

dospijevaju. One imaju neogranien ivotni vijek.

Obaveznice s konanim dospije(emObveznice sa kuponom i kamatom razliitim od nule su obveznicesa kuponom koje imaju konano dospijee. ada"nja vrijednostobaveznice koja daje vjenu rentu jednostavno je jednaka kapitaliziranojvrijednosti beskonanog toka isplate kamata.

Obveznica bez kupona obveznica koja ne odbacuje kamatu ali seprodaje uz veliki popust na njenu nominalnu vrijednostH pruakompenzaciju investitorima u vidu poveanja vrijednosti 4aprecijacije5obveznice. Ostvaruje prinos koji se sastoji od postupnog poveanjavrijednosti vrijednosnice u odnosu na njezinue poetnu kupovnu cijenukoja je nia od nominalne sve dok se ne otkupi po nominalnoj vrijednostina datum dospijea.

O+/%& $'+/-%O",' 'O',/,%' -'O%'&rioritetne dionicepredstavljaju dionice koje obeavaju 4obino5 fksnudividendu, ali u okviru diskrecije poslovodnog odbora.*rioritetne dionice imaju prioritet nad obinim dionicama kod isplatedividendi i prioritetno pravo nad sredstvima.

7


8/21

O+/%& $'+/-%O",' O0'8%' -'O%'&Obine dionicepredstavljaju rezidualnu vlasniku poziciju u korporaciji.

razmjerni udio u buduim zaradama nakon "to su izmirene sve ostaleobaveze frme 4ukoliko preostane zarade5.#ividende mogu biti isplaene iz srazmjernog udjela u zaradama.Ono "to daje vrijednost dionici jeste oekivanje2>. 3udue dividende;. 3uduu prodaju dionica obinog kapitala

9odel diskontiranja dividendi+odel procjene vrijednosti dividendi za&tijeva prognozu svi& budui&dividendilijedee pretpostavke vezane za stope rasta dividendi pojednostavljuju

proces procjene vrijednosti2 'onstantan rast 3ez rasta Faze rasta

+odel konstantnog rastapretpostavlja da dividende rastu vjeno postopi g.

+odel bez rasta pretpostavlja da e dividende rasti u beskonanost postopi od g I B.

+odel :aze rastaje model oekivanog rasta dividendi takav da modelkonstantnog rasta nije prikladan.

'Z&8;% ",O/ '%O"&Koraci za izraunavanje stope povrata 6ili prinosa7.>. Odrediti oekivane tokove gotovine.;. $amijeniti stvarnu vrijednost 4%5 sa tri"nom cijenom 4*B5.

8


9/21

@. *ronai tri"nu za&tijevanu stopu povrata koja izjednaavadiskontovane tokove gotovine sa tri"nom cijenom.

;tvr prinos-iskont obveznice )ri"no za&tijevana stopa povrata je vea odkuponske kamate4*ar K *B5remija na obveznice 'uponska kamata je vea od tri"noza&tijevane stope povrata4*BK *ar5&l pari obveznica 'uponska kamata je jednaka tri"no za&tijevanojstopi povrata4*BI *ar5'ada rastu kamatne stope, rastu i tri"no za&tijevane stope povrata acijene obveznicapadaju.

$a&tijevana stopa povrata na obveznice sa >B= kuponom i >? *B 5 L g

?. Oekivani prinos! standardna devijacija i koefcijent varijacije

9


10/21

Oekivani prinosOekivani prinos je ponderiran prosjek mogui& prinossa, gdje su ponderivjerovatnosti ostvarivanja.

- I( )=

n

i 1

4 -i5 M 4 * 5

- oekivani povrat na sredstvo,-i povrat za ito posmatranje,*i vjerovatnoca ostvarivanja povratan ukupan broj posmatranja.

Odre


11/21

Nkvivalent sigurnosti 4N5 je iznos gotovine koji bi neko za sigurnostza&tijevao u odreenom trenutku koji bi ga uinio indi8erentnim izmeusigurnog iznosa i oekivanog iznosa uz rizik u istom vremenskomtrenutku.Nkvivalent sigurnosti K Oekivana vrijednost

klonost prema rizikuNkvivalent sigurnosti I Oekivana vrijednost

-avnodu"nost prema rizikuNkvivalent sigurnosti Q Oekivana vrijednost

/esklonost prema riziku %eina osoba nije sklona riziku

/esklonost prema rizika je izraz koji se upotrebljava za investitora koji zavei rizik, za&tjeva i vei oekivani prinos. )o znai da rizinije investicijemoraju ponuditi vee oekivane prinose od manje rizini& investicija dabi ljudi u nji& ulagali. #a bi ste imali manji rizik, morate pri&vatiti oneinvesticije koje imaju manje oekivane prinose. $a pojedince koji su

neskloni riziku razlika izmeu ekvivalenta sigurnosti i oekivanevrijednosti investicije je premija na rizik, to je dodatni oekivani prinoskoji rizina investicija mora ponuditi investitoru da bi je pri&vatio.

A. izik i prinos u kontekstu port:olija vrijednosni papiraizik i prinos port:olija vrijednosni papira!nvestitori vrlo rijetko ulau cijelo svoje bogatstvo u samo jednu imovinuili investiciju. Oni radije konstruiraju *ort8olio 4kombinacija dviju ili vi"evrijednosnica ili sredstava5 ili kup investicija. Oekivani prinos naport8olio je ponderisani prosjek oekivani& prinosa na vrijednosnice kojeine port8olio. *onderi su jednaki udjelu ukupni& sredstava uloeni& u

svaku vrijednosnicu 4suma pondera mora biti >BB=5.

tandardna devijacija nije ponderirani prosjek standardni& devijacija napojedine vrijednosnice. 'ovarijansa je statistika mjera koja pokazuje dokojeg se stupnja dvije varijable kreu zajedno. *ozitivna vrijednost znaida se, u prosjeku, one kreu u istom smijeru. 'oefcijent korelacije jestandardizirana statistika mjera linearne veze izmeu dviju varijabli.

B. -iverzifkacija rizika!deja diverzifkacije je da se rizik rasporedi izmeu razliiti& oblika

imovine ili investicija. !ako nas upuuje na pravi smjer, to je poprilinonaivan pristup diverzifkaciji. tvar je u tome da jednostavnadiverzifkacija ignorira korelaciju 4 ili kovarijansu5 izmeu prinosa navrijednosnice. *ort8olij koji se sastoji od >B vrijednosnica moepredstavljati dionice samo > industrije iimati visokokorelirane prinose.*ot8olij od < vrijednosnica moe predstavljati razliite djelatnosti iji suprinosi na vrijednosnice niskokolerirane i stoga ima niu varijabilnostprinosa na port8olij.

11


12/21

$naajna diverzifkacija kombinira vrijednosnice tako da se smanji rizik.prinosi su za vrijednosnicu 0 ciklini tako da se kreu u smjeru kao iukupno gospodarstvo. *rinosi su za vrijednosnicu 3 pomalokontraciklini. /a taj nain prinosi su za te ; vrijednosnice negativno

korelirani. (ednaki iznosi investirane u obje vrijednosnice smanjit edispreziju prinosa na port8olij investicija. 'oristi od diverzifkacije, usmislu smanjivanja rizika, postoje sve dotle dok vrijednosnice nisusavr"eno, pozitivno korelirane.

!nvestiranjem na svjetskim fnansijskim tri"tima moe se postii veadiverzifciranost nego investiranjem u vrijednosnice samo > zemlje.)eajni rizik i ostali rizici poveavaju uinak diverzifkacije. 0ko imamosamo jednu dionicu u port8oliu , tada je rizik port8olia jednak standardnojdevijaciji te jedne dionice. 'ako se broj dionica u port8oliu poveava ,ukupni rizik port8olia se smanjuje i to po opadajuoj stopi.

;kupni rizik port:olia C sistemski rizik D nesistemski rizik"istemski rizik /astaje zbog rizini& 8aktora koji utiu na cijelo tri"te ato su 2 promjene u nacionalnoj privredi , porezna re8orma i promjene usvjetskoj energetskoj industriji. Ovaj rizik utie na sve vrijednosnepapire , nemoe se izbjei i zato se ne moe diverzifcirati , tj, moe seoekivati premija za rizik%esistemski rizik (e rizik koji je jedinstven za odreenu kompaniju ilidjelatnost. Ovisi o ekonomskom , politikom okruenju. 4 "trajkzaposleni& , pojava novi& konkurenata itd 5.+oe se smanjiti ali ga je i mogue uspje"no tretirati diverzifkacijom.)j.ne oekuje se premija za rizik.

1E. apital &sset ricing 9odel 6&97+odel procjene kapitalni& sredstava 0*+, odreuje odnos izmeuoekivanog prinosa od rizinog ulaganja i sistemskog rizika tog ulaganjau uslovima tri"ne ravnoteze. istemski rizik se ne moe izbjeidiverzifkacijom. 7to je sistemski rizik v.p. vei , to e investitor oekivativei prinos na v.p. Ovaj model poku"ava izmjeriti pona"anje tri"ta ,jednostavan je te se moe primjeniti na stvarni ivot.1 takvim uslovima oekuje se od investicije da obezbijedi prinos koji jeproporcionalan veliini sistemskog rizika.

-izinost ulaganja determini"u ; 8aktora2 beta koefcijent kao mjerasistemskog rizika ulaganja u odnosu na diverzifcirani port8oiopredstavljen indeMom posmatranog tri"ta, dok je rizinost samog tri"taopisana premjom za rizik, koja je razliita za razliita tri"ta.

redpostavke &9 modela su F)ri"ta kapitala su uinkovita u smislu da su investitori dobroin8ormisani)ro"kovi transakcija su niski

12


13/21

/iti jedan investitor nije dovoljno velik da bi uticao na tri"nu cijenudionice*ostoje zanemarive restrikcije na ulaganja!nvestitori su saglasni o mogim per8ormansama pojedini& v.p.Oekivanja investitora se temelje na opepri&vaenom razdoblju

ulaganja1 ovom modelu postoje ; vrste investicijski& mogunosti 2>. bezrizini v.p. iji je prinos tokom razdoblja ulaganja sa sigurno"upoznat;. tri"ni port8olio obini& dionica koji se predouje svim raspoloivimobinim dionicama i ponderira u skladu s nji&ovim ukupnim tri"nimvrijednostima,emeljna jednaina 0*+a je ( ) jfmfj RRRR +=

* . gdje je Rj nagibkarakteristinog pravca koji opisuje odnos izmeu dodatni& prinosa naprojekat k i prinosa na tri"ni port8elj.

rimjena &9 modela)e"koa u primjeni pristupa 0*+ u izboru projekata jeste procjena beteza projekat. !zvoenje karakteristinog smjera temelji se na prinosimarazdoblja za dionice i na prinosima za tri"ni port8olio, s toga jeneop&odno da se procjene prinosi razdoblja projekta u terminimanjegovi& tokova novca po razdobljima i nji&ove promjene u vrijednosti odpoetka svakog razdoblja do kraja tog razdoblja.*roblem je naravno uprocjeni vrijednosti projekta od razdoblja do razdoblja. /a alost , zaimovine kojima se trguje javno , ne mogu se direktno procjenitivrijednosti , pa se ni beta ne moe izraunati.

$a velike se projekte esto mogu identifcirati one kompanije kojima sejavno trguje , a koje su u cjelosti ili u veem djelu angairane uoperacijama istog tipa. %ano je da se identifcira ona kompanija ilikompanije s takvim karakteristikama sistemskog rizika koje su slineonima "to ima projekt "to se razmatra

11. okazatelji iz bilansa stanja3ilans stanja je saetak fnansijskog stanja preduzea na odreenidatum, koji pokazuje da je ukupna imovinaIukupnim obavezama Ldioniarska glavnica. 3ilans stanja se dijeli na aktivu i pasivu. 0ktiva

sadri imovinu2 stalna i tekua sredstva. /ovac i novani ekvivalentinajlikvidniji su dijelovi imovine. /ovani ekvivalenti su vrlo likvidnikratkoroni utrivi vrijednosni papiri koji se mogu odma& konvertovati upoznate novane iznose i kojima je u pravilu ostalo tri mjeseca do danadospijea ili manje. *otraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan korakiza novca, dok su zali&e dva koraka iza. Fiksna imovina, dugoroneinvesticije i ostala dugorona imovina su najmanje likvidni.

13


14/21

1 pasivi se nalaze obaveze i kapital preduzea. Obaveze se dijele nakratkorone moraju se platiti u roku jedne godine, i dugorone rokoviplaanja su dui od jedne godine. #ionika glavnica razlika izmeuukupne imovine i ukupni& obaveza. 0lternativno, knjigovodstvenavrijednost obini& dionica kompanije 4al pari5 plus premija na uplaeni

kapital i zadrana dobit. $adranu dobit ine svi akumulirani profti odosnivanja kompanije, a nakon odbitka dividendi, dakle, dobit koja jezadrana 4ili reinvestirana5 u preduzee.

12. okazatelji iz bilansa uspjea i bilansa stanjaFinansijska analiza ukljuuje upotrebu razliiti& fnansijski& izvje"taja.3ilans stanja je saetak fnansijskog stanja preduzea na odreenidatum, koji pokazuje da je ukupna imovinaIukupnim obavezama Ldioniarska glavnica. 3ilans stanja se dijeli na aktivu i pasivu. 0ktivasadri imovinu2 stalna i tekua sredstva. /ovac i novani ekvivalentinajlikvidniji su dijelovi imovine. /ovani ekvivalenti su vrlo likvidni

kratkoroni utrivi vrijednosni papiri koji se mogu odma& konvertovati upoznate novane iznose i kojima je u pravilu ostalo tri mjeseca do danadospijea ili manje.*otraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan korak iza novca, dok suzali&e dva koraka iza. Fiksna imovina, dugorone investicije i ostaladugorona imovina su najmanje likvidni. 1 pasivi se nalaze obaveze ikapital preduzea. Obaveze se dijele na kratkorone moraju se platiti uroku jedne godine, i dugorone rokovi plaanja su dui od jedne godine.#ionika glavnica razlika izmeu ukupne imovine i ukupni& obaveza.0lternativno, knjigovodstvena vrijednost obini& dionica kompanije 4alpari5 plus premija na uplaeni kapital i zadrana dobit. $adranu dobit

ine svi akumulirani profti od osnivanja kompanije, a nakon odbitkadividendi, dakle, dobit koja je zadrana 4ili reinvestirana5 u preduzee.

3ilans uspje&a pokazuje pri&ode i ras&ode preduzea tokom odreenogvremena. #ok je bilans stanja slika fnansijskog stanja preduzea uodreenom vremenskom trenutku, bilans uspje&a saeto opisujeproftabilnost preduzea tokom vremena.'ada od pri&oda od prodaje oduzmemo tro"kove prodati& proizvodadobijemo bruto dobit. -as&odi od prodaje, opi i administrativni ras&odikao i ras&odi od kamata se prikazuju odvojeno od to"kova prodati&proizvoda jer se oni posmatraju kao ras&odi perioda a ne tro"kovi

proizvodnje. 'ada od bruto dobiti oduzmemo ras&ode perioda dobijemodobit prije oporezivanja. /akon "to tako izraunatu dobit umanjimo saporez ostatak moemo rasporediti na dividende ili na zadranu dobit.

13. #ikvidnost i soleventnost frmeokazatelji likvidnosti

14


15/21

Odnosi likvidnosti upotrebljavaju se za mjerenje sposobnosti preduzeada podmiri svoj kratkorone obaveze.Oni usporeuju kratkoroneobaveze s kratkoronim izvorima dostupnim za podmirenje ti& obaveza.*okazatelji likvidnosti obu&vataju2>. pokazatelje utemeljene na osnosu tekue aktive i tekue pasive

a5 tekua likvidnostb5 radno raspoloivi kapitalc5 ubrzana likvidnost

;.pokazatelje utemeljene na mogunosti pretvaranja tekue aktive unovac

a5 broj obrta zali&ab5 prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupaca

okazatelji utemeljeni na odnosu teku(e aktive i teku(e pasiveFa5 ,eku(a likvidnost predstavlja odnos izmetzv. pravilo palca. )eoretski, "toje vei tekui odnos, preduzee ima veu sposobnost platiti svojeobaveze.

b5 adno raspoloivi kapital je razlika izme.

okazatelji utemeljeni na mogu(nosti pretvaranje teku(e aktiveu novacFa5 0roj obrta zalia predstavlja odnos tro"kova za prodane zali&e iprosjenog stanja zali&a. *okazuje koliko se puta prosjena vrijednost

zali&a pretvori u potraivanja od kupaca u toku jedne poslovne godine.b5 rosjeno vrijeme naplate potraivanjaod kupaca predstavljaodnos izmeu potraivanja od kupaca i ukupno naplaeni& potraivanjapodjeljena sa @E


16/21

:ikvidnost i solventnost su ekonomske kategorije koje su meusobnousko povezane. olventnost je sposobnost preduzea da u roku podmirisvoje dugorone obaveze. 1 dugom roku, preduzea koja odravajuplaniranu likvidnost ne bi trebala imati vei& problema sa solventno"u.1 kratkom roku, likvidnost i solventnost ne moraju biti meusobno

usklaene, jer nelikvidno preduzee moe biti u kratkom roku solventno,i obrnuto.

Op"ti obrazac za izravanje stepena solventnosti preduzea je slijedei2 S Ogdje je2 I raspoloiva novana sredstva na odreeni dan 4novana

sredstva na odreenidan uveana za sve novane prilive tog dana 5

O I ukupno dospjele obaveze tog dana*olazei od pred&odnog obrasca mogue je defnisati2

Optimalnu solventnost raspoloiva novana sredstva kojimapreduzee uspjeva podmiriti svoje dospjele obaveze, uz ostatak rezerve

solventnosti za neoekivane obaveze

*retjeranu solventnost raspoloiva novana sredstva znatnoprema"uju njegove dospjele obaveze, dakle ekonominost i rentabilnostpreduzea su naru"eni.

6raninu solventnost rasploiva novana sredstva su jednakadospjelim obavezama

*rivremenu insolventnost preduzee nema dovoljno raspoloivi&novani& sredstava da podmiri svoje dospjele obaveze

)rajnu insolventnost prduzea situacija u kojoj se nad preduzeemprovodi steaj, odnosno likvidacija.

14. ;pravljanje obrtnim kapitalom 6pojam i problemi7*ostoje dva pojma obrtnog kapitala2>. neto obrtni kapital;.bruto obrtni kapital'ada se koristi izraz obrtni kapital pod njim se opcenito podrazumjevaneto obrtni kapital! koji predstavlja novanu razliku izmeu tekueimovine i tekui& obaveza. On je jedan od pokazatelja razmjera do kojegje tvrtka za"tiena od problema nelikvidnosti.3ruto obrtni kapital investicija tvrtke u tekuu imovinu4 u oblikugotovine, utrivi& vrijednosnica, potraivanja i zali&a5

roblemi obrtnog kapitalaOptimalna koliina 6 ili razina7 teku(e imovine*ri odreivanju odgovarajue koliine ili razine , tekue imovinemenadment mora razmisliti o razmjeni izmeu proftabilnosti i rizika.

16


17/21

*roizvodnja je neprekidna u posmatranom periodu u kojem postoje nekeodredjene proizvodne razine. $a svaku posebnu razinu preduzee moraimati mnogobrojne razlicite razine tekuce imovine. /a pocetku postojeodredjene @ razlicite alternative o politici tekuce imovine. toje vecaproizvodnja vea potreba za investiranjem u tekucu imovinu, kako bi se

ta proizvodnja odrzala.

+edjutim taj odnos nije linearan2 tekuca se imovina povecavaopadajucom stopom u odnosu na proizvodnju. *otrebno je veceproporcionalno ulaganje u tekucu imovinu kada se proizvode samonekoliko jedinica proizvoda nego kasnije kada preduzece moze efkasnije

koristiti svoju imovinu. 0ko izjednaimo likvidnost sa Tkonzervativno"uUpolitika 0 je najkonzervativnija, jer kod svi& razina proizvodnje politika 0omoguuje veu tekuu imovinu nego bilo koja druga politika. 7to je vearazina tekuce imovine, veca je likvidnost preduzeca, kad je sve ostalojednako. *olitika je najmanje likvidna i moe biti oznaena kaoTagresivnaU

$naaj politika obrtnog kapitala u odnosu na likvidnost 2 %isoko QK /iskoVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV

:ikvidnost politika 0 politika 3 politika *roftabilnost politika politika 3 politika 0-izik politika politika 3 politika 0

'retanjem od politike 0 prema politici rezultira drugim e8ektima osimpoveane proftabilnosti.manjenje novca smanjuje sposobnostkompanije u ispunjavanju fnansijski& obaveza.*olitika je najrizinija

Proizvodnja( jedinice)

R

a

z

i

n

a

i

m

o

v

i

n

e

Tekuca imovina

Poi!ika "

Poi!ika #

Poi!ika $

17


18/21

politika obrtnog kapitala.Ona je takoer politika koja nagla"avaproftabilnost nad likvidno"u.

#va najosnovnija naela u fnansijama 21. roftabilnost se mjenja obrnuto proporcionalno s likvidno)(u

*oveana se likvidnost uglavnom postie gubitkom dijela proftabilnosti.;.roftabilnost se kre(e zajedno s rizikom 4 tj. *ostojiproporcionalnost izmeu rizika i prinosa5.1 potrazi za veomproftabilnosti , moramo oekivati preuzimanje vei& rizika

15. *inansiranje teku(e imovine /ain fnansiranja imovine nekog preduzea ukljuuje zamjenu rizikai proftabilnosti

1 pocetku predpostavljamo da preduzece ima utvrdjenu politikuprema kupnjama, radu, porezima, i ostalim troskovima.

1. ristup za)tite je metoda fnansiranja kod koje za svaku pojedinu

nektretninu postoji odgovarajui fnansijski instrument s problino istimdatumom dospjea. 'od pristupa za"tite kratkorone ili sezonskepromjene u tekuoj imovini bile bi fnansirane kratkoronim dugom, astalne komponente tekue imovine i sva fksna imovina bili bi fnansiranidugoronim dugom ili dionike uloge.

amo e se kratkorocne varijacije fnansirati kratkorocnim dugom. 0ko jedugorocni dug upotrebljen za fnansiranje kratkorocni& potreba,preduzece bi placalo kamate za sredstva ionda kad i& ne bi trebalakoristiti.2. Kratkorono nasuprot dugoronom fnansiranju. !ako je

egzaktno zadovoljenje rasporeda dinamike buduci& netopriljevagotovine 4 cas& oWs5 irasporeda dinamike otplate dugovanja prikladnouvjetima sigurnosti, ono obicno nije prikladno kad postoji nesigurnost. >raspored je dinamike dospjea dugovanja i vrlo je znaajno u odreivanjuodnosa izmeu rizika i proftabilnosti

elativni rizici > "to je kratkoroniji raspored dinamike dospjeaobaveza preduzea u podmirenju dugova vei je rizik da preduzee neemoi podmirivati ni glavnicu niti kamate. druge strane , "to jedugoroniji raspored dinamike dospjea kompanija ima vi"e vremena daotplati i glavnicu i kamate , tako da je manje rizino fnansiranje tog

preduzea ako je sve ostalo jednako. 1koliko preduzece uzmekratkorocnu posudbu radi izgradnje novog pogona, tokovi gotovine odtog pogona nece biti dostatni da u kratkom roku otplate zajmove, i zbogtoga preduzece mora snositi rizik da zajmodavac nece obnoviti zajam nadan dospijeca.

)aj bi se rizik refnansiranja mogao smanjiti prvenstveno fnansiranjempogona na dugorocnoj bazi. 0ko bi se preduzece naslo u teskoj situaciji

18


19/21

zajmodavci mogu obnovu zajmova smatrati suvise rizicnom i az&tjevati&itnu naplatu svoji& potrazivanja. 1 skladu sa tom situacjom preduzeceda bi otplatilo svoje obaveze moralo bi ili prodavati imovinu da pribavinovac ili da proglasi stecaj.

roporcionalnost rizika i tro)kova> razlike u riziku izmeukratkoronog i dugoronog fnansiranja moraju biti izjednaene srazlikama u tro"kovima kamata.7to je dugoroniji raspored dinamikedospjea dugovanja preduzea vjerovatnije je da e fnanisiranje bitiskuplje. !mamo obrnuto proporcionalni odnos rizika i proftabilnosti.'ratkorocnja dugovanja uglavnom nose veci rizik nego dugorocnadugovanja, ali i manji trosak.

/a granicu sigurnosti koju je preduzece postavilo moze se misliti kao narazliku izmedju ocekivani& neto tokova novca preduzeca i ugovoreni&rata otplate duga i ta granica sigurnosti ovisi o orjentaciji menadzmenta

nasuprot riziku. Odluke menadzmenta odredit ce onaj dio tekuce imovinekoji ce biti fnansiran kroz tekuce obaveze, te onaj koji ce biti fnansiranna dugorocnoj osnovi. Ova politika fnansiranja preduzea naziva seG konzervativna politika G .7to je fnansijska politika preduzeakonzervativnija tro"ak je vei.

0gresivna fnansijska politika je suprotna konzervativnoj fnansijskojpolitici.*reduzee fnansira dio svoje stalne tekue imovine kratkoronimzaduivanjem.'ao rezultat ono mora refnansirati taj dug po dospjeu , ato ukljuuje element rizika.Oekivana granica sigurnosti vezana uzpolitiku preduzea o mje"avini kratkoronog i dugoronog fnansiranja

moe biti pozitivna , negativna i nula./ula bi bila u sluaju politikeza"tite.

*reduzece moze stvarati granicu sigurnosti povecavajuci svoju tekucuimovinu, stoga preduzece moze smanjiti rizik gotovinske nesolventnostibilo produljujuci raspored dospijeca dugovanja, bilo ostavljajuci vecesvote kratkorocne tekuce imovine. Odrzavanje politike kratkorocnogfnansiranja za potrebe kratkorocne ili privremene imovine, tedugorocnog fnansiranja za potrebe dugorocne, ili stalne imovine ugroziloskupinu strategija umjerenog rizikaproftabilnosti sto smo nazivali

pristupom zastite fnansiranju.

1?. ;pravljanje gotovinom/fkasnost upravljanja gotovinom)ri su razloga a dranje gotovine2 transakcijski motiv 4da bi se ispunilaplaanja5, "pekulativni motiv 4da bi se iskoristile privremene mogunostizarade5 i motiv promi"ljenog opreza 4da bi se ostvarila sigurnost kako bise ispunile neoekivane potrebe za gotovinom5. 1pravljanje gotovinom

19


20/21

podrazumijeva efkasno prikupljanje, raspodjelu, te privremenoinvestiranje gotovine. *roraun gotovine slui kao temelj za prognoze ogotovini i za njenu kontrolu. *reduzee e imati koristi od ubrzanogprimanja gotovine i usporavanja isplate gotovine. *reduzee eli ubrzatinaplatu svoji& potraivanja tako da "to prije moe imati koristi od novca.

!sto tako, preduzee eli platiti svoje obaveze "to je kasnije mogue, a dase odri kreditni poloaj preduzea sa dobavljaima, tako da moemaksimalno iskoristiti novac koji ve ima. 3rojne su metode oblikovanekako bi se ubrzao proces naplate i provodi se na jedan od sljedei&naina2 brza priprema i slanje rauna, ubrzana plaanja kupacapreduzeu, te skraivanje vremena uplate. #a bi ubrzalo naplaivanjepreduzee moe koristiti kompjuterizovano izdavanje rauna, pret&odnoodobrena dugovanja, sistem zakljuanog pretinca.*ret&odno odobrena dugovanja podrazumijevaju zakljuenje ugovora sakupcem koji dopu"ta da se automatski odbije dugovanje sa njegovog

rauna na odreeni datum, te prenesu sredstva sa kupeve banke nabanku preduzea. $akljuani pretinac je pretinac koji preduzee ima ubanci za primanje novani& po"iljki kupaca. 'oncentracija gotovine seprovodi kako bi se pobolj"ala kontrola priliva i odliva gotovine, smanjilaneaktivna stanja gotovine, i osiguralo e8ektivnije investiranje.1sporavanje isplate gotovine se provodi kroz bankovno odugovlaenje,kontrolu isplata, udaljenu isplatu.

1@. ;pravljanje utrivim vrijednosnim papirima*reduzea poku"avaju odravati neku ciljanu razinu gotovine kako bizadovoljila svoje potrebe za stanjima transakcija i?ili kompenzacija, ali

nakon toga preduzea obino investiraju u kratkorone utrivevrijednosne papire. *ort8olio vrijednosni& papira se dijeli na tri dijela2utrivi vrijednosni papiri u slubi rezervi, vrijednosni papiri koji se dre zapodmirenje kontrolirani& odljeva, i slobodni gotovinski dio koji se odnosina dodatnu gotovinu koju je preduzee kratkorono uloilo.+enader port8olia preduzea mora znati da svaka potencijalna kupovinavrijednosni& papira utie na odreene kljune varijable.

+eu najvanijim su sigurnost! utrivost! prinos i dospije(e."igurnostse odnosi na vjerovatnou povrata iste svote novca koja jeoriginalno bila investirana.

;trivostvrijednosnog papira vezana je uz vlasnikovu sposobnost da jeproda na sekundarnom tri"tu tj pretvori u gotovinu u kratkom vremenubez znaajni& ustupaka u cijeni.rinos ili povrat na vrijednosni papir je vezan za kamatu i?iliaprecijaciju glavnice koju daje vrijednosni papir. +enader mora bitisvjestan rizika kamatne stope tj varijabilnosti cijene vrijednosnog papirazbog promjene kamatne stope.

20


21/21

-ospije(e se jednostavno odnosi na vrijeme trajanja vrijednosnogpapira.

Documents

Fm Eseji Dobra