Suvremene tehnologije uzgoja presadnica povrća

Suvremene tehnologije uzgoja presadnica povrća

Većina povrtnih kultura kako na otvorenom tako i u zaštićenim prostorima uzgaja

se iz presadnica. Proizvodnja povrća iz presadnica je sigurnija, prije dolazi do

plodonošenja i berbe, a zbog ujednačenijeg rasporeda biljaka u polju formirani plodovi su

krupniji i ujednačeniji. Zbog povoljnijih uvjeta

tijekom uzgoja presadnica u odnosu na izravnu

sjetvu veći je postotak izniklih biljaka tako da je i

potrošnja sjemena manja. S uzgojem presadnica

u zaštićenim se prostorima može započeti ranije

nego što to omogućuju uvjeti izravne sjetve na

otvorenom čime se poranjuje proizvodnja i za

tržište dospijeva kada su u pravilu i više cijene

što takvu proizvodnju čini ekonomski

opravdanom.

Još do nedavna uzgoj presadnica u niskim

tunelima bio je jedan od najraširenijih načina

uzgoja. Zbog otežanosti raskuživanja tla za tu

namjenu dozvoljenim pripravcima, nemogućnosti

kontrole temperature, manje ujednačenosti

presadnica koje se presađuju golog korijena, u

novije vrijeme polako ga istiskuju drugi

suvremeniji načini uzgoja. Jedan od njih je uzgoj u kontejnerima.

Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski

prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica. Za

uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke

vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica.

Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave

sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu. Najveća prednost uzgoja presadnica u

kontejnerima je ta što omogućava presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro

razvijene presadnice u potpunosti prerastu supstrat i s njime se presađuju. Presađivanjem

s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres

kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše se

primaju pa je podsađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s

golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne

vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava

bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju na većim površinama u

optimalnom vremenu. Povrće iz presadnica uzgojenih kontejnerskim načinom dospijeva

ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena

uzgojene na gredicama. Kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod

proizvodnje hibrida povrća kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz

svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica. Kontejnerski način uzgoja presadnica je

zahtjevan posao i svakako je preporučljiv za specijalizirane proizvođače koji se odluče

baviti samo uzgojem presadnica jer su ulaganja u opremu za takovu proizvodnju dosta

visoka. Za kontejnerski uzgoj kvalitetnih presadnica neophodna je oprema koja se sastoji

od grijanih zaštićenih prostora kao što su plastenici ili staklenici, linije za punjenje

supstrata u kontejnere i sijačice za sjetvu. Poželjno je također imati komoru za

naklijavanje sjemena i stroj za mehaničko pikiranje mladih biljčica.

Zaštićeni prostori namijenjeni za uzgoj presadnica povrća moraju imati mogućnost

zagrijavanja i održavanja optimalne temperature tijekom čitavog perioda uzgoja.

Konstrukcija zaštićenih prostora mora omogućavati nesmetano provjetravanje kojim se

regulira temperatura i vlažnosti zraka, te omogućavati kvalitetno zalijevanje.

Za uzgoj

presadnica povrća

koriste se kontejneri od

polistirena ili plastike.

Standardnih su veličina

uglavnom dužine 50 cm

i širine 33 cm, tako da

ih se na četvorni metar

može postaviti po šest. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se koristiti veći broj godina.

Nakon korištenja mogu se oprati i dezinficirati te posloženi za iduću godinu zauzimaju

manje prostora. Za razliku od polistirenskih manje su skloniji oštećenjima, a uskladištene

ih ne oštećuju glodavci. Polistirenski kontejneri bolje zadržavaju toplinu i vlagu supstrata,

koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj, lakše se oštećuju, teže dezinficiraju za

ponovljenu upotrebu, tijekom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skloniji oštećenjima od

glodavaca. Za uzgoj presadnica svake pojedine povrtne vrste koriste se kontejneri

različitog volumena supstrata za ukorjenjevanje. Za kupusnjače najčešće sa 209 sjetvenih

mjesta, salate 160, paprike i rajčice

namijenjene uzgoju na otvorenom 104, a za

zaštićene prostore sa 60 sjetvenih mjesta

dok se dinje, lubenice i krastavci najčešće

uzgajaju u kontejnerima sa 40 sjetvenih

mjesta.

Ako se presadnice uzgajaju za

naknadno pikiranje koriste se kontejneri s

većim brojem sjetvenih mjesta. Takav način

omogućava početni uzgoj presadnica na

znatno manjem prostoru za što se koristi

znatno manje energije za naklijavanje i za

nicanje. Nakon potpune razvijenosti

kotiledonskih listova mlade se biljčice

presađuju u kontejnere s manjim brojem

sjetvenih mjesta.

Za uzgoj presadnica u kontejnerima

koristi se supstrat dobre vododržnosti,

povoljnog odnosa pora za vodu i zrak te

sadržaja osnovnih hranjivih tvari dovoljnih za

nesmetan rast i razvoj presadnica. Supstrati

koji se koriste za kontejnerski uzgoj

presadnica su sterilizirani pregrijanom

vodenom parom tako da ne sadrže štetne

mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati

polijeganje presadnica, nemaju u sebi

sjemenke korova sposobne da prokliju kao ni

jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli

napraviti štete na mladim biljkama. Na

našem se tržištu nalaze uglavnom supstrati

njemačkog porijekla trgovačkih marki

Klasmann, Brill i Stender,

relativno ujednačenog sastava i

visoke kvalitete. Isporučuju se u

pakiranjima od 80 litara što je

dovoljno za punjenje 15

kontejnera sa 104 sjetvenih

mjesta volumena 50 ml.

Kontejneri se mogu puniti

supstratom ručno ili pomoću

strojeva. Kod ručnog punjenja

supstrata u kontejnere važno je

sva sjetvena mjesta jednolično

popuniti supstratom te ga lagano

pritisnuti da se slegne. U tu se

svrhu može napraviti priručno

pomagalo od lagane tanke daske

jednake površine kao i kontejner s

jednakim brojem izbočina oblika

sjetvenog mjesta na kontejnerima

kojima se supstrat lagano pritisne.

Ako se planira ručna sjetva dobro

je na vrhu tih izbočina imati

produžetak debljine olovke i

dužine oko 1 cm koji će

utiskanjem u supstrat označiti

mjesto gdje će se posijati

sjemenka. Suvremene linije

mehanički pune kontejnere

supstratom i na sličan način

pripremaju za sjetvu.

Najbrži način sjetve je

svakako pomoću sijačica koje

rade na principu potpritiska, tako

da iz spremnika za sjeme sapnice

usisaju po jednu sjemenku,

postave je iznad sjetvenog mjesta

te je prekidom potpritiska ispuste.

Nakon sjetve kontejneri se dopune supstratom tako da sjemenka bude prekrivena

oko 1,5 cm, te se površinski u tankom sloju još prekrije vermikulitom. Vermikulit je sitno

granulirana masa izrazito visoke higroskopičnosti i veoma dobrih termičkih osobina čime

površinski zadržava vlagu i sprečava prebrzo zasušivanje supstrata, čuva toplinu te

sprečava zbijanje supstrata što omogućava brže i jednoličnije nicanje.

Da bi sjeme što brže

proklijalo kontejneri se smještaju

u komore za naklijavanje u

kojima se održava optimalna

temperatura za svaku uzgajanu

vrstu uz potpunu zasićenost

zraka vlagom pomoću

mikrorasprskivača koji sitnim

kapljicama zapravo prave

maglu. U komorama za

naklijavanje kontejneri ostaju

nekoliko dana da sjeme proklija.

Nakon toga se premještaju u grijane zaštićene prostore u kojima se održava ujednačena

optimalna temperatura tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz

održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve kotiledonske

listove temperaturu u zaštićenom prostoru treba sniziti ovisno uzgajanoj kulturi s tim da

noćna bude 4 – 5 oC niža nego tijekom dana uz redovito prozračivanje i vlaženje

supstrata. Takav temperaturni režim se održava uz prozračivanje i aktivno ventiliranje

ovisno o vrsti narednih tri do pet tjedana što je dovoljno za razvoj kvalitetnih presadnica. U

uvjetima previsokih temperatura nakon nicanja dobivaju se izdužene i krhke presadnice

loše kvalitete i slabije produktivnosti.

Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu već

malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mreže

od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogućava brže i bolje

zagrijavanje, a zračni prostor ispod kontejnera ne omogućava proraštanje korijena kroz

otvor na dnu sjetvenog mjesta, već će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se

razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presađivanja.

Pikiranje ili

presađivanje mladih biljčica

pojedinih vrsta povrća iz

kontejnera manjeg volumena

sjetvenog mjesta u kontejner

većeg volumena sjetvenog

mjesta omogućuje bolje

korištenje uzgojnog prostora,

tako da se sva sjetvena mjesta

popune s biljkama. Prilikom

presađivanja eliminiraju se

nedovoljno razvijene ili

oštećene biljke. Pikirane

presadnice ranije formiraju

plodove koji su u pravilu

krupniji pa je i ukupni prinos

po biljci veći. Pikiranje se

provodi u stadiju pune

razvijenosti kotiledonskih

listova kada se pojavljuje prvi

pravi list. Kod ručnog pikiranja

mlade se biljčice čupaju držeći

ih za listove, jer je mlada stabljika izuzetno nježna i osjetljiva. Supstrat da bi omogućio

čupanje biljčica bez oštećenja mora biti dobro navlažen. Ručno pikiranje presadnica

paprike je zahtjevan posao koji oduzima puno vremena pa se s tog razloga u suvremenoj

kontejnerskoj proizvodnji presadnica koriste strojevi koji pomoću fotočelija odabiru samo

dobro razvijene neoštećene presadnice iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta i

presađuju ih u kontejnere većeg volumena sjetvenog mjesta. Strojevi rade veoma brzo,

točno i kvalitetno zamjenjujući velik broj radnika. Kontejneri s pikiranim presadnicama se

smještaju u zaštićene prostore gdje ostaju do presađivanja .

Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno

vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je

neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem.

Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu neorošene. Za zalijevanje najbolje je

koristiti kišnicu sakupljenu sa

samih objekata, vodu iz

vlastitih bunara ili čistu vodu iz

prirodnih vodotoka.. Izravno

zalijevanje vodom iz vodovoda

nije najprimjerenije jer takova

je voda u pravilu znatno

hladnija što može negativno

utjecati na razvoj presadnica.

Voda iz vodovoda je klorirana,

a mlade biljčice paprike su

osjetljive na povećanu

koncentraciju klora. Zalijevanje

presadnica se obavlja pomoću

automatskih kišnih krila s

rasprskivačima koji stvaraju

izuzetno sitne kapi koje ne

oštećuju mlade biljčice i ne

zbijaju supstrat. Ako se

zalijevanje obavlja ručno nužno

je koristiti također ruže za

zalijevanje koje tvore izuzetno

sitne kapljice. Automatskim

sistemom za zalijevanje

moguće je po potrebi primijeniti

i neka lisna gnojiva za prihranu

kao što su Fertina P, Profert

Mara, Kristalon i neka druga.

Prihrana preko lista u

proizvodnji presadnica se

primjenjuje kad se primijeti

gubitak tamnozelene boje, a što je često ako iz razloga nemogućnosti presađivanja u

optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju duže vrijeme biti u kontejnerima.

Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu

zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog načina uzgoja uglavnom nije potrebna.

No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih

fungicida kao što su Dithane M-45 u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra kao

što su Champion WP u koncentraciji 0,35% odnosno Kocide DF u koncentraciji 0,2%.

Tjedan dana prije

planiranog roka presađivanja

zaštićene bi prostore trebalo

maksimalno otvarati kako bi

presadnice došle u izravni

kontakt sa sunčevim

svjetlom i na taj način se što

bolje prilagodile ukupnom

spektru sunčevog svjetla koji

ih očekuje nakon

presađivanja u polju. Prije

samog presađivanja supstrat

mora biti umjereno navlažen što će

omogućiti lagano vađenje presadnica sa

supstratom na korijenu. Ako je supstrat

prevlažan prilikom sadnje otpada s korijena,

a opet ako je presuh biljke će se lošije

primiti u polju.

Kvalitetna presadnica prije

presađivanja moraju biti optimalne visine,

imati dobro razvijene listove lijepe zelene

boje te što deblju, ali savitljivu stabljiku.

Zbog relativno malog

volumena supstrata u

kontejnerskom načinu uzgoja

presadnica izuzetno je važno

redovito održavati optimalnu

vlažnost supstrata. Za manju

proizvodnju presadnica

namijenjenu vlastitim

potrebama proizvodnje

klasičan način proizvodnje

površinskim višekratnim

dnevnim zalijevanjem je

dosta zahtjevan posao pa je na

manjim obiteljskim gospodarstvima

poželjno razvijati uzgoj presadnica na

hranjivoj otopini. Kod ovakvog načina

uzgoja kontejneri plutaju na hranjivoj

otopini iz koje supstrat povlači

potrebnu količinu vode s hranjivima pa

zalijevanje nije potrebno.

Za ovakav način uzgoja

najčešće se koriste niski ili visoki tuneli

u kojima se na dobro poravnato tlo od

dvadesetak centimetara širokih dasaka

napravi bazen. Unutrašnji dio bazena

se obloži folijom i napuni petnaestak

centimetara vodom. U vodi se otopi

vodotopivo gnojivo podjednakog

sadržaja osnovnih biljnih hranjiva kao

što je Kristalon specijalni zeleni

18:18:18, Agrolution 14:7:14 ili Poly-Feed 20-20-20+ME u količini 1 kg/1000 l vode,

odnosno Profert A u količini 2 l/1000 l vode te se doda neki od sistemičnih fungicida kao

što su Previcur ili Proplant u količini

10 ml/1000 l vode. Gnojivo odnosno

fungicid prethodno se otopi u manjoj

količini vode koja se ravnomjerno

rasporedi po bazenu. Na takovu se

otopinu stavljaju kontejneri napunjeni

uobičajenim supstratom ili još bolje

mješavinnom u kojoj ima 70% treseta

i 30% vermikulita odnosno perlita.

Takova mješavina ima znatno bolji

odnos pora za vodu i zrak od

uobičajenog supstrata pa je razvoj

korijena i same presadnice bolji. Zbog

upijanja vode supstrat znade biti

prevlažan što ometa normalno klijanje

sjemena pa je uputno na hranjivu

otopinu stavljati kontejnere s

prethodno naklijlim sjemenom.

Temperaturni se režim u zaštićenom

prostoru održava istim kao i kod

klasičnog kontejnerskog uzgoja u

zaštićenim prostorima. Po potrebi dio

otopine koji potroše biljke ili se izgubi

evapracijom nadomješta se svježom

vodom uz dodatak hranjiva.

Koncentracija hranjiva u otopini

nastoji se održati na razini od oko 1,5

mS/cm, a pH vrijednost na razini od

5,8 – 6,3 što se kontrolira pH metrom

odnosno EC metrom. Ako čitav

bazen nije popunjen kontejnerima na

prazna mjesta je uputno postaviti

prazne kontejnere koji će smanjiti

prisutnost svjetla u vodi i na taj način barem djelomično smanjiti mogućnost razvoja algi.

Ako se ipak alge počinju razvijati u hranjivu se

otopinu može dodati kalijev permanganat u

količini od 1 g na svakih 1000 l otopine.

Razvoj presadnica na hranjivoj je otopini

brži nego kod klasičnog načina uzgoja pa zbog

toga se s početkom uzgoja presadnica za isti

planirani period sadnje može započeti tjedan

dana kasnije nego kod klasičnog načina uzgoja.

Kako kod nas ne postoje egzaktna

istraživanja rezultat kojih bi bila razvijena

tehnologija uzgoja presadnica ekonomski

najznačajnijih povrtnih kultura na hranjivoj

otopini, u sklopu Projekta razvoja male

komercijalne poljoprivrede tijekom 2007. godine

proveden je projekt Uzgoj presadnica povrća na hranjivoj otopini rezultat kojeg je i ova

brošura.

Projekt

Uzgoj presadnica povrća na hranjivoj otopini

Cilj projekta

Cilj projekta bio je istražiti mogućnost proizvodnje presadnica ekonomski

najznačajnijih vrsta povrća koje se uzgaja na području Hercegovine; rajčice, paprike i

kupusa tehnologijom plutajućih kontejnera na hranjivoj otopini i u poljskim pokusima

utvrditi njihovu produktivnost komparirajući ih s presadnicama uzgojenim klasičnim

načinom.

Metodologija rada

Kako nisu postojali podaci egzaktnih istraživanja koji volumen supstrata, odnosno

kontejneri s koliko sjetvenih mjesta su povoljniji za uzgoj presadnica pojedine vrste povrća

metodom plutajućih kontejnera, a isto tako kada je najpovoljnije kontejnere s posijanim

sjemenom stavljati na

hranjivu otopinu u

istraživanja su za svaku

povrtnu kulturu bile

uvrštene tri različite vrste

kontejnera i to kontejner sa

160 sjetvenih mjesta gdje

je svako sjetveno mjesto

imalo volumen od 23 ml,

kontejner sa 104 sjetvenih

mjesta volumena 37 ml te

kontejner sa 84 sjetvenih

mjesta volumena 47 ml.

Punjenje kontejnera supstratom i

mehanizirana sjetva svih varijanti

obavljena je 16. 03. 2007. godine. Za

sjetvu kupusa korišteno je sjeme hibrida

Rinda, paprike Istra, a rajčice Belle. Od

svake je varijante posijano po 16

kontejnera od kojih je odmah nakon

sjetve po 10 kontejnera svake varijante

za svaku vrstu povrća premješteno u

klijališnu komoru gdje se izvršilo

naklijavanje u trajanju 3 – 5 dana. Po 5

kontejnera svake varijante za svaku

vrstu povrća nakon izvršene sjetve

stavljeno je odmah u pripremljeni bazen

na hranjivu otopinu, a po jedan od svake

je varijante ostavljen u stakleniku gdje je

dalje uzgajan na uobičajen klasičan

način. Po 5 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povrća nakon naklijavanja je

stavljeno na hranjivu otopinu, a preostalih 5 kontejnera svake varijante je nakon uzgajano

klasičnim načinom i stavljeno na hranjivu otopinu u fazi pune razvijenosti kotiledonskoh

listova.

Bazen za uzgoj

presadnica na hranjivoj otopini

napravljen je od drvene oplate

visine 20 cm čija je

unutrašnjost obložena folijom.

Površina bazena je

prilagođena površini ukupnog

broja od 135 kontejnera

uvrštenih u istraživanje i

iznosila je 22,5 m2 tj. dužina

mu je bila 11,25 m, a širina 2

m. Bazen je napunjen vodom

do razine od oko 2/3 njegove dubine te je u vodi otopljeno vodotopivo gnojivo Kristalon

zeleni specijal koji sadrži u jednakim

odnosima osnovna biljna hranjiva NPK

18:18:18 uz dodatak mikroelemenata. Na

količinu vode u bazenu od 3 m3 dodano

je 3 kg navedenog gnojiva i 3 dl fungicida

Previcur 607 SL da bi se spriječila pojava

bolesti koje znadu u takvim uvjetima

proizvodnje prouzročiti značajne štete.

Zbog ispod prosječno niskih temperatura

nakon što su kontejneri postavljeni na

hranjivu otopinu iznad bazena postavljeni

su metalni lukovi i čitav je bazen dodatno

prekriven folijom.

Tijekom uzgoja presadnica redovito svakog tjedna vršena su opažanja, a u dva

navrta, četvrtog i petog tjedana nakon sjetve na po deset biljaka svake varijante izvršena

su mjerenja dužine i promjera stabljike presadnica, mase presadnica, mase korijena te je

utvrđivan broj razvijenih listova.

U cilju upoznavanja s istraživanjima i mogućnošću primjene nove tehnologije

uzgoja presadnica na hranjivoj otopini za proizvođače povrća, potencijalne korisnike ove

metode uzgoja presadnica organizirane su radionice na kojima se okupio veći broj

zainteresiranih.

Nakon uspješno provedenog prvog dijela istraživanja i uzgojenih kvalitetnih

presadnica koje su po nekim svojim osobinama, posebice intenzitetu porasta u drugom

dijelu vegetacije nadmašile kontrolnu varijantu uzgajanu klasičnim načinom,

presadnicama proizvedenim na hranjivoj otopini postavljeni su poljski pokusi kojima je cilj

bio utvrditi eventualne razlike u prinosu ovisno kako o načinu uzgoja samih presadnica

tako i volumenu supstrata u kojem su uzgajane.

Poljski pokusi su postavljeni na području Višića kraj Čapljine. Rajčica i paprika je

uzgajana na tlu prekrivenim crnom mulch folijom, a kupus na golome tlu. Navodnjavanje

kap po kap korišteno je kod svih kultura. Pokusi su postavljeni po metodici slučajnog

bloknog rasporeda u četiri ponavljanja što je omogućilo kasniju statističku obradu

dobivenih podataka analizom varijance. Kupus je bran jednokratno u fazi tehnološke

zrelosti i na njemu je utvrđena masa glavice, njen promjer i visina te izračunat prinos. Kod

paprike je bilo 8, a rajčice 7 berbi. Kod njih je utvrđen broj zrelih plodova i njihova masa

temeljem čega je izračunata prosječna masa ploda te prinos po hektaru.

Rezultati istraživanja

Jedan od pokazatelja uspješnosti uzgoja presadnica na hranjivoj otopini je broj

normalno razvijenih presadnica pogodnih za presađivanje. U odnosu na kontrolnu

varijantu kod koje su presadnice nakon naklijavanja u klijališnoj komori dalje uzgajane na

klasičan način u stakleniku kod varijante stavljanja na hranjivu otopinu kontejnera

neposredno nakon sjetve bez prethodnog naklijavanja došlo je do smanjenja postotka

niklih biljaka kod paprike za 4%, kod kupusa za 30%, dok je kod rajčice broj normalno

razvijenih presadnica bio isti. Nakon prethodnog naklijavanja u klijališnoj komori kontejneri

stavljeni na hranjivu otopinu samo su kod kupusa imali za 3% manji postotak niklih biljaka

dok je kod paprike on bio na razini kontrolne varijante, a kod rajčice i nešto veći. Kod svih

istraživanih kultura postotak normalno razvijenih presadnica bio je najveći kod varijante

kada su na hranjivu otopinu stavljani kontejneri s prethodno niklim biljčicama.

Postotak normalno razvijenih presadnica u odnosu na broj posijanih sjemenki (%) Paprika

Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno

nakon sjetve Nakon

naklijavanja U stadiju

kotiledona Kontrola

160 97,66 96,72 97,81 96,88 104 81,97 94,47 98,08 95,19 84 94,05 93,15 96,13 92,86

Prosjek 91,23 94,78 97,34 94,97 Rajčica


nakon sjetve Nakon


kotiledona Kontrola

160 97,50 98,59 99,38 98,13 104 95,91 98,32 98,56 97,12 84 95,83 97,32 99,40 95,24

Prosjek 96,42 98,08 99,11 96,83 Kupus


nakon sjetve Nakon


kotiledona Kontrola

160 68,28 95,31 96,25 93,13 104 59,86 86,30 90,87 90,38 84 66,37 84,52 90,48 91,67

Prosjek 64,84 88,71 92,53 91,73

Parametri razvijenosti presadnica kao što su visina presadnice, promjer stabljike

kao i broj razvijenih listova kod rajčice i kupusa bez obzira na stadij stavljanja kontejnera

na hranjivu otopinu bili su značajno bolji nego kod kontrole kod koje su presadnice

uzgajane klasičnim načinom. Jedino kod paprike ti parametri određivani 28. i 35. dana

nakon sjetve išli su u prilog klasičnom načinu uzgoja. Na presadnicama paprike u

uzgajanim na hranjivoj otopini uočeno je žućenje listova i stagnacija u rastu i razvoju, no

međutim pred samu sadnju koja je nastupila sedam dana nakon posljednjeg mjerenja i

one su po razvijenosti nadmašile kontrolu. Visina biljke, promjer stabljike kao i broj

razvijenih listova presadnica kod sve tri ispitivane kulture najveće vrijednosti su imali kod

varijante kada su kontejneri stavljani na hranjivu otopinu s niknutim biljčicama. Što su

kontejneri imali manji broj sjetvenih mjesta, odnosno veći volumen supstrata presadnice

po promatranim parametrima su bile razvijenije, jedino je kod rajčice u kontejnerima sa

većim brojem sjetvenih mjesta kod drugog očitavanja došlo do zamijetnijeg izduživanja

biljaka.

Visina presadnica (cm) Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu

na kontejneru Neposredno nakon sjetve

Nakon naklijavanja

U stadiju kotiledona

Kontrola Prosjek

160 2,77 3,58 4,45 4,07 3,72 104 2,67 3,88 4,24 5,15 3,99 84 3,15 4,07 4,57 5,63 4,36

Prosjek 2,86 3,84 4,42 4,95 4,02 Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 4,23 5,50 6,05 7,65 5,86 104 4,03 7,37 9,12 8,87 7,35 84 5,54 6,72 8,90 9,03 7,55

Prosjek 4,60 6,53 8,02 8,52 6,92

Rajčica, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 13,64 13,87 19,67 7,72 13,73 104 11,21 12,10 20,35 11,50 13,79 84 13,02 12,59 15,46 10,68 12,94

Prosjek 12,62 12,85 18,49 9,97 13,48 Rajčica, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 24,84 26,27 34,80 10,62 24,13 104 24,68 18,63 35,34 13,24 22,97 84 22,21 19,81 26,65 13,49 20,54

Prosjek 23,91 21,57 32,26 12,45 22,55 Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 13,00 19,95 20,05 10,05 15,76 104 10,30 17,75 19,20 11,14 14,60 84 13,50 16,65 20,33 10,56 15,26



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 19,39 25,60 26,30 10,75 20,51 104 11,21 23,06 25,15 11,19 17,65 84 17,61 23,73 26,51 10,88 19,68

Prosjek 16,07 24,13 25,99 10,94 19,28

Promjer stabljike presadnica (mm) Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 1,70 1,83 1,88 2,14 1,89 104 1,46 2,10 2,38 2,38 2,08 84 2,03 2,22 2,61 2,65 2,38



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 2,20 2,43 2,61 2,47 2,43 104 2,36 2,56 2,68 2,44 2,51 84 2,23 2,57 2,86 2,83 2,62



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 2,80 2,76 3,30 2,17 2,76 104 2,64 2,50 3,66 2,62 2,86 84 2,92 2,73 3,70 2,61 2,99



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 4,27 3,72 4,30 2,50 3,70 104 4,34 3,98 4,26 3,21 3,95 84 4,08 3,93 4,89 3,27 4,04

Prosjek 4,23 3,88 4,48 2,99 3,90

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 2,61 2,72 3,23 2,26 2,71 104 2,43 2,59 3,28 2,49 2,70 84 2,88 3,20 3,23 2,32 2,91



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 2,79 2,84 3,32 2,39 2,84 104 2,44 3,11 3,64 4,24 3,36 84 3,24 3,41 3,57 2,38 3,15

Prosjek 2,82 3,12 3,51 3,00 3,11

Broj razvijenih listova na presadnici Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 2,00 3,50 4,00 4,20 3,43 104 2,00 3,60 4,24 4,30 3,54 84 2,00 3,90 4,00 5,60 3,88



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 4,00 4,80 5,60 4,90 4,83 104 4,90 5,10 5,60 5,10 5,18 84 4,00 5,00 5,70 6,20 5,23

Prosjek 4,30 4,97 5,63 5,40 5,08



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 3,00 3,00 3,30 3,00 3,08 104 3,00 3,00 3,20 3,10 3,08 84 3,00 3,10 4,00 3,10 3,30



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 4,10 4,10 4,50 3,00 3,93 104 4,20 4,10 4,50 3,10 3,98 84 4,10 4,20 5,20 3,00 4,13



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 3,70 4,60 4,80 3,50 4,15 104 3,90 4,40 4,90 4,00 4,30 84 4,30 4,60 4,40 4,00 4,33



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 5,10 5,70 5,90 4,00 5,18 104 5,50 5,40 5,80 4,00 5,18 84 5,50 5,60 5,80 4,20 5,28

Prosjek 5,37 5,57 5,83 4,07 5,21

Masa nadzemnog dijela presadnica kako kod prvog tako i drugog mjerenja bila je u

pravilu veća kod presadnica uzgajanih na hranjivoj otopini u odnosu na presadnice

uzgajane klasičnim načinom. Ta pravilnost jedino nije utvrđena kod paprike u drugom

mjerenju, ali pred samo presađivanje vizualno se moglo procijeniti da je postojala.

Kontejneri stavljani na hranjivu otopinu u stadiju niklih biljčica u odnosu na kontejnere

stavljane na hranjivu otopinu s posijanim sjemenom bez i sa prethodnim naklijavanjem

razvili su presadnice veće mase nadzemnog dijela. Iz kontejnera većeg volumena

supstrata, odnosno s manjim brojem sadnih mjesta razvile su se presadnice veće mase

nadzemnog dijela. Razvijenost nadzemnog dijela presadnica pratila je i razvijenost

korijena tako da su varijante koje su imale veću masu nadzemnog dijela presadnice imale

i veću masa korijena, no postotni udjel mase korijena u ukupnoj masi presadnice uvijek je

bio veći kod klasičnog uzgoja presadnica u odnosu na uzgoj na hranjivoj otopini i što je

presadnica bila starija njegov se udjel u ukupnoj masi presadnice smanjivao.

Masa nadzemnog dijela presadnice (mg) Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 243 223 207 246 230 104 343 626 747 369 521 84 259 336 720 394 427

Prosjek 282 395 558 336 393 Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 340 518 608 545 503 104 341 548 610 734 558 84 370 553 719 819 615

Prosjek 350 540 646 699 559



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 1614 1975 2585 945 1780 104 1603 1381 4266 1586 2209 84 1847 2287 4088 1675 2474

Prosjek 1688 1881 3646 1402 2154 Rajčica, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 4801 5442 4424 1036 3926 104 5658 5706 6359 1726 4862 84 6625 5546 9623 1584 5845

Prosjek 5695 5565 6802 1449 4878 Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 2392 4155 4909 1381 3209 104 2543 3202 4883 2000 3157 84 3440 4053 4684 2034 3553



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 5345 7998 10107 1618 6267 104 4788 5844 8092 2289 5253 84 8326 8421 7591 1746 6521

Prosjek 6153 7421 8597 1884 6014

Masa korijena presadnice (mg) Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 37 28 59 91 54 104 42 95 148 163 112 84 48 65 130 88 83



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 115 97 196 207 154 104 90 126 227 400 211 84 68 104 189 260 155



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 234 315 413 338 325 104 238 271 1007 501 504 84 251 464 1151 440 577



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 670 760 526 266 556 104 772 1534 664 456 857 84 1162 1069 1499 344 1019

Prosjek 868 1121 896 355 810

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 432 257 611 382 421 104 300 347 655 401 426 84 402 380 376 340 375



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 389 544 1441 670 761 104 540 517 691 688 609 84 655 730 357 276 505

Prosjek 528 597 830 545 625

Postotni udjel mase korijena u odnosu na cijelu presadnicu presadnice (%) Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 32 30 49 46 40 104 21 17 23 52 29 84 21 24 21 40 27



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 10 5 9 14 10 104 11 15 20 18 17 84 11 11 15 10 12

Prosjek 11 10 15 14 13



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 13 14 14 26 15 104 13 16 19 24 19 84 12 17 22 21 19



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 12 12 11 20 12 104 12 21 9 21 15 84 15 16 13 18 15



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 15 6 11 22 12 104 11 10 12 17 12 84 10 9 7 14 10



Nakon naklijavanja


Kontrola Prosjek

160 7 6 12 29 11 104 10 8 8 23 10 84 7 8 4 14 7

Prosjek 8 7 9 22 9

Poljski pokusi

Analizom komponenata prinosa kao što su broj plodova po biljci i prosječna masa

ploda koji izravno utječu na prinos po jedinici površine između presadnica uzgojenih u

različitom volumenu supstrata kod rajčice i paprike nisu utvrđene značajnije razlike dok je

kod kupusa varijanta s najvećim volumenom supstrata dala prosječno glavice nešto veće

mase što je rezultiralo i nešto većim prinosom. Kod paprike i rajčice iz presadnica koje su

uzgojene izravnim stavljanjem kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja

u odnosu na ostale dvije varijante uzgojene su biljke dale nešto veći broj plodova što je

rezultiralo većim prinosom po biljci, a time i većim prinosom po jedinici površine. Razlog

tome je najvjerojatnije prosječno manji broj presadnica uzgojenih na istoj površini

kontejnera i povoljnija njihova razvijenost tijekom presađivanja. Kod kupusa prosječnu

veću masu glavica u tehnološkoj zriobi, a time i prinos po jedinici površine utvrđen je iz

presadnica čiji su se kontejneri na hranjivu otopinu stavljali s niklim biljčicama.

Paprika Broj plodova po biljci) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 23,50 21,25 20,25 21,67 104 23,63 23,38 24,19 23,73 84 22,06 21,25 22,69 22,00

Prosjek 23,06 21,96 22,38 22,47 Prosječna masa ploda (g) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 65,72 66,08 68,12 66,64 104 73,76 63,21 59,91 65,63 84 63,88 78,59 58,42 66,96

Prosjek 67,79 69,29 62,15 66,41

Prinos po biljci (g) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 1.545 1.404 1.379 1.443 104 1.745 1.478 1.449 1.557 84 1.404 1.670 1.325 1.466

Prosjek 1.565 1.517 1.384 1.489 Prinos zrelih plodova (t/ha) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 51,449 46,753 45,921 48,041 104 58,109 49,217 48,252 51,859 84 46,753 55,611 44,123 48,829

Prosjek 52,103 50,527 46,098 49,576 Rajčica Broj plodova po biljci) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 24,13 22,13 22,13 22,80 104 21,38 21,38 21,38 21,38 84 24,13 24,50 23,25 23,96

Prosjek 23,21 22,67 22,25 22,71 Prosječna masa ploda (g) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 143,27 137,32 132,23 137,61 104 136,29 135,47 132,84 134,87 84 124,49 130,72 139,36 131,52

Prosjek 134,68 134,50 134,81 134,67

Prinos po biljci (g) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 3.456 3.038 2.926 3.140 104 2.913 2.896 2.839 2.883 84 3.003 3.203 3.240 3.149

Prosjek 3.124 3.046 3.002 3.057 Prinos zrelih plodova (t/ha) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 115,085 101,165 97,436 104,562 104 97,003 96,437 94,539 95,993 84 100,000 106,660 107,892 104,851

Prosjek 104,029 101,421 99,956 101,802

Kupus Masa glavice u tehnološkoj zriobi (g) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 1.257 1.115 1.269 1.214 104 1.146 1.178 1.043 1.122 84 1.204 1.177 1.420 1.267

Prosjek 1.202 1.157 1.244 1.201 Promjer glavice u tehnološkoj zriobi (cm) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 12,78 12,54 13,23 12,85 104 12,14 12,85 11,93 12,31 84 12,19 12,60 14,30 13,03

Prosjek 12,37 12,66 13,16 12,73

Visina glavice u tehnološkoj zriobi (cm) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 11,69 11,05 10,85 11,20 104 10,86 10,92 10,41 10,73 84 11,13 10,34 11,98 11,15

Prosjek 11,23 10,77 11,08 11,03 Prinos tehnološki zrelih glavica (t/ha) Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu


Nakon naklijavanja


Prosjek

160 62,842 55,746 63,446 60,678 104 57,279 58,900 52,171 56,117 84 60,175 58,854 71,000 63,343

Prosjek 60,099 57,833 62,206 60,046

Zaključci

Temeljem rezultata jednogodišnjih istraživanja utjecaja volumena supstrata u

kontejnerskom načinu uzgoja presadnica paprike, rajčice i kupusa i stadija u kojem su

kontejneri nakon sjetve stavljani na hranjivu otopinu može se zaključiti slijedeće:

Najveći postotak normalno razvijenih presadnica kod istraživanih povrtnih kultura

ostvaruje se stavljanjem na hranjivu otopinu kontejnera s prethodno niklim biljčicama.

Stavljanje kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja može kod nekih

povrtnih kultura kao što je kupus značajnije smanjiti broj poniklih biljaka, kod paprike to

smanjenje je malo, a kod rajčice ga nema.

Visina biljaka, promjer stabljike kao i broj razvijenih listova presadnica kod sve tri

ispitivane kulture najveće vrijednosti su imali kod varijante kada su kontejneri stavljani na

hranjivu otopinu s niknutim biljčicama. Što su kontejneri imali manji broj sjetvenih mjesta,

odnosno veći volumen supstrata presadnice po promatranim parametrima su bile

razvijenije, jedino je kod rajčice u kontejnerima sa većim brojem sjetvenih mjesta tek pred

kraj uzgoja došlo do zamjetnijeg izduživanja biljaka.

Masa nadzemnog dijela presadnica bila je u pravilu veća kod presadnica uzgajanih

na hranjivoj otopini u odnosu na presadnice uzgajane klasičnim načinom. Kontejneri

stavljani na hranjivu otopinu u stadiju niklih biljčica u odnosu na kontejnere stavljane na

hranjivu otopinu s posijanim sjemenom bez i sa prethodnim naklijavanjem razvili su

presadnice veće mase nadzemnog dijela. Iz kontejnera većeg volumena supstrata,

odnosno s manjim brojem sadnih mjesta razvile su se presadnice veće mase nadzemnog

dijela. Razvijenost nadzemnog dijela presadnica pratila je i razvijenost korijena tako da su

varijante koje su imale veću masu nadzemnog dijela presadnice imale i veću masa

korijena, no postotni udjel mase korijena u ukupnoj masi presadnice uvijek je bio veći kod

klasičnog uzgoja presadnica u odnosu na uzgoj na hranjivoj otopini i što je presadnica bila

starija njegov se udjel u ukupnoj masi presadnice smanjivao.

Analizom prinosa dobivenih iz presadnica uzgojenih u različitom volumenu

supstrata kod rajčice i paprike nisu utvrđene značajnije razlike dok je kod kupusa varijanta

s najvećim volumenom supstrata dala nešto veći prinos. Kod paprike i rajčice iz

presadnica koje su uzgojene izravnim stavljanjem kontejnera na hranjivu otopinu bez

prethodnog naklijavanja u odnosu na ostale dvije varijante postignut je nešto većim prinos

kao posljedica manjeg broja presadnica uzgojenih na istoj površini kontejnera i povoljnije

njihove razvijenosti tijekom presađivanja. Kod kupusa prosječnu veću masu glavica u

tehnološkoj zriobi, a time i prinos po jedinici površine utvrđen je iz presadnica čiji su se

kontejneri na hranjivu otopinu stavljali s niklim biljčicama.

Na osnovu provedenih istraživanja može se zaključiti da je tehnologija uzgoja

presadnica povrća na hranjivoj otopini primjenjiva kod manjih komercijalnih proizvođača

povrća koji povrće uzgajaju na otvorenim površinama. Tom tehnologijom period

proizvodnje presadnica se skraćuje do desetak dana, moguć je uzgoj većeg broja

presadnica na istoj površini što sve zajedno smanjuje cijenu koštanja njihove proizvodnje,

a time povećava konkurentnost same proizvodnje.

Ekonomski isplativ način uzgoja presadnica povrća na hranjivoj otopini kod manjih

komercijalnih proizvođača moguć je samo uz suradnju s postojećim i novim centrima za

uzgoj presadnica gdje će se prvi dio proizvodnje, punjenje kontejnera supstratom, sjetva,

naklijavanje i eventualno pikiranje uslužno obavljati na suvremenim automatiziranim

linijama strojeva, a drugi dio kod samih proizvođača.

Kako se radi o rezultatima jednogodišnjih istraživanja, istraživanja bi svakako

trebalo nastaviti s ciljem daljeg razvoja i drugih parametara tehnologija uzgoja presadnica

povrća na hranjivoj otopini.

Documents

Suvremene tehnologije uzgoja presadnica povrća