Folijarna prihrana povrća Jedan od razloga zašto je poželjno prihranjivati povrće preko lista  je stoga što period intenzivnog

rasta i razvoja odnosno plodonošenja pada u vrijeme sušnijeg perioda godine kada je smanjeno usvajanje hranjiva iz tla,

stoga je preporučljiva lisna prihrana tekućim gnojivima kojima se ublažava nedostatak mikroelemenata za koje većina

povrća ima dosta visoke zahtjeve. Za lisnu prihranu povrća tijekom vegetacije koristi se Fertina P koja je namijenjena za

prihranu svih vrsta povrća i ona sadržimakro i mikro hranjiva, zatim Fertina Ca s kalcijem za prihranu plodovitog povrća

poput paprike, rajčice, lubenice, patlidžana, krastavaca, Fertina B s borom za bolju oplodnju i razvoj plodova ili u slučaju

nedostatka bora, te Fertina Fesa željezom za korigiranje simptoma nedostatka željeza.

Koja sve hranjiva Fertine sadrže, kako se primjenjuju i kada ih je najbolje početi primjenjivati?

Fertina P koja uz makrohranjiva N, P, K osigurava povrću i dobru opskrbljenost nužnim

mikrohranjivima B, Cu, Fe, Mn i Zn koje povrće treba u malim količinama, ali koji su svakako neophodni za normalan rast i

razvoj jer sudjeluju u važnim biokemijskim reakcijama u biljnom organizmu.

Koncentracije za primjenu Fertine P kreću se od 0,5-2 %. Niže koncentracije od 0,5-1 % koriste se dok su biljke još mlade i

listovi slabije razvijeni ili ako se Fertina P primjenjuje češće znači svaki tjedan. No ako je razmak između prskanja 14 dana i

kada je list potpuno razvijen može se koristiti i 2 postotna otopina, posebno ako su vidljivi znaci nedostatka nekog od biljnih

hranjiva ili u slučaju oštećenja lisne mase bolestima, štetnicima ili nepovoljnih vremenskih uvjeta. Osim prskanja listova

Fertina P može se koristiti zalijevanjem tla ili kroz sustav za navodnjavanje. Primjenom Fertine P postiže se bolja kvaliteta

plodova, veće je nakupljanje suhe tvari u plodovima, naročito kiselina, a poboljšava se oblik i boja ploda. Općenito

povoljno se djeluje na snažniji, brži i zdraviji razvoj biljke.

Pri uzgoju rajčice i paprike često se javlja problem fiziološke neparazitske bolesti koja je uzrokovana nedostatkom

kalcija, stoga se kalciju pridaje maksimalna važnost pri uzgoju rajčice i paprike. Uslijed nedostatka kalcija stanice na vrhu

ploda počinju odumirati zbog nemogućnosti dotoka kalcija u plod što se očituje kao posmeđenje ploda ili kao suha trulež

vrha ploda, na to odumrlo tkivo kasnije se nasele saprofiti, i ti simptomi nedostatka Ca ne smiju se zamijeniti sa

opržotinama od sunca koje su bijele.

Nedostatak Ca pojavit će se na kiselom tlu, međutim simptomi nedostatka Ca mogu se pojaviti i na tlima bogatim Ca u

uvjetima visoke temperature i nedovoljne opskrbe biljaka s vodom. Stoga je pri uzgoju rajčice i paprike kao i ostalog

plodovitog povrća, od bitnog značenja folijarna primjena Fertine Ca koja sadrži 12 % kalcija u obliku kalcijnitrata i koja

sprječava simptome nedostatka kalcija i utječe na bolju tvrdoću plodova. Fertina Ca može se primjeniti prskanjem

listaili zalijevanjem tla. Prva primjena treba biti odmah nakon cvatnje kad se koristi 1 postotna oto-pina, a kasnije se

može primjeniti i koncentracija od 2 % u intervalu prskanja 10-14 dana. Treba napomenuti da Fertine Ca sadrži hranjiva koja

nisu opasna za zdravlje ljudi i životinja stoga se s primjenom Fertine Ca može ići do pred berbu. Dobrom opskrbljenošću

plodova kalcijem primjenom Fertine Ca postiže se bolja skladišna sposobnost plodova, plodovi su čvršći, otporniji na

napad bolesti i štetnika i otporniji su na moguća oštećenja u transportu.

Fertina B odnosno dušično borna otopina koja sadrži 3 % dušika i 4 % bora, koristi se prije i nakon cvatnje u

koncentraciji 0,5 - 1 %. Tu dolazi do izražaja pozitivno djelovanje bora na oplodnju i pravilan rast ploda, a dosta velike

zahtjeve za borom ima cvjetača, sve repe, grašak, rajčica. Kod cvjetače pomanjkanje bora uzrokuje šupljine u stabljici, a na

cvatu se pojavljuju vodenaste pjege koje kasnije posmeđe. Kod rajčice plodovi su deformirani sa smeđim nekrozama. Kod

graška mlado lišće i vitice su dosta sitne, biljka vene, mahune su slabe i deformirane, s malo zakržljalih zrna. Stoga se pri

prvoj pojavi znakova, štete mogu zaustaviti primjenom 1 postotne otopine Fertine B koja u svom sastavu sadrži bor.

Na tlu koje je bogato karbonatima i vapnom, i gdje je visoka pH vrijednost može doći do pomanjkanja željeza jer je ono

blokirano u tlu. Simptomi nedostatka željeza su međužilna kloroza, odnosno žile su zelene, a tkivo između njih požuti

ponekada kod mladih listova do gotovo bijele boje. Na nedostatak željeza posebice je osjetljiv špinat, cvjetača, rajčica,

brokula, cikla, blitva i grah. Stoga kod uzgoja takvih kultura, a i kod uzgoja svih ostalih kultura na tlima s visokom pH

vrijednošću treba folijarno primjenjivati Fertinu Fe sa željezom, ona se koristi u koncentraciji 0,2-0,3 %.

Osim Fertina za folijarnu prihranu povrća u slučaju suše ili većeg nedostatka dušika može se primijeniti otopina Uree u

koncentraciji 0,5-0,7 %, što znači 50-70 g Uree na 10 l vode. Pri otapanju uree u vodi snižava se temperatura otopine, stoga

otopinu uree treba pripremiti nekoliko sati ranije kako bi poprimila temperaturu okoline i kako ne bi došlo do pojave ozeblina

na listovima.